Tema 11. Malog salona „Ecce homo“- „Evo čovjeka“

0
Tema 11. Malog salona „Ecce homo“- „Evo čovjeka“
Herceg Novi foto Boka News

Na hercegnovskoj likovnoj sceni u februaru nas očekuje nekoliko interesantnih i značajnih izložbi. Osim Hercegnovskog zimskog salona, u pripremi je i Mali salon hercegnovskih galerija, kao i prodajna izložba doniranih radova za pomoć bolnici Meljine.

Mali salon hercegnovskih galerija je projekat koji je prije 15-ak godina pokrenut uz „Praznik mimoze“, sa željom da likovnoj publici predstavi bogate funduse hercegnovskih galerija.

Tema 11. Malog salona biti „Ecce homo“- „Evo čovjeka“, citat koji je, kako se vjeruje, izgovorio Pontije Pilat prije nego što će osuditi Isusa Hrista na smrt raspećem.

Urednik likovnih programa u „Herceg festu“, mr Vojislav Vojo Kilibarda, uvjeren je da će hercegnovske galerije  odabrati radove koji na pravi način odgovaraju ovoj provokativnoj, ali uvijek aktuelnoj temi.

-Svih ovih godina „Mali salon“ je sastavni dio „Praznika mimoze“, sa ciljem da obogati kulturnu ponudu grada. Ove godine smo odlučili da kroz koncept izložbe ukažemo na čovjeka, jer umjetnost je takva da mora da reaguje, i mora da dira. Ja se nadam da ćemo iz bogatih fundusa gradskih galerija dobiti dobre radove, volio bih i provokativnije, ne političkih, već društveno angažovanih.

Prošle godine je na „Malom salonu“, pod sloganom „Ljepota blizine“, sedam galerija izložilo radove 18 autora, a i ovoga puta poklonike umjetnosti očekuje dobra selekcija i kvalitetna postavka.

-Kao i svaka izložba, i „Mali salon hercegnovskih galerija“ je podložan kritikama. Vjerovatno će biti i osuda, ali i pohvala. Moje je mišljenje, a više sam od 20 godina u tome, da je salon uvijek bio veoma kvalitetan i sigurno će to i ove godine biti dobra izložba, poručio je Kilibarda.

Njemačka želi svake godine uvesti 400.000 kvalificiranih radnika

0
Njemačka želi svake godine uvesti 400.000 kvalificiranih radnika
Njemačka

Nova njemačka koalicijska vlada želi svake godine iz inozemstva privući 400.000 kvalificiranih radnika kako bi riješila problem demografske neravnoteže i nedostatak radnika u ključnim sektorima. Problem je to koji bi mogao usporiti gospodarski oporavak nakon pandemije.

– Nedostatak stručne radne snage je postao tako ozbiljan da dramatično usporava našu ekonomiju, rekao je Christian Duerr iz Slobodnih demokrata (FDP).

Kako bi Njemačku učinili atraktivnijom za stranu radnu snagu, koalicijski partneri su dogovorili sustav bodovanja za stručnjake izvan EU-a, a također su podigli minimalnu satnicu na 12 eura.

Njemački ekonomski institut procjenjuje da će se radna snaga ove godine smanjiti za više od 300.000 ljudi jer više starih odlazi u mirovinu nego što mladih ulazi na tržište rada. Taj bi se jaz do 2029. mogao povećati na više od 650.000, a 2030. bi akumulirani nedostatak radno sposobnih ljudi mogao doseći brojku od pet milijuna.

Divovski ledenjak ispustio je milijarde tona slatke vode u ocean

0
Divovski ledenjak ispustio je milijarde tona slatke vode u ocean
Ledenjak

Divovski ledenjak koji se odvojio od Antarktike 2017. otpustio je otapanjem oko 61 miliona olimpijskih bazena slatke vode u ocean, što je postavilo pitanja o utjecaju na morski ekosustav, prema istraživanju objavljenom u četvrtak.

Golema santa leda bila je dvostruko veća od Luksemburga kada se odvojila od ledene ploče Larsen, koja se zagrijala brže od bilo kojeg drugog dijela najjužnijeg kontinenta Zemlje.

