Protesti – Foto: Jacek Marczewski/Agencja Wyborcza.p / Reuters
Stotine ljudi sudjelovale su u nedjelju u Varšavi na skupu za mir u Ukrajini, prosvjedujući protiv “moguće nove ruske agresije”, javlja agencija France Presse.
Sudionici skupa nosili su ukrajinske, poljske, europske i zastave bjeloruske oporbe. “Mi smo uz Ukrajinu”, moglo se pročitati na transparentu istaknutom na skupu, ili “Ne dirajte Ukrajinu”, dok je mnoštvo izvikivalo “Putina na sud!”.
Organizatori skupa izdali su priopćenje u kojemu kažu da žele “izraziti protivljenje mogućoj novoj ruskoj agresiji na Ukrajinu”.
Zapad optužuje ruskog predsjednika Vladimira Putina da je posljednjih tjedana nagomilao 150.000 vojnika na ukrajinskoj granici i da planira invaziju, što Rusija niječe, optužujući zauzvrat Ukrajinu da krši međunarodni ugovor.
Moskva traži povlačenje zapadnih snaga raspoređenih u istočnoj Europi, napose u Poljskoj, nakon sloma komunističkog bloka 1991.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) potvrdili su da je projekat rekonstrukcije Jadranske magistrale na potezu od aerodroma Tivat do Jaza u saobraćajnicu bulevarskog tipa sa četiri trake, suočen sa nizom problema i da još nije poznato kada će radovi na terenu započeti.
Na tenderu za rekonstrukciju tog dijela magistrale koji je svojevremeno bila raspisala bivša Uprava za saobraćaj, u avgustu prošle godine odabran je i izvođač kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) iz Pekinga. Kinezi su za izgradnju 16 kilometara saobraćajnice sa četiri trake i sa čak 12 kružnih tokova, te paralelno postavljanje 15 kilometara dugog, drugog cjevovoda za potrebe preuzeća Regionalni vodovod između Jaza i ulaza u Tivat, tražili 35,2 mil EUR, odnosno 42,59 milona sa PDV-om.
Izgradnja je trebalo da počne na jesen prošle godine, ali se to još nije desilo iako su Kinezi započeli pripreme i već najavili tivatskim lokalnim vlastima da im najviše odgovara da upravo na teritoriji Tivta naprave privremeni kamp za svoje radnike i mehanizaciju koja će graditi bulevar.
– Zbog niza organizacionih problema, prije svega eksproprijacije zemljišta, ovaj projekat još uvijek nije započet. U narednom, skorom periodu očekujemo rješavanje svih problema sa kojima smo suočeni te će o načinu rješavanja javnost biti uskoro obavještena – rečeno je Vijestima iz MKI.
Resoru koji vodi ministar Mladen Bojanić poslato je pitanje zbog čega još nisu započeti radovi na rekonstrukciji magistrale u bulevar, s obzirom na to da je izvođač radova izabran još prije nekoliko mjeseci.
– Kada će ti radovi početi, na kojoj dionici će se prvo raditi i kako će se radovi odvijati tokom predstojeće ljetnje turističke sezone imajući u vidu da je dionica Budva-Tivat i bez radova, jedna od najzakrčenijih i najopterećenijih drumskih saobraćajnica u Crnoj Gori uopšte – pitanja su na koja iz MKI nije stigao precizan odgovor.
Vijesti su nedavno pisale o tome da je početak izgradnje bulevara dodatno odložila i blokada rada lokalnog parlamenta u Tivtu kojem opozicione partije DPS, SDP, SD i HGI već mjesecima bojkotom njegovih sjednica, uskraćuju kvorum za rad. Stoga SO Tivat nije još donijela Odluku o prenosu Vladi Crne Gore prava raspolaganja na zemljištu u KO Đuraševići i KO Mrčevac, a kojom Opština na zahtjev Vlade, državi treba da ustupi više svojih katastarskih parcela potrebnih za izgradnju dodatne dvije trake magistrale na potezu od Aerodroma Tivat do kotorske raskrsnice.
Ta odluka bila je na dnevnom redu posljednjeg, takođe zbog bojkota opozicije propalog, pokušaja održavanja sjednice lokalnog parlamenta u Tivtu 10. februara.
