Projekt planinarskog skloništa i promatračnice za ptice „Izvaljeno jaje u gnijezdu“, arhitekta Ivana Juretića, predstavljen je prošle u Centru za posjetitelje Poklon Parka prirode Učka, saopšteno je iz Parka.
Projekt vrijedan oko 1.700.000 kuna, čija će gradnja trajati oko godinu dana, odabran je na konkursu Zaklade zaposlenika Grupe VKR iz Danske te će u potpunosti biti financiran sredstvima zaklade.
Lokacija planinarskog skloništa smještena je na ruti preleta brojnih migrantskih vrsta, što je autoru poslužilo kao inspiracija i za arhitektonsku izvedbu i za višestruku funkciju ovog planinskog objekta – uz primarnu svrhu planinarskog skloništa, ono će se koristiti i kao promatračnica za ptice te prostor za edukaciju o ovoj temi.
U Parku je zabilježeno više od 170 vrsta ptica.
Objekt ima površinu oko 12 kvadrata i kapacitet od 4 do 6 ležajeva. Uklopljen je u krajolik, a sastoji od vanjske opne sazdane od suhih grana koja formom i materijalom podsjeća na gnijezdo, unutar kojega je manja kompaktna jajolika forma objekta koja pak parafrazira raspuknuto, izvaljeno jaje, kaže se, uz ostalo, u priopćenju.
Riječki arhitekt Ivan Juretić u proteklih je nekoliko godina izgradio i obnovio skloništa Šugarska duliba, Ždrilo i Rossijeva koliba na Velebitu te Miroslav Hirtz na Bijelim stijenama.
Jedanaest predstava biće odigrano u Herceg-Novom od 15. do 30. aprila, u okviru Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti – HAPS, koje će biti održane 27. put pod sloganom „Pozor ište pozorište“.
Na radost publike, HAPS je, nakon dvije godine radijskog formata, „izašao iz karantina“ i na novsku scenu donosi devet predstava za odrasle i dvije za djecu, a prateći program je izložba „Za zdravu Bolnicu Meljine“.
Festivalsku i pozorišnu zavjesu podići će predstava „Primadone“ u režiji Irfana Mensura, sa Radom Đuričin i Tanjom Bošković u glavnim ulogama.
Generalni pokrovitelj festivala je Opština Herceg-Novi, a organizatori Javna ustanova kulture „Herceg fest“ i „Hercegnovsko pozorište“.
Pravog pozorišta nema bez publike, poručila je sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo na konferenciji za novinare u Dvorani Park, na kojoj je predstavljen program HAPS-a.
Ističući značaj fizičkog susreta publike sa glumcima, ona se sjetila čuvenog reditelja, profesora i akademika Dejana Mijača, i citirala njegove riječi: „Pozorište ide direktno od čovjeka čovjeku. Sve ostalo nije pozorište, to je surogat…Traži se budan saučesnik, koji ima ogromnu pažnju i ogromnu pronicljivost. Jer uzaludna bi bila igra onog prvoga, koji se zove akter, da ne izaziva burno ili emotivno, ili kakvo god hoćete, a onda i svjesno učešće onog drugog.“
Zambelić Pištalo se osvrnula na istraživanje kulturnih potreba i praksi sprovedeno u protekloj godini, koje je pokazalo jasnu potrebu građana Herceg Novog za većom zastupljenosti kvalitetnih pozorišnih predstava u kulturnom životu grada. Upravo iz tog razloga, kako je kazala, Opština je preko Sekretarijata za kulturu i obrazovanje ove godine festival podržala sa oko 20 hiljada eura.
Pozvala je ljubitelje pozorišta svih uzrasta da budu dio ovogodišnjeg HAPS-a, dodajući da će središte dešavanja biti u Dvorani Park.
HAPS
„U predstavama ove godine glumiće neke od pozorišnih zvijezda regiona, dugogodišnji nosioci glavnih uloga, pozorišni pedagozi, kao i zvijezde u usponu, ali i nove predstave, festivalske pobjednike i domaću produkciju“, kazala je urednica programa Milina Kovačević.
Publika u Herceg-Novom će biti u prilico da se susretne sa poznatim glumcima iz zemlje i regiona, poput Zijaha Sokolovića, Marije Vickocvić, Mirjane Karanović, Dubravke Drakić, Branka Cvejića, Tanje Bošković, Rade Đuričin, Dušana Kovačevića, Miloša Pejovića.
