Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt u ponedjeljak je oštro osudio odluku parlamenta Republike Srpske da podupre planove za izdvajanje tog entiteta iz državnog ustavnopravnog poretka te je upozorio kako svi u BiH imaju obvezu pridržavati se odredbi Daytonskog sporazuma koje su ovime prekršene.
– Oštro osuđujem akte koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 10. prosinca. Usvojeni zaključci obavezuju vlasti RS na poduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih aktivnosti koje bi predstavljale kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir, stoji u Schmidtovoj izjavi dostavljenoj medijima.
Izjava je uslijedila nakon što je parlament RS glasovima vladajuće većine, okupljene oko Milorada Dodika, izglasao zaključke kojima je povukao suglasnost tog entiteta na državne zakone o obrani i sigurnosti, poreznoj politici te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.
Tada su također usvojene odluke po kojima bi vlada RS trebala u razdoblju od šest mjeseci pripremiti prijedloge zakona kojima bi se sve ove ovlasti prenijele na razinu entiteta.
Schmidt je ocijenio kako sve to predstavlja radikalne političke aktivnosti, a uz retoriku koja im je prethodila predstavljaju izravnu prijetnja stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
– Pozivam na puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Sve strane moraju djelovati unutar ovog okvira kako bi se u duhu kompromisa donosile zakonite odluke, poručio je njemački diplomat dodajući kako je osobno tome spreman doprinijeti na odlučan i odgovoran način.
Schmidtu su na raspolaganje široke ovlasti dane visokim predstavnicima još 1997. godine, koje uključuju mogućnost nametanja odluka i zakona te smjenu izabranih dužnosnika u BiH za koje procijeni da predstavljaju prijetnju provedbi Daytonskog sporazuma.
Od stupanja na dužnost u kolovozu Schmidt je opetovano isticao kako su te ovlasti za sada u ladici, no da će u slučaju potrebe znati kako ih koristiti.
Opština Herceg Novi će u studijskoj 2021/22. godini stipendirati ukupno 60 studentkinja i studenta iz našeg grada.
Odluku o dodjeli stipendija donijela je sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, na osnovu sprovedenog javnog Konkursa, a na prijedlog Komisije za utvrđivanje rang liste studenata koji ispunjavaju kriterijume za dobijanje stipendije.
Studentske stipendije koje dodjeljuje Opština Herceg Novi ove godine su povećane sa 63 na 90 eura mjesečno, Odlukom o stipendiranju i nagrađivanju studenata koja je u septembru jednoglasno usvojena u lokalnom parlamentu.
Proteklog vikenda u Đenovićima, po izuzetno hladnom i vjetrovitom vremenu, održan 8. Kup Crne Gore u sportskom ribolovu, na kojem su se 11 tročlanih ekipa, sastavljene od po dva seniora i jednog juniora, takmičile u najstarijoj disciplini sportskog ribolova na moru – tunjom iz barke.
Prvo mjesto osvojila je ekipa „Jugole Grakalić“ H. Novi ( Goran Kovačević, Goran Nikolić, Nikola Lompar) sa 6.876 bodova. Druga je bila ekipa „Igalo“ ( Marko Radosavljević, Aleksandar Milosavljević, Goran Boričić) sa 5.294, a treća „Sipa“ (Radovan Popović, Tomo Cvjetković, Aleksandar Balabušić) sa 4.706 bodova.
Sportski ribolov na moru
Bilo je ovo ujedno poslednje takmičenje sportskih ribolovac u 2021. godini, koji će se ponovo naći na okupu sredinom februara iduće godine na tradicionalom XXIII Kupu mimoza.
Uzorani tehnički organizatori ovog takmičenja, kao i više puta do sada, bi je klub „Bokeška jedra 1999“ iz Đenovića.
U rizortu Portonovi raduju se izazovnoj sezoni naredne godine, jer ovogodišnji rezultati ohrabruju da postoji sve veće interesovanje sa različitih tržišta.
