Ni današnji, šesti po redu pokušaj održavanja 11. redovne sjednice Skupštine Opštine Tivat nije uspio.
U sali se u zakazano vrijeme pojavilo samo 16 odbornika vladajuće koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i “Goran Božović – časno i odgovorno za bolji Tivat”.
Nije došlo isto toliko odbornika opozicionih partija DPS, SD, HGI i SDP-a, pa Skupština nije imala kvorum za rad.
Time je propao i posljednji pokušaj da u zakonskom roku, nakon upozorenja Ministarstva javne uprave koje je Opština Tivat dobila 10.januara, tivatski parlament održi sjednicu i odblokira svoj rad koji je paralisan od septembra prošle godine.
Tada su naime, opozicionih 15 odbornika DPS, SD i HGI, zajedno sa jednim odbornikom SDP, počeli bojkot lokalnog parlamenta nakon što je SDP prethodno, bez obrazloženja, povukla parlamentarnu podršku što je do tada ta stranka davala manjinskoj lokalnoj vlasti koalicije triju građanskih listi.
Opozicija i SDP nisu došli na današnju sjednicu SO Tivat iako je na njenom dnevnom redu bio predlog Odluke o skraćenju mandata aktuelnom sazivu radi raspisivanja vanrednih lokalnih izbora, a što je iniciralo svih 16 odbornika lokalne vlasti.
Da Južna Koreja punim plućima živi u 21. stoljeću, u stoljeću inovacija, napredne tehnologije i široke primjene znanja, svjedoči i video koji je u zadnja 24 sata postao viralan. Naime, riječ je o snimci na kojoj dizalice u zraku drže čitav ogroman – brod! Riječ je o novogradnji koja će uskoro biti isporučena iz južnokorejskog brodogradilišta, a na snimci je impresivna dizalica Hyundai-10000 iz globalno popularnog Hyundai Heavy Industries.
Dizalica Hyundai-10000 ime je dobila upravo po svojoj nosivosti, a to je 10 000 tona! Prije dvadesetak dana internetom je kružila fotografija na kojoj ovaj Hyundai-jev div iznad površine drži platformu mase 9 100 tona, a snimak broda koji visi na sajlama možete pogledati ovdje:
Tehničke karakteristike ove dizalice su uistinu impresivne. Čine ju dvije ruke, odnosno grane duge 180 metara iza kojih se nalaze stražnji nosači visoki 70 metara! Dizalicu opskrbljuje sustav od 16 vitala sa sajlama od kojih je svaka dugačka 5,7 kilometara. Dizalicu pogone 4 generatora ukupne snage 8800 kW, dok van namjenskih operacija koristi još 2 generatora, svaki po 600 kW. Na dizalici je i generator od 100 kW koji se pali u slučaju nužde. Pod punim opterećenjem, čitav sustav ima pomak od svega +/-10cm, a kranovi su tako izvedeni da bez problema održavaju horizontalni položaj tereta i u najtežim uvjetima.
Projekt ove dizalice započeo je 2013. godine, dok je ona brodogradilištu u Ulsanu isporučena 2017. godine kada je i započeo rad iste. Cijena dizalice je 22 000 000 američkih dolara, a čelni ljudi HHI-a tvrde kako je dizalica i više nego isplativa jer je uvelike skratila vrijeme transporta ovakvih teških tereta. Štoviše, operira u pet puta kraćem vremenu od svojega prethodnika. Iz Hyundai Heavy Industries poručuju kako su zahtjevi tržišta takvi, da će vjerojatno raditi duplo jaču dizalicu od ove koja je danas najjača na svijetu.
Riječ je o romanu koji je 2014/15. dobio tri prestižne književne nagrade: „Borisav Stanković“, „Pečat vremena“ i „Branko Ćopić“. Nagradu „Branko Ćopić“ dodjeljuje Srpska akademija nauka i umetnosti, s najrespektabilnijim žirijem. Za „Jedro nade“ jednoglasno je glasalo pet akademika.
Radnja prati Nikolu Smekiju, ambicioznog modnog industrijalca iz Barija, koji se na poziv gradonačelnice vraća u Perast, grad svojih predaka, da bi ponovo pokrenuo i oživio tradicionalnu proizvodnju mornarskih majica.