Sa 5719 četvornih kilometara bio je najveći ledenjak na Zemlji kad se formirao i šesti po veličini do sada zabilježen, prema British Antarctic Survey.

Dvije je godine div od bilijun tona, poznat kao A-68, plutao u hladnim vodama Weddellova mora prije nego što je otputovao na sjever i zaprijetio britanskom otoku South Georgia, nekih 4000 kilometara od početne točke.

Ledenjak, nazvan A-68a nakon što se komadić odlomio, opasno se približio otoku krajem 2020., izazivajući strah da će se zaglaviti na morskom dnu, blokirati oceanske struje i ometati prolaz tisućama pingvina i tuljana.

No, nova studija je otkrila da se ledenjak, iako je nakratko dotaknuo morsko dno, brzo topio u toplijoj regiji oko Južne Georgije i izgubio je značajnu količinu svoje mase do trenutka kada je stigao do plićih voda.

Znanstvenici koji su pratili njegovo putovanje putem satelita izračunali su da je A-68 od kraja 2020. do otapanja 2021. ispustio ukupno 152 milijarde tona slatke vode bogate hranjivim tvarima u more.

To odgovara 20 puta većoj količini vode od one u škotskom Loch Nessu, odnosno 61 milijun olimpijskih bazena, navodi BAS u priopćenju za javnost, dodajući da je to “poremećaj koji bi mogao imati dubok utjecaj na morski ekosustav otoka”.

“To je ogromna količina otopljene vode”, rekla je Anne Braakmann-Folgmann, znanstvenica u Centru za polarna promatranja i modeliranje (CPOM), koja je vodila istraživanje objavljeno u časopisu Remote Sensing of Environment.

“Sljedeća stvar koju želimo utvrditi jest je li to imalo pozitivan ili negativan utjecaj na ekosustav” oko Južne Georgije, rekla je.

Nastavljen izvoz grita iz Bijele nakon pola godine pauze

0
Nastavljen izvoz grita iz Bijele nakon pola godine pauze
brod/ grit / Foto Ž.Kontić

Sa prostora nekadašnjeg brodogradilišta Bijela nastavlja se izvoz grita koji je bio u zastoju šest mjeseci. Juče je stigao brod “Muzafer bej“ na koji će biti ukrcano oko 5.000 tona opasnog grita, a isplovljenje je najavljeno u ponedjeljak.

Za subotu je najavljen dolazak i drugog broda pa se očekuje kontinuirani izvoz grita i kontaminiranog zemljišta kako bi se okončao proces remedijacije započet u julu 2018. godine.

Do sada je u Španiju, uključujući i ovu isporuku, izvezeno oko 61.000 tona grita, 115 tona ulja transportovano u Grčku a u Portugal se izvoze vreće u kojima je bio spakovan grit. Kako je ranije saopšteno prilikom posjete ministra Ratka Mitrovića Bijeloj, ostalo je za izvoz oko 55.000 tona kontaminirane zemlje, par hiljada tona grita i oko 170 tona ulja.

Posljednji brod je u Bijeloj bio 15. jula 2021. i od tada je došlo do zastoja u poslu koji realizuje francuska kompanija Valgo. Posao na prostoru nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta počeo je u julu 2018. godine a izvoz grita zaustavljen je u avgustu naredne i ponovo nastavljen u aprilu 2021. Lani je ponovo došlo do zastoja a konačno je izvoz nastavljen poslije šest mjeseci pauze.

Svjetska banka je za saniranje „crne ekološke tačke“ u Bijeloj obezbijedila 23 miliona eura a isplaćeno je, kako je ranije saopšteno, oko 11 miliona.

– Izuzetno strogi kovid protokoli su primijenjeni na kompletan projekat i u tim uslovima je nastavljen ovaj važan projekat kojim se čisti jedna od četiri ,,crne ekološke tačke“ – saopštili su nam iz Valga.