Menadžerka za marketing i komunikacije u Portonovom, Adrijana Husić, kazala je da su se neka sasvim nova tržišta pojavila, kada je u pitanju program iznajmljivanja stanova, ali i onaj dio koji se odnosi na kupovinu nekretnina u tom rizortu.
– Očekuje nas jedna izazovna sezona naredne godine, ali joj se izuzetno radujemo, jer nas upravo rezultati koje smo postigli ove godine ohrabruju da postoji sve veće interesovanje sa različitih tržišta – rekla je Husić agenciji Mina-business.
Ona je ocjenila da je prošla godina pokazala da je sve ono što se radi u ugostiteljstvu i generalno turističkoj sezoni umnogome uslovljeno mjerama i epidemiološkom situacijom.
– Nakon jedne izuzetno izazovne godine, što je bila prošla, prije svega zbog pandemije Covida, ova godina je bila iznenađujuće dobra, kako za nas tako i za sve one koji su bili u ugostiteljstvu ove godine – navela je Husić.
Posebno ih je, kako je kazala, radovala činjenica što su imali veliki broj gostiju iz inostranstva, pored onih iz regiona i Crne Gore, koji tradicionalno sada već Portonovi prepoznaju kao destinaciju na kojoj mogu da nađu sve ono što im je potrebno za lijep provod, bilo da se radi o dnevnim posjetama ili dužem boravku u smislu ljetovanja.
Husić je podsjetila da je Portonovi vrata posjetiocima otvorio 2019. godine i da je to jedna od najvećih stranih direktnih investicija u Crnoj Gori, od gotovo jedne milijarde EUR.
Herceg Novi Portonovi
– Mi nastavljamo redovna ulaganja i obogaćujemo ponudu samog Portonovog, što ćemo raditi i ubuduće – saopštila je Husić.
Kada su u pitanju novogodišnje aktivnosti u tom rizortu, Husić je navela da je decembar u znaku praznične čarolije i da su se trudili da donesu duh velikih svjetskih metropola u Crnu Goru, što su, prema prvim reakcijama posjetilaca, i uspjeli.
– Različiti programi su pripremljeni, kako oni zabavni, tako i za djecu, prateći sve mjere koje su trenutno na snazi. Svi oni koji su zainteresovani za sve ono što se dešava u Portonovom treba redovno da se informišu na našem sajtu – rekla je Husić.
Jedna od aktivnosti koja je posebno interesantna ove godne jeste Portonovi praznični bazar koji radi svakoga dana i vikendima.
– Tu svi oni koji su zainteresovani, pored prelijepih dekoracija koje krase ove godine Portonovi, mogu da uživaju u raznim mediteranskim i internacionalnim delicijama i zabave se ukoliko dođu sa društvom, ali i sa porodicom – zaključila je Husić.
Viški ribari u svojim mrežama nalaze sve sitnije srdele a sve više novih vrsta riba, stoga je komiška udruga “Pomalo” pokrenula projekt koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na Jadran kako bi potaknula na razvoj lokalne strategije održivog ribarstva i podizanje svijesti o očuvanju okoliša.
Zbog zagrijavanja mora broj autohtonih vrsta u Jadranu opada. Mala plava riba, srdele, inćuni i gire, tradicionalno su i gospodarski najvažnije vrste istočnojadranskog ribolova, a ujedno su i hraniteljice mora i hraniteljice drugih gospodarski važnih vrsta, npr. lokardi, šnjura i skuša. Komiški ribari primijetili su da su jedinke srdele manje, kažu da je “prije bilo 24 srdele u 1 kg, a danas je 40-50 srdela u 1 kg”.
Lokalni ribari prvi su u doticaju s morem i ribljim stokovima, stoga se njihove spoznaje mogu koristiti kao osnova za daljnje promišljanje o održivom gospodarenju morem.
Uvidjevši problem nedostatka strategije održivosti na otoku Visu, komiška udruga ‘Pomalo’, odlučila je pokrenuti projekt ‘Djeca Neptuna’, “kojemu je osnovni cilj osnažiti građane Komiže, a posebice ribare, pri suočavanju s problemima uzrokovanim utjecajem klimatskih promjena”, rekao je za Hinu dr. Igor Mataić, predsjednik udruge ‘Pomalo’ koja je u partnerstvu s Institutom za političku ekologiju i Zelenom akcijom provela ovaj projekt.
