U Italiji će se od petka ponovno moći slobodnije disati, pošto je vlada tijekom tjedna odlučila ukinuti obavezno nošenje zaštitnih maski na otvorenome, uvedeno radi zaštite od koronavirusa.
Prema novom pravilu, ljudi će vani morati prekriti nos i usta samo kada su gužve. Prije se to pravilo primjenjivalo i na otvorenom i u zatvorenom prostoru, bez obzira na stanje s koronavirusom na terenu. U zatvorenome i u javnom prijevozu maske su i dalje obavezne.
Od petka će se i talijanski disco klubovi otvoriti, a za ulaz je potrebna COVID potvrda. Prošle su godine zbog pandemije disco klubovi bili dugo zatvoreni, a u međuvremenu su se mogli otvoriti s manjom popunjenošću.
Samo će oni koji su preživjeli nastaviti s poslom, rekao je Maurizio Pasca, predsjednik poslovne udruge Silb, koja predstavlja i vlasnike disco klubova, za novinsku agenciju ANSA u četvrtak.
Turisti koji u Italiju stignu iz država EU-a trebaju za ulazak u zemlju negativan test na koronavirus, dokaz o cijepljenju ili dokaz da su preboljeli covid-19, a dokaz o statusu potreban je i na mnogim turističkim mjestima poput muzeja, restorana i u javnom prijevozu.
U Italiji, državi s oko 60 milijuna stanovnika, na snazi je izvanredno stanje i istječe 31. ožujka. Zasad se ne zna hoće li ga vlada produljiti.
Ako se ono završi, mogla bi uskoro prestati i neka ograničenja. Vlada je donijela samo propis kojim se do sredine lipnja ove godine zahtijeva da ljudi stariji od 50 godina budu cijepljeni protiv koronavirusa.
Uprava javnih radova raspisale je tender za izgradnju vodovodne mreže na posluostrvu Luštica. Vrijednost javne nabavke je 8,4 mil EUR bez, odnosno oko 10,16 mil EUR sa uračunatim PDV-om.
Pravo učešća na tenderu imaju svi ponuđači koji ispune tražene uslove. Rok izvršenja ugovora je 900 dana od uvođenja izabranog izvođača u posao
U tenderu je naznačeno da izvođač garantuje za kvalitet radova u roku od minimum 24 mjeseci. Takođe, izvođač garantuje za kvalitet opreme u roku od minimum 60 mjeseci. Garantni rok počinje da teče od dana dobijanja završnog izveštaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.
Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 18. mart do 10 sati, a istog dana održaće se i njihovo otvaranje.
Skori početak realizacije ovog veoma važnog projekta za Lušticu i Herceg Novi najavljen je u krajem prošle godine. Kako je tada saopšteno, Opština Herceg Novi završila je projektnu dokumentaciju za izgradnju vodovodne mreže na ovom poluostrvu, za šta je izdvojeno oko 100.000 EUR.
Podsjetimo, tada je raspisan i 11,5 mil EUR vrijedan tender za izgradnju putnog pravca Monte Rose. Riječ je o putnom pravcu ukupne dužine 7,7 kilometara, od postojećeg puta Rose-Krašići do postojećeg puta Babunci-Krašići.
Izgradnja ove saobraćajnice, ali i vodovodne mreže od ključnog su značaja i za budući kompleks Ritz Carlton Montenegro.
Nacionalna aviokompaija Air Montenegro (AM) odustala je od kontroverzne namjere da u dugoročni operativni lizing uzme jedan veći avion iz porodice airbus A320 ili boeing B737 i time diverzifikuje svoju flotu koju trenutno čine dva operativna aviona tipa embraer E195.
Potvrđeno je to iz menadžmenta AM uz napomenu da će umjesto ove opcije koja bi podrazumijevala i dodatne troškove za obuku letačkog, kabinskog i tehničkog osoblja za opsluživanje novog tipa aviona drugog proizvođača u odnosu na ove koje AM već ima u floti, kompanija tokom prestojeće ljetnje turističke sezone, uzeti u kraći zakup sa posadom (wet lease) jedan avion većeg kapaciteta kakvi su A320 ili B737.