UGOVOR

Aneksom 2 Ugovora između Vlade i novog koncesionara Konzorcijuma Adriatik Marinas DOO (Adriatic Marinas) Tivat i Draj doks (Dry Docks World – Dubai LLC), Ujedinjeni Arapski Emirati prolongiran je rok za završetak remedijacije, a novi datum je 31. decembar 2022. godine. Na prostoru nekadašnjeg brodogradilišta biće izgrađen centar za remont jahti i mega jahti.

Kompanija Adriatik 42, koja upravlja brodogradilištem u Bijeloj, dobila je urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju postojećih objekata. Shodno odredbama Ugovora, koncesionar je u obavezi da adaptira, rekonstruiše, izgradi, opremi i iskorišćava brodogradilišnu luku na koncesionom području u periodu od 30 godina, u skladu sa biznis planom i investicionim planom koji su dati kao prilog Ugovora i u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ukupni planirani iznos za investiciju u prve tri godine iznosi 20 miliona eura. Ugovorom je predviđeno da investicioni period počinje teći od dana predaje izvještaja eksperta kojim se potvrđuje da je koncesiono područje očišćeno od zagađenja, kako bi koncesionar započeo realizaciju investicionog plana.

Pojačane kontrole poštovanja epidemioloških mjera tokom vikenda

0
Pojačane kontrole poštovanja epidemioloških mjera tokom vikenda
Tivat / foto Boka News

Ministarstvo zdravlja, Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije i ove sedmice od petka do nedjelje veče organizovaće akciju pojačane kontrole poštovanja propisanih epidemioloških mjera u svim gradovima Crne Gore, sa posebnim fokusom na zimske turističke centre – saopšteno je iz resora na čijem je čelu Jelena Borovinić Bojović.

Kontrolom će, kako je precizirano u saopštenju, na terenu rukovoditi Uprava za inspekcijske poslove, uz asistenciju Uprave policije i u saradnji sa lokalnim samoupravom.

– Sprovodiće se provjera posjedovanja Nacionalne digitalne kovid potvrde u ugostiteljskim objektima i ostalim mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i da li se krše ostale epidemiloške mjere – istakli su iz Ministarstva zdravlja.

Još jednom pozivaju privrednike i građane da budu odgovorni i da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera, prije svega zbog zaštite zdravlja i svojeg i svojih najbližih i cjelokupne populacije.

Donji dom austrijskog parlamenta odobrio obavezno cijepljenje protiv COVID-a

0
Donji dom austrijskog parlamenta odobrio obavezno cijepljenje protiv COVID-a
Austrija – foto EPA

Donji dom austrijskog parlamenta prihvatio je u četvrtak zakon o obaveznom cijepljenju odraslih protiv COVID-a čime Austrija postaje prva članica Evropske unije koja uvodi takvu mjeru u borbi protiv pandemije, unatoč žestokim prosvjedima.

Zakon najavljen u studenom kako bi se pojačala procijepljenost, prihvaćen je velikom većinom od 137 glasova, a 33 je bilo protiv u parlamentu od 183 mjesta.

Prije nego što stupi na snagu 4. veljače, mjeru obveznog cijepljenja mora potvrditi gornji dom parlamenta i potpisati austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen.

– Cijepljenje je šansa našem društvu da postigne trajnu i stalnu slobodu, da nas virus ne ograničava, rekao je konzervativni kancelar Karl Nehammer novinarima prije početka sjednice.

Priznao je da to pitanje “izaziva snažnu i strastvenu raspravu”.

Osim Zelenih, koji su koalicijski partneri konzervativaca, zakon su podržale i socijaldemokrati i liberali. Protiv je bila samo krajnja desnica u ime očuvanja individualnih sloboda. Čelnik FPÖ, koji se oštro protivi cijepljenju, rekao je da ta mjera “otvara put totalitarizmu u Austriji”.

– Danas nemamo većinu u parlamentu, ali je imamo vani, rekao jeHerbert Kickl i obećao da će se suprotstaviti zakonu.

