Premda je kruzing industrija dosad relativno uspješno radila na prevenciji zaraze virusom COVID-19 na svojim plovilima otkako su krstarenja ponovno pokrenuta u junu, ove subote Louisiana Department of Health i grad New Orleans izvijestili su o izbijanju zaraze na jednom od brodova Norwegian Cruise Linea.
Prijavljeno je 10 slučajeva zaraze koronavirusom na kruzeru NORWEGIAN BREAKAWAY, koji je dolaskom u New Orleans završio sedmodnevno putovanje na Karibima, piše The Maritime Executive.
Sve zaražene osobe su u potpunosti cijepljene i niti jedna nije pokazala simptome bolesti, stoji u priopćenju kompanije. Norwegian Cruise Line ukrcaj dozvoljava samo putnicima i članovima posade koji su potpuno cijepljeni.
Putnik na kruzeru rekao je za CNN da su svi na brodu u subotu testirani prije nego što su se vratili u luku u New Orleansu. Prema riječima putnika, brod nije objavio da su otkriveni pozitivni slučajevi prije nego što je to objavio grad New Orleans, a javni prostori i atrakcije na brodu ostali su otvoreni u subotu navečer.
Breakaway se u nedjelju vratio u luku u New Orleansu, a svih 3200 putnika je testirano. Oni koji su pozitivni morat će ići kući vlastitim vozilima ili se izolirati u lokalnim stambenim jedinicama koje osigurava kompanija.
Louisiana Department of Health, grad New Orleans i luka New Orleans svjesni su i blisko surađuju s Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kako bi pokrenuli postojeće protokole, navodi se u saopštenju grada New Orleansa.
Zabilježeni slučajevi zaraze nisu promijenili planove za sljedeću plovidbu broda, navode iz kompanije.
Pregovarači država članica i Evropskog parlamenta postigli su u četvrtak dogovor o novoj uredbi o roamingu, kojom se do 2032. produljuje sadašnji sustav korištenja mobilnih telefona u evropskom inozemstvu bez dodatnih naknada.
Sadašnja uredba vrijedi do 30. juna 2022., a novom uredbom produljuje se sustav bez naplate roaminga za sljedećih deset godina. Dogovor još formalno trebaju potvrditi Vijeće i Parlament.
Uredba o tzv. roamingu kao kod kuće primjenjuje se od 15. juna 2017, a njome se cijene u roamingu određuju na osnovi nacionalnih cijena.
To znači da svaki korisnik koji se nalazi u roamingu u nekoj od zemalja EU-a i u zemljama Europskog gospodarskog prostora – Islandu, Norveškoj i Lihtenštajnu, plaća usluge sukladno tarifi koju je ugovorio sa svojim operatorom za domaći promet.
Nova uredba trebala bi osigurati korisnicima istu kvalitetu usluga koju imaju u matičnoj mreži i kada su na putu.
Oni koji se koriste uslugama 5G mreže u svojoj zemlji trebali bi imati pristup toj mreži gdjegod je dostupna.
Prema novoj uredbi, mobilni operatori trebat će obavijestiti korisnike o kvaliteti usluga koju mogu očekivati u roamingu.
U proteklih četiri i pol godine, od kada je na snazi sadašnja uredba, mnogi su se korisnici žalili da nemaju istu kvalitetu usluge kada su u inozemstvu.
Korisnici će po novoj uredbi dobivati SMS poruke o dodatnim troškovima kada se spajaju na tzv. nezemaljske mreže, koje su dostupne u zrakoplovima i na brodovima, a koje nisu pokrivene uredbom o roamingu.
Kada se korisnici nađu u zrakoplovu ili na brodu, njihovi mobiteli mogu se automatski spojiti na nezemaljsku mrežu i izazvati dodatne troškove.
Sada će operatori morati osigurati opciju kojom se izbjegava automatsko spajanje na takve mreže.
Odlučujući po inicijativi podgoričkog advokata Marka Markovića, Ustavni sud je ukinuo dio člana 97. Zakona o turizmu i ugostiteljstvu (ZTU) kojim je vlasnicima rezidencijalnih jedinica u kondo hotelima, u slučaju gubitka kategorije četiri i pet zvjezdica ili dozvole za rad, zabranjena njihova prodaja i korišćenje. Ova odredba prestaće da važi nakon objave u Službenom listu.
Marković je u inicijativi ocijenio da je zakonodavac time ograničio mirno uživanje prava svojine, koje, kako propisuje Ustav, ne može biti ograničeno niti ga iko može biti lišen bez utvrđenog javnog interesa uz pravičnu naknadu.
ZTU previđa da kondo hoteli budu u funkciji cijele godine, a apartmani najmanje deset mjeseci, za koje vrijeme vlasnici dobijaju procenat ne manji od deset odsto od zakupa, dok su im preostala dva mjeseca na raspolaganju.