AM je inače, javni oglas za uzimanje u dugoročni zakup bez posade (dry lease) aviona tipa A320 ili B737 sa najmanje 144 putnička sjedišta, raspisao 21.decembra prošle godine. To su u stručnim vazduhoplovnim krugovima ocijenili kao pogrešan potez diverzifikovanja male flote AM-a, a koji će značajno uvećati troškove poslovanja ove kompanije, te je upozoreno da AM avion tako velikog kapaciteta neće moći da adekvatno uposli van ljetnje turističke sezone. Izvršni direktor AM Predrag Todorović je ovaj potez pravdao time što turoperatori koji avione angažuju na čarter-letovima, nisu skloni da to rade sa avionima manjeg kapaciteta kakvi su AM-ovi embraeri E195 koji imaju po 116 sjedišta, već insistiraju na avionu većeg kapaciteta kog kojih su im troškovi čartera raspoređeni na veći broj putničkih sjedišta, manji nego kod E195.
„Preko otvorenog postupka nabavke usluge dugoročnog zakupa vazduhoplova, ukupno smo primili 22 ponude od renomiranih lesora za avione iz porodice A320 i B737. Podsjećamo da je raspisani oglas bio neobavezujući. Nakon detaljne analize pristiglih ponuda, trenutne situacije na tržištu kao i ostalih okolnosti, odlučili smo da u ovom trenutku ne uzimamo avion u dugoročni, tzv dry-lease angažman.“- rekli su „Vijestima“ iz menadžmentaAM-a.
Kako su naveli, i pored ovakve odluke, „zbog velikog interesovanja turoperatora za Crnu Goru AM će ovog ljeta svakako imati veći avion u svojoj floti, ali je procjena da je u ovom trenutku racionalnije obezbijediti dodatni kapacitet u kratkoročnom najmu.“
To znači da će AM jedan večiu avion za sezonu uzeti u tzv.wet lease ili ACMI aranžman (aircraft, maintenance, crew, insurance) pri čemu će njegov vlasnik obezbjeđivati posadu, održavanje i osiguranje aviona koji će letjeti za potrebe AM-a. Na sličan način je bivša crnogorska naciuonalna aviokompanija Montenegro Airlines u posljednjim godinama svog poslovanja, tokom sezone pojačavala svoje kapacitete, uvođenjem u flotu u wet lease uzetih većih aviona tipa boeing B737-300 i 737-500 koji su iznajmljivani od rumunske kompanije Blue Air i malteške AirX Charter.
Iz AM nisu direktno odgovorili da li je na njihovu odluku o odustajanju od uzimanja u dugoročni zakup većeg aviona, uticala u međuvremenu donešena odluka Vlade da država od brazilske banke BNDS, otkupi i treći ebrear E195 koji je nekada koristio Montenegro Airlines (40-AOC) a koji je još od 26.decembra 2020. prizemljen na aerodromu Podgorica. AM je prethodno zbog nedostatka novca, odustao od kupovinje tog aviona za koji su Brazilci tražili 5,3 milione dolara jer u AOC treba ulošiti još namjanje preko 8 miliona dolara da bi on bio vraćen u tzv.plovidbeno stanje, ali je Vlada odlučila da država otkupi od banke taj avion i onda ga da u zakup novo nacionalnoj aviokompaniji.