“O važnosti provedenog projekta dovoljno govori činjenica da na otocima ribarstvo predstavlja jednu od vrlo rijetkih aktivnosti koje pružaju izvor prihoda tijekom cijele godine“, kazao je Mataić.
Udruga ‘Pomalo’ u sklopu projekta organizirala je radionice soljenja ribe, edukacije o klimatskim promjena i održivom upravljanju te reviju filmova o ribarstvu i očuvanju okoliša.
„Iz umjetničkog aspekta, zaključak je bio da zapravo nedostaje dokumentarnih filmova koji se bave ovom tematikom“, rekla je Sunčica Ana Veldić, moderatorica revije, redateljica i članica udruge i objavila da je „materijal hibridno dokumentarnog filma radnog naslova ‘Videopriručnik za ribarenje/Trebaš vidjeti kako je zimi’ snimljenog u Komiži trenutno u fazi montaže“.
Klimatske promjene donijele afričku poletušu i atlantskog morskog guštera
Budući da je Jadran mali poluzatvoreni ekosustav, podložan je utjecaju klimatskih promjena koje se očituju u porastu srednje atmosferske temperature, a ta promjena zatim utječe na temperaturu, salinitet, razinu kisika i cirkulaciju mora. Povećanje temperature mora dovodi do smanjenja kisika i povećanja saliniteta, a višak ugljičnog dioksida u atmosferi dovodi do povećanja pH razine mora.
Sve navedeno utječe na bioraznolikost, stoga su upravo ribe najbolji pokazatelj učinaka klimatskih promjena. Neke ribe ima više, neke manje, nekih gotovo uopće više nema, a javljaju se i nove strane invazivne vrste koje utječu na strukturu i funkcioniranje autohtonog ekosustava.
„Nekolicina stranih invazivnih vrsta trenutno prijeti jadranskom ekosustavu“, potvrdio je za Hinu dr. sc. Branko Dragičević sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo te među tim novim vrstama izdvojio „za ljude izrazito otrovnu srebrnoprugu napuhaču i vatrenjaču koja kao predator prijeti mnogim autohtonim vrstama, a u svojoj odrasloj fazi praktički nema prirodnih neprijatelja u svom novom okruženju“.
Udruga ‘Pomalo’ provela je među otočnim ribarima istraživanje o stanju mora i ribarstva viškog arhipelaga te je ustanovljeno da su se ribari, što se tiče invazivnih vrsta, najviše susretali s papigačom, kostorogom, afričkom poletušom, žutousnom barakudom i atlantskim morskim gušterom.
U nešto manjem postotku ribari se susreću i sa strijelkom, srebrnoprugom napuhačom i vatrenjačom, koja je prvi put uočena na lokalitetu rta Stupišće, u blizini grada Komiže.
“Rezultati istraživanja, brošura i priručnik o utjecaju klimatskih promjena na održivi razvoj ribarstva bit će objavljeni na web stranici naše udruge početkom slijedeće godine“, najavio je dr. Mataić i dodao da Udruga ovim projektom „ima namjeru rezultate istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na bioraznolikost Jadrana predstaviti lokalnoj zajednici otoka Visa te potaknuti uključivanje ribara u procese donošenja odluka o načinima održivog upravljanja morem“.
Rješenja kriza treba tražiti i lokalno
U ime Zelene akcije, za Hinu je Enes Ćerimagić izjavio da „vidimo iznimnu važnost u lokalnoj zajednici kao mjestu za pronalaženje rješenja za izazove višestruke ekološke krize“ te dodao da je to naročito došlo do izražaja „tijekom pandemije koronavirusa kada se pokazala sva krhkost globaliziranih lanaca proizvodnje i razmjene“.
Komiža, najstarije ribarsko mjesto na istočnoj strani Jadrana nema, međutim, strategiju održivog ribarstva, a nema ni strategiju održivog turizma koji postaje dominantna i najvažnija gospodarska grana otoka.