Kovačević je navela da su organizatori 27. izdanja festivala teatra tokom kreiranja programa imali u vidu dvije godine pauze, kao i predstave koje su u međuvremenu odigrane na sceni Dvorane Park, a koje su pokazale da je publika željna živih susreta sa pozorištem.
Zbog obimnog programa, organizatori festivala su pripremili popuste do 20% na ulazice, istakla je Kovačević.
„Razmišljali smo o tome kako da formiramo prikladnu cijenu za ulaznice. Za osnovnu cijenu, koja je pristupačna i iznosi uglavnom 5 eura, osim za velike ansambl predstave, omogućili smo i kupovinu ulaznica sa popustom, koji se ostvaruje donošenjem odsječka karte prilikom kupovine sledeće“, objasnila je Kovečević.
Direktorica JUK „Herceg fest“, Gordana Porobić Krcunović kazala je da pozorište jeste izvorno scenski umjetnički događaj, ali organizatori HAPS-a su u prethodne dvije pozorište preselili na radio, čime su uspješno odgovorili na izazov i održali kontinuitet festivala. Tako su nastale dvije radio drame u saradnji „Hercegnovskog pozorišta“ i Radio-televizije Herceg Novi, jedna posvećena Mirku Komnenoviću i druga „Kralj i kamenorezac“ po tekstu Višnje Kosović.
Predsjednica Upravnog odbora „Hercegnovskog pozorišta“, Vitka Vujnović je najavila humanitarnu izložbu “Za zdravu bolnicu Meljine”. Kako je kazala, ovaj, prateći program festivala pokazuje da umjetnost ostaje prije i poslije svega, a „pozorište u svim prilikama i neprilikama, pa i kada nema svoju kuću, kao što je nema „Hercegnovsko pozorište“, ostaje utočište“.
Za vizuelni identitet pobrinuo se Vojislav Kilibarda iz JUK „Herceg fest“, koji je istakao da su plakat i slogan rezultat zajedničkog rada ove ustanove i „Hercegnovskog pozorišta“.
Kompletan program 27. HAPS-a pogledajte i preuzmite ovdje.
Na crnogorskim putevima je od početka godine u saobraćajnim nesrećama poginulo 19 osoba, kazali su iz Uprave policije, apelujući na vozače da savjesnom i pažljivom vožnjom doprinesu bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Iz policije su podsjetili da su u teškoj saobraćajnoj nezgodi, koja se juče dogodila na magistralnom putu Podgorica – Cetinje, tri osobe poginule, dok je jedna teško povrijeđena.
Oni su kazali da, i pored pojačanog prisustva saobraćajne policije, preventivnih aktivnosti i pojačanih kontrola, na crnogorskim putevima je od početka godine evidentiran povećan broj saobraćajnih nezgoda sa smrtnim posljedicama i teškim tjelesnim povredama.
“Na crnogorskim putevima u saobraćajnim nezgodama od početka godine smrtno je stradalo 19 osoba”, kazali su iz policije.
Oni su dodali da posebno zabrinjava što su najčešći prekršaji, zbog kojih su vozači sankcionisani, i dalje neprilagođena brzina, preticanje kolone vozila ili vozila na „punoj liniji”, kao i vožnja pod dejstvom alkohola.
Navodi se da će saobraćajna policija nastaviti sa preventivnim i represivnim aktivnostima u cilju smanjenja broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.
“Još jednom apelujemo na vozače da svoju vožnju prilagode uslovima na putu i da, savjesnom i pažljivom vožnjom, doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju”, zaključili su iz policije.
Direktor Instituta ja javno zdravlje (IJZ) Igor Galić rekao je danas da je Savjet Vlade Crne Gore usvoji mjere u borbi protiv koronavirusa koje će važiti od 8. do 22. aprila.
“Nošenje maski od danas je obavezno samo u zdravstvenim ustanovama, kolektivnim smještajima, javnom prevozu. Nošenje maski u svim ostalim objektima ostaje kao preporuka”, istakao je Galić na konferenciji za medije.
On je dodao da se ukida ograničenje broja prisutnih na javnim okupljanjima.
“Sve ostale mjere ostaju na snazi”, rekao je on.
Galić je kazao da će ukoliko se bude zabilježio nepovoljan trend, reagovati momentalno i da će, i prije 22. aprila, revidirati ove mjere.
