Irska će danas ukinuti gotovo sve covid restrikcije jer veliko povećanje broja zaraženih nije dovelo do velikog povećanja broja ljudi koji trebaju bolničko liječenje, rekla je ministrica Helen McEntee.
Irska je prošli tjedan imala drugu najveću incidenciju zaraženih koronavirusom u Europi, ali i jednu od najvećih stopa procijepljenosti booster dozom pa je broj teško bolesnih od covida-19 puno manji nego u prethodnom vrhuncu.
Po savjetu dužnosnika za javno zdravlje, vlada je odlučila da se barovi i restorani više neće morati zatvarati u 20 sati, što je bilo uvedeno prošle godine kada se pojavio omikron, niti tražiti od gostiju dokaz o cijepljenju.
Moći će također raditi punim kapacitetom.
No nošenje maski u javnom prijevozu i u trgovinama ostaje za sada na snazi.
“Sretna sam što mogu reći da će od sutra u 18 sati velika većina restrikcija koje su, s prekidima, na snazi gotovo dvije godine biti ukinute”, rekla je ministrica pravosuđa Helen McEntee u video poruci objavljenoj na Instagramu nakon sastanka vlade.
Premijer Micheal Martin objavit će tu vijest putem televizije.
Zagađenje plastikom hitan je globalni problem koji zahtjeva međunarodno obvezujući UN-ov sporazum, stoji u izvješću Agencije za istraživanje (EIA).
U toj nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša kažu kako postoji niz dokaza o štetnim utjecajima plastike i tvrde da je onečišćenje plastikom jednako važan problem a kao i klimatske promjene.
Zrak koji danas udišemo sadrži mikročestice plastike, plastika je pronađena u arktičkom snijegu, a ima je i u tlu i hrani, prenosi BBC.
Tome u korist govori i izvješće u kojemu stoji da je na Tajlandu oko 20 slonova umrlo nakon što su pojeli plastični otpad sa deponija smeća.
Autori izvješća pozivaju nacije da se dogovore o obvezujućem UN-ovom sporazumu s ciljem smanjenja proizvodnje plastike i plastičnog otpada.
“Otkucava nam vrijeme za rješavanje ovog ubojitog problema”, kazao je Tom Gammage iz EIA-e.
“Ako se ovaj val onečišćenja nastavi, do 2040. bi težina plastičnog otpada u morima mogla nadmašiti ukupnu težinu sve morske ribe.”
Ujedinjeni Narodi izdvojili su tri egzistencijalne prijetnje okolišu – klimatske promjene, manjak bioraznolikosti i zagađenje – i dodali kako su to problemi s kojima se u koštac moramo uhvatiti istovremeno.
Multilateralni sporazumi o gubitku bioraznolikosti i klimi postoje već skoro 30 godina (iako nisu uspjeli spriječiti emisije CO2 i zaštititi prirodu).
Neke države tokom posljednjih godina odbile su ideje o obvezujućem sporazumu o pitanju plastike.
Ipak, iz više od 100 zemalja rekli su kako bi podržali predlaganje sporazuma na idućoj Skupštini UN-a za okoliš u veljači i ožujku.
Izvori kažu kako je onih koji se sporazumu glasno odupiru sve manje, ali još postoje sporovi o tome koliko bi strog sporazum trebao biti i bi li njegovo provođenje bilo obvezujuće ili dobrovoljno.
Predsjednik SAD-a Joe Biden objavio je da Sjedinjene Države sada podržavaju globalni sporazum koji je bivši predsjednik Donald Trump odbio.
Još nije jasno može li pridobiti Kongres pošto se većina plastike proizvodi od nafte i plina koji se proizvode u SAD-u.
Japanci žele sniziti ambicije sporazuma, a Kina još nije izjasnila o ovoj temi. Kina proizvodi najviše nove plastike, ali najveći proizvođači plastičnog otpada po glavi stanovnika su SAD i Velika Britanija.
