Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u četvrtak na “ponovno zalaganje” i na “investiranje” EU-a na zapadnom Balkanu zbog “novih napetosti” na tom području i “upletanja regionalnih sila” koje žele destabilizirati Europu.
– Na tom području danas vladaju nove napetosti. Povijest se ondje ponavlja, a ponekad je ona i tragična, rekao je predsjednik, najavivši europsku konferenciju o toj regiji koja će se održati u lipnju iduće godine u okviru francuskog predsjedanja EU-om u prvom polugodištu 2022.
– Danas imamo posebnu odgovornost prema zapadnom Balkanu, rekao je na tiskovnoj konferenciji u Elizejskoj palači.
– Moramo ondje voditi politiku ponovnog zalaganja, ali i investiranja kako bismo potaknuli gospodarsku integraciju tog područja (…) te suzbili upletanje i manipulacije nekih regionalnih sila koje preko Balkana žele destabilizirati Europu, istaknuo je, smjerajući na Tursku i na Rusiju.
– Mislim da je ovaj politički i gospodarski rad na zapadnom Balkanu istinsko pitanje suvereniteta za našu Europu jer se Europa mira neće moći ostvariti u idućih pedeset godina ako zapadni Balkan ostavimo u sadašnjoj situaciji, upozorio je.
Macron je pozvao da se “razjasni europska perspektiva” tih zemalja (Albanija, Bosna, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo) koje već godinama čekaju u predvorju Unije.
Čelnici EU-a su na sastanku na vrhu u Sloveniji u listopadu “potvrdili potporu” integraciji zapadnog Balkana, ali su odbili donijeti vremenski plan, zatraživši više reforma i rješavanje sukoba iz prošlosti.
Većina slovenskih rijeka onečišćena je mikroplastikom, pokazao je projekt u kojemu su uz znanstvene laboratorije i ekološke udruge sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola koji su prikupljali uzorke vode.
Analiza uzoraka sa 75 mjesta različitih rijeka pokazala je da je njih 44 sadržavalo mikroplastiku, plastične čestice manje od 5 milimetara.
Najveća koncentracija mikroplastike utvrđena je u pretočnom akumulacijskom jezeru između Krškog i Brežica na rijeci Savi, priopćila je rezultate istraživanja udruga Ekolozi bez granica.
Po količini mikroplastike u izuzetim uzorcima slijedi voda rijeke Save kod Domžala, rijeke Krka kod Otočca i Novog Mesta zajedno s njenim pritokama, zatim Drava kod Maribora.
Od 32 rijeke kojih su vode bile analizirane uzorci bez mikroplastike bili su nađeni samo u slijedećim rijekama: Pesnica, Rižana, Zacurek, Rupovščica, Tržiška Bistrica i Ledava, ali će se stanje u njima pratiti novim uzimanjem uzoraka.
Najčešći materijal nađen u mikroplastikom onečišćenim rijekama je u obliku filmova nastalih raspadanjem plastičnih vrećica za kupnju, folija za pakiranje i folija za korištenje u poljoprivredi.
Prisutnost polistirena koji nastaje iz ambalaže ili materijala što se koristi u građevinsrstvu, otkrivena je uglavnom u rijekama u blizini gradova, pa tako i u vodi Ljubljanice koja teče kroz Ljubljanu, te u Dravi kod Maribora.
Rezultati analize voda predstavljeni su u okviru Mjeseca znanosti u kojemu je sudjelovalo 1400 učenika osnovnih i srednjih škola u Sloveniji kako bi se upoznali s ekološkom problematikom.
Ideja je potekla iz Njemačke s ambicijom da se proširi i na druge europske države, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA.
Uprava za inspekcijske poslove (UIP) je tokom ljetnje turističke sezone izvršila više od 9.000 inspekcijskih nadzora, pri čemu je 30% privrednika zatečeno da posluju nelegalno ili polulegalno.
Osim što su inspektori donijeli 168 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti, izdali su i prekršajne naloge u vrijednosti od gotovo 1,4 miliona eura. To se navodi u Informaciji o djelovanju UIP tokom ljetnje turističke sezone koju je Vlada razmatrala.
Kada su u pitanju radni odnosi Uprava za inspekcijske poslove je kontrolisala i 17.000 zaposlenih lica – 45% žena i 55% muškaraca. U tom dijelu izdato je 254.310 eura prekršajnih naloga, jer je između ostalog zatečeno 399 radnika angažovanih na crno.
Riječ je o neprijavljenih 79 domaćih i 320 stranih državljana, pri čemu je njih 53 nakon intervencije inspekcije uvedeno u zakonito poslovanje.