“Vjerujemo u odgovornost naših građana i nadamo se da neće biti potrebe za takvim potezom”, rekao je on.
Galić je kazao da je broj oboljelih manji za oko devet procenata u odnosu na prethodne dvije sedmice.
“Takođe i broj preminulih manji je za 18,2 procenta u odnosu na prethodne dvije nedjelje”, rekao je direktor IJZ
Kazao je da je obuhvat vakcinisane djece MMR-om koja su rođena 2020. godine izuzetno slab.
“Stoga apelujem na roditelje da djecu povedu na rutinsku imunizaciju”, poručio je Galić.
Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović je kazala da se u Crnoj Gori na bolničkom liječnenju nakaze 22 kovid pacijenta.
“U KCCG pet, OB Bar tri, isto toliko u Pljevljima i OB Kotor. U Beranama se liječe dva pacijenta, a u OB Nikšić jedan. I dalje imamo životno ugrožene pacijente, konkretno dvije osobe u KCCG”, kazala je Radulović.
Galić je kazao da maske u školama nisu neophodne, ali je kazao da savjetuju da poigotovo rizične grupe stanovnika nose maske u zatvorenim prostorima.
“Takođe i u školama bi bilo dobro da djeca i dalje nose maske”, kazao je Galić.
Vrijeme je šparoga i kuka. Mediteran nudi samonikle biljke koje su čisti izvor zdravlja. Koliko nas zapravo izađe u prirodu i koliko koristimo ono što nam ona nudi?
Šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i održavati vitku liniju…
Naziv biljke potiče od grčke riječi asparagusšto znači izdanak. Šparoga se nekada smatrala luksuznim, „kraljevskim“ povrćem, a danas je cijenjena namirnica gurmana širom svijeta. Najstariji spomen na šparoge nalazimo u Hipokrata, najpoznatijega ljekara grčke antike, koji ih je nazvao „opstipacijskim sredstvom koje pomaže kod dizenterije i lumbaga“. Cijenio je i njihovo svojstvo pročišćavanja krvi te njihova diuretička svojstva. Stari su Egipćani još prije 4000 godina poznavali i cijenili šparogu poradi njezinih ljekovitih svojstava. Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su je i zamrznuti. Naime, nakon branja na jugu, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi njihove izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremali za velika slavlja.
Arapi su smatrali da šparoge imaju afrodizijačko djelovanje, pa ih u priručnicima spominju kao ljubavni stimulans. Tako je mislila i Madame Pompadour, a francuski kralj Luj XIV. dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao jesti tokom cijele godine.
U 19. vijeku šparoge se počinju sve više uzgajati, a nasadi se konstantno povećavaju zbog iznimnog interesa na tržištu. Schrobenhausen u Njemačkoj, gradić u blizini Minhena, koji je zahvaljujući svojim nasadima šparoga postao nadaleko poznat, je podigao tom kraljevskom povrću spomenik u obliku muzeja.
Medicinski je dokazano da ta biljka pročišćava krv i ima diuretično svojstvo. U savremenoj homeopatiji esencija koja se dobiva iz svježih izdanaka, koristi se za liječenje upale mokraćnog mjehura te bubrežnog i mokraćnog kamenca. Šparoge sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarciogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja.
Uz ljekovitost, šparoga je poznata i kao afrodizijak pa Indijci smatraju da potiče plodnost, a Kinezi da izaziva uzvišene osjećaje u ljubavi.
Šparoge imaju veliku nutritivnu vrijednost. Iznimno su bogate mineralnim i vitaminima. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod, a izvrstan su izvor folata i vitamina C. Mogu se spremat na mnogo načina. Od njih možemo dobiti supu, sitne delicije, rižoto omlete, salate…
Šparoge
Njoke s šparogama
Za 4 osobe:30 dag njoka (kupljenih ili domaćih)60 dag šparoga (samo mekani dio iskidan na komadiće veličine oko 2 cm) korica i sok 1 limuna origano, bosiljak i ostale mediteranske trave prema želji (može i ne mora) 10 dag naribanog parmezana maslinovo ulje i prema želji maslac so papar.