Prilikom objavljivanja izvješća EIA-e, Tom Gammage je kazao: “Količina vidljivog plastičnog otpada izazvala je veliku javnu bojazan, ali važno je napomenuti da je većina plastičnog zagađenja okom nevidljiva.”
“Šteta koju je uzrokovala prekomjerna proizvodnja nove plastike i dug period njezine razgradnje je nepopravljiva – ovo predstavlja prijetnju ljudskoj civilizaciji i nastanjivosti našeg planeta. Ovaj problem postaje gotovo jednak problemu koji izazivaju klimatske promjene.”
Rotari zajednica Crne Gore, uz podršku UNICEF-a, pokrenula je nacionalnu inicijativu prikupljanja sredstava širom Crne Gore pod nazivom „Suviše mali da možemo sami”, kako bi pomogli Centar za neonatologiju u okviru Instituta za bolesti djece u Podgorici i obezbijedili opremu koja može promijeniti tok života oboljele i/ili prijevremeno rođene djece.
Akcija prikupljanja sredstava organizuje se u znak sjećanja na podršku koju su cjelokupno crnogorsko društvo i Unicef pružili tokom izgradnje Instituta prije punih 60 godina.
– Prijevremeni porođaj je ozbiljan zdravstveni problem i vodeći uzrok smrtnosti djece mlađe od pet godina, koji dovodi do dugotrajnih, nerijetko i doživotnih, komplikacija s ozbiljnim posljedicama po zdravlje i razvoj djece. Centar za neonatologiju u okviru Instituta za bolesti djece u Podgorici, jedini je neonatološki centar u Crnoj Gori u kojem se svim prijevremeno rođenim, malim i bolesnim novorođenčadima pruža intenzivna zdravstvena njega i liječenje – kaže se u saopštenju iz Rotary kluba Bar.
U okviru ove inicijative, Rotari klubovi će organizovati humanitarne događaje širom Crne Gore kao i sastanke s predstavnicima privatnog sektora, radi prikupljanja sredstava za obezbjeđivanje optimalnih uslova za preživljavanje i zdrav razvoj svih prijevremeno rođenih beba u Crnoj Gori.
– U skladu s podacima iz UNICEF-ovog Programa za rani razvoj djece, predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori podržalo je Rotari klubove Crne Gore da identifikuju potrebe Instituta za bolesti djece. UNICEF će, takođe, samu inicijativu podržati nabavkom i isporukom opreme u ime svih donatora, kao i izdvajanjem sopstvenih sredstava kako bi se inicijativa upotpunila kroz organizovanje obuka zdravstvenog osoblja Instituta, s ciljem da se obezbijedi što kvalitetnija njega za svako dijete koja će biti u skladu s najvišim međunarodnim standardima – dodaje se u saopštenju.
Svi zainteresovani mogu da podrže ovu akciju kroz uplate donacija direktno na bankovni račun Rotari kluba 530-30362-10 kod NLB banke, koji je otvoren isključivo za podršku ovoj humanitarnoj inicijativi.
Humanitarna akcija traje od januara do aprila, a oprema kupljena od doniranih sredstava biće uručena Institutu za bolesti djece u Podgorici na 60. godišnjicu postojanja, koja će biti obilježena tokom 2022. godine.
Predstavnici Organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941-1945. (OBNOR) iz Herceg Novog, Kotora i Tivta i Opštine Herceg Novi položili su juče vijence kod spomen obilježja na Podima kod Herceg Novog, obilježavajući 79 godina od pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića i prvoboraca Danila Daša Pavičića i Stjepa Šarenca.
Čelnici Mjesnog komiteta KPJ za Herceg Novi su 21. januara 1943. godine likvidirani od strane italijanskih fašista i domaćih izdajnika koji su prije toga prokazali gdje se Đurković, Ilić, Pavičić i Šarenac nalaze.
U ime Opštine Herceg Novi vijence su položili potpredsjednica Vesna Samardžić, menadžer Opštine Dušan Vukić i Sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković.