U svijetu koji potpuno zavisi od tehnologije, evoluirani Gugl preuzeo je ulogu boga, pa nadgleda sve i svakoga.
Šjor Smekija uspijeva da brodi digitalnim lavirintom, otkriva kako je plavo-bijeli dezen nastao na Mediteranu i kojim to čudom uporno opstaje kroz vjekove. U najljepšem zalivu na svijetu, junak se zaljubljuje u neobičnu mještanku koja će mu otkriti, ne samo tajne baroka, već i da je ljubav jedino što internet još uvek ne može da zabilježi i arhivira…
Jedro nade je roman o istorijskom razvitku mornarske majice koja je na Mediteranu mnogo više od elementarnog komada garderobe. Plavo-bijele pruge su jedinica stila sveprisutnog pomorskog kulta, modni mit, ali i oličenje seksualnosti. Na primorju je svako ko nosi prugastoplavu majicu hodajuća avantura.
Kapetanski Perast politički je odvojen od susjednog Kotora. Ima predsjednika koji tvrdi da 1492. g. ni na jednom od tri broda s Kolumbom nije plovio katolički sveštenik, ali jeste tumač za hebrejski.
Malović je kao niko prije njega, u roman utkao logiku primorskog načina života, i ispleo ljubavnu priču u srcu urbane barokne bajke. Pred nama je izuzetna povijest o čuvenom dezenu koji je postao globalni brend, u čiju istoriju su umiješani Jevreji, katolički kraljevi i otkriće Amerike.
24 ključna pojma: Mornarska majica, Boka Kotorska, svjetska moda, Perast, Sv. Nikola, brod, Gugl, vino, more, Mediteran, Kolumbo, hemijski tragovi na nebu, Jevreji, pomorandže, barok, Rusija, Kina, rat, pčele, muškarac, žena; ljubav, smrt, Bog.
Ruska mornarica ulazi u Crno more – Foto: Ilustracija / Shutterstock
U rusko-ukrajinskoj krizi jučer intenzivna diplomacija, danas opet prijetnje oružjem, što ponovno podiže napetosti. Ruska mornarica ulazi u Crno more, Amerikanci šalju dodatne vojnike i oružje u Rumunjsku, Ukrajina traži nove sankcije za Moskvu.
Nemir na istočnim evropskim granicama. Baltičke zemlje, koje već godinama tvrde da ih Moskva opet želi pretvoriti u svojevrsne satelite, svoje stavove pokazuju bez rukavica.
– Otvoreno pozivamo svoje partnere iz NATO-a i SAD-a da vojnici koji ovdje čuvaju istočne granice ostanu u stalnoj bazi. To je jedini način da se osigura sigurnost u Litvi, odnosno cijeloj regiji, govori Gitanas Nauseda, litavski predsjednik.
I doista, kao po dogovoru, iz njemačkih vojnih baza – u Rumunjsku – kreće američka druga konjanička regimenta. Povijesna postrojba, jedna od američkih najelitnijih s gotovo tri tisuće vojnika.
– Cilj ove misije je ojačati suradnju sa saveznicima i osigurati istočni bok NATO-a, naglašava Joe Ewer, zapovjednik 2. konjičke regimente.
U Kijevu i Moskvi promatraju sve poteze koji dolaze sa zapada. Moskva odmah reagira, šalje brodove Sredozemne flote kroz Dardanele, a ukrajinski šef diplomacije šalje nove zahtjeve Rusiji.
– Rusija sve ove godine krši međunarodne zakone i naše dogovore iz Minska i zato mislim da je pravo vrijeme za nove međunarodne sankcije, rekao je Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova.
Začudo, iz Njemačke stižu gotovo iste poruke. Kao da se zaboravlja da Europa traži rješenje problema putem dijaloga, a ne prijetnjama.
– Spremni smo uvesti sankcije Moskvi istoga trenutka, kada zajedno sa svojim partnerom – SAD-om – odlučimo da je za to pravo vrijeme. I one će biti vrlo učinkovite, naglašava Olaf Scholz, njemački kancelar.
Sveti Otac uputio je jasnu poruku što misli o rusko-ukrajinskom problemu i najavama nekog novog rata.