Prilikom kontrole kupališta evidentirano je desetak onih koji posluju bez odobrenja i to po dvije plaže u Budvi i Kotoru, jednau Tivtu i pet u Herceg Novom.
Nepravilnosti su utvrđene i u poslovanju hotela i ugostiteljskih objekata, a zatvoreno je i 11 trgovina i zanatstva i to većina zbog rada nedjeljom.
U zaključku se navodi i da je nakon preventivnih mjera i ukazivanja o nepravilnostima u kontrolnim pregledima u ostavljenom roku od 80 do 90% slučajeva postupljeno po zakonu i uvedeno zakonito poslovanje u subjektima nadzora.
Od početka jula do kraja septembra na crnogorskim aerodromima opsluženo je 797.575 putnika, od čega 61,4% u tivatskoj vazdušnoj luci, pokazuju novi podaci Monstata.
Najviše putnika stiglo je iz Srbije – njih 235.427, od čega 166.002 na tivatski aerodrom.
Nešto manje Ukrajinaca je opsluženo na oba aerodroma – 223.418, ali zato mnogo više u primorskoj vazdušnoj luci – 220.079.
U prvih pet država sa najviše putnika na crnogorskim aerodromima još su Turska sa 50.851, zatim Poljska sa 50.058 i Austrija sa 46.600.
Slijede Njemačka sa 45.605 putnika, Kazahstan sa 21.850, Francuska sa 15.446, Izrael sa 15.216 i Švajcarska sa 14.639 putnika.
Gosti iz Njemačke i Kazahstana stizali su samo u podgoričku vazdušnu luku. Uz to, Francuzi i Izraelci stizali su neoporedivo više na tivatski aerodrom u odnosu na onaj nadomak Glavnog grada.
U istom periodu, redovne vazdušne linije koristilo je 60.911 putnika, a čarter letove njih 4.711.
Takođe, registrovano je 6.438 slijetanja i uzlijetanja sa ovih aerodroma, te promet od 126 tona robe.
Uz moto „Borbe koje traju“, Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa Opštinom Kotor i Kulturnim centrom ‘’Nikola Đurković’’, 12. i 13. decembra 2021. organizuje XII izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2021.
Kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2021 otvara se 12. decembra 2021.g. u Kinu Boka u 19 sati projekcijom filma Tereza37, režisera Danila Šerbedžije, apsolutnim pobjednikom Pulskog festivala 2020. godine.
Nakon njega biće prikazani kratki filmovi Sumrak / režija Bálint Bíró / Mađarska, Belgija, Portugal / 2020 / 21’ Planiranje ljeta / režija Alexandru Mironescu / Rumunija / 2021 / 25’ Sa balkona / režija Aris Kaplanidis / Grčka / 2020 / 12’
Drugog dana na repertoaru su dva filma.
Od 17h sati – Nespokojan / režija Joachim Lafosse / Belgija, Francuska, Luksemburg / 2021 / 117’
I Kupe br. 6 / režija Juho Kuosmanen / Finska, Rusija, Estonija, Njemačka / 2021 / 107’
▪ Ulaz na sve projekcije je SLOBODAN!
Ovogodišnje izdanje Festivala podržalo je Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore, Ambasada Finske u Beogradu, UNDP u okviru projekta Reforma nacionalnog sistema procjene invaliditeta, Opština Berane i Opština Kotor. Partneri su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Crnogorska kinoteka. Takođe, promocija društveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, te stoga ističemo sponzorstva hotela Cue, PG taksija, Gostione 1928, kao i kompanije De Vinos Montenegro.
Prepoznajući javni značaj Festivala UBRZAJ, podršku i ove godine pružaju javni servis Radio-televizija Crne Gore (RTCG), sa portalom RTCG.me, zatim nezavisni dnevnik, Portal i televizija Vijesti, Radio Berane i Radio Kotor, kao i portal CdM. Novi medijski partneri –Gradska TV, Nova M i PrvaTV, Antena M i Gradski radio, dnevni listovi Pobjeda i Dnevne novine.
Praznična sezona u hotelu Regent otpočinje Božićnim bazarom koji se održava dva vikenda za redom (18. i 19. | 25. i 26. decembra) od 12.00 do 16.00 časova pod arkadama restorana Gourmet Corner ili u slučaju nepovoljnog vremena na terasi Murano restorana.
„Izuzetno smo zadovoljni dostavljenim prijavama tako da će se na ovogodišnjem bazaru naći veliki spektar ponude *16 izlagača sa kretivno izrađenim ukrasima za jelku, nakita, čak i umjetničkih djela, kućne pozamanterije napravljene od epoxy smole, pletiva, ukrasnih i mirisnih svijeća te božićnih vjenaca. Posjetioce očekuje ponuda Regent Spa centra kao i Sektora hrane i pića hotela Regent, međutim i neki novi ukusi sireva malih proizvođača ali i zaboravljeni ukusi naših predjela poput likera likera od mirte, džemova od maginja i domaćih čajeva od biljaka ubranih na okolnim planinama.“izjavili su iz menadžmenta hotela Regent.