Vijence na spomen obilježje u Podima nezavisno od toga, juče je položila i delegacija Udruženja boraca NOR-a (UBNOR) Crne Gore iz Tivta, Kotora i Herceg Novog, sa novim predsjednikom tivatskog UBNOR-a, kapetanom bojnog broda Darkom Vukovićem na čelu.
Vuković je u govoru podsjetiuo na istorijske okolnosti pogibije narodnih heroja i partizanskih prvoboraca, ističući da su italijanski okupatori doznali za mjesto njihovog boravka i u ranim jutarnjim časovima 21. januara, sa stotinak vojnika italijanske divizije „Emilija“, potpomognutih sa oko 50 četnika Grahovskog bataljona i 150 nacionalista antikomunističkog bataljona „Orjen“, opkolili su i napali grupu partizana u Podima.
Krvavo kolo
„Oni su junački i bez oklijevanja prihvatili borbu, odbili pozive na predaju i bombama pokušali proboj. U neravnopravnoj borbi i pokušaju proboja, prvo su poginuli Dašo Pavičić i Stijepo Šarenac, dok se Savo Ilić ranjen vratio u staju i zajedno sa Nikolom Đurkovićem zapalio partijsku arhivu, čime je neprijatelj onemogućen da se dokopa važnih informacija o partizanskom pokretu. U novom napadu okupatora i domaćih izdajnika, gine Ilić, a potom i Đurković ispalivši zadnje metke i bacivši poslednju bombu. Nakon herojske pogibije članova Mjesnog komiteta KPJ, čelnih komunista i partizana Risna i Herceg Novog, sluge okupatora su na glavnom gradskom trgu u Herceg Novom, oko poginulih heroja zaigrale tzv. u narodu poznato sramotno „Krvavo kolo“, uz taktove okupatorskih bajoneta. Novljanski fotograf Luka Cirigović riskirajući svoj život, tajno je fotografisao ovo kolo i ostavio autentičan dokument o ljudskom i ratničkom nemoralu i sluganstvu domaćih izdajnika.“- kazao je pored staloga, Vuković.
Podsjetio je na biografije ćetvorice palih heroja i provobioraca, ističuči da je „mnogo heroja Drugog svjetskog rata, kao što su njih četvorica, koji su aktima heroizma i odanošću svojim idealima, principima, vaspitanju, svojoj porodici, gradu i državi u borbi za slododu i dostojanstvo čovjeka izabrali vječnost umjesto prolaznosti.“
Polaganje vijenaca
„Ove heroje iznjedrile se porodice i podneblje u kojima su ideali pravde, jednakosti, bratstva, junaštva i slobode bili neizostavni dio njihove životne filozofije i vaspitanja. I nijesu to bili samo neki neuki radnici ili seljaci koje je plamen rata uhvatio u svoj kovitlac, već intelektualci, pravnici, studenti medicine i filozofije, jasnih životnih opredjeljenja, čvrstog porodičnog naslijeđa i znanja iskovanih na katedrama svjetskog glasa… Izabravši smrt umjesto sramotne predaje oni su svima poslali snažnu poruku i ostavili pečat trajnog svjedočanstva o junaštvu, časti, odanosti i potrebi stalne borbe za slobodu.“- istakao je Vuković, dodajući da su Đurković, Ilić, Šarenac i Pavičić prenijeli poruku „da je cijena borbe za slobodu veoma skupa ali ne i nedostižna.“.
Poslije pauze od skoro sedam mjeseci, iz Bijele bi u ponedjeljak trebalo da bude nastavljen izvoz opasnog otpada – upotrebljenog grita od pjeskarenja brodova.
Naime, danas je u Bijelu uplovio brod za prevoz rasutog tereta „Dakota“ od 8.184 tone koji vije zastavu Malte. Dan ranije ovdje je stigao i panamski bulkcarrier „Muzaffer Bey“ od 5.583 tone deplasmana. Oba broda su se vezala uz glavnu operativnu obalu nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta, a na njima je danas počeo ukrcaj grita. Ukupno će ova dva broda iz Bijele početkom naredne nedjelje odvesti oko 12.000 tona ovog otpada.