Priprema:
Skuvajte njoke u puno slane vode, čim isplivaju izvadite ih šupljikavom ožicom. U međuvremenu, na zagrijanu prosulju dodajte maslinovo ulje, mekani dio šparoga komadići, koricu i sok limuna (da ostanu lijepo zelene), so, papar i prema želji začine. Dinstajte poklopljeno par minuta uz povremeno miješanje. Dodajte skuvane njoke i strugani parmezan te lagano promiješajte ili servirajte njoke na pijat i prelite ih šparogama. Servirajte uz maslinovo ulje i strugani parmezan.
Napomena: Prema želji uz šparoge možete dodati i narezan pršut, slaninu ili šunku.
Tradicionalna Izložba aranžmana od cvijeta kamelije biće svečano otvorena u smostanskom kompleksu Svetog Nikole – Prčanj, u petak 8. aprila u 18 sati. Zainteresovani mogu izložbu pogledati i u subotu 9. aprila od 12 do 18 sati.
Molimo zainteresovane uzgajivače kamelija da svoj cvijetni aranžman prilože najkasnije sat vremena prije svečanog otvaranja izložbe, poručuju organizatori koji će nagraditi najljepše aranžmane.
Organizatori ove tradicionalne izložbe, u čast cvijeta kamelije, su udruženje „Kamelija“ Stoliv u saradnji sa Župnim uredom Prčanj uz podršku Turističke organizacije Kotor.
Dodatne informacije na tel 069 644 506
Izložba kamelija – BN
Podsjetimo, prve sadnice kamelija iz Japana u Boku Kotorsku donjeli naši pomoraci prije nekoliko vjekova.
Tradicionalna izložba fotografija „Okom Tivćana“ biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u petak, 8. aprila u 19 sati.
Ove godine u saradnji sa JK „Delfin“ Tivat, povodom Festivala vjetra, kolektivna izložba fotografija je na temu „Tivat od vjetra“.
Autori koji će se predstaviti: Jadranka Đuranović, Seka Rada Burić Nađ, Branka Kruta, Dejan Matković, Vlatka Vulević Bojić, Kristina Matarueva, Mile Albijanić, Irena Čapo Trajčevska, Dragan Redžo, Marijana Mišić Škanata, Sonja Štilet, Anton Marković, Ana Marković Andrašić, Roko A. Stjepčević, Dragan Rajčević, Sandra Luković.
Od svih izloženih fotografija, putem on line glasanja, biće odabrano 12 najboljih koje će se naći u kalendaru za 2023. godinu.
Na otvaranju izložbe, koja će biti postavljena u galerijskom prostoru u prizemlju, govoriće Antonela Stjepčević u ime organizatora Festivala vjetra i direktorica JU Muzej i galerija Tivat, mr Jelena Bošković.
Nedavne obilne padavine iznova su iznijele na površinu sve manjkavosti kolektora, kojeg je turska firma “Ćeltikćoglu” gradila “kao Skadar na Bojani” i koji još uvijek nije tehnički primljen.
Najkritičnije je bilo u Bijeloj, u čijem se priobalju iz šahti izlivala morska voda skupa sa fekalijama i toalet papirom. Mještani, koji su se obratili našem listu, tvrde da je slika utoliko gora zbog toga što se sve to dešava u neposrednoj blizini hotela kompanije “Carine”, koji imaju inostrane goste. Tvrde da ove više nego neugodne pojave nisu pošteđeni ni tokom ljetnih mjeseci, a da nadležni neprestno prebacuju “loptu” jedni drugima, ne rješajući problem za čije su rješenje građani platili preko 20 miliona eura. Olivera Doklestić, direktorka preduzeća “Vodovod i kanalizacija”, naglasila je da je to preduzeće u više navrata upozoravalo na veoma loše stanje kolektora na rivijeri.
– Već smo imali četiri velika kvara na kolektoru u Đenovićima i Bijeloj. Nakon nedavno saniranog kvara u Đenovićima, pojavio se novi-stari problem u Bijeloj, kod hotela “Delfin”. Pretpostavlja se da je do deformacije profila došlo usljed prevelikog pritiska od teških vozila koja su prolazila saobraćajnicom, u čijem trupu je kolektor, dok još nije bio postavljen završni sloj asfalta, pa je cjevovod i nadsloj pijeska i šljunka dobio dodatno nabijanje teškim vozilima u kretanju, kazala je Doklestić.