Tržište pogođeno pandemijom, klimatske promjene, nedostatna kontrola na moru i krivolov dovode ribarski sektor u nepovoljan položaj, a tome na lokalnoj razini doprinosi i to što komiški ribari nemaju osiguran vez za brod kroz cijelu godinu, nemaju mjesto za iskrcaj i ukrcaj ribe, nemaju pumpnu stanicu, a ni gradsku ribarnicu.
Na upravo završenom 42. Internacionalnom karate kupu “Oslobođenje Podgorice“ karatisti iz Karate kluba “Risan“ su nastavili sa uspjesima iz prethodnog perioda.
Takmičenje je okupilo preko 800 takmičara iz 9 zemalja uz učešće 43 ekipe. Karatisti iz Risna su osvojili 5 srebrnih i 5 bronzanih medalja. Nastupilo je 15 takmičara. Srebrne medalje su osvojili: Jelena Ristelić (seniori), Lana Subotić (kadeti), Milan Vukasović (nade), Sofija Kordić (pioniri) a bronzane Jelena Samardžić, Sofija Malešević i Nevena Savić (nade) i Helena Dabižinović u katama.Dok su u borbama bili najuspješniji Vaso Pešikan srebrna medalja (nade – 55 kg) i Danila Pešikan, bronzana medalja (nade – 40kg).
Posebno zadovoljstvo pričinjava što mladi karatisti postižu zavidne rezultate u svim uzrasnim kategorijama. Uz glavnog trenera Vojina Dulovića ovom uspjehu su dali doprinos i mladi treneri Milan Pul, Filip Samardžić, Srđan Pešikan i Jelena Ristelić – poručuju iz uprave karate kluba ,,Risan“.
Zdravstveni dužnosnici u Velikoj Britaniji saopštili su u nedjelju da podižu stupanj uzbune na covid zbog “brzog širenja” zaraze omikron inačicom koronavirusa.
Stupanj uzbune se podiže s treće na četvrtu razinu, što je druga najviša razina i znači da je “prijenos virusa pojačan te da je pritisak na zdravstvene službe opći i velik ili da je u porastu”.
– Prvi podaci pokazuju da se omikron inačica širi puno brže od delte i da je zaštita koju pruža cjepivo u slučaju zaraze omikronom smanjena, ističu.
Premda se još ne zna koliko je omikron opasan – to će “biti jasnije u tjednima koji dolaze” – stručnjaci ističu da “već” ima hospitalizacija zbog omikrona te da “postoji vjerojatnost” da će se njihov broj “brzo širiti”.
Premijer Boris Johnson će se u nedjelju obratiti javnosti u ranije snimljenoj izjavi, priopćio je Downing Street.
U njoj treba izvijestiti o naporima koje čini vlada u suzbijanju širenja omikrona, napose proširenjem kampanje docjepljivanja na starije od 30 godina od ponedjeljka.
Ministarstvo zdravstva je usto priopćilo u nedjelju da će kontakti potpuno cijepljenih osoba koje su bile pozitivne na testu na covid-19 od utorka biti zamoljeni da tjedan dana svakodnevno obavljaju antigenski test. Oni koji nisu cijepljeni moraju biti u izolaciji deset dana.
Ove informacije dolaze nakon novih mjera koje je najavio Johnson, među kojima su povratak na rad od kuće i uvođenje covid propusnica za neka mjesta, o čemu će u utorak glasovati zastupnici u parlamentu.
Velika Britanija je teško pogođena pandemijom s više od 146.000 umrlih i oko 50.000 novozaraženih na dan.
Zabrana prodaje hrane i pića na adventskim sajmovima u Sloveniji razočarala je ugostitelje, ali i ljubitelje kuvanog vina kao neizostavnog dijela te ponude, posebno zbog neobičnog tumačenja vodeće epidemiologinje koja je branila takvu odluku vlade.
– Za stolićima pred štandovima s takvom ponudom znalo se nekada okupiti i desetak ljudi, a dopustiti to sada bio bi recept za katastrofu, odgovorila je kritičarima te mjere epidemiologinja Mateja Logar koja vodi vladin znanstveni savjet.