Bivša Vlada premijera Duška Markovića (DPS) koju su činili DPS, LP i manjinske stranke, donijela je 23. jula 2020. Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi rekonstrukcije magistralnog puta M2 Debeli brijeg – Tivat – Budva, urađen je i ovjeren Elaborat parcelizacije i u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, Opština Tivat je u toj situaciji dužna da na zahtjev Vlade koji je dobila nedavno, besplatno državi ustupi svoju imovinu nad kojom je proglašen javni interes.
Stoga je administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP) pripremila odluku o prenosu prava raspolaganja na državu nad 23 opštinske parcele, ukupne površine 9.563 kvadrata, a koje su u naravi nekategorisani putevi, pašnjaci, šume, površinske vode i kanali. Tu odluku ipak, formalno mora da usvoji lokalni parlament koji po zakonu i Statutu Opštine, jedini može da raspolaže imovinom lokalne uprave.
Budući da se to nije desilo i da će Vlada uskoro najvjerovatnije zbog višemjesečnog njenog nerada, raspustiti Skupštinu Opštine i uvesti Odbor povjerenika koji će do održavanja vanrednih lokalnih izbora preuzeti funkciju lokalnog parlamenta, izvjesno je da će se sa rješavanjem ovog dijela imovinskih problema na tivatskom dijelu budućeg bulevara morati još malo da sačeka.
Država je inače, već prije dvije godine završila ekspropijaciju preostalog zemljišta potrebnog za gradnju dvije dodatne saobraćajne trake na ovom dijelu Jadranske magistrale, jer je od tivatske poljoprivredne kompanije Montepranzo Bokaprodukt, izuzela četiri parcele ukupne površine 67.083 kvadrata i za to je toj kompaniji uplatila obeštećenje u ukupnom iznosu od 2.079.053 eura, odnosno 31 euro po kvadratnom metru.
SO Tivat još nije donijela Odluku o prenosu Vladi Crne Gore prava raspolaganja na zemljištu u KO Đuraševići i KO Mrčevac, a kojom Opština na zahtjev Vlade, državi treba da ustupi više svojih katastarskih parcela potrebnih za izgradnju dodatne dvije trake magistrale na potezu od Aerodroma Tivat do kotorske raskrsnice. Ta odluka bila je na dnevnom redu posljednjeg, takođe zbog bojkota opozicije propalog, pokušaja održavanja sjednice lokalnog parlamenta u Tivtu 10. februara.
Ako je neko pomislio da je priča o izgradnji aerodroma kod Trebinja tek propagandni trik osovine Vučić- Dodik, najave višemilijunskih investicija u prometnu infrastrukturu u zaleđu Dubrovnika brzo će ga razuvjeriti. Tek što su Autoceste Federacije BiH najavile izgradnju dionice Stolac-Počitelj na trasi buduće Jadransko-jonske ceste kroz sedam zemalja sve do Grčke, sredinom februara stigla je i potvrda da je Republika Srpska nadomak cilju – početku izgradnje zračne luke u zaleđu Dubrovnika.
ZONING PLAN I ASFALT
Pred usvajanjem u Narodnoj skupštini je tzv. Zoning plan područja posebne namjene “Aerodrom Trebinje”, što je preduvjet provedbi potrebnih procedura oko pripreme terena i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa uoči izdavanja građevinske dozvole i početkom radova.
Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić za Srnu je kazala kako je Zoning planom obuhvaćeno područje oko Trebinja površine oko 1.234 hektara, na udaljenosti oko 14 kilometara od centra naselja. Obuhvat budućeg gradilišta zahvaća šire područje naselja Hum, Taleža i Cerovac.
Iz navedenog proizlazi da trebinjska zračna luka nikako nije u domeni politikantstva, a još manje je to novi cestovni koridor iznad Dubrovnika. Iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH za Dubrovački su vjesnik potvrdili kako su 27. januara raspisali tender za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora na dionici Stolac – interregionalni čvor Počitelj.
-Procijenjena vrijednost ugovora za izradu idejnog i glavnog projekta navedene dionice iznosi šest miliona KM bez PDV-a, a rok za dostavu ponuda je 15. ožujka 2022. godine – istaknuli su iz JP Autoceste FBiH.