„U ovom trenutku prema komercijalnim, finansijskim i operativnim analizama, još jedan vazduhoplov sa 116 sjedišta nije idealno rješenje za AM, ali smo više puta istakli da smo otvoreni za saradnju i spremni da sa Vladom dogovorimo najbolji način na koji taj resurs može da se iskoristi.“- kazali su nam iz AM uz napomenu da ta kompanija „u ovom trenutku teško može dati preciznu procjenu perioda uvođenja aviona 4O-AOC u operativnu upotrebu jer je prije svega potrebno detaljno provjeriti i ispitati status aviona kojem mi nemamo pristup.“
„Sigurni smo ipak da je potreban duži period za sve radove, uz milionska ulaganja. Uvođenje aviona 4O-AOC u eventualnu operativnu upotrebu zavisi od toga kada će mu se vratiti plovidbenost. Sa pripadajućim motorima kojima su istekli resursi za ta to je potrebno je oko godinu dana. Ukoliko bi se ipak iznajmili motori taj period je nešto kraći, ali bi trajao makar pet mjeseci. Pošto proces zavisi od niza okolnosti koje nijesu pod kontrolom niti nadležnosti AM-a period može biti mnogo duži i skuplji. Dakle, za vraćanje plovidbenosti potrebno je da se obezbijede dva ispravna motora (iznajme ili izvrše radovi na pripadajućim motorima) i instaliraju svi pripadajući djelovi. Na trajanje i troškove procesa takođe bitno utiče i da li će Montenegro Airlines u stečaju ustupiti komponente aviona koje se nalaze u njihovom hangaru i magacinu.“- naveli su iz menadđmenta nacionalne aviokompanije dodajuči da je zatim, za dovođenje 4O-AOC u opertivnu upotrebu, na avionu neopohodno izvršiti radove po Programu Tehničkog Održavanja i preporuci proizvođača aviona za izvršenje radova održavanja.
„Ovdje prvenstveno mislimo na set baznih šestogogodišnjih radova (najkompleksniji i najskuplji, tzv.D-check) čiji je rok za izvršenje za dati vazduhoplov do sredine maja tekuće godine. Ovi radovi su specifični jer moraju da se obave u nekom od EU servisa i traju minimum šest sedmica. Održavanje ili vraćanje aviona u plovidbeno stanje podrazumijeva zahtjevne i konstantne procese koji traju duži vremenski period jer zahtijevaju sistematičan i detaljan pristup. Ukoliko krajnja odluka Vlade bude vraćanje AOC u plovidbeno stanje, osim navedenih, vjerujemo da postoje dodatni troškovi i radovi, ali napominjemo da u ovom trenutku AM ne može dati ovakvu vrstu procjene jer nemamo pristup avionu i nismo upoznati sa realnim stanjem u kojem se AOC trenutno nalazi.“- naglašavaju iz AM.
Objašnjavaju da svoja dva aviona još nisu prefarbali u nove boje i brendirali (kompanijski livery) da ih ne bi nepotrebno zadržavali u srevisu duže od onoga što je nephodno da se na njima obave radovi redovnog održavanja i pregleda. Stoga to nije urađeno ni nedavno prilikom redovnog tzv. C-checka na avionu 4O-AOB koji je obavljen u Portugaliji.
„Pomenuti check je bio dosta zahtjevan i aplikacija livery-ja bi značajno produžila period boravka 4O-AOB na servisu, čime bismo ugrozili odlazak drugog aviona 4O-AOA na planirane bazne radove.“- objašnjavaju iz AM dodajući da im je cilj da u toku zimskog peerioda kada imaju manje letjenja, izvrše što više radova održavanja i da oba aviona budu u potpunosti spremni za sezonu.
„Sigurnost i bezbjednost operacija je naš apsolutni prioritet i svi redovni servisi i radovi na avionu se planiraju i obavljaju u skladu sa najstrožijim standardima i procedurama. U narednom periodu ćemo se temeljno posvetiti i priojektu aplikacije livery-ja jer želimo da avioni crnogorske nacionalane avio-kompanije budu ponos svih nas, prepoznatljivi na svim aerodromima ka kojima letimo, ne samo po pouzdanosti već i po modernoj usluzi i modernom vizuelnom identitetu.“- poručuju iz AM.