Protumačila je i zašto se na adventskim sajmovima, koji moraju biti ograđeni – s posebnim ulazom i izlazom radi kontrole covid potvrda – smije prodavati pečeno kestenje, a ne popularni “kuhanček” i hrana.
– Kuvano vino se pije u skupini i na jednom mjestu, pa predstavlja velik rizik za širenje virusa, za razliku od pečenog kestena koji jedemo dok šetamo i bacamo ljuske, rekla je odgovarajući kritičarima Logar.
Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković smatra da je vladina odluka nekonzistentna i neproporcionalna stvarnom riziku, a razljutila ga je i primjedba o bacanju ljuski na pod.
Vladinoj epidemiologinji je odgovorio da se Ljubljančani tako ne ponašaju nego ljuske bacaju u komunalne kontejnere, te izrazio svojevrsnu solidarnost s razočaranim ugostiteljima.
Kako bi se mjera zaobišla, “sajamski” prostor na ljubljanskoj tržnici koja je u nadležnosti gradskih vlasti dva je dana radio u “neepidemijskom” režimu jer je ga je grad prigodno prekvalificirao odlukom da se ne radi o adventskom događanju nego uobičajenoj tržišnoj djelatnosti na tom prostoru s prodajom hrane i pića.
No, u petak su kućice koje su prodavale jelo i piće zapečaćene odlukom inspektora, unatoč protestima ugostitelja i njihovih stranaka.
Kritičari vlade, a ne samo ljubljanski gradonačelnik, upozoravaju da su se rizična okupljanja sa tzv. adventskih sajmova samo preselila u druge ugostiteljske lokale koji smiju raditi, te nuditi jeli i piće, doduše uz restrikcije glede broja ljudi u lokalu, te da se propisane kontrole posjetitelja i njihova covid statusa slabo poštuju.
Požar u marini Navar, ugašen je nešto prije 20 sati. Prema nezvaničnim informacijama, vatra je izbila tokom radova na električnoj instalaciji 24-metarske luksuzne motorne jahte tipa “Pearl 80” koju je vatra gotovo potpuno uništila.
Sa nje se požar prenio na metalni “Falcon” koji je takođe teško oštećen jer mu je izgorelo kompletno nadgrađe, a vatra je zahvatila i pramac jedne manje obližnje stakloplastične jahte.
Srećna okolnost u svemu je što je jahta tipa “Pearl 80” na kojoj je prvo došlo do požara, još uvijek bila na trejleru pa su je radnici Navara i vatrogasci ipak mogli odgurati i udaljiti od ostalih par desetina na suvom vezu već uskladištenih jahti u marini u Bonićima i time spriječiti veću katastrofu.
Foto SZS Tivat
Zvanične uzroke izbijanja požara u kome je pričinjena velika materijalna šteta utvrdiće istraga.
Tokom gašenja požara na jahtama u marini Navar, na licu mjesta je bio i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Kenijac Simon Kiber pobjednik je prvog Bokeškog polumaratona. On je stazu dugu 21,1 km od Tivta do Kotora pretrčao za 1 sat i 7 minuta.
Drugo mjesto osvojio je njegov sunarodnik Jean Marie Vianney Myiomukiza a treće Lekuraa, takođe iz Kenije.
Najbolje plasirani takmičar iz Crne Gore je Željko Dabović na 9. mjestu. Najbolje plasirana takmičarka iz Crne Gore je Slađana Perunović na 32. mjestu.
Najbolje plasirana takmičarka je Francine Niyomukunizi iz Burundija, druga je bila Matea Parlov Koštro iz Hrvatske a treća njena zemljakinja Tea Faber.
Na trci je učestvovalo 922 takmicara iz 25 država. Trku je istrčalo 626 takmičara i takmičarki.
Na startu prvog Bokeškog polumaratona učesnike su pozdravili predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, GPD Tivat, mažoretke iz kluba Modest.
Učesnike polumaratona, posebno je oduševila klapa Jadran koja ih je pjesmom pozdravila prilikom prolaska kroz Donju Lastvu.