Iz francuske kompanije Valgo koja obavlja proces ekološke remedijacije prostora bivšeg brodogradilišta Bijela vrijedan 23 miliona eura što je započet još u julu 2018.godine, naveli su da je do sada iz Bijele u Španiju odvezeno oko 55.hiljada tona grita, 115 tona ulja odveženo je u Grčku, a u Portugal se izvoze velike tzv. džambo-vreće u kojima je bio spakovan grit. Ostalo je da se iz Bijele odveze ukupno još oko 60 hiljada tona raznog opasnog otpada.
Ugovor sa Valgom koji je odabran na međunarodnom tenderu Vlada Crne Gore za ekolopku remedijaciju Bijele, finansira se iz kredita koji je Vlada još 2014. zaključila sa Svjetskom bankom za kreditiranje projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ za četiri tzv. crne tačke u Crnoj Gori od kojih je najznačajnija brodogradilište Bijela. Do sada je u nekoliko navrata dolazulo do dužih ili kraćih zastoja u obavljanju tog posla i izvozu opasnog otpada u inostranstvo, pa je prvobitno ugovoreni rok od 21 mjesec za završetak remedijacije, u dva navrata produžavan. Najnoviji rok za završetak ekološke remedijacije postora bivšeg brodogradilišta j 31.decembar ove godine, a taj datum je i najnovijim aneksom koncesionog ugovora za privredno korišćenje brdoogradilišne luke Bijela definisan kao rok za predaju prostora bivšeg brodogradilišta novom koncesionaru – komaniji Adriatic 42 iz Tivta. Ta kompanija zajedničko je ulaganje tivatskog Porto Monenegra i renomiranog brodograđevnog koncerna Drydocks World iz Dubaia (DP World Group) i ona će u Bijeloj otvoriti novi i moderan remontni i servisni centar za mega i super jahte.
Prema ranijim planovima, novi servisni centar moći će da generalno remontuje jahte dužine do 120 metra i imaće veliki sinhro-lift, par travel liftova većeg kapaciteta četiri moderne remontne radionice među kojima je i potpuno zatvorena radionica za farbanje jahti. Ukupni planirani nivo investicija za uspostavljenje ovog rmeontnog centra u prve tri godine je minimalno 20 miliona eura.
Izvršni direktor kompanije Adriatic 42 Pol Džon Grej kazao je da oni trenutno završavaju sve zakonom propisane obavezne analize i procjene vezane za projekat svog budućeg brodoremontnog kapaciteta za jahte u Bijeloj, kao i za njegovo funkcionisanje u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine i održivog razvoja.
„Kao dio DP World Grupe, kompanija Adriatic 42 je posvećena redukciji svih štetnih emisija iz svojih budućih pogona u Bijeloj, a to će postićči kroz pametno korišćenje alternativnih izvora energije i upotrebom nove i moderne, energetski značajno efikasnije opreme i mašina.“- istako je Grej, dodajući da će u prvogj fazi, kada preuzme ekolopki očišćen prostor bivšeg Jadranskog brodogradilišta, ta kompanija obaviti testiranja sve tamo postojeće infrastrukture,kao i započeti radove na izgradnji tzv. utvrdica i sistema za sidrenje budućeg plutajućeg doka za remont jahti a koji će Adriatic 42 iz Dubaia dovesti u Bijelu. U prvoj fazi radova obaviće se i izgradnja bazena za travel-lift kojim će iz mora na obalu radi remonta biti podizane manje jahte, kao i rekonstrukcija i obnova glavne operativne obale – južnog gata brodogradilišta i ostale suprastrukture.
U Crnoj Gori trenutno boravi oko 7,6 hiljada turista, što je 30 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO), Ana Tripković Marković.
Ona je agenciji Mediabiro kazala da na Žabljaku boravi 18 odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine, dok je u Kolašinu taj broj udvostručen.