– I dalje molimo Boga da se prevladaju napetosti i ratne prijetnje ozbiljnim dijalogom, jer nemojmo zaboraviti – rat je ludost, rekao je papa Franjo.
Poruka je to koja očito ne stiže do onih kojima je i upućena, jer novi vojnici i još oružja i dalje pristižu na istok Europe, mjesto gdje se kroji neka nova budućnost svijeta.
Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori viša je od prosjeka u regionu, dok je euraodizel skoro na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva kapitalnih investicija.
Prema podacima iz novog Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,5 eura. U Albaniji se može kupiti za 1,6 eura, a u Hrvatskoj za 1,52 eura.
Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Srbiji gdje košta 1,46 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,27 eura i Bosni i Hercegovini (BiH) 1,25 eura.
Najjeftiniji euraosuper 95 u Evropi plaćaju građani Bugarske, 1,24 eura, a najskuplji stanovnici Holandije 2,01 eura.
Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,39 eura. U Albaniji se može kupiti za 1,59 eura, u Srbiji za 1,53 eura, a u Hrvatskoj za 1,52 eura.
Litar euraodizela jeftiniji je u BiH gdje košta 1,25 eura i Sjevernoj Makedoniji 1,15 eura, što je najniže u Evropi.
Ministarstvo na sedmičnom nivou objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u regionu i Evropi, prenijela je Mina.
Socijaldemokratska partija je još prije pola godine jasno saopštila da vlast u gradu ne funckioniše na način koji građani Tivta zaslužuju, sa pravom očekuju – i na način koji je dogovoren kada je stara vlast smijenjena a novoj većini data šansa za upravljanje gradom, saopšteno je iz SDP Tivat.
Nova vlast je u velikom dijelu nastavila praksu zloupotrebe, revanšizma i nepotizma koje je praktikovala i stara DPS-ova uprava.
Zbog toga smo jasno zahtijevali da se postigne dogovor o širem učešću u vlasti, da odgovorni podnesu odgovornost za učinjeno ili da se mandat vrati građanima.
Odlazeća lokalna vlast je nekoliko puta, veoma nekorektno, otpuživala SDP zbog ovog stava, da bi upravo danas zakazala sjednicu Skupštine sa tačkom za skraćenje mandata.
Na žalost, za ovu sjednicu su se odlučili posljednjeg dana koji im je određen od strane Ministarstva javne uprave, prije uvođenje prinudne uprave za naš grad. Ta vrsta neozbiljnosti nekoliko gradskih čelnika, koji su se potpuno otuđili od građana, dovela je da toga da svi zajedno izgubimo godinu koja se mogla iskoristiti puno bolje.
SDP
Naš stav je jasan i prije pola godine i danas – Tivat zaslužuje poštenu, otvorenu i građanima okrenutu vlast i Tivat mora biti građanska i evropska prijestonica Crne Gore, a ne mjesto radikalnog velikodržavnog nacionalizma, kakav je kroz određene aspekte aktivnosti dijela lokalne uprave nažalost postajao.
Tivat zbog toga i politički i kroz opšte društvene aktivnosti mora biti građanski, evropski i multietnički centar moderne Crne Gore, a SDP će biti predvodnik tih snaga na novim lokalnim izborima.
Zbog svega navedenog, odbornik SDP neće prisustovati današnjoj sjednici Skupštine – saopšteno je iz OO SDO Tivat.
Istraživanje nafte i gasa – foto: Uprava za ugljovodonike/arhiva
Potrebno je naći gdje je nafta migrirala i istražiti druge lokacije, a velike su šanse da se nađu i rezervoari gasa, za čije istraživanje je zainteresovana kompanija Energean, saopštio je direktor Uprave za ugljovodonike, Marko Adžić.
On je Pobjedi kazao da je bilo velikog optimizma da će se nafta u crnogorskom podmorju naći, međutim rezervoar do koga je došao italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek je suv.
“Nafta je migrirala iz mikro bloka 5 gdje je izvršeno bušenje u druge blokove u našem podmorju kojih po svoj prilici ima mnogo, kao i na kopnu kao što su Grahovo, Crmnica, Župa kao i Skadarsko jezero”, rekao je Adžić.