A što bi novi prometni pravac mogao donijeti prometno izoliranim Dubrovčanima? Iz Hrvatskih cesta cestogradnju u susjedstvu ne komentiraju, podsjećaju tek da Hrvatske autoceste vode izradu studijske dokumentacije radi ostvarivanja poveznice Projekta cestovne povezanosti s Južnom Dalmacijom na sustav mreža autocesta Republike Hrvatske:
IZ OSOJNIKA 12 KILOMETARA
– Radit će se na potezu od čvora Metković do mosta Pelješac i od čvora Doli do Grada Dubrovnika. Riječ je o provedbi Zaključka sa 141. sjednice Vlade Republike Hrvatske održane u Dubrovniku 1. februara 2019. godine. Dakle, HAC po zaključku Vlade radi studiju koja bi trebala dati odgovor na pitanje budućeg značaja projekta CPJD (Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom op.a.) u mreži autocesta. U toku je javno nadmetanje za izradu idejnog rješenja procjene utjecaja na okoliš, odnosno pregled i evaluacija pristiglih ponuda – izvijestila je glasnogovornica HC-a Tamara Đurijanček.
U međuvremenu nestrpljivi putnici koji bi spoj Dubrovnika na europske koridore htjeli ‘u roku odmah’ već su se informirali o tome koliko bi im vremena i troška donijela buduća poveznica na Jadransko-jonsku cestu na potezu od Počitelja prema Trebinju.
– Uzmimo da se riješi to čvorište kod Osojnika, znači da bi do spoja na JJC trebalo oko 12 kilometara, a onda slobodno voziš prema Albaniji, Grčkoj…A i do budućeg aerodroma nije daleko, udaljenost od Dubrovnika do aerodroma kod Taleže je dosta slična. Voziš manje od 30 kilometara na sjever i eto te do zračne luke Trebinje – izračunali su Dubrovčani u konzultaciji s Google Maps.
Od čvora do čvora
Prema prostornim planovima Dubrovačko-neretvanske županije i zaključcima Vlade RH, predstoji daljnje povezivanje krajnjeg juga autocestom od čvora Metković do čvora Osojnik, brzom cestom od Zračne luke do Dubrovnika i do Osojnika i brzom cestom od Brijeste do Perne s obilaznicom Orebić. Dio cjelovitog rješenja je, dakako, i Pelješki most.
Hrvatske autoceste izradile su studiju opravdanosti izgradnje autoceste do Osojnika, a projektom je predviđeno izgraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu plus 12 kilometara spojnih cesta prema Pelješkom mostu – sve skupa nekih 59 kilometara cesta ukupne vrijednosti oko 9 milijardi kuna, kažu izračuni HAC-a.
Nakon što je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić usvojio zahtjev kompanije Dragana Brkovića Vektra Boke i izuzeo sudiju Dragana Vučevića, postupak po prijedlogu Uprave prihoda i carina (UPIC) za uvođenje stečaja krenuo je ispočetka.
Kompaniji novi sudija Ivan Kovačević nije odobrio dvomjesečno odlaganje ročišta, ali je uvažio sugestiju privremenog stečajnog upravnika Vidaka Boričića da je potrebna dopuna izvještaja koji je sačinio u prethodnom postupku.
Na jučerašnjem ročištu, kom nijesu prisustvovali predstavnici Vektra Boke, zastupnica UPIC-a Anka Medojević je naglasila da je u međuvremenu na naplatu dospjelo dodatnih 514 hiljada eura, pored već ranijeg duga koji je prešao milion. Imajući u vidu ovo dodatno potraživanje, sudija Kovačević je naložio Vektra Boki da dostavi dokumentaciju Boričiću da u što kraćem roku dostavi dodatno izjašnjenje, a naredno ročište zakazao za 11. mart.
Dopunu izvještaja u prethodnom postupku tražili su i iz Vektre, navodeći da su izmirili još neke obaveze iz plana reorganizacije, ali im je to odbijeno. Tvrdili su da je pandemija uticala na njihovo poslovanje i nemogućnost realizacije plana od kog je, kako je procijenio Boričić, realizovano 60 odsto.