„Od 18. decembra, kada je zvanično počela zimska turistička sezona, u prosjeku smo bilježili rast broja turista od 76 odsto u odnosu na prethodnu godinu“, rekla je Tripković Marković.
Kada je riječ o strukturi gostiju, ona navodi da, pored domaćih gostiju, u Crnoj Gori borave turisti iz Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, kao i iz Ukrajine i Rusije.
Tripković Marković dodaje da se bilježi i određeni broj turista iz Češke, Hrvatske i Turske.
Crna Gora – foto Boka News
Upitana kako su zadovoljni dosadašnjim tokom zimske turističke sezone, Tripković Marković je kazala da su i pored izazovne epidemiloške situacije zadovoljni u kom pravcu ide ova sezona.
„To pokazuju i podaci o broju prodatih ski pasova, podaci o broju prodatih ulaznica u nacionalnim parkovima i podaci o naplaćenim namjenskim prihodima. Tako da, ukoliko je ovo indikator početka turističe sezone, onda imamo razloga za optimizam“, poručila je Tripković Marković.
Ona napominje da su u stalnom kontaku sa lokalnim turističkim organizacijama, ali je prije svega sa onim organizacijama sa sjevera.
„Možemo da kažemo da su i oni zadovoljni. Dobra je popunjenost ne samo tokom praznika, nego su i najave dobre. Ono što je njih najviše ohrabrilo do sada jesu vremenski uslovi koji su vrlo povoljni“, rekla je Tripković Marković.
Kako je kazala, ukoliko vremenski uslovi nastave da budu povoljni, mogu se nadati uspješnoj zimskoj sezoni.
Kada je u pitanju glavna turistčka sezona, Tripković Marković kaže da su oprezni u prognozama, jer prije par mjeseci niko nije očekivao ovoliki porast broja novozarženih.
„Ali, imajući u vidu da smo ostvarili ovako dobre rezultate uz nepovoljne epidemiološke uslove, onda imamo razloga da budemo optimisti i kada je glavna turistička sezona u pitanju“, ocijenila je Tripković Marković.
Narednog ljeta na Crnogorskom primorju očekuje se znatno veći broj turista iz Rumunije jer će rumunski turoperator Holday Plan, po prvi put na tom tržištu, ponuditi paket-aranžmene za Crnu Goru koji uključuju i avioprevoz do našeg primorja.
Tim povodom danas je u Tivtu održan sastanak na kome su o tom projektu razgovarali gradonačelnik Tivta Željko Komenović, rumunski ambasador u Crnoj Gori Matej Viorel Ardeleanu, državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Zoran Radunović, predsjednik Borda direktora Aerodroma Crne Gore Nebojša Đoković i izvršni direktor te kompanije Goran Jadreoski, direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević i predstavnici rumunskog turoperatera.
„Imali smo preliminarni sasatanak o uvođenju direktnih avio-linija iz Rumunije za Tivat za predstojeću ljetnju sezonu, na inicijativu Ambasade Rumunije. Rumunija je najmnogoljudnija država na Balkanu a njeni državljani vole da putuju i do sada im je glavna destinacija za ljetnji odmor bila Grčka koju godišnje posjeti preko milion Rumuna. Njihov turoperater sada uvodi Crnu Goru kao sasvim novu ponudu za turiste iz Rumunije i mislim da smo danas uspjeli da napravimo jedan uspješan preliminarni dogovor oko toga.“- kazao je Komnenović zahvaljujući se ambasadoru Ardeleanuu na ovoj konkretrnoj inicijativi za intenzioviranje ekonomske i privredne saradnje dvaju država. On je dodao da Nacionalnoj turističkog organizaciji Crne Gore i lokalnim TO primorskih opština sada predstoji veliki zadatak da se što uspješnije predstave na rumunskom tržištu i ponudu Crne Gore približe tamošnjoj javnosti.