NOVE LINIJE I VEĆI BROJ DESTINACIJA, USKORO I ČLANSTVO U IATA
Iz menadžmenta AM su najavili da će uskoro kompanija imati znatno veći broj destinacija i linija koje će obavljati, a povećaće se i frekvencija letova na najprometnijoj i najprofitabilnijoj liniji za Beograd. Na kritike da su do sada, posebno u zimskoj sezoni, imali generalno, mali broj letova i nedovoljnu iskorišćenost postojeće flote, odgovaraju da je na to uticalo više faktora. Prvi je covid i epidemiološke mjere koje se primjenjuju u pojedinim državama, a što se odrazilo na planirami AM-ov saobraćaj na liniji za Frankfurt. Na pitanje zašto, osim Frankfurta i djelimično Istanbula, nemaju letove ni za jedan drugi veći evrposki hab (čvorište) poput Londona, Pariza, Brisela, Amsterdama ili Rima, iz AM odgovaraju da su trenutno umjesto na konektirajuće putnike koji nastavljaju putovanja preko takvih habova dalje u svijet, oni „zbog uspostavljanja novog distributivnog sistema, i dalje fokusirani na point-to-point putnike, trenutno bez interline/code-share sa drugim operaterima, na čemu intenzivno radimo.“
„U procesu smo dobijanja IATA koda koji je preduslov za međukompanijsku saradnju i kada se takva saradnja ostvari, AM će omogućiti nove konekcije putnicima. I pored svega toga, planiramo da letimo ka barem 15 destinacija što je ogroman rast i uspjeh u datim okolnostima.“- podvlače iz menadžmenta nacionalne aviokompanije.
Članstvo u IATA (Međunarodnoj sasocijaciji vazdušnog transporta) je kažu, od izuzetne važnosti za redovne avioprevoznike, „jer je preduslov za unapređenje komercijalne saradnje sa drugim kompanijama, poput code-share ugovora“.
„Air Montenegro je u završnoj fazi dobijanja IATA koda i nadamo se da će već do kraja februara taj proces biti okončan.“- naglasili su.
Uprkos tome što nije sezona prstaca, u crnogorskim ugostiteljskim objekatima među raznovrsnim plodovima mora, gostima se nude i zakonom zabranjeni prstaci, bez obzira na to što su zaštićena vrsta, saopšteno je danas iz nevladine organizacije (NVO) Green Home.
“Pozivamo ekološku inspekcju da intenzivira aktivnosti u dijelu kontrole ugostiteljskih objekata, a građane da budu ekološki osvješćeni i doprinesu očuvanju životne sredine, tako što će prijaviti nelegalne aktivnosti vezane za sakupljanje, distribuciju i služenje prstaca u Crnoj Gori. Ova vrsta se nalazi na listi Zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta Crne Gore. Zakon o morskom ribarstvu i marikulturi propisuje novčanu kaznu od 10.000 eura do 15.000 eura za pravno lice koje hvata, uzima, prima, kupuje, prodaje, skladišti, transportuje i zadržava na ribolovnom plovnom objektu zaštićene vrste riba i drugih morskih organizama, među kojima su prstaci”, ističe se u saopštenju Green Home.
U saopštenju se dodaje da se “devastacijom kamenitih površina gdje su prstaci rasli dugi niz godina, remeti prirodna ravnoteža staništa, koju naseljava ne samo ova vrsta, već i mnoge druge”.
“Prstacima treba najmanje pet godina da se smjeste na novu površinu stijene, a 10 do 20 godina da narastu do dužine od pet centimetara. Da bi se u restoranu dobila samo jedna porcija, neophodno je uništiti od jedan do dva metra kvadratna stjenovite podloge. Samim tim, prema svim normama, ovi mekušci se ne smiju nalaziti u ponudi restorana”, kazali su iz Green Home.
Prstaci – Lithophaga
Oni su naveli da je evropski prstac (lat. Lithophaga lithophaga) školjka iz porodice dagnji (lat. Mytilidae) i jedna je od najčešćih i najpoznatijih školjki u sjeveroistočnom Atlantiku i Mediteranu, uključujući Jadran.