Brković je prije dvije nedjelje, obraćajući se javnosti, potvrdio da radnicima Boke od prošlog februara duguje treću ratu od 274 hiljade i još toliko za posljednju, koja je dospjela početkom mjeseca. Najavio je da će tokom ovog mjeseca izmiriti sve obaveze prema povjeriocima Vektra Boke iz plana reorganizacije. Optužio je nevladinu organizaciju koja okuplja bivše radnike da ih je instrumentalizovala aktuelna vlast i najavio tužbe protiv svih partija i institucija koje su učestvovale u „osmišljenoj kampanji za uništavanje“ i otimanju imovine, kao i međunarodnu arbitražu protiv države.
Promocija knjige Bosiljke Pušić “Poželi zvijezdu padalicu”, u okviru 53. Praznika mimoze, biće održana u paviljonu Gradske muzike u ponedeljak 21. februara 2022. godine u 19 sati.
Osim autorke Bosiljke Pušić, prisutnima će se obratiti Olivera Doklestić, Žana Ognjenović i Momir Mićunović. U programu će učestvovati Andrijana Ostojić i Ognjen Vučurović, učenici VII razreda OŠ “Milan Vuković”. Moderator književne večeri je novinarka Ksenija Matović.
Profesorica književnosti, književnica i slikarka Bosiljka Boka Pušić, obradovala je novom romanom “Poželi zvijezdu padalicu” čitalačku publiku. Ovo djelo je nastalo u rukopisu prije nekoliko godina, dok je književnica bila na rehabilitaciji u Institutu “Dr Simo Milošević”. Knjigu je uredila Miroslava Uljarević, izdavači su “Štampar Makarije” i “Obodsko slovo”. Štampanje knjige je finansiralo preduzeće „Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi, a sav novac od prodaje knjige, po cijeni od 10e, namijenjen je za pomoć Bolnici Meljine.
“U sadržaju ove knjige je i sadržaj naših života. Onaj kakav bi trebao da bude i onaj za koji mislimo da se drugima događa i kakav ne želimo. Knjiga je prepuna divnih emocija, zebnji, intriga, iskrene ljubavi i opasnih životnih situacija. Ona je zaista jedno maestralno djelo, koje zaslužuje da bude i ekranizovano”, zapisao je o knjizi Momir Mićunović.
Hercegnovska umjetnica Bosiljka Pušić oprobala se u raznim vidovima umjetničkog stvaralaštva – imala je preko 15 samostalnih izložbi, objavila je više romana, knjiga za djecu, zbirki poezija i kratkih priča.
Organizatori 53. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija i JUK Herceg Fest.
Promocija će biti organizovana uz poštovanje važećih mjera donesenih u cilju suzbijanja pandemije KOVID – 19. Ulaz slobodan.
Truplo muškarca pronađeno je u nedjelju poslijepodne u izgorjelom kamionu na talijanskom trajektu koji se zapalio blizu grčkog otoka Krfa, doznaje se od vatrogasne službe.
Ovo je prva žrtva od jedanaest putnika, vozača kamiona, koji su se nakon požara vodili kao nestali, potvrdila je grčka obalna straža za francusku novinsku agenciju.
U nedjelju ujutro je putnik na talijanskom trajektu pronađen živ, što je potaknulo optimizam vlasti i obitelji nestalih.
No u akciji spašavanja još četiri do pet putnika koji su navodno bili živi, pronađeno je samo izgorjelo truplo muškarca u kamionu koji je bio na trajektu, priopćili su grčki vatrogasci.
U nedjelju ujutro u stražnjem dijelu trajekta pronađen je živ 21-godišnji bjeloruski vozač koji je primijećen tek kad je trajekt dovučen na tri km od Krfa, izvijestila je grčka obalna straža.
Trajekt Euroferry Olympia talijanske kompanije Grimaldi zapalio se u petak rano ujutro na putu u talijansku luku Brindisi, dva sata nakon isplovljavanja iz grčke luke Igoumenitse. Na njemu je bilo 290 ljudi, među kojima 51 član posade.
Dosad je spašeno 279 ljudi i dva ilegalna afganistanska migranta, što potiče bojazan od većeg broja nestalih.