Praznična sezona se nastavlja sa Božićnim ručkom 25.decembra i 7.januara dok će Novogodišnja gala večera biti održana u Murano restoranu 31.decembra sa početkom u 19:00 časova. Elegantna večera od pet gangova uz klasičnu muziku i muziku uživo biće idealna uvertira 2022.godine.
Svi navedeni događaji biće organizovani u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama.
Spisak izlagača Božićnog bazara 2021.godine:
Melita Ramljak Ciko Suveniri, ukrasi
Nataliya Atysheva Svijece, ukrasi za jelke, tanjiri (epoxy)
Direktorica Turističke organizacije Budva Maja Liješević saopštila je da je TO Budva podnijela krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine TO Budva, Marka Carevića zbog zloupotrebe službenog položaja, jer nije, kako je saopštila, sazvao sjednicu Skupštine TO Budva prethodne dvije i po godine i na taj način nanio štetu Turističkoj organizaciji.
Ističe da je zakonska i statutarna obaveza i dužnost predsjednika Skupštine TOB-a koju po funkciji vrši predsjednik opštine da “minimum jednom godišnje sazove redovnu sjednicu Skupštine turističke organizacije”.
“Takav odnos predsjednika prema jednoj od najznačajnijih institucija u Budvi kulminirao je prije mjesec dana kada je kršenjem zakona i internih akata sazvao i održao nelegitimnu sjednicu, isključivši direktorku i stručnu službu TO Budva iz organizacije i samog prisustva na istoj. Nakon toga počeli su svakodnevni upadi neovlašćenih lica, obijanje prostorija i zamjena brava, iznošenje dokumentacije čak i pod okriljem noći, uz kulminaciju a to je obijanje sefa i otuđenje pečata i faksimila. Već danima kancelarije u kojoj se nalaze arhiv i kancelarija direktora drže se pod ključem i direktorici i zaposlenima nije omogućen pristup istim i time je u potpunosti blokiran rad. Takođe nije poznato gdje su odnešeni pečat Organizacije i faksimil direktora, uz osnovanu pretpostavku da dolazi do grube zloupotrebe istih”, navela je Liješević.
Prema njenim riječima, obaveze prema zaposlenima i povjeriocima kasne, kao i sve druge programske aktivnosti iz, kako kaže, navedenih razloga “brutalnog onemogućavanja rada kroz aktivnosti sa elementima krivičnog djela i to od strane najbližih saradnika predsjednika opštine čiji je identitet već poznat javnosti i prijavljen nadležnim organima”.
“Još jednom pozivam nadležne institucije da promptno reaguju i odblokiraju rad TO Budva, jer iz dana u dan nastaje sve veća nenadoknadiva šteta po grad, privredu i TO Budva”, zaključuje Liješević.
Na sjednici Izvršnog odbora Sindikalne organizacije Instituta „Dr Simo Milošević“, odlučeno je da se krene u pripremu protesne šetnje, koja će biti realizovana odmah po ispunjavanju svih zakonskih uslova za njenu realizaciju.
-Protesna šetnja će biti realizovana, bez obzira na eventualnu uplatu oktobarske zarade, jer je očigledno da su neizvjesna i naredna primanja, saopšteno je RTHN iz Sindikalne organizacije Instituta Igalo.
Podsjećamo, radnici te ustanove su 16. novembra održali štrajk upozorenja zbog neisplaćenih zarada za dva mjeseca,dugovanja Fonda zdravstva od 650 000 eura, ali i neizvjesne i teške finansijske situacije u kojoj se ova renomirana ustanova nalazi. Septembarske zarade radnicima su isplaćene dan nakon jednočasovnog štrajka, a zaostala za oktobar, prema obećanjima trebalo je da bude isplaćena do kraja prethodne sedmice.U Institutu je zaposleno 570 radnika.
Na sastanku sa predstavnicima Vlade Crne Gore, ministarstava zdravlja i finansija menadžment je dobio uvjeravanja da će ubuduće zarade biti redovno isplaćivane, da će im pomoći da premoste nagomilane probleme, i da će se više uključiti u rješavanje nezavidne situacije u kojoj se Institut Igalo već dugo nalazi.