“Prstaci su izdužene, valjkaste morske školjke tankih i glatkih ljuštura. Prosječna dužina iznosi oko 9 cm (nekada i do 15 cm), dok prosječna težina iznosi od 20 g, a nekada može dostići i do 100 g. Ljuštura je simetrična, spolja kestenjaste boje, prošarana elipsoidnim šarama. Zanimljivo je da ove šare označavaju starost prstaca, poput godova. Preferira samostalno kamenje, litice, gdje izlučivanjem kiseline buši rupu, stvarajući prostor prikladan svojoj veličini. Još u larvenom stadijumu prijanja za stijenu i započinje sa bušenjem. Tokom godina rastom prstaca, raste i šupljina koju nastnjuje. Živi u kolonijama, gdje nekada može postojati i preko 300 jedinki po metru kvadratnom”, zaključuje se u saopštenju Green Home.
Prodajom placa u Igalu, koji je bio dio imovine kompanije Vektra Boka, prihodovano je 820.000 eura, od čega je radnicima isplaćeno 14 plata i namirena treća rata po planu reorganizacije, predviđena za 7. februar prošle godine – saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare, prenosi Portal RTHN.
Pravni zastupnik radnika, advokat Jovan Pejović smatra da je napravljen veliki korak zahvaljujući izvršetiljima i Osnovnom sudu u Herceg Novom, ali i zalaganju Vojina Miljanića, sada već bivšeg radnika.
– Do sada smo naplatili tri rate. Ostala je ova koju je Brković obećao da će biti isplaćena ovih dana, što je dospjela 7. februara. Preostala potraživanja radnika su jedna presuda od 40.000 eura, dospjela nakon stečaja i oko 270.000 eura, što je poslednja rata iz plana reorganizacije – navodi on.
Pejović je informisao da je na prvoj licitaciji cijena placa bila 1,5 miliona eura, međutim nije bilo zainteresovanih kupaca, pa je plac tek na četvrtoj prodat za 820.000. U stečaju je priznato milion eura duga prema radnicima. Do sada je, sa trećom ratom, izmireno oko 750.000.
Pejović je rekao da nemaju više sudskih postupaka iz stečaja.
– Problem je što ne možemo da se naplatimo preko računa. Država mora da natjera Brkovića da vrati pet miliona na račun i mi bi odmah mogli da se naplatimo – kazao je Pejović.
Bivši radnik i nekadašnji sindikalni vođa, Vojin Miljanić informisao je da je po presudama za isplatu ostalo još oko 300.000 eura, dvije zarade za novembar i decembar za radnike koji više ne rade u kompaniji, kao i pet plata za sadašnje radnike. Pored toga ostale su još dvije individualne radničke tužbe, jedna u visini 30.000, a druga u visini 20 hiljada eura.
– Plac je na lokaciji Stara banja Igalo prodat je za oko 820 hiljada eura, što u visini naših potraživanja. Naplatio se i menadžment, a samo jedan od njih ima platu 6.500 eura – ističe on.
Miljanić se osvrnuo na minule tri godine i borbu radnika da naplate potraživanja kroz prodaju imovine, u kojoj, kako je kazao, nisu imali podršku institucija.
– Niko se nije zapitao kako je radnicima Vektra Boke, njih 20, koji nisu primili 16 plata. Niko se nije zapitao kako mi živimo. Nezvanično smo se obraćali institucijama da nam pomognu jer smo smatrali da njihova riječ ima veću težinu nego naša. Nažalost niko se nije osvrnuo na nas – kazao je on.
Bivša radnicaMaja Pajević, u osvrtu na nedavno saopštenje vlasnika kompanije Dragana Brkovića, u kojem je naveo da mu je imovina uzurpirana, da će angažovati međunarodnu arbitražu, ali u obećao isplatu četvrte rate potraživanja, kazala je da cijela situacija počinje da liči na komediju.