Jedanaest vozača se još vode kao nestali, sedam Bugara, tri Grka i Turčin. Nacionalnost pronađene žrtve još nije poznata.
“Potraga se nastavlja, ali pristup nekim mjestima je nemoguć”, rekao je pripadnik spasilačke službe Andreas Korikis.
Trajekt je prevozio 800 m3 loživog ulja i 23 tone “opasnih korozivnih proizvoda”, navodi talijansko ministarstvo okoliša.
Grčka služba za pomorske nesreće vodi istragu. No čini se da je požar buknuo na kamionu parkiranom u trupu broda.
Vozači su rekli da su radije spavali u kamionu nego u prekrcanim kabinama.
Trajekt, sagrađen 1995., uspješno je prošao sigurnosnu provjeru 16. februara, dodaje kompanija Grimaldi.
Teniser Novak Đoković zainteresovan je da kupi veliki zemljišni kompleks u zaleđu plaže Jaz, na kojem bi uz podršku investicionog fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata izgradio prvi golf teren sa 18 rupa na ovom dijelu Jadrana, uz hotelske i ostale sadržaje.
Više izvora potvrdilo je Vijestima da je prvi reket svijeta kazao da je predviđeno ulaganje više od 300 miliona EUR.
Đoković je krajem januara došao u Crnu Goru, kako bi se navodno uvjerio u potencijale lokacije Mrčevo polje. Izvori lista tvrde da se neformalno sastao i sa pravnim zastupnicima nevladine organizacije (NVO) Jaz – Mrčevo polje, koja okuplja više od 600 Grbljana, vlasnika 2,2 miliona kvadrata zemlje u zaleđu.
Navodno, Đoković je sa njima razgovarao na večeri u etno-selu gradonačelnika Budve Marka Carevića, u grbaljskom selu Krimovice. Vijestima je rečeno da je Đoković kazao da zastupa jedan od vodećih investicionih fondova koji je zainteresovan da gradi golf teren.
Jaz
Više izvora navodi da je rekao i kako je nekoliko zemalja zainteresovano da privuče investitore – od Srbije d Afrike, te da ukupan budžet za projekat premašuje 300 miliona EUR.
Predstavnici te NVO navodno su predočili Đokoviću da idalje postoje imovinsko-pravni problemi oko zemljišta i da bi trebalo da se obrati državi. Izvor lista tvrdi da su kazali ida su spremni da podrže projekat.
U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa, preminule tri osobe, a registrovano je još 249 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Već duže vrijeme pokušavamo ukazati na činjenicu da opozicija nije doprinijela blokadi rada lokalnog parlamenta kako se već duže vrijeme spinuje putem “nezavisnog” medija i šire, ističu iz Opštionskog odbora Socijaldemokrata Tivta, dodajući da je potvrda za ove navode nedavno donijeta Odluka predsjednika opštine, kojom imenuje penzionisano vojno lice za direktora DOO “Komunalno” Tivat.
“Pozivajući se na član 59 Zakona o lokalnoj samoupravi u kojem se kaže da predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad, a njihovim nedonošenjem bi se ugrozio život građana ili imovina veće vrijednosti. Predsjednik je dužan da akt iz stava 1 ovog člana podnese na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici. Ako skupština ne potvrdi akt iz stava 1 ovog člana ili ga predsjednik ne podnese na potvrdu, taj akt prestaje da važi u roku od tri mjeseca od dana donošenja“. Dakle, dragi sugrađani prema tumačenju Predsjednika opštine svo ovo vrijeme od kad je uskraćena podrška, on je mogao da donosi sve odluke koje su u nadležnosti Skupštine, i da sačeka prvu narednu sjednicu da se iste potvrde. To dalje znači da nas je Predsjednik obmanuo, i sve ono za šta je prozivao opoziciju kao kočničare za donošenje odluka koje su od izuzetnog značaja je, zapravo, mogao on sam da donese bez ikakve smetnje, počevši od budžeta”, ističe se u saopštenju.
