
U rizortu Portonovi raduju se izazovnoj sezoni naredne godine, jer ovogodišnji rezultati ohrabruju da postoji sve veće interesovanje sa različitih tržišta.
U rizortu Portonovi raduju se izazovnoj sezoni naredne godine, jer ovogodišnji rezultati ohrabruju da postoji sve veće interesovanje sa različitih tržišta.
Viški ribari u svojim mrežama nalaze sve sitnije srdele a sve više novih vrsta riba, stoga je komiška udruga “Pomalo” pokrenula projekt koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na Jadran kako bi potaknula na razvoj lokalne strategije održivog ribarstva i podizanje svijesti o očuvanju okoliša.
Zbog zagrijavanja mora broj autohtonih vrsta u Jadranu opada. Mala plava riba, srdele, inćuni i gire, tradicionalno su i gospodarski najvažnije vrste istočnojadranskog ribolova, a ujedno su i hraniteljice mora i hraniteljice drugih gospodarski važnih vrsta, npr. lokardi, šnjura i skuša. Komiški ribari primijetili su da su jedinke srdele manje, kažu da je “prije bilo 24 srdele u 1 kg, a danas je 40-50 srdela u 1 kg”.
Lokalni ribari prvi su u doticaju s morem i ribljim stokovima, stoga se njihove spoznaje mogu koristiti kao osnova za daljnje promišljanje o održivom gospodarenju morem.
Uvidjevši problem nedostatka strategije održivosti na otoku Visu, komiška udruga ‘Pomalo’, odlučila je pokrenuti projekt ‘Djeca Neptuna’, “kojemu je osnovni cilj osnažiti građane Komiže, a posebice ribare, pri suočavanju s problemima uzrokovanim utjecajem klimatskih promjena”, rekao je za Hinu dr. Igor Mataić, predsjednik udruge ‘Pomalo’ koja je u partnerstvu s Institutom za političku ekologiju i Zelenom akcijom provela ovaj projekt.
“O važnosti provedenog projekta dovoljno govori činjenica da na otocima ribarstvo predstavlja jednu od vrlo rijetkih aktivnosti koje pružaju izvor prihoda tijekom cijele godine“, kazao je Mataić.
Udruga ‘Pomalo’ u sklopu projekta organizirala je radionice soljenja ribe, edukacije o klimatskim promjena i održivom upravljanju te reviju filmova o ribarstvu i očuvanju okoliša.
„Iz umjetničkog aspekta, zaključak je bio da zapravo nedostaje dokumentarnih filmova koji se bave ovom tematikom“, rekla je Sunčica Ana Veldić, moderatorica revije, redateljica i članica udruge i objavila da je „materijal hibridno dokumentarnog filma radnog naslova ‘Videopriručnik za ribarenje/Trebaš vidjeti kako je zimi’ snimljenog u Komiži trenutno u fazi montaže“.
Klimatske promjene donijele afričku poletušu i atlantskog morskog guštera
Budući da je Jadran mali poluzatvoreni ekosustav, podložan je utjecaju klimatskih promjena koje se očituju u porastu srednje atmosferske temperature, a ta promjena zatim utječe na temperaturu, salinitet, razinu kisika i cirkulaciju mora. Povećanje temperature mora dovodi do smanjenja kisika i povećanja saliniteta, a višak ugljičnog dioksida u atmosferi dovodi do povećanja pH razine mora.
Sve navedeno utječe na bioraznolikost, stoga su upravo ribe najbolji pokazatelj učinaka klimatskih promjena. Neke ribe ima više, neke manje, nekih gotovo uopće više nema, a javljaju se i nove strane invazivne vrste koje utječu na strukturu i funkcioniranje autohtonog ekosustava.
„Nekolicina stranih invazivnih vrsta trenutno prijeti jadranskom ekosustavu“, potvrdio je za Hinu dr. sc. Branko Dragičević sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo te među tim novim vrstama izdvojio „za ljude izrazito otrovnu srebrnoprugu napuhaču i vatrenjaču koja kao predator prijeti mnogim autohtonim vrstama, a u svojoj odrasloj fazi praktički nema prirodnih neprijatelja u svom novom okruženju“.