– Njegove izjave su više lažna obećanja. Kada bude shvatio da treba da vrati ono što je uzeo od nas, onda će moći i da održi datu riječ. Apelujem na institucije koje bi trebalo da se pozabave problemima poput Dragana Brkovića i propalih privatizacija, da zaista jednom stanu na stranu radnika i shvate u kakav položaj smo dovedeni kao radnici, građani i društvo u cjelini – ističe ona.
Advokat Jovan Pejović savjetuje radnike da ne forsiraju uvođenje stečaja u Vektra Boku, jer će kada se stečajna masa podijeli na sve povjerioce, dobiti tek srazmjeran dio, što u podjeli na sve povjerioce neće biti u visini potraživanja. Crnogorska komercijalna banka trenutno vodi parnični postupak za 24 miliona eura duga i ima veliku šansu da to realizuje i dodatno blokira račun Vektra Boke.
Imali smo priliku da čujemo predsjednika Opštine Tivat, gospodina Željka Komnenovića, koji po starom dobrom običaju iznosi neistine i na sebi svojstven način obmanjuje cjelokupnu javnost naše opštine, kaže se u saopštenju SD Tivat.
Svojim izjavama, po ko zna koji put unosi lažnu paniku i predviđa apokalipsu ukoliko on i njegovi koalicioni partneri, a bogami i drugovi ne ostanu u svojim foteljama. Iz tog razloga,u današnjem saopštenju ćemo se malo podsjetiti, a i vama dragi sugrađani, predočiti samo neke izjave gospodina Komnenovića, počevši od septembra 2021. godine.
13.09.2021. godine, citiramo: “Bojkot opozicije i SDP-a neće dovesti do pada lokalne vlasti”, i najavljuje da ima načina da se tome suprotstavi. U međuvremenu, Socijaldemokrate ga u više navrata upozoravaju da više nema skupštinsku većinu i predlaže raspisivanje izbora. Međutim, predsjednik ostaje ravnodušan i nastavlja sa svojim partnerima da saziva sjednice Skupštine.
28.12.2021. godine, citiramo: “Opozicija je par puta neformalno poručila da će biti spremna prisustvovati sjednici , ukoliko prva tačka bude odluka o skraćenju mandata aktuelnoj vlasti”. Međutim, udobnost i uživanje privilegija na koje ste se navikli u kratkom periodu su jače od donošenja predložene odluke. I sada, pred sam kraj zakonskog roka za obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, a pred upozorenje od nadležnog Ministarstava, predsjednik dostavlja predlog Odluke i moli opoziciju da dodje na sjednicu. Dakle, predlaže ono što je opozicija predlagala od momenta uskraćivanja podrške.
30.12.2021. godine, citiramo:”Ukupno 219 zaposlenih u opštini Tivat i njenim preduzećima i ustanovama NEĆE OSJETITI BENEFITE OD POVEĆANJA ZARADA PREDVIĐENIH PROGRAMOM EVROPA SAD”. A još prije dva dana, isti taj predsjednik izjavi da su isplaćene zarade po program EVROPA SAD.
Još jedno podsjećanje na izjavu i njegovog saradnika, potpredsjednika opštine gospodina Arsića, sa javne rasprave o budžetu, citiramo:
“Ne treba da se sve izglasa od skoro 40 tačaka dnevnog reda koliko se u međuvremenu nagomilalo za sjednicu SO što se već tri puta odlaže zbog nedostatka kvoruma, ali imaju neke za sve nas zajedno u ovom gradu, veoma bitne tačke u poput budžeta ili izmjena osnivačkih akata i statta lokalnihn preduzeća. Ukoliko se te izmene ne usvoje do 11. januara, po zakonu će sva naša preduzeća: Komunalno, Vodovod i kanalizacija, Parking servis, Autobuska stranica, prestati da postoje i radnici će izgubiti posao. Kome normalnome je u interesu da se tako nešto dogodi? Mislim da je svima jasno da preduzeća nijesu ugašena i da zaposleni nijesu ostali bez posla. Naprotiv, iskoristili su benefite vlasti i zapošljavali svoje glasače u istim tim preduzećima.