„Želimo da napravimo jedan novi turistički most između Crne Gore i Rzmunije i današnji sastanak sa vašium vlastima nam je bio vrlo koristan jer smo dobili sve potrebne informacije, posebno kada je uvođenje avio-letova između rumunskih gradova i Crnogorskog primorja. Hvala vam na saradnji i podršci koju su vaši predstavnici iskazali našim namjerama da u vašu lijepu i gostoljubivu zemlju dovedemo što veći broj gostiju iz Rumunije.“- istakao je predstavnik kompanije „Holiday Plan“ Dan Čoća.
Državni sekretar u MKI Zoran Radunović kazao je da projekat o kome su razgovarali predstavlja još jedan značajan korak u razvoju crnogorske turističke privrede, kao i da će MKI svim svojim kapacitetima podržati otvaranje ove potpuno nove emitivne tržišne niše iz koje će strani turisti dolaziti u Crnu Goru. On je kazao da su u opciji za uspostavljenje direktnih čarter letova za Tivat trenutno od rumunskih gradova Krajova, Arad i Bajamare.
„U pitanju su preliminarni podaci i ne mođemo još sa potpunom sigurnošću tvrditi da će se letjeti sa sve ove tri destinacije jer rumunski partneri upravo rade na prodaji turističkih aranžana za Crnu Goru za naredno ljeto. Od obima te prodaje zavisiće i broj sedmičnih rotacija i veličina aviona koji će saobraćati na ovim relacijama“- kazao je Radunović dodajući da se letove najvjerovatnije obavljati rumuska nacionalna aviokompanija Tarom, ali da su ponuđeni i kapaciteti sa kojima raspolaže crnogorska kompanija Air Montenegro.
„Rumunije je članica Evropske Unije, a mi u takovim okpolnostima, imamo vrlo jednostavan i brz proces odobravanja novih aviolinija i destinacija, tako da ne biti problem da izađemo u susret svakom obimu tražnje na tom za nas novom tržištu. Aerodromi Crne Gore sa svoje strane, takođe su spremni da podrže ove letove, preko svog koncepta povećanja aviodostupnosti Crne Gore i podsticajne šeme za aviokompanije koje uvode nove letove a koja je nedavno objavljena.“- istakao je Radunović dodajući da bi letovi iz Rumunije za Tivat trebali da krenu sredinom juna.
Rumunski ambasador Matej Viorel Ardeleanu istakao je da me je veoma važno da ovakvim konkretnim prpjektima doprinese razvoju ekonomskih i drugih odnosa dviju država, ali i lokalnih zajednica i gradova u Rumuniji i Crnoj Gori. On je istakao da rumunska strana ima velike ambicije kad je u pitanju razvoj ekonomske saradnje sa našom državom, kao i da zvanični Bukurešt podržava namjeru Crne Gore da što prije postane članica EU.
U prethodna 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo je devet osoba, a registrovano je 1212 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.Preminulo je pet osoba iz Pljevalja, i po jedna iz Podgorica, Nikšića, Mojkovca i Berana, od kojih najmlađa imala 73 godine, a najstarija 84 godine. Prijavljen je oporavak kod 1692 pacijenata, a trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 Crnoj Gori je 10545.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak 20.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3387uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 1 212 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2″, navode iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
359
Bar
177
Nikšić
160
Bijelo Polje
91
Budva
85
Herceg Novi
81
Pljevlja
52
Kotor
44
Cetinje
27
Danilovgrad
23
Tivat
22
Tuzi
17
Ulcinj
17
Mojkovac
12
Berane
10
Plav
9
Rožaje
8
Žabljak
6
Kolašin
3
Plužine
3
Andrijevica
2
Petnjica
2
Gusinje
1
Šavnik
1
UKUPNO
1212
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 20.01.2022. godine je iznosio 35,8 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2505.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 210931.
Odbornici Skupštine opštine Herceg Novi su na danas održanoj vanrednoj sjednici jednoglasno usvojili zaključke koje će, uz peticiju koju je potpisalo preko 10 hiljada građana, uputiti Vladi Crne Gore, Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore, a tiče se opstanka i daljeg funkcionisanja PZU Opšte bolnice „Meljine“, u stečaju.