Udruga ‘Pomalo’ provela je među otočnim ribarima istraživanje o stanju mora i ribarstva viškog arhipelaga te je ustanovljeno da su se ribari, što se tiče invazivnih vrsta, najviše susretali s papigačom, kostorogom, afričkom poletušom, žutousnom barakudom i atlantskim morskim gušterom.
U nešto manjem postotku ribari se susreću i sa strijelkom, srebrnoprugom napuhačom i vatrenjačom, koja je prvi put uočena na lokalitetu rta Stupišće, u blizini grada Komiže.
“Rezultati istraživanja, brošura i priručnik o utjecaju klimatskih promjena na održivi razvoj ribarstva bit će objavljeni na web stranici naše udruge početkom slijedeće godine“, najavio je dr. Mataić i dodao da Udruga ovim projektom „ima namjeru rezultate istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na bioraznolikost Jadrana predstaviti lokalnoj zajednici otoka Visa te potaknuti uključivanje ribara u procese donošenja odluka o načinima održivog upravljanja morem“.
Rješenja kriza treba tražiti i lokalno
U ime Zelene akcije, za Hinu je Enes Ćerimagić izjavio da „vidimo iznimnu važnost u lokalnoj zajednici kao mjestu za pronalaženje rješenja za izazove višestruke ekološke krize“ te dodao da je to naročito došlo do izražaja „tijekom pandemije koronavirusa kada se pokazala sva krhkost globaliziranih lanaca proizvodnje i razmjene“.
Komiža, najstarije ribarsko mjesto na istočnoj strani Jadrana nema, međutim, strategiju održivog ribarstva, a nema ni strategiju održivog turizma koji postaje dominantna i najvažnija gospodarska grana otoka.
Tržište pogođeno pandemijom, klimatske promjene, nedostatna kontrola na moru i krivolov dovode ribarski sektor u nepovoljan položaj, a tome na lokalnoj razini doprinosi i to što komiški ribari nemaju osiguran vez za brod kroz cijelu godinu, nemaju mjesto za iskrcaj i ukrcaj ribe, nemaju pumpnu stanicu, a ni gradsku ribarnicu.
Na upravo završenom 42. Internacionalnom karate kupu “Oslobođenje Podgorice“ karatisti iz Karate kluba “Risan“ su nastavili sa uspjesima iz prethodnog perioda.
Takmičenje je okupilo preko 800 takmičara iz 9 zemalja uz učešće 43 ekipe. Karatisti iz Risna su osvojili 5 srebrnih i 5 bronzanih medalja. Nastupilo je 15 takmičara. Srebrne medalje su osvojili: Jelena Ristelić (seniori), Lana Subotić (kadeti), Milan Vukasović (nade), Sofija Kordić (pioniri) a bronzane Jelena Samardžić, Sofija Malešević i Nevena Savić (nade) i Helena Dabižinović u katama.Dok su u borbama bili najuspješniji Vaso Pešikan srebrna medalja (nade – 55 kg) i Danila Pešikan, bronzana medalja (nade – 40kg).
Posebno zadovoljstvo pričinjava što mladi karatisti postižu zavidne rezultate u svim uzrasnim kategorijama. Uz glavnog trenera Vojina Dulovića ovom uspjehu su dali doprinos i mladi treneri Milan Pul, Filip Samardžić, Srđan Pešikan i Jelena Ristelić – poručuju iz uprave karate kluba ,,Risan“.
Zdravstveni dužnosnici u Velikoj Britaniji saopštili su u nedjelju da podižu stupanj uzbune na covid zbog “brzog širenja” zaraze omikron inačicom koronavirusa.
Stupanj uzbune se podiže s treće na četvrtu razinu, što je druga najviša razina i znači da je “prijenos virusa pojačan te da je pritisak na zdravstvene službe opći i velik ili da je u porastu”.
– Prvi podaci pokazuju da se omikron inačica širi puno brže od delte i da je zaštita koju pruža cjepivo u slučaju zaraze omikronom smanjena, ističu.
Premda se još ne zna koliko je omikron opasan – to će “biti jasnije u tjednima koji dolaze” – stručnjaci ističu da “već” ima hospitalizacija zbog omikrona te da “postoji vjerojatnost” da će se njihov broj “brzo širiti”.
Premijer Boris Johnson će se u nedjelju obratiti javnosti u ranije snimljenoj izjavi, priopćio je Downing Street.