Brojni Austrijanci svakog vikenda prosvjeduju protiv mjera obveznog cijeljenja. U takvu napetom ozračju, vlada je u strahu od izgreda objavila ovaj tjedan da će uvesti “zaštitni prostor” oko zdravstvenih ustanova, mjesta za cijepljenje i testiranje. I u četvrtak je manja skupina prosvjedovala na prilazu parlamentu. Vlada tvrdi da cilj nije nametnuti cijepljenje silom već natjerati na cijepljenje financijskim sankcijama. Predviđene su kazne od 600 do 3600 eura, ali se sankcije ukidaju ako se kršitelj cijepi u roku od dva tjedna.

Sve se događa u vrijeme kada Austrija bilježi rekordan broj zaraženih zbog širenja varijante omikrona. Više od 30.000 zaraženih u posljednja 24 sata bilo je potvrđeno u srijedu. Cijepljeno je 72 posto od 8,9 milijuna stanovnika.

Radojević: Obustaviti testiranje, samoizolaciju i ukinuti mjere

0
Radojević: Obustaviti testiranje, samoizolaciju i ukinuti mjere
Nemanja Radojević

Doktor Kliničkog centra Crne Gore Nemanja Radojević ocijenio je da je potrebno obustaviti testiranje, samoizolaciju i ukinuti mjere jer, kako navodi, omikron to dozvoljava.

On je na Fejsbuk profilu napisao i da će se time otkoloniti hronični panični strah od korone kod naroda koji nesumnjivo postoji, a dokaz je preopterećenost primarnog nivoa zdravstvene zaštite (po definiciji su to lakši slučajevi od kojih većina ni ne treba ljekarsku pomoć).

Radojević je napisao i da je testiranje na 30 odsto pozitivnih rezultata i 1.500 pozivitnih svakog dana – besmislica.

“Desetine hiljada pozitivnih, sa stopom teško oboljelih od 0.4 odsto – besmislen strah od preopterećenosti bolnica. Samoizolacija – besmislica kod ovakvog stepena kontagioznosti Omikrona. Važeće epidemiološke mjere – dokaz da glupostima kraja nema, da nema kritičke misli, već samo strah od sopstvene odgovornosti. Loši đaci, rekoh davno, šta je drugo bilo i za očekivati. Osim što, kako najavljuju, uskoro nećemo biti jedina država sa nevakcinisanim premijerom, druga srećna okolnost je što te epidemiološke mjere gotovo niko ne poštuje”, naveo je Radojević.

Dodao je i da se trenutno nalazi, u jednoj ozbiljnoj EU državi.

“Imaju mnogo rigoroznije mjere od naših, poštuju ih beskompromisno, a imaju veću stopu inficiranih od Crne Gore. Meni je ovo više nego jasno u kom pravcu ide. Uslovi za prelazak granica (ne samo crnogorskih, nego i ostalih) – vrijeđaju osnovne zakone logike. Štitite se restriktivnom graničnom politikom od importacije novih slučajeva iz inostranstva onda kada je stopa incidencije kod vas neuporedivo niža od drugog područja, a ne obratno ili pak kada su te stope slične. Tada nema uticaja “prelivanja” na epidemiološku situaciju”, ističe Radojević.

Dodaje da je omikron bitno drugačiji od svih ranijih sojeva, posebno delte.

“Kolege, moraju shvatiti da smo dosta bili u centru pažnje, da se moramo osloboditi tereta ranijih strahova i paranoje “šta ako”, da za klasične protivepodemijske mjere više nema mjesta i da je trenutak da se epidemija pusti da se sama umiri kao što je krenula svojim prirodnim tokom. Kolektivni globalni imunitet ne možemo i nećemo dostići dominantno zbog klasnih razlika, a za očekivati je da se vremenom budu stvarali novi sojevi (moguće sezonski kao kod gripa), tako da vakcinaciju i dalje apsolutno promovisati, prvenstveno zbog starih i hroničnih bolesnika; ali se vratiti normalnom životu”, kazao je Radojević i poručio.”

“Obustavite testiranje, samoizolaciju i ukinite mjere jer omikron to dozvoljava – time ćete otkoloniti hronični panični strah od korone kod naroda koji nesumnjivo postoji, a dokaz je preopterećenost primarnog nivoa zdravstvene zaštite (po definiciji su to lakši slučajevi od kojih većina ni ne treba ljekarsku pomoć). I još nešto, ako nećete mene, pratite najmudrije na planteti – oni se neće izgubiti”, napisao je Radojević.