U većini mjesta u Sloveniji pada snijeg. Na putevima u pojedinim mjestima saobraćaj je usporen, a na mnogim mjestima je došlo do proklizavanja kamiona i nezgoda. U nekim dijelovima Štajerske i Koruške prekinuta je opskrba električnom energijom, javlja Anadolu Agency (AA).
Sniježne padavine – ponegdje i obilne – otežavaju saobraćaj širom Slovenije. Na pojedinim mjestima dolazi do dužeg kašnjenja.
“Prilagodite brzinu i sigurnosnu udaljenost i imajte na umu da će vam za put biti potrebno više vremena nego inače. Putujte samo sa zimskom opremom i očišćenim vozilom”, poručili su iz Saobraćajno-informativnog centra.
Na štajerskoj autocesti između Dramlja i priključka Celje – istok prema Ljubljani zatvorena je traka zbog proklizavanja kamiona. Od Maribora do Celja došlo je do velikog kašnjenja. Putovanje od Maribora do Ljubljane je više od dva sata, što je duže nego inače.
Obavezna je upotreba lanaca na putevima preko prevoja Predel, Korensko sedlo, Ljubelj i Jezerski vrh. Zatvoren je put preko prevoja Vršič i Volče – Solarji.
Dežurni meteorolog Uroš Strajnar za danas je najavio oblačno, ponegdje sa slabim snijegom. Očekuju da će pasti 10 do 25 centimetara snijega. Temperature će biti oko 0 stepeni Celzijusa, na Primorskom više i tamo će padati kiša. U petak će biti vedrije i suvo. U nedjelju će biti više sunca.
Najviše novog snijega do četvrtka ujutro meteorolozi su prognozirali na Julijskim Alpima, gdje je palo oko pola metra novog snijega.
U Ljubljani je palo oko 20 centimetara snijega, u Mariboru oko 13, a najviše, od 15 do 20 centimetara, palo je u nizinama Notranjske. U Kranju je snježni pokrivač debljine 24 centimetra, u Cerkničkom jezeru 23, u Idriji i Kočevju 21, u Ptuju i Celju 12, u Novom mestu i Postojni osam, a u Murskoj Soboti tri centimetra.
U Koruškoj je palo oko 20 centimetara novog snijega, a u višim predjelima i više. Glavni putevi ili državni putevi u Koruškoj su prohodni i moguće je njima saobraćati sa odgovarajućom zimskom opremom, ali su snježni, jer još pada snijeg. Prohodan je i put do skijališta Kope, objasnio je šef baze za održavanje puteva preduzeća Voć Celje za Korušku Aleksandar Čelan.
U Gorenjskoj je palo od 15 do 40 centimetara novog snijega, uglavnom u višim predjelima. U Ratečama, sa 40 centimetara novog snijega, snježni pokrivač je već debeo više od 80 centimetara. Na području Bohinja palo je oko 30 centimetara snijega, a niže u Gorenjskoj oko 20.
U Celju je palo od 15 do 50 centimetara snijega. U Zimskoj službi Celje kažu da na putevima ima snijega, ali su svi putevi prohodni uz odgovarajuću zimsku opremu. Proklizavanja kamiona bilo je na Halerjevom hribu iu Mestinju na putu Celje-Rogaška Slatina, gdje je takođe došlo do dugotrajnih gužvi.
Na prijelazu između Notranjske i Primorske najavljena je i opasnost od poledice, no ona se, na sreću, nije ostvarila.
Zbog prognoziranih vremenskih pojava, Agencija Republike Slovenije za okoliš (ARSO) je u četvrtak izdala je narandžasto upozorenje za veliki dio zemlje, osim za sjeveroistok. Uprava za zaštitu i spašavanje poziva na oprez i preventivno djelovanje u slučaju padavina.
Savjetuje se ljudima da uklone suho drveće oko zgrada, orezuju grane koje bi se mogle slomiti pod težinom snijega ili leda i pripremiti pijesak i so za pokrivanje zaleđenih površina i alate za uklanjanje snijega. Uprava savjetuje da se čiste staze i površine koje se koriste za vrijeme snježnih padavina, da se pazi na pucanje grana i da se izbjegava hodanje ispod drveća, a savjetuju se i da se ne parkiraju vozila ispod drveća.
Pozivaju da se ne zadržava u blizini dalekovoda, da se ne diraju pokidani kablovi i drugi dijelovi provodnika, jer mogu biti pod naponom. Svim vozačima se savjetuje da krenu na put samo ako je to apsolutno neophodno.
Ovogodišnja zimska sezona već je donijela nešto snijega u pojedinim nizijskim dijelovima, ali ga je najviše palo u višim dijelovima Gorenjske i Koroške. Na sjeverozapadu zemlje već postoji značajan rizik od lavina, ali će i narednih dana ostati opasan.