Na osnovu svega navedenog, s pravom postavljamo pitanje kojem Željku Komnenoviću treba vjerovati.
SD Tivat
Poštovani građani, više je nego jasno da opozicija apsolutno nije kriva za situaciju koja se trenutno dešava u našoj opštini, jer ovo je samo mali dio plasiranih obmana od strane Predsjednika.
Međutim, od svega ovoga, možda je čak i najgore što je uključio i poslušnu upravu sportskog kluba FK “Arsenal”, kao svog portparola, koji umjesto da su se obratili predsjedniku da raspiše izbore, oni iznose neistine da neće biti novca za sporstke organizacije i smišljeno optužuju opoziciju. Gospodo iz FK “Arsenala”, da ste se na vrijeme bavili ovom temom, do sada bismo imali budžet i ne biste imali koga kriviti.
U konačnom, i država je prošle godine bila u situaciji privremenog finansiranja, i naravno da su sportisti imali novac i učestvovali na svim takmičenjima. S toga Vas molimo da se više nikada ne uplićete u politiku, a predsjednika opštine ovim putem molimo da podnese ostavku kao jedini moralan i častan čin, poručuju iz OO SD Tivat.
Broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici se povećava i mogući napad je sve izvjesniji, rekao je glavni tajnik NATO-a nakon sastanka s britanskim premijerom Borisom Johnsonom u Bruxellesu.
– Ovo su opasna vremena za europsku sigurnost. Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvjesniji. NATO nije prijetnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno vjerujući u političko rješenje, rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Stoltenberg je rekao i da Rusija mora izabrati između diplomatskog rješenja krize s jedne strane ili sankcija i pojačane prisutnosti snaga NATO-a na istočnom krilu.
“Mi smo spremni sjesti, ali ako izaberu konfrontaciju, platit će visoku cijenu. Doći će do ekonomskih sankcija i pojačane NATO-ove vojne nazočnosti u istočnom dijelu Saveza, a Velika Britanija važan je dio toga”, upozorio je Stoltenberg.
Boris Johnson je kazao da je ukrajinska kriza najopasniji trenutak i da je važno sljedećih dana stvari učiniti ispravno.
“Iskreno ne vjerujem da je odluka već donesena. Ali to ne znači da je nemoguće da se dogodi nešto doista katastrofalno vrlo brzo. Ovo je vjerojatno najopasniji trenutak i najveća sigurnosna kriza u Europi u kojoj je važno da se djeluje ispravno, u kombinaciji sankcija, vojnog rješenja i diplomacije”, istaknuo je.
Jens Stoltenberg rekao je također da je poslao pismo ruskom ministru vanjskih poslova te mu ponudio razgovore o većoj transparentnosti vezano uz vojne vježbe koje je Rusija počela s Bjelorusijom u četvrtak, kao i razgovore o kontroli nuklearnog naoružanja
U Moskvi neuspjeli sastanak Lavrova s britanskom kolegicom Truss
O rusko-ukrajinskoj krizi razgovarala je i britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom koji je razgovore okarakterizirao kao “dijalog gluhog i nijemog”.
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss pozvala je Rusiju da povuče svoje postrojbe nagomilane u blizini ukrajinske granice kako bi se omogućilo smanjenje napetosti između Moskve i zapadnih zemalja koje strahuju od ruske vojne operacije protiv Kijeva. “Ministar Lavrov mi je danas rekao da Rusija ne planira napasti Ukrajinu. No te riječi moraju pratiti djela i želimo da se postrojbe i oprema stacionirani na ukrajinskoj granici premjeste drugamo”, rekla je Truss nakon sastanka u Moskvi.