U njoj treba izvijestiti o naporima koje čini vlada u suzbijanju širenja omikrona, napose proširenjem kampanje docjepljivanja na starije od 30 godina od ponedjeljka.
Ministarstvo zdravstva je usto priopćilo u nedjelju da će kontakti potpuno cijepljenih osoba koje su bile pozitivne na testu na covid-19 od utorka biti zamoljeni da tjedan dana svakodnevno obavljaju antigenski test. Oni koji nisu cijepljeni moraju biti u izolaciji deset dana.
Ove informacije dolaze nakon novih mjera koje je najavio Johnson, među kojima su povratak na rad od kuće i uvođenje covid propusnica za neka mjesta, o čemu će u utorak glasovati zastupnici u parlamentu.
Velika Britanija je teško pogođena pandemijom s više od 146.000 umrlih i oko 50.000 novozaraženih na dan.
Zabrana prodaje hrane i pića na adventskim sajmovima u Sloveniji razočarala je ugostitelje, ali i ljubitelje kuvanog vina kao neizostavnog dijela te ponude, posebno zbog neobičnog tumačenja vodeće epidemiologinje koja je branila takvu odluku vlade.
– Za stolićima pred štandovima s takvom ponudom znalo se nekada okupiti i desetak ljudi, a dopustiti to sada bio bi recept za katastrofu, odgovorila je kritičarima te mjere epidemiologinja Mateja Logar koja vodi vladin znanstveni savjet.
Protumačila je i zašto se na adventskim sajmovima, koji moraju biti ograđeni – s posebnim ulazom i izlazom radi kontrole covid potvrda – smije prodavati pečeno kestenje, a ne popularni “kuhanček” i hrana.
– Kuvano vino se pije u skupini i na jednom mjestu, pa predstavlja velik rizik za širenje virusa, za razliku od pečenog kestena koji jedemo dok šetamo i bacamo ljuske, rekla je odgovarajući kritičarima Logar.
Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković smatra da je vladina odluka nekonzistentna i neproporcionalna stvarnom riziku, a razljutila ga je i primjedba o bacanju ljuski na pod.
Vladinoj epidemiologinji je odgovorio da se Ljubljančani tako ne ponašaju nego ljuske bacaju u komunalne kontejnere, te izrazio svojevrsnu solidarnost s razočaranim ugostiteljima.
Kako bi se mjera zaobišla, “sajamski” prostor na ljubljanskoj tržnici koja je u nadležnosti gradskih vlasti dva je dana radio u “neepidemijskom” režimu jer je ga je grad prigodno prekvalificirao odlukom da se ne radi o adventskom događanju nego uobičajenoj tržišnoj djelatnosti na tom prostoru s prodajom hrane i pića.
No, u petak su kućice koje su prodavale jelo i piće zapečaćene odlukom inspektora, unatoč protestima ugostitelja i njihovih stranaka.
Kritičari vlade, a ne samo ljubljanski gradonačelnik, upozoravaju da su se rizična okupljanja sa tzv. adventskih sajmova samo preselila u druge ugostiteljske lokale koji smiju raditi, te nuditi jeli i piće, doduše uz restrikcije glede broja ljudi u lokalu, te da se propisane kontrole posjetitelja i njihova covid statusa slabo poštuju.
Požar u marini Navar, ugašen je nešto prije 20 sati. Prema nezvaničnim informacijama, vatra je izbila tokom radova na električnoj instalaciji 24-metarske luksuzne motorne jahte tipa “Pearl 80” koju je vatra gotovo potpuno uništila.
Sa nje se požar prenio na metalni “Falcon” koji je takođe teško oštećen jer mu je izgorelo kompletno nadgrađe, a vatra je zahvatila i pramac jedne manje obližnje stakloplastične jahte.
Srećna okolnost u svemu je što je jahta tipa “Pearl 80” na kojoj je prvo došlo do požara, još uvijek bila na trejleru pa su je radnici Navara i vatrogasci ipak mogli odgurati i udaljiti od ostalih par desetina na suvom vezu već uskladištenih jahti u marini u Bonićima i time spriječiti veću katastrofu.
Zvanične uzroke izbijanja požara u kome je pričinjena velika materijalna šteta utvrdiće istraga.