Pelješki most testirali golemi kamioni

0

Na mostu Pelješac u čevrtak su počela probna ispitivanja opterećenja mosta. U Hrvatskim cestama ističu da su na završetku ugradnje asfalta i opreme mosta, u obliku zaštitnih ograda i opreme unutar rasponske konstrukcije, ostvareni uvjeti za probno opterećenje mosta.

Za tu priliku na gradilište je stigao 21 kamion težine do 40 tona, kojima će se provoditi ispitivanje u suradnji sa stručnjacima s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Probno opterećenje provodi se na ciljanim tačkama konstrukcije u pokretu brzinama 20/40/60 km/h te pri naglom kočenju.

Cilj je ispitivanja pokazati je li ponašanje konstrukcije pod pokretnim i nepokretnim opterećenjem u skladu s projektiranim vrijednostima. Za potrebe ispitivanja koristit će se postojeći sustav monitoringa, poput senzora već ugrađenih u most te s dodatnim kontrolnim senzorima fakulteta, piše Jutarnji list.

Ulov mjeseca Rajku Bojanoviću za iglana 23 kg

0
Ulov mjeseca Rajku Bojanoviću za iglana 23 kg
UlovMjesecaDecembar2021RajkoBojanovic

Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Rajko Bojanović sa ulovljenim iglanom od 23 kg.

Iglan je uhvaćen u blizini rta Platamuni, a za ovaj ulov korišten je štap Sakura 6000 30g, Duov gavun, pendula, konac 0.18 i predvez fluoro karbon 0.40.

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dejan Stanjević sa hobotnicom od 6,2kg.

UlovMjesecaDecembar2021DrugoMjestoDejanStanjevic

Hobotnica je uhvaćena udicom iz barke, pedesetak metara od Bjelila u Tivatskom zalivu na dubini od oko 10m. Dejan je za ulov koristio najlon i klizno olovo, a kao mamac korišten je mali živi rak za oradu.

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Aleksandar Trebješanin sa lignjom od 1,155g.

UlovMjesecaDecembar2021AleksandarTrebjesaninTreceMjesto

Lignja je, kako kaže, uhvaćena iz barke, na relaciji Herceg Novi – Topla – Meljine, a način lova bio je pendulanje, pri čemu je korištena pendula Rapala GT 11. Od ostale opreme Aleksandar je koristio štap Okuma Fast Inchiku 2, te mašinicu Penn Pursuit II 5000.

Preminule tri osobe, 1548 novozaraženih, H.Novi 92, Kotor 43, Tivat 42

0
Preminule tri osobe, 1548 novozaraženih, H.Novi 92, Kotor 43, Tivat 42
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule su tri osobe – iz Bara, Podgorice i Herceg Novog, od kojih je najmlađa imala 73 godine, a najstarija  89 godina. Registrovano je 1548 novooboljelih, a prijavljen je oporavak kod 2200 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 11034.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda 19.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3830 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 1548 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 457
Nikšić 199
Bar 136
Berane 98
Budva 92
Herceg Novi 92
Ulcinj 89
Bijelo Polje 71
Pljevlja 69
Kotor 43
Tivat 42
Danilovgrad 34
Cetinje 25
Tuzi 24
Petnjica 13
Rožaje 10
Andrijevica 9
Mojkovac 9
Plav 9
Plužine 8
Kolašin 7
Žabljak 5
Gusinje 4
Šavnik 3
UKUPNO 1548

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 19.01.2022. godine je iznosio 40,42 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2496.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 209719.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 3309
Nikšić 1643
Bar 923
Bijelo Polje 665
Herceg Novi 652
Budva 555
Berane 448
Ulcinj 421
Pljevlja 413
Kotor 360
Cetinje 301
Tivat 284
Danilovgrad 251
Rožaje 159
Tuzi 130
Mojkovac 110
Kolašin 77
Andrijevica 65
Plav 62
Plužine 59
Žabljak 58
Petnjica 40
Šavnik 39
Gusinje 10
Crna Gora 11034