Lavrov je pak ocijenio razgovor s Truss “dijalogom gluhog i nijemog”, rekavši da njegova britanska kolegica kao da nije čula iscrpno izlaganje Rusije o njezinoj zabrinutosti zbog proširenja NATO-a. “Imao sam dojam da naši britanski kolege ili nemaju pojma o objašnjenjima o nepostojanju ruskih planova za napad koje je nedavno iznio ruski predsjednik Vladimir Putin ili ih potpuno zanemaruju”, nastavio je Lavrov.
Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ/EPP) pisao je Evropskoj komisiji kako bi upozorio na plastično zagađenje Jadranskog mora koje dolazi iz Albanije, objavio je ured zastupnika u četvrtak.
Više od 90 posto plastičnog i drugog otpada na hrvatske obale pristiže s juga Evrope, osobito iz Albanije. Također, 229 tisuća tona plastike godišnje završi u Sredozemnom moru, a zbog utjecaja struja i relativno plitkog mora, nakon prolaska kroz Otrantska vrata, Hrvatska je i na udaru plastike iz Sredozemnog mora. Albanska vlada još je prije desetljeća najavila istragu oko plastičnog zagađenja koje iz Albanije svakodnevno stiže na hrvatsku obalu, ali rezultata nije bilo.
Zbog toga je hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Karlo Ressler, kao član Izaslanstva u Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Albanije, zatražio od Europske komisije da pronađe načine na koje može intervenirati kroz europske programe zaštite okoliša i albanske pristupne pregovore. Ressler ističe da je geografski među prvima na udaru Dubrovnik, ali i ostali dijelovi Dubrovačko-neretvanske županije poput nacionalnog parka Mljet i delte Neretve, koja je pod zaštitom UNESCO-a od 1992. godine.
„Stoljećima živimo uz more, od mora i s morem. Od prijašnjih generacija naslijedili smo i poštovanje i skrb prema Jadranu. Zato je nužno pod hitno zaustaviti plastično onečišćenje našeg Jadranskog mora, a ujedno i najljepše obale europskog kontinenta. Iskoristit ću svaku mogućnost pritiska kako bismo podigli ovo pitanje na razinu kakvu zaslužuje,“, zaključio je Ressler, navodi se u priopćenju.
Povodom tragične smrti naših mladih sugrađana Đorđa Baždara i Filipa Miličića, u Herceg Novom će subota, 12. februar biti Dan žalosti. Odluku o proglašenju Dana žalosti na teritoriji Opštine donio je predsjednik Opštine, Stevan Katić, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Dan žalosti obilježava se isticanjem zastave na pola koplja na zgradi Opštine Herceg Novi, zgradama javnih ustanova i privrednih društava čiji je osnivač Opština Herceg Novi i objektima mjesnih zajednica.
Elektronski i drugi mediji, organizatori javnih programa i sadržaja dužni su da svoje programe i sadržaje prilagode Danu žalosti. Za vrijeme Dana žalosti zabranjeno je emitovanje muzike, odnosno održavanje programa zabavnog sadržaja na javnim mjestima.
Lokalni javni emiter Radio-televizija Herceg Novi će svoj program prilagoditi obilježavanju Dana žalosti, na način što će emitovati program koji po svojoj prirodi odgovara obilježavanju ovog dana.
U Crnoj Gori su od posljedica koronavirisa u posljednja 24 sata preminule su dvije osobe, a registrovano je 460 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Preminuli su pacijenti iz Podgorice i sa Cetinja, od kojih je mlađi je imao 71, a stariji 87 godina. Prijavljen je oporavak kod 684 pacijenta.Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 3558.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda 09.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2116 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 460 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
151
Bar
52
Ulcinj
40
Nikšić
36
Herceg Novi
27
Budva
26
Kotor
20
Tivat
20
Bijelo Polje
18
Cetinje
14
Pljevlja
14
Rožaje
13
Danilovgrad
8
Andrijevica
5
Berane
5
Mojkovac
4
Plav
2
Šavnik
2
Tuzi
2
Petnjica
1
UKUPNO
460
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 09.02.2022. godine je iznosio 21,74 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2624.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 225253.