U skladu sa dugom tradicijom Bolnice Meljine u Herceg Novom, njenom nezamjenjivom ulogom u ostvarivanju zdravstvene zaštite građana Herceg Novog, kao i nezaobilaznim značajem za ostvarivanje strategijske privredne djelatnosti za Crnu Goru, a to je zdravstveni turizam, čiji je nosilac Institut „Dr Simo Milošević“ u Igalu, ne smije se dozvoliti zatvaranje jedine bolnice na području opštine Herceg Novi;
Radi obezbjeđivanja bolničke zdravstvene zaštite građana i gostiju Herceg Novog, neophodno je da Vlada Crne Gore obezbijedi stabilno finansiranje funkcionisanja Bolnice Meljine na mjesečnom nivou do pronalaženja trajnog rješenja za bolnicu u Herceg Novom u okviru sistema javnog zdravstva Crne Gore;
Apelujemo na Ministarstvo zdravlja da sa osobljem Bolnice Meljine koje je neophodno za njeno funkcionisanje, sklopi ugovore o radu na neodređeno vrijeme i da im obezbijedi isti status kao osoblju svih drugih bolnica u sistemu javnog zdravstva Crne Gore;
Skupština opštine Herceg Novi se obavezuje da će u kontinuitetu pratiti upravne i sudske procese vezane za Bolnicu Meljine i da će povodom ovog pitanja redovno obavještavati odbornike Skupštine opštine Herceg Novi i građane Herceg Novog;
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić poručio je građanima i odbornicima tokom današnjeg zasijedanja da Bolnica Meljine neće biti zatvorena 31. januara, naglasivši da je to jasno i da to više ne treba isticati.
Bolnica Meljine
Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović informisao je da će se i na narednoj redovnoj sjednici na dnevnom redu naći tačka o razmatranju statusa i daljeg funkcionisanja PZU Opšte bolnice „Meljine“, u stečaju.
Današnjoj vanrednoj sjednici prisustvovali su i predstavnici Bolnice Meljine, Sindikata te zdravstvene ustanove, Instituta “Dr Simo Milošević”, te Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Ministarstva zdravlja.
Španjolska niskotarifna aviokompanija, Volotea, u ljetnom redu letenja ove godine planira 14 redovnih linija prema dvije hrvatske zračne luke.
Volotea u ljetnom redu letenja koji kreće od kraja ožujka planira 14 sezonskih linija iz Francuske, Italije i Grčke prema dvije hrvatske zračne luke – Splitu i Dubrovniku.
Iako je kompanija planirala još linija upravo prema Splitu i Dubrovniku, početak prometovanja tih novih linija odgađan je iz sezone u sezonu zbog globalne pandemije. Tri ranije najavljene linije ni ove godine neće biti u prometu, štoviše, kompanija ih je uklonila s liste svojih odredišta pa je za pretpostaviti da ih u skoroj budućnosti neće ni pokretati.
Ipak, ljetni program za Hrvatsku ovog avioprijevoznika izgleda značajno bolje u odnosu na realizirane operacije iz 2021. godine. Na većini linija postoji više tjednih rotacija, no pritom valja istaknuti da je iz kompanije potvrđeno kako su redukcije (ili povećanja) najavljenog rasporeda još uvijek moguća, a to će ovisiti isključivo o kretanju globalne pandemije koja direktno utječe na putničku potražnju.
Volotea ovog ljeta planira prometovati iz Dubrovnika za:
Lyon, od 16.04., 2 puta sedmično, utorkom i subotom,
Nantes, od 09.04., 3 puta sedmično, utorkom, četvrtkom i subotom,
Bordeaux, od 16.04., 2 puta sedmično, srijedom i subotom,
Toulouse, od 23.04., 2 puta sedmično, srijedom i subotom,
Marseille, od 09.04., 2 puta sedmično, utorkom i subotom,
Bari, od 06.07., jednom sedmično, srijedom,
Atenu, od 29.05., 2 puta sedmično, srijedom i nedjeljom.