Ustavni sud je bio stava da zakonodavac jeste prekoračio ovlašćenja, jer se država može umiješati u pravo svojine ako postoji javni interes za to, što u ovom slučaju nije utvrđeno. Ocijenjeno je da je na taj način vlasnicima nametnut pretjeran teret koji su faktički lišeni prava raspolaganja i korišćenja na jedinicama čiji su vlasnici.
U izjašnjenju bivše vlade na ovu inicijativu navedeno je da je kondo model uveden kako bi se stambena izgradnja stavila u funkciju turizma tokom cijele godine, te da bi se minimizirala mogućnost stvaranja “gradova duhova”. Ukazali su da se na ovaj način obezbjeđuje dugoročno poslovanje hotela, a ne iskorišćavanje za kratkoročno sticanje profita.
Tokom 15. sastanka tematske upravljačke grupe stuba „Kvalitet životne sredine“ u okviru Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), članovi grupe, predstavnici Evropske komisije, EUSAIR Facility Point Izola i drugi gosti razgovarali o raznim tekućim aktivnostima.
Poseban fokus je stavljen na albansko presjedavanje EUSAIR strategijom, koje je 1. juna preuzeto od Slovenije, uz teme kao što su inkluzija mladih, evropske integracije i zelena agenda, turizam i kultura, te generalna povezanost regije.
-Najveću pažnju privukla je prezentacija studije Andreja Sovinca „Analiza zaštićenih morskih područja u EUSAIR regiji i predlozi korektivnih mjera“-saopšteno je iz Pres službe EUSAIR.
Prema istim navodima, predavač, konzervator i autor brojnih stručnih članaka i knjiga Sovinc istakao je da treba zaštititi najmanje 30 odsto kopnenog područja EU i 30 odsto morskog područja EU, dok najmanje jedna trećina zaštićenih područja (10 odsto kopnenog područja EU i 10 odsto morskog područja) treba strogo zaštititi odredbama o djelotvornom upravljanju i obnovi.
-Sovinc je naglasio da Jadransko-jonska regija ima najmanji udio zaštićenih mora od svih regionalnih mora u mediteranskoj regiji – samo 3,57 odsto zaštićenih i 0,07 odsto strogo zaštićenih.
Cilj EU za 2030. je 30 odsto zaštićenih područja i 10 odto strogo zaštićenih morskih područja.
Podmorje / Foto: EUSAIR
Crna Gora je po glavi stanovnika trenutno najveći zagađivač mora plastikom i to na nivou ne samo jadransko-jonske regije, već cijele EU-ističe se u saopštenju EUSAIR.
Sovinc je istom prilikom predstavio mapu potencijalnih zaštićenih područja, intenzitet ribolova u njima i moguće sukobe u tom pogledu.
-Potencijalne sljedeće korake u okviru akcionog plana podijelio je na lokalni ili nacionalni prekogranični nivo, te nivo EUSAIR regije.
U okviru lokalnog ili nacionalnog i prekograničnog nivoa, Sovinc predlaže proširenje i efikasnije upravljanje zaštićenim područjima, takozvanim plavim koridorima i područjima sa potpunom zabranom ribolova, gdje je biodiverzitet najveći-zaključuju iz Pres službe EUSAIR.
JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u petak, 10. decembra u Staklenoj galeriji Kulturnog centra organizuje promociju tematskog zbornika naučnih i stručnih radova “Otkrivanje skrivenog: Crna Gora, kvir i (s)rodne teme’’ sa početkom u 19 sati.
Ovaj događaj se organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Kotor/ Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti u skladu sa Lokalnim akcionim planom za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba za 2020/2021. godinu. (aktivnost: promocija kulturnih sadržaja koji imaju za cilj unapređenje ljudskih prava.)
O knjizi će govoriti: Milica Stanić Radonjić, glavna i odgovorna urednica zbornika, Ksenija Rakočević, stručna saradnica na pripremi zbornika i autorka rada i Jelena Papović, akademska slikarka i profesorica. Moderatorka programa će biti Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.
Ovo je prva publikacija ove vrste koja se objavljuje u Crnoj Gori, koja s naučnog aspekta tretira primarno kvir, a potom i (s)rodnu problematiku i to iz domena istoriografije, etnografije, antropologije, pravnih nauka, politikologije, sociologije, psihoanalize, kulture, umjetnosti i niza drugih disciplina.
Riječ je o naučnoj knjizi koja je, zajedno sa srednjemetražnim dokumentarnim filmom, dio kompleksnog jednogodišnjeg projekta „LGBTIQ tematika u crnogorskom društvu, medijima i kulturi tokom 20. i početkom 21. vijeka“, koji realizuju Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru (nosilac projekta) u saradnji sa LGBT Forum Progresom iz Podgorice.
Projekat je podržan od Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore (Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore).
U toku su radovi na sanaciji 1,3 kilometra puta između naselja Kosići i Porobići, čijim završetkom će grad dobiti uređenu, direktnu kolsku vezu između Mojdeža i Mokrina.
Izvođač radova je kompanija „Bokić“, finansijska sredstva je obezbijedila Uprava javnih radova, na osnovu ugovora sa Opštinom Herceg Novi. Predlog mjera za sanaciju, premjer i predračun radova uradila je Agencija za izgradnju i razvoj grada, koja i prati sprovođenje projekta.
Pored intervencija na dionici Porobići – Kosići, druga faza podrazumijeva izvođenje radova na još dvije lokacije: Osnovna škola u Sutorini – naselje Lučići i Osnovna škola u Sutorini – Tijesni klanac. Ugovorena ukupna vrijednost ovih radova je više od 145 hiljada eura.
Riječ je o nastavku projekata kojima se saobraćajno povezuju i približavaju dva dijela hercegnovske opštine, pa će se od jednog do drugog naselja stizati za desetak minuta, a ne više od pola sata koliko je do sada bilo potrebno.
Prva faza sanacije trase Porobići – Kosići urađena je prošle godine, kada su izvedeni radovi na ravnanju i nasipanju terena, izrađeni kanali i sanirani najkritičniji dijelovi puta u dužini od 600 metara, u šta je uloženo više od 45 hiljada eura. Dodatno, lokalna uprava je uložila u sanaciju puta kroz Tijesni klanac, koji povezuje naselja Mojdež i Sutorina.
Nakon završetka druge faze sanacije grad će dobiti uređen kolski put od Mojdeža do Mokrina, odnosno do regionalnog puta prema Bosni i Hercegovini.
Tokom protekle tri godine u ovaj putni pravac je uloženo ukupno više od 300.000 eura. Rezultat projekta je povezivanje i približavanje dva dijela hercegnovske opštine, što će mještanima Sutorine, dijela Igala, Mojdeža, Sušćepana i Ratiševine olakšati saobraćanje prema zaleđu i Trebinju, te unaprijediti uslove za brzo reagovanje u slučaju požara.
Budvanin Rajko Bojanović, inače član Ribarskog kluba Širun, pohvalio nesvakidašnjim ulovom iz našeg mora. Bojanović je ulovio brancina od 5.200 gr, što je kako kaže prava rijetkost.
“Rijetko se love tako krupni brancini, današnji lov bio je u mutnom, na živu giru”, kazao je za Portal RTV Budva.
Brancin je vrlo moćna riba za koju se sa pravom smatra kako je vladar obalnog mora. Grabežljivac poput njega sa krupnom glavom i velikim i snažnim ustima u stanju je napasti plijen prilično nerazmjeran njegovoj veličini.
Brancin je najaktivniji noću, a danju se odmara na dubini, direktno na dnu.
U oktobru je evidentirano 50 kružnih putovanja stranih brodova hrvatskim Jadranom što je najviše od početka pandemije, ali i dvostruko manje nego u istom mjesecu 2019. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Na brodskim krstarenjima hrvatskim morem u oktobru je bilo 41,4 hiljada putnika – u 2020. nije ih ni bilo, dok ih je na 105 kružnih putovanja u pktobru 2019. bilo oko 171 hiljada.
Oktobar je time pretekao septembar ove godine, kada je po Jadranu bilo 49 kružnih putovanja stranih brodova s nešto više putnika nego u oktobru. To je poboljšalo sliku kružnih putovanja za deset mjeseci ove godine kada je bilo ukupno 184 krsterenja, a obavila su ih 33 strana broda.
Putnika je na stranim kruzerima koji su u deset mjeseci ove godine posjetili Hrvatsku bilo 179 tisuća, što je veliki porast, s obzirom da ih je u istim mjesecima prošle godine bilo tek oko četiri hiljade.
Strani kruzeri su u hrvatsko more u deset mjeseci doplovili pod zastavama 11 zemalja, među kojima najviše sa zastavama Paname, Bahama i Malte.
Luka Dubrovnik je i u deset mjeseci 2021. bila najposjećenija kruzerska destinacija. Drugi je Split, a treća Korčula.
Veliki strani kruzeri posjetili su ove godine i Šibenik, Hvar, Zadar, Rovinj i Trogir.
Turoperatori iz Slovenije i Mađarske narednih dana boraviće u studijskoj posjeti Crnoj Gori, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Iz NTO je saopšteno da će turoperatori iz Slovenije i Mađarske posjetiti Podgoricu, Kolašin, Cetinje, Plav, Gusinje, Nikšić, Budvu, Tivat, Herceg Novi, Bar i Kotor.
Predstavnici slovenačkih turoperatora Držina Krumpak, Intours DMC, Kompas, Ojla, Slo Tours i Galileo 3000 i mađarskih Budavár Tours, Haris Travel, Utazom.com,1000 ÚT imaće priliku da se upoznaju sa turističkom ponudom destinacije i da na poslovnim B2B radionicama održe sastanke sa turističkom privredom Crne Gore.
Predstavnici slovenačkih turoperatora su u ponedjeljak imali priliku da se upoznaju sa turističkom ponudom Podgorice.
Iz Lokalne turističke organizacije Glavnog grada kazali su da im je zadovoljstvo podržati studijske posjete koje organizuje NTO i da se nadaju da će turoperatori iz Slovenije, nakon te posjete, uvrstiti Podgoricu u itinerere za sve buduće ture koje budu pripremali za Crnu Goru.
“Ovog puta, odlučili smo da im predstavimo potencijale Podgorice u segmentu gastro i eno turizma kroz posjetu lokalnoj vinariji”, kazali su iz LTO Podgorica.
Turoperatori su se upoznali i sa ponudom hotela u Podgorici, a jedan od njih bio je i hotel Cue.
Iz hotela su rekli da im je zadovoljstvo što su imali priliku da ugoste grupu turoperatora iz Slovenije i da im pokažu njihove kapacitete.
Mirjana Delić iz hotela Cue kazala je da su im takve posjete važne, jer osim što privlače goste u hotel, ujedno doprinose promociji Podgorice kao značajne crnogorske destinacije, na idealnoj poziciji između sjevera i juga.
“Iskreno se nadamo da ćemo dogovoriti aranžmane i potpisani ugovore sa njima, te uskoro dobiti nove goste iz Slovenije. Mi ćemo se potruditi da, bez obzira da li su korporativni/MICE klijenti u pitanju ili turisti koji dolaze na aktivni odmor, osmislimo primamljive pakete kako bi imali najbolji mogući boravak kod nas i imali želju da nam redovno dolaze”, navela je Delić.
Matej Pajnik iz slovenačke agencije Galileo 3000 zadovoljan je prvim impresijama.
“Obilazili smo Podgoricu, vidjeli dva predivna hotela i vinariju kod gospodina Gorana. Sve nam se izuzetno dopalo i očekujem da narednih dana vidimo još zanimljivosti u Crnoj Gori, te da vam se naredni put vratimo sa grupom turista”, kazao je Pajnik.
Turoperatori iz Mađarske trenutno borave u Kolašinu gdje su se upoznali sa ponudom kolašinskih hotela i ponudom ski centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450.
Mikloš Hoffmann iz mađarske agencije 1000 UT rekao je da prvi put dolazi u Crnu Goru od 2006. godine.
“Prvi utisci su fenomenalni, sve mi je interesantno i novo, a poseban utisak je ostavio kolašinski hotel Bjanka i količina snijega koju smo vidjeli, posebno jer u Mađarskoj nemamo priliku da vidimo ovoliki snijeg u poslednjih nekoliko godina. Crna Gora ima potencijala za rast na tržištu Mađarske. Planiramo iduće godine programe za Crnu Goru u domenu kulturnog turizma, zavisno od situacije sa letovima”, kazao je Hoffmann.
Turoperatori iz Mađarske danas će posjetiti Podgoricu i Nacionalni park Skadarsko jezero, nakon čega ih očekuje višednevna posjeta primorskim opštinama.
Studijske posjete turoperatora se realizuju uz podršku nacionalne avio kompanije Air Montenegro, hotela Bianca Spa & Resort, CUE i Ramada i lokalnih turističkih organizacija Podgorice, Tuzi, Cetinja, Nikšića, Gusinja, Plava, Kotora, Herceg Novog, Tivta i Bara.
Njemačka je u srijedu zabilježila najveći broj smrti od covida-19 od februara, dok se bori da zaustavi četvrti val pandemije.
Prijavljeno je ukupno 69.601 novozaraženih, 2415 više nego tjedan dana ranije, dok je umrlo još 527 osoba – najviši broj od 12. veljače. Ukupan broj umrlih popeo se na 104.047, objavio je njemački Institut za kontrolu bolesti Robert Koch.
Ipak, sedmodnevna stopa incidencije u zemlji na 100.000 stanovnika nastavlja padati te je u utorak pala s 432 na 427.
Brojevi bi mogli značiti, kažu stručnjaci, da je Njemačka prošla vrhunac ovog vala pandemije.
Berlin je prošli tjedan odlučio da se necijepljenima zabrani pristup svim mjestima osim onim koja su nužna, poput trgovina, ljekarni i pekarnica, kako bi se pojačala kampanja cijepljenja.