Kako je dodao, tehnologija istraživanja se usavršava, tako da se skraćuje vrijeme istraživanja i sve su preciznije bušotine.
“Pritiskom zelene tranzicije Evropska unija nije davala podršku za naftno i gasno istraživanje, međutim kako je sada gas na zelenoj listi drugi talas je krenuo, pa nikakve smetnje nema za istraživanje gasa. Ako nađemo ogromne količine gasa postaćemo veoma interesantan partner Evropskoj uniji, a ako smo članica imaćemo veoma značajan položaj”, naveo je Adžić.
Kako je istakao, bilo je velikog optimizma da će bušotina koju je radio italijansko ruski konzorcijum biti pozitivna, međutim zbog velikog pritiska na dubinama kao i potkovna “izolator” stijena nije bila nepropusna, već je nafta našla put da dalje migrira i ne zadrži se u ciljanom rezervoaru.
“Ovaj naš rezervoar koji smo “jurili” je jedna školska ogromna formacija gdje se očekivalo da će se naći nafta, ali godinama unazad tu su bili veliki pritisci i ta izolator stijena je vjerovatno i od uticaja graviticije popuštala. Nafta migrira sve dok ne naiđe na neku takozvanu zamku – geološku strukturu. Ovdje je bila nafta ko zna koliko godina unazad, ali je sa toga mjesta migrirala”, istakao je Adžić.
On je objasnio da se u istraživanju prvo radi seizmika na osnovu čega se gledaju strukture stijene i kada se naiđe na tu formaciju koja može biti porozna i propusna, kompanija se odluči na istraživanje a po statistici svaka četvrta bušotina je pozitivna dok su ostale nekomercijalne ili suve.
“Ovdje se krenulo sa malom vjerovatnoćom. Svih tih šest kilometara bušotina je potvrdila seizmički interpretirane slojeve, ali u rezervoar nijesu našli naftu. Eni – Novateku primarni target je bio nafta. Sad će da urade studiju gdje je ta nafta migrirala, kako bi za novi tender sa većom preciznošću aplicirali. Dužni su po planu da odrade i pliću gasnu bušotinu. Ako im gasni prospekt bude interesantan oni će bušiti, a ako odustanu platiće garanciju našoj državi od oko 12 miliona”, objasnio je Adžić.
Druga kompanija Energean je, prema njegovim riječima, zainteresovana za gasno istraživanje i njihovi prospekti u bloku su jako zanimljivi.
“Oni su potpisali takav ugovor, gdje je tender bio da su bile potrebne dvije kompanije da idu u istraživanje. Potpisali su ugovor da sami mogu da idu na seizmička istraživanja, geološku interpretaciju, ali da su dužni da nađu partnera da bi ušli u fazu bušenja. Partner je potreban zbog podjele troškova i podjele rizika”, kazao je Adžić.
On je podsjetio da do 15. marta treba da predstave Vladi partnera, ako ga ne predstave Vlada ima pravo da raskine ugovor sa njima.
Adžić je objasnio i da su njihovi prospekti, odnosno ležišta plića na 800 do 2,8 hiljada metara i da za za gas imaju jasniju sliku, koliko rezervi ima.
“Kad bi našli partnera, Vlada bi ga provjerila. Da li je to firma koja posluje regularno, da nema neke loše rekorde i slično i ako Vlada prihvati tu firmu mogu da idu dalje u istraživanje”, rekao je Adžić.
Oprema i tehnologija za istraživanje su sve savršenije jer je, kako napominje, naftna i gasna industrija najskuplja na svijetu. Mnogo se novca ulaže u tehnologiju, da se vrši optimizacija troškova tako da se stvaraju moderniji i sofisticiraniji uređaji.
“Ranije na moru je snimana seizmika 2D profila, sada je već 3D a dolazi i 4D seizmika. Mnogo je brže istraživanje. Ukoliko bi Energian kompanija krenula u potragu, oni bi trebalo samo da postave postrojenje i da počnu da buše i za najviše dva do tri mjeseca da završe bušotinu do tri kilometra”, objasnio je Adžić.
Energean kompanija je predlagala, prema riječima Adžića, da ukoliko se gas nađe, da se napravi of-šor gasna elektrana, sprovede gasifikacija KAP-a ili željazere, jer je gas je mnogo jeftiniji od struje.
Međutim, od istraživanja nafte se, kako je istakao, neće odustati i vršiće se istraživanje cijelog našeg primorja.
“Ovaj dio od Petrovca do Herceg Novog je mnogo interesantniji, ali nam je sporna granica prema Hrvatskoj i tu niko nije htio da čačka. Imamo bušotinu kod Prevlake i na Grahovu bušotinu koje su dale nekoliko desetina metara naftni sloj”, kazao je Adžić.
Plan je, kako ističe, da se raspiše multiclient tender, gdje bi kompanija koja dobije tender izvršila seizmička istraživanja cijelog Jadrana o svom trošku.
“Tada bi imali jasnu sliku procjene koliko čega imamo i onda će ta firma u ime Crne Gore da reklamiraju podatke gdje ćemo odmah da raspišemo koncesioni tender. Ako to snimimo krajem ove godine, trebaće im pola godine da to interpretiramo i već 2023. ili početkom 2024. mogli bi da imamo novi koncesioni tender. Nakon toga brzo bi se došlo do bušenja”, objasnio je Adžić.
Za Grahovo čekaju Nis Gasprom koje vrši istraživanje u Bosni i Hercegovini.
“Geolozi su dolazili i kupili naše podatke, vršili korelaciju sa njihovim i oni ovdje sumnjaju da ima nekoliko naftnih ležišta kao i u Bosni i Hercegovini. Ako se tu potvrdi nafta i gas, i ovdje bi trebalo da imamo ležišta jer se isti sloj prostire i kod nas”, dodao je Adžić.
Platforma u crnogorskom podmorju je “otišla”, napustila je lokaciju krajem januara i bušotina je začepljena.
“Koncesionari su začepili bušotinu, postavljeno je pet cementnih čepova i dva metalna. Do sada nijesam sretao da u negativnu ili suvu bušotinu postave ovoliko čepova”, kazao je Adžić koji smatra da su ipak osigurali da u slučaju migracije nafte iz veće dubine ne dođe u taj rezervoar.
Potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović i nosilac građanske izborne liste „Goran Bošović-časno i odgovorno za bolji Tivat” saopštio je da tivatska opozicija i SDP koja je u septembru prošle godine uskratila parlamentarnu podršku manjinskoj vlasti koalicije građanskih listi NP-BF-GB u tom gradu, nastavljaju da se štetočinski odnose prema interesima Tivta.
Opozicija i SDP su naime, poslale signale da se njihobih ukupno 16 odbornika neće ni danas pojaviti na posljednjem pokušaju održavanja redovne sjednice lokalnog parlemnat koji zbog njihovog bojkota nema kvoruma za rad i ne može održati sjednicu još od septembra prošle godine. Na taj način DPS, SDP, SD i HGI pokušavaju da Tivat u vanredne lokalne izbore uvedu sa proglašenim privremenim mjerama i od Vlade raspuštenim lokalnim parlemnetom te imenovanim tročklanim odborom povjerenika koji će do konstituisanja novog sazova SO, po Zakonu obavljati funkciju lokalnog parlamenta. Šesnaest odbornika vladajuće koalicije NP-BF-GB je predalo inicijativu za skračenje mandata aktuelnom sazivu SO Tivat, ali ona ne može biti usvojena ukoliko i danas ne bude kvoruma za održavanje sjednice lokalnog parlamenta.
„Štetočine, u svom maniru, kako prije tako i sad, dosljedni do kraja svom devastatorskom karakteru, ili bolje reći refleksu, iako vječno zakleti (navodno) u interes „građanki i građana” Tivta, zbog ličnih i partijskih interesa bojkotuju lokalni parlament, ne obavljaju dužnost za koju su ih, nažalost, neki građani glasali, i ne žele da omoguće da se raspravlja o bitnim temama za grad, pa čak i kada je budžet u pitanju, praktično najbitniji dokument Opštine na osnovu kojeg funkcioniše grad. Dakle, vrlo svjenso i namjermo parališu grad i nanose ogromnu štetu svim građanima Tivta, ne bi li to stanje prikazali kao našu nesposobnost. Sluge svojih centrala, osvjedočene štetočine grada Tivta, dušebrižni čuvari međuvjerskog i međunacionalnog sklada, misle da nas mogu isprovocirati podlošću karakterističnom za intelektualni deficit.”- saopštio je tim povodom Božović dodajući da DPS i SD to rade „na krlima izdaje nepomenika iz tivatskog SDP-a”.
Potpredsjednik tivatske Opštine je naveo da „SDP-DPS-SD-HGI budžet blokatori” time svjesno i namjerno blokiraju investicije, kao i da blokiraju raspodjelu 400 hiljada eura sportskim organizacijama.
„Bez budžeta nema konkursa za raspodjelu 58 hiljada eura za NVO, nema uvećanja za kulturne manifestacije sa 10 na 145 hiljada eura, nema uvećanja sredstava za Crveni krst sa 15 na 20 hiljada eura, nema geronto programa, nema besplatnog prevoza za učenike. SDP-DPS-SD-HGI uskopartijski budžet blokatori su i protiv uvećanja naknade za novorođenče sa bijednih 120 na 500 eura. Protiv su uvećanja stipendija, ali i protiv uvećanja studentskih nagrada na 1000 eura, i 100 do 200% uvećanja nagrada za najuspješnije učenike.”- nabrojio je Božović poručujući građanima Tivta da „ovako dušebrižni gradžanisti vele da Tivat mora bolje (SD – Ivan Brajović), i tako je zbog Tivta, za Tivćane (DPS – Milo Đukanović), svim srcem za Tivat (HGI), SDP odbranio grad.” On je pozvao građane da se na izborima SDP-u i opoziciuji „zahvale za sve to i za još bezbroj ograničenja i blokada koje će uslijediti do usvajanja budžeta, negdje krajem ljeta u najboljem slučaju, nakon konstituisanja vlasti poslije izbora.”
„Pobijedili smo ih kad su imali sve u svojim rukama, kad su krali, bahatili se, zloupotrebljavali položaj i sve moguće resurse, kad su vas ucjenjivali, kad su vam prijetili, kad su vam svašta lažno obećavali, kad su neke kupovali, a boga mi neke i gepekovali…Govorili smo i ranije da se centralističkim partijama ne može vjerovati, da se lokalni odbori baš ništa ne pitaju, te da su spremni radi sitnosopstvenih interesa po diktatu uništavati svoj grad. Poslije izbora više neće biti u prilici da nam koče i devastiraju razvojne potencijale, i nećemo im dozvoliti ni da se približe ovim silnim milionima koje je lokalna vlast sakupila mukotrpnim predanim radom i ispravnim odgovornim potezima, i koji će služiti isklučivo za javni interes i poboljšavanje kvaliteta života građana Tivta.”- istakao je Božović.
On je presdstavnike DPS, SD, SDP i HGI u Tivtu nazvao „veljim patriotama koje ljubav prema domovini mjere dubinom svog džepa i udobnošću fotelja, mahanjem zastava, podržavanjem lopova i kriminalaca.“
„Ti protagonisti evropskih i građanskih vrijednosti nasilnim i desničarskim ponašanjem, od svega ovdje navedenog, razumjeće bar kad im se reče, da će u pustoj želji za vlašću izgoret` ka` vladika za Lesendrom”- zaključio je Božović.
Iz Agenicje za zaštitu životne sredine Crne Gore saopštili su da je potraga za mladunčetom lava trajala sinoć do 2 sata iza ponoći, a u potrazi za sada već čuvenim “budvanskim lavom” pridružile su im se i kolege iz Prištine, koji se kako su nam kazali bave krupnim zvjerima.
Podsjetimo, Agencija za zaštitu životne sredine objavila je u utorak da organizuje potragu za mladunčetom lava, koje je krajem januara navodno pobjeglo od vlasnika u zaleđu Budve. Tada su mediji objavili su da je mladunče lava pobjeglo iz dvorišta kuće stranog državljanina koji je tu životinju držao kao kućnog ljubimca.
Aktivisti, predstavnci NVO, Agenicije za zaštitu životne sredine i volonteri, i dalje su na terenu u Poborima, što će i danas biti početna tačka potrage.
Kako je iz Agencije za zaštitu životne sredine saopšteno postavjene su zamke koje reaguju na pokret tijela, a bilježe svaku aktivnost na udaljenosti od 10 metara, kao i meso, ali od juče do jutros nije primijećena nikakva aktivnost u blizini istih.
Potraga se vrši i dronom koji reaguje na toplotu tijela, ali za sada nema pomaka.
Ipak kako navode, lav postoji, viđen je od strane mještana, ljudi konstatno dolaze sa snimcima na kojima se jasno vidi njegovo kretanje na lokacijama u zaleđu Budve.
Potraga je nastavljena i danas, a u njoj za sada učestvuje 70 ljudi.
Saveljić: Situacija sa mladunčetom lava ozbiljna, intenzivni problem sa krijumčarenjem egzotičnih životinja
Taj lav je danas mladunče, ali oni rastu brzo i za dva, tri mjeseca će početi da jede pse, mačke, ljude i situacija je prilično ozbiljna, kazao je Darko Saveljić iz Agencije za zaštitu životne sredine.
On je gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti istakao da Crna Gora poslednjih godina intenzivno ima “užasnih problema” sa krijumčarenjem egzotičnih životinja i da se to iz dana u dan vidi zahvaljujući socijalnim mrežama.
Tačno u ponoć Švedska je ukinula sve epidemiološke mjere, prestala s masovnim i besplatnim testiranjem i potpuno otvorila granice za sve građane Evropske unije. Švedska je od početka pandemije bila zemlja koja je izazivala veliku pozornost jer je borbu protiv COVID-a temeljila ponajviše na odgovornosti svojih građana u provođenju epidemioloških mjera.
Na i dalje plamteću pandemiju Švedska posljednjih dana bilježi desetke tisuća pozitivnih testova. Od jutros podsjećaju samo savjet necijepljenima da izbjegavaju gužve u zatvorenim prostorima te preporuka svima da ostanu kod kuće ako imaju simptome COVID-a. Čak su i brojevi zaraženih i umrlih nestali s istaknutih mjesta u švedskim medijima.
– Mogu reći da je vrijeme za ponovno otvaranje Švedske. No pandemija nije gotova, ušla je u potpuno novu fazu, rekla je švedska premijerka Magdalena Andersson.
Temelj švedskog izlaska iz pandemijskog režima ponajprije je visoka stopa cijepljenih, relativno niska smrtnost od COVID-a i stabilan broj pacijenata na intenzivnom liječenju bez obzira na snažan porast broja zaraženih s pojavom omikron-varijante. Do danas je u Švedskoj dvjema dozama cijepljeno 84% populacije starije od 12 godina, a 53% odraslih primilo je i treću dozu.
– Zahvaljujući visokoj razini imuniteta koju sada imamo, došli smo do točke u kojoj, vjerujemo, društvena zajednica može sama upravljati situacijom i zaštititi se od bolesti, smatra voditeljica švedske zdravstvene agencije Karin Tegmark Wisell.
Premda ni dosad epidemiološka ograničenja nisu znatno remetila svakodnevicu Šveđana, niti ukidanje mjera znači da je koronavirus nestao, u javnosti se može osjetiti olakšanje.
– Naravno da ovo budi nadu. Lijepo je ukinuti ograničenja i imati osjećaj da možete slobodno živjeti. No to je i pomalo zastrašujuće jer virus i dalje može mutirati. Treba biti na oprezu, istaknula je Sara Donell iz Stockholma u Švedskoj.
– Nadam se da nije prerano. Ali dobar je osjećaj moći se malo vratiti u normalu, smatra Nils Svensson iz Stockholma.
Švedska se isticala među europskim državama po relativno jednostavnom odgovoru na pandemiju. Nikada nije ušla u lockdown, nego se uglavnom oslanjala na individualnu odgovornost. Iako je smrtnih slučajeva zbog koronavirusa bilo mnogo u usporedbi s drugim nordijskim zemljama, bilo ih je manje nego u mnogim drugim europskim državama koje su uvele stroge mjere izolacije.