Tokom gašenja požara na jahtama u marini Navar, na licu mjesta je bio i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Kenijac Simon Kiber pobjednik je prvog Bokeškog polumaratona. On je stazu dugu 21,1 km od Tivta do Kotora pretrčao za 1 sat i 7 minuta.
Drugo mjesto osvojio je njegov sunarodnik Jean Marie Vianney Myiomukiza a treće Lekuraa, takođe iz Kenije.
Najbolje plasirani takmičar iz Crne Gore je Željko Dabović na 9. mjestu. Najbolje plasirana takmičarka iz Crne Gore je Slađana Perunović na 32. mjestu.
Najbolje plasirana takmičarka je Francine Niyomukunizi iz Burundija, druga je bila Matea Parlov Koštro iz Hrvatske a treća njena zemljakinja Tea Faber.
Na trci je učestvovalo 922 takmicara iz 25 država. Trku je istrčalo 626 takmičara i takmičarki.
Na startu prvog Bokeškog polumaratona učesnike su pozdravili predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, GPD Tivat, mažoretke iz kluba Modest.
Učesnike polumaratona, posebno je oduševila klapa Jadran koja ih je pjesmom pozdravila prilikom prolaska kroz Donju Lastvu.
Pogledajte što smo zabilježili …
Mnoge lokalne ceste su u novembru bile zatvorene na Božićnom otoku u Zapadnoj Australiji kako bi milijuni crvenih rakova s kopna nesmetano mogli ući u Indijski okean.
Uprava tamošnjeg Nacionalnog parka tvrdi kako ih je u ocean radi razmnožavanja ušlo oko 50 miliona, što je jedna od najvećih životinjskih migracija na planetu.
Crveni rakovi (Gecarcoidea natalis) su endemska vrsta na Božićnom otoku i otocima Cocos u Indijskom oceanu, a zovu ih i kanibalima, jer se ponekad hrane vlastitim potomstvom.
U skladu sa evropskim i svjetskim standardima, Aerodromi Crne Gore prvi put su izvršili mjerenje koeficijenta hrapavosti završnog sloja na poletno-sletnim stazama na oba crnogorska aerodroma.
Informacije o tom parametru i koeficijentu kočenja koji je takođe mjeren, od izuzetnog su značaja za dostizanje visoke sigurnosti na pistama u Podgorici i Tivtu, saop[teno je iy Aerodroma Crne Gore.
Bezbjednost, briga o putnicima i partnerima čiji vazduhoplovi slijeću na naše piste i sa njih polijeću, neki su od naših primarnih zadataka kada je u pitanju sigurnosna politika i ta mjerenja će od sada biti redovno sprovođena.
Iako je hrapavost važan podatak za planiranje održavanja poletno-sletnih staza, i dokaz o stanju kolovoza koji se mora predati Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, to mjerenje do sada nije rađeno, iz razloga koji je aktuelnom menadžmentu nepoznat.
ACG posjeduje opremu za mjerenje koeficijenta trenja, ali je godinama bila neispravna i nije rađeno mjerenje, što je za posljedicu imalo izostanak pružanja tog izuzetno važnog podatka za svakog pilota, naročito u uslovima vlažne poletno-sletne staze i eventualnog snijega.
Analiza informacija i podataka dobijenih tim mjerenjima osnova su za pokretanje drugog važnog procesa – uklanjanje naslaga guma na poletno-sletnim stazama, što je poslednji put, na oba aerodroma, urađeno 2017. godine.
Nakon analize podataka dobijenih sprovedenim mjerenjima, javnosti ćemo predstaviti informaciju stanja poletno-sletinih staza.
Sigurnost je od vitalnog značaja za sve aerodromske aktivnosti, a Aerodromi Crne Gore posvećeni su implementaciji, razvoju i unaprijeđenju strategije sistema upravljanja sigurnošću.
“Svi smo ljudi, svi smo jednaki” je ovogodišnja tema Međunarodnog dana ljudskih prava UN, koji se danas obilježava širom svijeta. U tom duhu JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica organizovala je 10. decembra 2021. godine promociju tematskog zbornika naučnih i stručnih radova ,,Otkrivanje skrivenog: Crna Gora, kvir i (s)rodne teme’’. Ovaj događaj se održao pod pokroviteljstvom Opštine Kotor/ Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti u skladu sa Lokalnim akcionim planom za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba za 2020/2021. godinu. (Aktivnost: Promocija kulturnih sadržaja koji imaju za cilj unapređenje ljudskih prava.)