Doklestić je istakla da je problem s kolektorom evidentiran u izvještaju komisije koja je 2019. uradila detaljnu ekspertizu stanja od Meljina do Bijele, kao i da je na problem tada ukazano izvođaču radova turskoj firmi “Ćertićoglu” i njihovom podizvođaču nikšićkoj firmi “Semper”. Pred početak epidemije kovida “Semper” je izvršio zamjenu cijevi u dužini od oko 6 metara i na tome se završila sva sanacija.
-U međuvremenu, postojeći havarni ispust, kojim bi se mogla evakuisati otpadna voda iz kolektora, zatvoren je izgrađenim mulom. Na taj način je stavljen čep na jedino moguće spasonosno rješenje pražnjenja kanalizacije u more. Izvođač radova je, prilikom sanacije, devastirao i dio havarnog ispusta na kopnu i onemogućio ga za korištenje, kazala je Doklestić.
Radnici Vodovoda prepumpavaju mjesta zagušenja do prve sigurne šahte iz koje voda nesmetano otiče. Sanaciju kolektora treba da vodi Društvo za izgradnju nove kanalizacione i vodovodne infrastrukture, poručili su iz Vodovoda.
Ogromni troškovi
Zarić ističe da, uz ekipu koja će s doći da snima stanje, dolazi i sudski predstavnik u cilju obezbjeđenja dokaza. Kompaniji “Ćeltikćoglu” koja je angažovala i podizvođače za instalaciju kolektorske mreže duž rivijere dosad je isplaćeno 18,5 miliona eura, a Opština i preko dva miliona eura penala.
-Njima je isplaćeno skoro sve po ugovoru. Njemačkom “Dalemu” smo pretplatili. Njima je za nadzor za postrojenje i kolektor išla mjesečna naknada po 42.000 eura, za ono što nisu odradili. Nisu više prisutni. Raskinuli smo ugovor i sa Vodakomom, kojem smo plaćali 10.000 mjesečno. Vodakom je poslodavac “Dalemu”, objasnio je Zarić.
Berlin (dpa)– Kancelar Olaf Šolc (Scholz) je u sredu u Bundestagu odgovarao na poslanička pitanja. Većinom su se vrtela oko rata na istoku, a posebno oko toga čini li njemačka vlada dovoljno za podršku Ukrajini u odbrani od Rusije.
Jedno od pitanja bila je zapravo primedba konzervativne opozicije da ministarka odbrane Kristina Lambreht (Christine Lambrecht) previše oklijeva da Kijevu pošalje oružje. Šolc je to odbacio.
“Znam da … Kristina Lambreht čini sve moguće u okviru sporazuma naših saveznika i mogućnosti Bundesvera,” rekao je kancelar. “Sve iz arsenala Bundesvera što možemo da pošaljemo, što ima smisla i što deluje, to ćemo i poslati.”
Njemačka je decenijama odbijala da dostavlja oružje zemljama u sukobu. Par dana posle ruske invazije Ukrajine, Šolcova vlada je taj tabu precrtala. Od tada, Kijevu je poslala protivavionske i protivoklopne rakete, automatsko oružje i više miliona zrna municije. Masakr civila u Buči prošle sedmice Berlinu je dao impuls za još veće isporuke.
Uz novu osudu ruskog napada, Šolc je ponovio i da su “ruski vojnici masakrirali ukrajinske civile … a ubijanje civila je ratni zločin.”
On je ocenio i da je Ukrajina u pregovorima sa Rusijom, predlogom da se obaveže na vojnu neutralnost, “agresoru ponudila ogroman ustupak,” i upozorio da pregovori “ne smeju završiti diktiranim mirom.”
Na pitanje o savezničkim garancijama bezbednosti za Ukrajinu, rekao je da “ta slova još nisu složena,” ali da “naravno međusobno razgovaramo o tome, kao i sa Ukrajinom, u poverenju.”
Kancelar je najavio i “zakon za umrežavanje sankcija” protiv Rusije koji postojeće mere treba potpunio da poveže u praksi. To uključuje i okvir za upravljanje sankcijama zaplenjene imovine, rekao je.
Šolc je odbacio predloge da Nemačka ruske energente nadomesti pomeranjem roka – krajem ove godine – za gašenje preostalih atomskih elektrana.
To “nije dobra ideja,” rekao je, jer to zahteva pravovremenu pripremu i sada je za produženi rad elektrana zbog nabavke nuklearnog goriva i drugih resursa, prekasno. “Ti resursi nisu tek tako dostupni.”