Ističu da je predsjednik Opštine Tivat iskoristio ovo pravo kao što je to sada uradio imali bi sve one beneficije o kojima vladajuće stranke evo već pola godine patetišu i okrivljuju opoziciju za isto, i to: 100.000 eura za prevoz đaka, 352.000 eura za programske aktivnosti Centra za kulturu i Muzej, saniranje krovne konstrukcije i nabavku koševa Sportskoj dvorani, poboljšanje poslovnog ambijenta i podršku ženskog preduzetništva, te pola miliona za II fazu šetališta Belane.
“Dužni smo da podsjetimo i FK “Arsenal”, na njihovo portparolsko saopštenje. Gospodo iz FK “Arsenal”, da je Predsjednik iskoristio član 59 Zakona, sportski klubovi ne bi morali čekati izbore u maju da bi dobili planirana sredstva, čime ste se i vi poigrali sa građanima Tivta, te takođe optužili opoziciju za blokadu rada lokalnog parlamenta”, kažu u tivatskom SD-u.
Podsjećaju i na izjavu predsjednika kojom konstatuje da će se opština neusvajanjem budžeta naći u situaciji da ne može platiti novu fazu MR2 puta, te će sezona biti dočekana sa raskopanim ulicama u tom dijelu grada.
“U konačnom, vrlo važno je i da se podsjetimo na tendeciozno smišljenu manipulaciju od strane prvog saradnika Predsjednika, da će sva preduzeća prestati sa radom i radnici izgubiti posao ukoliko se njihovi akti ne usaglase sa Zakonom o privrednim društvima, takođe okrivljujući opoziciju za propust za koji su Socijaldemokrate Tivta svojim saopštenjem vrlo decidno obrazložile i ukazale na činjenicu da je jedina odgovornost onih koji su bili dužni paziti na zakonske rokove u pogledu usaglašavanja. E pa dragi sugrađani, sada treba da znate da niti su preduzeća ugašena niti su radnici ostali bez posla. Rukovodeća garnitura i nadležni koji vrše nadzor nad preduzećima mogu mirno spavati ,jer je član koji se odnosio na usaglašavanje brisan izmjenama Zakona, te ih niko neće ugasiti po službenoj dužnosti, eventualno mogu snositi novčanu kaznu zbog propusta u radu. Za sve gore pobrojano, a ima toga još, Predsjednik i njegovi saradnici su izjavili da se zna ko će snositi odgovornost ako se ne usvoji budžet”, navode iz OO SD.
Ističu da na osnovu navedenog predsjednik opštine je vrlo jasno pokazao da se svo ovo vrijeme mogao rukovoditi članom 59 Zakona, te da je sada isključivo njegova odgovornost za nedonošenje važnog akta kakva je Odluka o usvajanju budžeta.
SD Tivat
“Izgleda da je ipak bilo važnije donijeti Odluku o imenovanju direktora Komunalnog, cijeneći da bi se njenim nedonošenjem, ugrozio život i imovina veće vrijednosti. Vjerujemo da je prilikom njenog donošenja jedino mislio na ugroženost gospodina Stanišića i njemu ideološki bliskih ljudi koji su u međuvremenu zaposleni u tom preduzeću. Iz tog razloga, pozivamo Predsjednika da iskoristi ovlašćenje koje mu omogućava član na koji se pozvao i donese svih 76 Odluka koje se nijesu mogle donijeti bez Skupštine, ili makar da iskoristi javno,video obraćanje iz Skupštinske sale njegove savjetnice samoprozvane šefice kabineta, i obrazloži građanima zbog čega će patiti ako se ove odluke ne usvoje”, naglašeno je u saopštenju.
Sigurni su, dodaju, da život građana ne bi bio ugrožen ni imovina veće vrijednosti, niti bi narod posebno patio, da ste iskoristili zakoniti pravni osnov o lokalnoj samoupravi i imenovali penzionera Stanišića za v.d. direktora na period od šest mjeseci, umjesto što ste sebi dali pravo da tumačenjem ovog člana kako Vama odgovara u ovom
trenutku, zloupotrijebite svoj položaj i iskoristite mogućnost promjene u Centralnom registru privrednih subjekata bez pravnog osnova, o čemu ćemo se posebno baviti narednih dana.