Milica Stanić Radonjić, glavna i odgovorna urednica zbornika, predstavila je Zbornik, koji je, zajedno sa srednjemetražnim dokumentarnim filmom, dio kompleksnog jednogodišnjeg projekta „LGBTIQ tematika u crnogorskom društvu, medijima i kulturi tokom 20. i početkom 21. vijeka“, koji realizuju Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru (nosilac projekta) u saradnji sa LGBT Forum Progresom iz Podgorice. Projekat je podržan od Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore (Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore).
Zbornik se sastoji od šest djelova: uvodnih napomena, recenzentskih osvrta, centralnog poglavlja (šesnaest tekstova grupisanih u četiri cjeline), priloga (šest međunarodnih i nacionalnih propisa koji korespondiraju s temom i na koje se u radovima referira – Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Ustav Crne Gore, Zakon o rodnoj ravnopravnosti, Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola i Zakon o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore), registra imena i biografija osamnaest autora/-ki navedenih redom kojim se pojavljuju njihovi radovi. Zastupljeni su radovi sljedećih autora: Slavke Jovićević, Ljiljane Gavrilović, Dušana Medina, Ivana Tomovića, Jasmine Čaušević, Saše Gavrića, Srđe Zlopaše, Branka Banovića, Jovana Kojičića, Predraga Zenovića, Ksenije Rakočević, Jelene Jelušić, Nataše Nelević, Ane Ivanović, Borisa Ćalića, Vuka Uskokovića, Milice Stanić Radonjić, Tatjane Jovović. Milica Stanić Radonjić je istakla je da kvalitet rukopisa knjige ne bi bio na ovakvom nivou bez zalaganja, podrške i oštrog oka recenzentkinja prof. dr Ildiko Erdei (Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu) i dr Ane Stolić (Istorijski institut Beograd) i recenzenta doc. dr Jovana Kojičića (Regionalni institut za javnu upravu, ljudska prava i životnu sredinu Fakulteta za državne i evropske studije iz Podgorice).
Jelena Papović, akademska slikarka i profesorica govorila je o umjetničkom uglu u odnosu na LGBT osobe, o tijelu, seksualnosti i nadasve ljubavi kao inspiraciji stvaraocima. Istakla je da je u biti ove knjige jeste ljubav i razumijevanje, prihvatanje različitosti i da bilo da smo mi hetero ili homo seksualnih sklonosti, vrhunac ljubavi je da volimo ono što je loše kod svog partnera i da prihvatimo njegove mane. Smatra da treba da upoznamo našu tradiciju i to kako se prošlost odnosila prema različitostima da bi mi nastavili dalje sa većom tolerancijom. Kvir ne podrazumeva samo homoseksulanost, nego sve ono što je atipično, odstupanje. Zaključila je da bi bilo lijepo kada bi djeca rasla prepuštena svojim osjećanjima i da prate svoj unutrašnji ritam.
Ksenija Rakočević, stručna saradnica na pripremi zbornika i autorka rada govorila je kako je došlo do ideje o Zborniku i o LGBT aktivizmu u Crnoj Gori. Imajući u vidu da postoje brojni ljudi u akademskom svijetu, koji koji pišu radove ove profilacije Dušan Medin i ona su došli na ideju da bi bilo lijepo napraviti kontekst, koji bi obuhvatao pristupe koji se naslanjaju na metode sociologije, antropologije, teorije književnosti, kvir teorije, ginokritike. Istakla je da je ovo sedma promocija, a da u planu imaju promociju u Beogradu krajem mjeseca i u januaru u Nikšiću, tako da knjiga ,,Otkrivanje skrivenog” zaista postaje ,,otkrivena” publici za koju je i pisana. LGBT Forum Progres je prva organizacija u Crnoj Gori koja se bavi LGBT pravima prvenstveno aktivistički nastrojena. Osvrnula se na događaj iz 2015. godine i neodržavanje najavljene akademske Parade ponosa u Nikšiću na Filozofskom fakultetu. Konstatovala je da progres svakako postoji, jer će se ova publikacija u januaru promovisati u Nikšiću.
Moderatorka programa je bila bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo.