Vlada Crne Gore omogućila je rehabilitaciju u Institutu Igalo za COVID pacijente nakon hospitalizacije, saopšteno je Ministarstva zdravlja.
Iz resoraJelene Borovinić-Bojović navode da je Vlada Crne Gore, na njihovu inicijativu, usvojila Informaciju o Programu podrške građanima, za post covid rehabilitaciju, kojom je pacijentima koji su imali teška stanja uzrokovana virusom Covid-19, nakon hospitalizacije omogućen oporavak u adekvatnoj ustanovi za rehabilitaciju.
Za tu namjenu Vlada je, kako su kazali, opredijelila sredstva u iznosu od milion eura.
-Predstavnici Ministarstva zdravlja, ranije su održali sastanak sa predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS) i Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju ‘Dr Simo Milošević’ Igalo, na kojem je predloženo je da se kroz državni budžet predvidi program podrške građanima koji se oporavljaju od Covid-19 infekcije, kojim bi dobili mogućnost boravka u Institutu u okviru postcovid rehabilitacije-navode u saopštenju.
Nakon sastanka Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Institutom definisalo je sadržaj progama, koji čine dvije grupne terapije (vježbe disanja, sa vježbama za podizanje kardiorespiratornog kapaciteta), dvije indvidualne terapije (manuelna masaža, podvodna tuš masaža, biserna kupka, peloido terapija) i jedna elektro terapija.
-Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo zdravlja, ukupan broj pacijenata koji su bili na bolničkom liječenju je 12.000, a planirano je da se na rehabilitaciju po ovom programu uputi oko 2.000 pacijenata.
Na osnovu podataka dobijenih iz zdravstvenih ustanova za bolničko liječenje covid pacijenata, prva grupa obuhvatiće 200 pacijenata koji su po podacima zdravstvenih ustanova bili duže od mjesec na bolničkom liječenju, na respiratoru ili na neinvazivnoj ventilaciji i oni imaju pravo na rehabilitaciju u periodu od 12, odnosno deset terapijskih dana.
Za ovu grupu pacijenata Ministarstvo zdravlja raspisaće Javni poziv, u kojem će se definisali kriterijumi za podnošenje zahtjeva za korišćenje programa-navode iz Ministarstva.
Kriterijumi za naredne faze, kako su kazalli. dogovoriće se u skladu sa preporukama ljekara iz intenzivne njege.
-Takođe i za navedene grupe pacijenata Ministarstvo zdravlja će raspisati Javni poziv u kojem bi se definisali kriterijumi za podnošenje zahtjeva za korišćenje programa.
Predviđeno je da program rehabilitacije covid pacijenata počne sa početkom rada Instituta u Igalu, a najkasnije 1.mart 2022. dok je završetak planiran do kraja 2022. -saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Ministarstvo kapitalnih investicija je pripremilo Pravilnik o vrednovanju i razvrstavanju vozila i kategorije starodobnih vozila.
Pravilnikom je definisan sadržaj i način podnošenja zahtjeva za vrednovanje i razvrstavanje oldtajmera, izgled i sadržaj identifikacione kartice i način vođenja registra starodobnih vozila.
“Na ovaj način stvoreni su uslovi da svi zainteresovani građani, to jest ljubitelji oldtajmera, mogu da uvezu vozilo iz inostranstva i da ga registruju po standardima koji su važili u godini proizvodnje tog specifičnog vozila”, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Osim toga, i građani koji u svom vlasništvu već imaju vozila, a koja spadaju u kategoriju oldtajmera, ovim novim zakonskim rješenjem dobijaju mogućnost registracije u skladu sa propisanim standardima.
Iz Ministarstva su rekli da u Crnoj Gori godinama unazad postoji i funkcioniše pet klubova ljubitelja starodobnih vozila – oldtajmera i to iz Tivta, Pljevalja, Nikšića, Bara i Ulcinja, koji okupljaju oko 250 članova, entuzijasta koji se aktivno bave ovim interesantnim hobijem.
“Imajući u vidu atraktivnost oldtajmera, značajan broj individualnih kolekcionara u Crnoj Gori i mogućnost obogaćivanja turističke ponude, Ministarstvo kapitalnih investicija je u proteklom periodu sprovelo niz aktivnosti na uređenju zakonodavnog okvira za starodobna vozila”, dodaje se u saopštenju.
Formirana je, kako su rekli, radna grupa koju su činili predstavnici tadašnjeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Ministarstva unutrašnjih poslova, Mašinskog fakulteta i predstavnika klubova oldtajmera, koja je imala zadatak da koncipira zakonski okvir u skladu sa iskustvima zemalja u regionu u toj oblasti.
“Izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja iz decembra 2019. godine, pored nove definicije za starodobno vozilo, definisani su i uslovi za tijelo koje obavlja vrednovanje i razvrstavanje vozila u kategoriji starodobnih vozila, kao i pravni osnov za izradu podzakonskih akta kojim će biti bliže definisana sva pitanja koja su važna za regulisanje ove oblasti”, precizirali su iz Ministarstva.
Na prvobitnu planiranu dinamiku aktivnosti radne grupe neminovno je uticala i pojava pandemije covid-19 što je prouzrokovalo pomjeranje zacrtanih rokova, a u krajnjem nije uticalo na sam kvaliet tog zakonskog rješenja.
“U resornom Ministarstvu su pažljivo razmatrana pitanja u vezi sa registracijom i osiguranjem starodobnih vozila i tim povodom kontaktirana je Agencija za nadzor osiguranja, kako bi osiguravajuće kuće bile informisane o potrebi izrade posebnih odredbi za oldtajmere, koje se odnose na sistem tarifnih grupa, a koja osiguravajuća društva donose samostalno, pri čemu bi uslovi osiguranja eventualno bili korigovani u skladu sa definisanom upotrebom oldtajmera”, navodi se u saopštenju.
Svako vozilo koje bude sertifikovano kao oldtajmer imaće posebne registarske tablice braon boje i jasno će se razlikovati na našim putevima kada budu učestvovali u saobraćaju. Kontrolu upotrebe ovih vozila će obavljati Saobraćajna policija.
Klubovi oldtajmera u Crnoj Gori i individualni kolekcionari preduzeli su aktivnosti na formiranju Crnogorskog saveza oldtajmer vozila koji je rješenjem Ministarstva javne uprave registrovan u julu 2020. godine.
“U skladu sa pravilima Međunarodne federacije za oldtajmere (FIVA) ovaj savez je uspješno prošao proces monitoringa nakon čega je dobio punopravni status ove organizacije, odnosno status autorizovanog nacionalnog saveza koje će nakon ovlašćenja Ministarstva kapitalnih investicija biti jedini ovlašćen da izdaje FIVA indetifikacione kartice”, zaključuje se u saopštenju.
Dubrovački kvartet Sorkočević otvorio je sinoć zimsko izdanje 38. Međunarodnog festivala Dana muzike, koje će trajati do 16. februara.
Prisutni u Dvorani Park su uživali u izvođenju djela svjetskih i hrvatskih kompozitora, među kojima i u Sorkočevićevoj Simfoniji broj 1, koja je svojevrsna „vizit-karta“ ovog kvarteta.
„Ovaj festival prepoznaje se po vrsnim muzičarima, programu koji iz godine u godinu postaje sve sadržajniji i kvalitetu koji publici pruža već 38 godina. Dani muzike su manifestacija visoke kulture i događaj koji ukusom i stilom odskače od onoga što moderni i prolazni trendovi diktiraju. Uz pandemiju koja je zadesila cijeli svijet i posebne uslove rada i funkcionisanja, mogli smo se uvjeriti koliko ovakvi programi znače za život jedne zajednice“, kazala je potpredsjednica Opštine Herceg-Novi, Vesna Samardžić otvarajući zimsko izdanje Dana muzike.
Zahvaljujući se organizatorima, predsjednici Savjeta festivala Mileni Lučić, maestru Borisu Kraljeviću i Muzičkoj školi, Samardžić je poručila: „Herceg-Novi je bogat grad. Bogat, zbog onih koji su iz njega potekli, stekli iskustvo i slavu, i odlučili da sebe ulože u njega“.
Posebnu zahvalnost uputila je članovima kvarteta Sorkočević, ističući zadovoljstvo zbog pružene ruke prijateljstva i saradnje između njih i Festivala.
„Želim svima da poželim ugodno veče, a moja poruka neka bude: dopustimo da nas muzika spaja, da kroz nju osjetimo onu lijepu stranu ljudske prirode – onu koja brine i njeguje naše duše“, zaključila je potpredsjednica Opštine Herceg-Novi.
Publika je nakon planiranog programa kvartet pozvala na bis, nakon čega se voditelj Slobodan Begić obratio sa riječima „hvala vam što ste došli da nas podržite, mi bez publike ne možemo svirati“, a potom su izveli i Rosinijev valcer.
Dubrovački kvartet Sorkočević
„Publika je bila vrlo iskrena, prepustila se našem muziciranju. To se osjeti. Mogu zaista da kažem da je ovo bio jedan od boljih koncerata u posljednje vrijeme“, kazao je Begić.
Za Nenu Ćorak prvo gostovanje kvarteta u Herceg-Novom predstavlja izuzetno zadovoljstvo, a posebno što su naišli na divan prijem publike. Smatra da su i muzičari i publika sa željom dočekali koncerte uživo poslije skoro dvije godine zatvorenosti zbog pandemije.
„Vaša publika je srdačna, spontana. Drago nam je da smo naišli na dobar prijem“, kazala je Ćorak. Nada se da će saradnja koja je počela u Herceg Novom na Danima muzike krenuti i u drugom smjeru i da će hercegnovski umjetnici uskoro gostovati u Dubrovniku.
Kvartet Sorkočević osnovan je 1988. godine i spada u vodeće hrvatske ansamble po broju koncerata tokom godine. Pored brojnih koncerata u svojoj zemlji, gostovali su u Crnoj Gori, BiH, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Mađarskoj i Francuskoj. Dobitnici su Nagrade Grada Dubrovnika za 2022. godinu.
PREDSJEDNIK OPŠTINE BUDVA MARKO CAREVIĆ SASTAO SE SA BRITANSKOM AMBASADORKOM KAREN MEDOKS
Britanska ambasadorka, Karen Maddocks, posebno je zainteresovana za razvijanje i unapređenje turističke ponude Budve, broj gostiju iz Velike Britanije i mogućnosti povećanja turističkog prometa sa tog tržišta.
Ona se sastala sa predsjednikom Opštine Budva Markom Carevićem, koji je upoznao Maddocks sa političkom, ekonomskom i društvenom situacijom u toj opštini, prioritetima, kao i o glavnim razvojnim projektima i budućim planovima za unapređenje te lokalne samoupave.
Maddocks je, kako se navodi u saopštenju Opštine Budva, posjetila i Turističku organizaciju Budve, gdje se susrela sa direktorom Nemanjom Kuljačom, koji je ovom prilikom upoznao ambasadorku sa turističkom ponudom Budve, prirodnim ljepotama, smještajnim kapacitetima, kalendarom manifestacija, promotivnim aktivnostima, kaoi potencijalom aktivnog turizma na budvanskoj rivijeri.
On je upoznao Maddocks sa turističkim kretanjima u periodu prije početka pandemije virusa kovid-19 i nakon, posebno kada su u pitanju dolasci i noćenja gostiju iz Velike Britanije, zatim planiranim projektima koji se odnose na unapređenje turističke ponude i valorizaciju kulturne baštine, ali i izazovima u vremenu pandemije.
PREDSTAVNICI TURISTIČKE ORGANIZACIJE BUDVE SE SASTALA SA BRITANSKOM AMBASADORKOM KAREN MEDOKS
Maddocks se zahvalila na prijemu i izrazila posebno interesovanje kada su u pitanju razvijanje i unapređenje turističke ponude Budve, budvansko zaleđe, broj gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva i mogućnosti povećanja turističkog prometa sa ovog tržišta.
Kako je istakla, Maddocks će rado promovisati turističku ponudu Budve i ovo tržište drugim britanskim turistima.
Ispred Opštine Budva sastanku su takođe prisustvovali i šef kabineta Nikola Jovanović i sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu, Nevenka Božović Jovović.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak 10.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2136 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 487 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
132
Ulcinj
71
Bar
49
Nikšić
42
Pljevlja
31
Budva
29
Herceg Novi
28
Rožaje
16
Bijelo Polje
15
Kotor
14
Tivat
12
Berane
10
Danilovgrad
10
Plav
8
Cetinje
7
Mojkovac
3
Žabljak
3
Andrijevica
2
Kolašin
2
Plužine
1
Šavnik
1
Tuzi
1
UKUPNO
487
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 10.02.2022. godine je iznosio 22,80%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (2), Bar (2), Herceg Novi (1), Andrijevica (1), Kolašin (1) i Pljevlja (1). Među preminulima najmlađi je imao 64 godine, a najstariji 81 godinu starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2632.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 526 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 3 511.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 225 740.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Gradilište kompleksa Boka Place u Tivtu – foto S.L.
Opština Tivat je tokom prošle godine od naknade za uređenje građevinskog zemljišta (komunalija) prihodovala ukupno 4.413.327 eura.
Od toga je, kako pie u Izvještaju o stanju uređenja prostora Optine Tivat za 2021., za prijavu gradnje novih objekata naplaćeno 4.315.487 eura, dok je 97.840 eura komunalija naplaćeno za legalizaciju bespravno podignutih objekata.
Najveći pojedinačni iznos komunalija prošle je godine naplaćen od investitora, komapnije Adriatic Marinas iz Tivta, a koja je za novo krilo nautrilko turističkog centra Porto Montenegro – stambeno-poslovni kompklaks Boka Place, Opštini uplatila oko 2,3 miliona eura na ime ove naknade.
Inače, tokom prošle godine na području najmanje bokeljske opštine legalizovan je 41 bespravno podignuti objekat, od čega 35 stambenih i 8 pomoćnih objekata.
Istovremeno, prijavljena je gradnja 58 novih objekata od čega 31 stambenog objekta za porodično stanovanje, 16 objekata kolektivnog stanovanja, pet objekata mješovite namjene, dva stambeno-poslovna i jednog pomoćnog objekta, kao i tri objekta infrastrukture.
Služba glavnog gradskog arhitekte Opštine Tivat koju od aprila prošle godine vodi arhitekta Marko Popović, lani je razmatrala ukupno 140 zahttjeva za davanje raznih saglansoti koje su joj podnijeli ninvestitori raznih objekata.
Od toga je podneseno 100 zahtjeva za davanje saglasnosti na idejno rješenje arhitektonskog projekta stalnih objekata od kojih je 56 zahtjeva riješeno i to 39 zahtjeva je odobreno, pet zahtjeva je odbijeno, a 12 postupaka je obustavljeno, dok su 44 zahtjeva još na kraju prošle godine bila u proceduri obrade predmeta.
Podnesena su 22 zahtjeva za davanje saglasnosti na idejno rješenje arhitektonskog projekta privremenog objekta. On njih je 15 zahtjeva odobreno, pet zahtjeva odbijeno i jedan postupak je obustavljen, dok je jedan zahtjev još u proceduri obrade predmeta.
Podneseno je ukupno 18 zahtjeva za davanje potvrde o usklađenosti spoljnog izgleda bespravnog objekta sa smjernicama za usklađivanje spoljnog izgleda iz planskog dokumenta. Od toga je 15 zahtjeva riješeno izdavanjem potvrde o usklađenosti spoljnjeg izgleda bespravnog objekta sa smjernicama iz planskog dokumenta, dok su za tri zahtjeva podnosiocima upućena obavještenja o daljim koracima vezano za usklađivanje spoljnjeg izgleda bespravnog objekta.
U znak sjećanja i poštovanja na strijeljane mornare, 11. februara 1918. danas je na spomeniku u Škaljarima, upriličeno polaganje vijenaca, odata počast minutom ćutanja.
“Od tada do danas svako tumačenje ovog događaja je vezivala ona ista nit, zbog koje su ovi ljudi svijesno odbili da budu vezanih očiju na strijeljanju, nit koja ujedinjuje kompletno čovječanstvo, a to je borba za slobodu i borba za ravnopravnost svih… Sve njih nije tada vezala ideja o naciji i vjeri već ideja o jednakosti i slobodi u borbi za pravdu” – kazao je predsjednik Jokić.
“Borba za slobodu i dostojanstvo, za bolji život to je nešto što je osnovno, što je iznada nacije i religije. Čast je i poštovanje danas sjetiti se svih mornara. Hvala svima koji održavaju ovo mjesto za buduće generacije, za znanje i edukaciju koja je veoma važna da možemo ići zajedno dalje ” – kazala je ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova.
Vijence su položili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova, konzul savjetnik Republike Hrvatske Zlatko Kožuhara, predstavnici Bokeljske mornarice i organizacija boraca.
Pobuna mornara u Boki Kotorskoj dogodila se 1. februara 1918. godine, tačno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. U tom trenutku, Boka je bila dio Austrougarske i zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu.
Toga dana, oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu, a upravo ispred Đenovića je bio stacioniran najveći broj brodova.
Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrugarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima. Iako je pobuna vrlo brzo ugušena, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad.
Posadu su činili pomorci različitih nacionalnosti. Ubrzo su u Boku upućeni bojni brodovi, razarači i torpiljarke kako bi spriječili pobunu, pa je pobunjenim mornarima postavljen ultimatum o predaji 3. februara.
Brod „Gea“ i podmornice u Đenovićima
Istog dana uhapšeno je 500 pobunjenih mornara. U zatvoru je umrlo 10-ak mornara, tokom pobune poginulo ih je dvoje, a ostali su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.
Četvorica mornara i to troje Hrvata – Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11.februara u Škaljarima, Kotor.
Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nika Lukovića koji je ispovjedio i pripremio mornare osuđene na smrt.
„Od uznemirenosti nijesam spavao. Tačno u 5 sati ujutro bio sam u koridoru zatvora na prvom katu sa članovima prijekog vojnog suda. Doveli su četiri osuđena mornara kojima je predsjednik suda, koliko se sjećam potpukovnik auditor (vojni sudac) Milota, pročitao presudu. Na to je František Raš doviknuo: ‘Ta presuda je pucanje na pravdu!’ Zatim su trojica mornara odvedeni u jednu zatvorsku ćeliju, a Mate Brničević u samicu. Predsjednik suda mi se obratio: ‘A sada, velečasni gospodine, vaša je dužnost osuđene pripraviti na smrt i olakšati im zadnje sate života’. Najprije su me odveli u ćeliju gdje su bili Raš, Šižgorić i Grabar. Šižgorić je od ljutine razderao bluzu i jedno dugme sa njegove bluze doletjelo mi je na oko i razbilo mi staklo na cvikeru. Raš je bio pribran. On mi je rekao: ‘Ja neću ništa tajno ispovijedati. Moja ispovijest neka bude javna. Kao socijalist borio sam se za slobodu, za prava radnika, za bolje društveno uređenje. A u vojsci, vidjevši ovaj nepravedni osvajački rat, koji vode Njemačka i Austrija protiv Slavena, radio sam u pokretu mornara da se sruši Austrija i da joj se odmah nametne mir. Povod za to dali su mi naši časnici koji su nas zlostavljali i raskalašeno živjeli, dok smo mi gladovali, a ohrabrilo nas je na pobunu ono što se dogodilo u Rusiji. Tamo je granulo novo sunce koje će obasjati ne samo Slavene već sve narode svijeta i donijeti im mir i pravdu’. Prisutni su prihvatili izjavu Raša i povikali: ‘Tako je!’ Počeo sam tješiti osuđene mornare priznajući da oni idu na drugi svijet nevini, kao žrtve pale za jednu pravednu stvar. Na to mi je Šižgorić odgovorio: ‘Uzalud nam vi govorite o drugom svijetu, kada mi mladi hoćemo živjeti na ovom svijetu i raditi za narod’. Antun Grabar je bio uznemiren. Žalio je napustiti drugove s kojima se borio. Žao mu je bilo žene i dvoje male djece koji su na njega mislili. On je od njih trebao napraviti nove ljude, borce za novo društvo, a nije uspio ni vidjeti ih.
Mate Brničević je bio miran. On je bio iskusniji revolucionar i pobuna na brodu Gea, kojom je on rukovodio, najbolje je bila organizirana. ‘Ja ne žalim’, rekao je Mate, ‘što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu’. U sedam sati mornari su već bili izvedeni na stratište na livadi ispod gradskog groblja u Škaljarima. Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod zapovjedništvom jednog kapetana, također Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: “Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate?”. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali pucati, pao u nesvijest. Prva naredba nije izvršena dok se onesvješteni nije zamijenio drugim. Zapovjednik je dao znak sabljom za pucanje, ali vojnici nisu htjeli pucati. Zapovjednik je dao treći put znak za paljbu. Neposredno prije paljbe Raš je uzviknuo: ‘Vi pucate u pravdu. Živjela sloboda!’ Trojica mornara su pala mrtva poslije prvog plotuna, a Grabar je bio ranjen. Na to su, po naredbi, pripucala dva vojnika i dotukla ga”.
Projekt “Riječke gastronomske luke”, cilj kojega je povezivanje ugostiteljskih objekata i razvoj novog gastronomskog brenda, pokrenula je Turistička zajednica Grada Rijeke u suradnji s riječkom tvrtkom Abisal, a predstavljen je u četvrtak na botelu Marina u riječkoj luci.
Projekt su predstavili direktor riječke turističke zajednice Petar Škarpa i inicijatorica projekta i predstavnica tvrtke Abisal Karin Mimica, naglasivši da je osnovni cilj projekta pomoći građanima da se bolje snađu u šarolikoj ponudi, a ugostiteljima da se profiliraju kroz zajedničku marketinšku platformu riječke gastronomske ponude.
Škarpa je istaknuo da se Rijeka može pohvaliti bogatom i šarolikom ugostiteljskom ponudom te da se s ubrzanim razvojem ponude, javila potreba za pronalaskom novih marketinških rješenja za prezentaciju riječke gastronomije.
S tim ciljem pokrenut je projekt “Riječke gastronomske luke”, koji će građanima i gostima olakšati odabir ugostiteljskih objekata, a restorani će, uz pomoć osmišljenog komunikacijskog modela, moći bolje predstaviti svoju ponudu.
Gosti će lakše pronalaziti informacije o objektima, hrani i piću, s obzirom na društvo u kojem dolaze i dodatne sadržaje koje objekti pružaju, ovisno o tome traže li mjesto za nedjeljni ručak s obitelji, poslovni sastanak, marendu, mjesto s lokalnim, ribljim ili egzotičnim specijalitetima…
Prijavljeni ugostiteljski objekti, koji ispunjavaju propisane uvjete, nosit će titulu odabrane riječke gastronomske luke kao garanciju kvalitete ponude i usluge te će postati glavni aduti riječke gastronomije, rekao je Škarpa.
Autorica projekta Karin Mimica navela je da je do sada prispjelo 20-ak kandidatura za različite gastronomske luke iz sedam restorana, jer se svaki restoran može kandidirati u najviše tri kategorije, a njih još 10-ak osmišljava opis svoje ponude.
U prvoj podjeli riječke gastronomske ponude na luke predložene su: romantične gastronomske luke, obiteljske gastronomske luke, poslovne gastronomske luke, ribarske luke, veganske luke, luke za vinske znalce, pivske gastronomske luke, luke lokalnih namirnica te luke posebnosti u koje pripadaju i restorani specijalizirani za kuhinje drugih destinacija i zemalja.
Dodala je da od ugostitelja i od građana dolaze novi prijedlozi kao što su – dnevne luke ili marendariji s dnevnom promjenom menija, radničke luke, degustacijske luke, barbeque luke, luke tapasa…
Obrazac za kandidaturu je ugostiteljima na raspolaganju on-line, a rok za prijavu je 15. februara.
Lista luka nadopunjavat će se i prijedlozima ugostitelja, a prvi nositelji titula različitih riječkih gastronomskih luka bit će proglašeni do aprila.
U subotu 12. februara, Opština Herceg Novi je proglasila dan žalosti zbog tragičnog gubitka mladih ljudi iz našeg grada.
Izložba, donatorski sto i radionica ce se održati kao po planu ali bez muzike i uobičajenog slavlja.
Orange party planirana za subotu veče se otkazuje i umjesto toga pozivamo prijatelje, saradnike i izlagače da sa nama obilježe otvaranje manifestacije uz postovanje situacije, bez najavljene muzike u kafeu Vagon u petak od 20 sati, poručuju orgaanizatori NVO Ruke.
U Italiji će se od petka ponovno moći slobodnije disati, pošto je vlada tijekom tjedna odlučila ukinuti obavezno nošenje zaštitnih maski na otvorenome, uvedeno radi zaštite od koronavirusa.
Prema novom pravilu, ljudi će vani morati prekriti nos i usta samo kada su gužve. Prije se to pravilo primjenjivalo i na otvorenom i u zatvorenom prostoru, bez obzira na stanje s koronavirusom na terenu. U zatvorenome i u javnom prijevozu maske su i dalje obavezne.
Od petka će se i talijanski disco klubovi otvoriti, a za ulaz je potrebna COVID potvrda. Prošle su godine zbog pandemije disco klubovi bili dugo zatvoreni, a u međuvremenu su se mogli otvoriti s manjom popunjenošću.
Samo će oni koji su preživjeli nastaviti s poslom, rekao je Maurizio Pasca, predsjednik poslovne udruge Silb, koja predstavlja i vlasnike disco klubova, za novinsku agenciju ANSA u četvrtak.
Turisti koji u Italiju stignu iz država EU-a trebaju za ulazak u zemlju negativan test na koronavirus, dokaz o cijepljenju ili dokaz da su preboljeli covid-19, a dokaz o statusu potreban je i na mnogim turističkim mjestima poput muzeja, restorana i u javnom prijevozu.
U Italiji, državi s oko 60 milijuna stanovnika, na snazi je izvanredno stanje i istječe 31. ožujka. Zasad se ne zna hoće li ga vlada produljiti.
Ako se ono završi, mogla bi uskoro prestati i neka ograničenja. Vlada je donijela samo propis kojim se do sredine lipnja ove godine zahtijeva da ljudi stariji od 50 godina budu cijepljeni protiv koronavirusa.