Pozivaju sve portparole vladajuće garniture i građane koji su iskazali zabrinutost za neusvajanje budžeta i blokadu grada, da upute javni apel Predsjedniku da donese Odluku o usvajanju budžeta, jer Skupština kao zakonodavni organ ne mora ni postojati sudeći po tumačenju člana 59 Zakona o lokalnoj samoupravi od strane Predsjednika opštine, jer poluge vlasti su samo u njegovim rukama.
“No razumijemo, Predsjednik nije pravnik pa čita kako je napisano, jer da je malo porazmislio ugrožavanje života ili imovine veće vrijednosti bi bila ugroženost koju su građani pretprjeli usled elementarne nepogode 28.08.2021. godine, kada ste apsoslutno mogli na osnovu ovog člana donijeti Odluku o pomoći svim ugroženima koji su pretrpjeli štetu na svojoj imovini, ali ste i tada tendenziozno okrivili opoziciju za isto. Odluke ovakve vrste se donose na osnovu ovog člana gospodine Komnenoviću, a imenovanja uvođenjem v.d.stanja na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi, a ne nikako zloupotrebom svojih ovlašćenja i nečijim nesavjesnim radom u Centralnom registru privrednih subjekata”, zaključuje se u saopštenju SD Tivat.
Brodovi i barke, mala remek-djela koja izrađuje Damir Montić, danas „plove“ širom svijeta i nalaze se u privatnim zbirkama na Novom Zelandu, u Rusiji, Velikoj Britaniji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj…
Brodomaketar i brodomodelar Damir Montić iz Tivta, nastavio je porodičnu tradiciju izrade maketa, jedrenjaka, trabakula, leuta, gajeta, galija, bracera, pasara, uglavnom sve naših tradicionalnih brodova i barki koje su vjekovima bile zastupljene duž Jadrana. U posljednje vrijeme uspješno pravi podmornice koje su nekada bile u sastavu JRM-a i Austro-Ugarske, kao i makete savremenijih brodova.
Montić je, u današnje vrijeme, promoter pomorske baštine, kako Boke Kotorske tako i cijele Crne Gore. Impresivni su to radovi koji pričaju autentičnu priču o istoriji plovidbe našim morem, o našem pomorskom kraju, ali su ujedno i poveznica i s drugim pomorskim tradicijama Jadrana i Mediterana.
„Što se tiče nacrta brodova, uglavnom ih otkupim preko foruma brodomaketara, a ponekad se desi i da od kolega dobijem nacrte besplatno ili za simboličnu cijenu, jer su i oni zaljubljenici u svoj hobi kao i ja. Obično radim makete brodova do jednog metra, drvene barke do 40 centimetara, a autentičnost maketa je 90%. U zavisnosti od razmjera izrađujem i detalje“ – kaže za naš portal Montić.
Materijal uglavnom nabavlja iz Srbije i Hrvatske, kao i od pojedinih stolara iz Crne Gore.
„Često i sam skupljam drvo, sušim, sječem na mjeru i pripremam za ugradnju. To je isto kao i za veliku barku jer bez dobre pripreme, nema dobre makete. Za barku pasaru, našu tradicionalnu barku dužine 50 centimetara potrebno mi je oko dva mjeseca intezivnog rada. Radi se kao i prava pasara, samo što je ovo maketa. Dakle, pravim rebra, madijere, kobilicu… Godišnje napravim pet-šest maketa u zavisnosti od toga koliko su zahtjevne. Svakodnevno radim oko pet do šest sati. Nekada makete moram da završim u određenom roku jer je naručilac planirao da ih pokloni, pa intezivno radim i preko osam sati. U gradnji i pripremi mnogo mi pomaže moja djevojka Kristina što mi olakšava posao. Za sada je to šmirglanje i izrada nekih detalja. Važno je da i ona uživa u ovom stvaralačkom poduhvatu…“ – ističe zadovoljno Montić.
Zanimljivo je da naš sagovornik ne čuva ljubomorno svoje znanje i iskustvo već obučava mlade zainteresovane za ovaj hobi. Tako je tri dana držao radionicu izrade modela i maketa brodova, mladim jedriličarima „Lahora“ iz Kotora, a vrlo često zainteresovana djeca dođu u njegovu radionicu kako bi savladala prve korke u ovome interesantnom hobiju.
Damir Montić – brodomaketar -foto Boka News
„Što se tiče samostalne izložbe mojih maketa nije se još dogodila, mada sam imao više ponuda iz Tivta i Hrvatske. Za sada nisam imao vremena da napravim kolekciju brodova koju bih želio da izložim i pokažem široj javnosti, ali radim na tome. Nadam se da će to biti u nekoj skorijoj budućnosti. Želja mi je da izložim nekih 10-15 tradicionalnih brodova našeg Jadrana…“- kaže Montić.
Inače, Damir Montić je zaposlen u Porto Montenegru od koga ima podršku za brodomaketarstvo. Neke njegove makete podmornica našle su se i u muzeju „Zbirke pomorskog nasljeđa“ u Portu.
„Zahvaljujući Porto Montenegru ostvario sam saradnju sa podmorničkim savezima Srbije i Slovenije. Uglavnom radim podmornice klase „Una“ kao makete-suvenir, kako za poklon prilikom susreta podmorničara, tako i za muzej podmornica u Sloveniji“ – ističe Montić.
Podsjetimo, za Prvi međunarodni karneval održan u Tivtu 2018. godine, Damir je sa svojim ocem Oskarom napravio brod-maketu, rimsku galiju dužine 8 metara, širine 2,5 metra i visine 4 metra.
„To je tip broda Liburna, odnosno njegova reprika, sa kojim je plovila kraljica Teuta kada je osvajala ove prostore. Maketu smo radili oko dva mjeseca i rađena je kao pravi brod. Bila je izložena na Pinama u Tivtu, mjesec dana nakon karnevala i izazvala je veliko interesovanje kod djece, građana i turista. Nažalost, nakon mjesec dana inspekcija je naložila da se maketa-brod ukloni sa Pina. Brod je danas ostavljen na jednoj livadi u Tivtu i nije baš u najboljem stanju. To je šteta jer je mogao, nakon manjih intervencija, poslužiti kao interesantni eksponat za edukaciju i zabavu djece“ – poručuje Montić.
Prvi Međunarodni karneval u Tivtu 2018. – Brod – maketa koju su uradili Montići – foto Boka News
Damirov otac Oskar Montić, preko 50 godina je radio makete i modele brodova, a ljubav prema ovom zanimljivom poslu, nenametljivo je prenio i na sina. Damir se veoma rano počeo baviti brodomaketarstvom, a sa 12 godina je napravio prvi model broda.
U radionici smo zatekli skoro završen model čuvenog Titivog broda „Galeb“ koji je Damir uradio po narudžbi. Inače, brod „Galeb“ grad Rijeka trenutno restaurira i priprema ga da postane muzej.
Damir Montić – brodomaketar -foto Boka News
„Ostalo je još dva dana rada na ovoj maketi, u pitanju je finiširanje i farbanje detalja. Radio sam ga ubrzano nekih dva mjeseca jer se radi o poklonu i mora na određeni datum biti uručen. Maketa je dugačka 1,1 metara, široka 22 centimetra i visoka nekih 30 centimetara, dakle, razmjera je skoro 1:80. Svakodnevno sam radio 4-5 sati na ovom brodu. Nacrt sam dobio od kolege iz Hrvatske za neku simboličnu cijenu“- priča nam Montić.
Sljedeća maketa koju Damir planira da radi, čiju osnovu je već postavio, je pasara ojedrena latinskim jedrom.
„Interesovanje za moje makete je veliko, ali zbog procesa rada koji iziskuje vrijeme, trud i uglavnom predstavlja ručni rad koji je dosta zahtjevan, ne mogu prihvatiti sve ponude“ – poručuje Montić.
Maketarska radionica Montić – Foto Boka News
Damirovo brodomaketarstvo je na granici preduzetništva i umjetnosti. Ta mala remek-djela ne podsjećaju samo na prošlost, u njih je utkao novi život, a nama pružio jedan novi doživljaj prošlih vremena.
„Očuvanje pomorske baštine i tradicije je od neprocjenjivog značaja, ponajviše zato što je pomorska tradicija veoma važna u našoj istoriji i kolektivnoj svijesti, jer su naši preci živjeli sa morem i od mora i to nam je zapisano u gentskom kodu“, poručio je za kraj razgovora Damir Montić.
/M.Marušić/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
