Tivat: NP, BF I GB hoće na vanredne izbore, čekaju se SDP i opozicija

0
Tivat: NP, BF I GB hoće na vanredne izbore, čekaju se SDP i opozicija
Tivat – foto Boka News

Šesnaest odbornika u Tivtu vladajuće koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Bošović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, podnijelo je danas predsjedniku SO Tivat dr Andriji Petkoviću (BF) formalnu inicijativu za skraćenje mandata aktuelnom sazivu SO Tivat.

U inicijativi na kojoj su potpisi svih 13 odbornika NP, dva odbrnika BF i jedne odbornice liste GB, navodi se da se „skraćenje mandata ovom sazovu SO Tivat stvaraju uslovi za raspisivanje vanrednih lokalnih izbora i rješavanje političkee krize u tom gradu“.

Kriza inače, traje od sepembra prošle godine kada je SDP koja je od izbora 30.avgusta 2020. do tada davala parlamentarnu podršku manjinskoj vlasti kolaicije NO-BF-GB, odlučila da joj bez detaljnijeg obrazloženja, uskrati podršku.

Opština Tivat – foto Boka News

Od tada SDP koja ima jednog odbornika u aktuelnom sazivu SO Tivat bojkotuje sjednice lokalnog parlamenta, a u bojkotu joj se odmah pridružilo i 15 odbornika opozicionih partija DPS, SD i HGI. Zbog toga tivatski parmanet nema kvorum za rad. Posljednja sjednica SO odžana još krajem juna prošle godine i a od spetembra do sada je propalo više pokušaja predsjednika SO Andrije Petkovića da održi 11.po redu redovnu sjednicu lokalnog parlamenta. U međuvremenu je i resorno Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija početkom januara, uputilo zvaničnu preporuku predsjedniku SO Tivat da u roku od 30 dana sxazove i održi sjednicu lokalne Skupštine, Ukoliko se to ne dogodi, Vlada Crne Gore bi mogla raspustiti SO Tivat i uvesti privremenu upravu nad tom Opštinom kojom bi do vanrednih lokalnih izbora, u tom slučaju upravljao tročlani Odbor povjerenika imenovan od strane Vlade.

Petković je inače, novi pokušaj održavanja sjednice zakazao za 10. febriar, a izvjesno je da će se inicijativa za skraćenje mandata koju je juče podbijelo 16 odbornika koalicije NP-BF-GB među kojim je i sam Petković, biti prva tačka dnevnog reda tog zasijedanja. Ukoliko međutim, SDP i opozicija ne dođe ni na tu sjednicu u četvrtak, vladakuća koalicija neće imati kvorum da je održi, a time ni da se izglasa skraćnje mandata kao uvod u vanredne lokalne izbore koje opozicija u Tivtu inače, zvanično traži već mjesecima.

IJZ: Preminulo devet osoba, 312 novopozitivnih slučajeva, H. Novi 25, Kotor 8, Tivat 8

0
IJZ: Preminulo devet osoba, 312 novopozitivnih slučajeva, H. Novi 25, Kotor 8, Tivat 8
coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja 06.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1.260 uzorka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovan 312 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno devet smrtnih ishoda.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 474 pacijenta.

Tivatski UBNOR dobio novog predsjednika, uskoro i novo ime organizacije

0
Tivatski UBNOR dobio novog predsjednika, uskoro i novo ime organizacije
Predstavnicu UBNO-Ra Tvta kod Spomenika plaim borcima

Aktivni visoki oficir Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković novi je predsjednik UBNOR-a Opštine Tivat- odlučeno je na redovnoj godišnjoj skupštini Udruženja borava NOR-a i antifašista Tivta koja je održana minulog vikenda.

Kako je danas saopšteno iz te NVO, Vuković je jednoglasno izabran za novog predsjendika tivatskog UBNOR-a, kao dugogodišnji član ove organizacije.

Vuković je bivši komandantt Mornarice Vojske Crne Gore, a obavljao je razne štabne dužnosti u Generalštabu Vojske Crne Gore, Ministarstvu odbrane Crne Gore i vojno-diplomatskoj službi. Između ostaloga, bio je oficir za vezu u NATO SHAPE Mons i vojni savjetnik pri Misiji Crne Gore pri NATO u NATO štabu Brisel u Belgiji, načelnik Direkcije za kontrolu naoružanja u Ministarstvu odbrane Crne Gore i izaslanik odbrane Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu u Londonu. Trenutno se priprema za dužnost ne-rezidentnog izaslanika odbrane CG u Albaniji, Hrvatskoj, Grčkoj i Italiji. Kbb Darko Vuković završio je Komandno-štabno usavršavanje u Školi nacionalne odbrane u Beogradu i Pomorski ratni koledž Ratne Mornarice SAD.

Kapetan bojnog broda  Darko Vuković je nosilac brojnih nagrada i priznanja od kojih se izdvajaju doživotni član Fondacije Pomorskog ratnog koledža Mornarice SAD, počasni je građanin američke države Rhode Island. Njegovo ime se nalazi na zidu slavnih Pomorskog ratnog koledža Mornarice SAD, nosi čin počasnog majora Bokeljske Mornarice Kotor, a tokom svoje službe u Londonu stekao je zvanje oficira Konjičkog gardijskog puka Njenog Kraljevskog veličanstva Kraljice Elizabete II (The Household Cavalry Mounted Regiment).

https://bokanews.me/wp-content/uploads/2022/02/predstavnicu-UBNORa-Tvta-kod-Spoenika-plaim-borcima_resize.jpg

Zahvalivši se na izboru, Vuković je kazao da će UBNOR Tivta “voditi u skladu sa odredbama Statuta na principima dogovaranja, međusobnog razumijevanja i sporazumijevanja, uz uvažavanje argumenata i poštovanje odluka većine.”. Naglasio je da je UBNOR dobrovoljno udruženje “samosvjesnih i vrijednih članova koji su spremni da ulože svoje vrijeme na dobrobit svoje lokalne zajednice, patriotsko udruženje članova koji vole i poštuju prije svega svoju porodicu, svoju kuću, svoju ulicu, svoj grad i svoju državu, kao i antifašističko udruženje koje razumije i shvata ovu istorijsku tekovinu širokih svjetskih razmjera i osnovnog temelja savremene Evrope”.

“UBNOR  je nestranačko udruženje u punom smislu ovog značenja bez obzira kakve političke stavove ili ubjeđenja imaju članovi udruženja kao individualna politička bića ili da su već javno delegitimisani kao političke ličnosti na lokalnom ili državnom nivou.”-poručio je on.

Skuština je izabrala i novi sastav Opštinksog i nadzornog odbora, izmjene i dopune Statuta, kao i finansijski izvještaj UBBNOR-a Tivta za prošlu i plan rada za ovu godinu. Kako se čulo, prošle godine su preminula dva posljednjja živa borca NOR-a iz Drugog svjetskog rata u Tivtu, Tomo Petković i admiral flote JRM u penziji Branko Mamula. S obzirom da u SUBNOR-u Crne  Gore i mnogim opštinskiom organizacijama koje ga čine, više nema živih članova- partizanskih boraca iz Drugog svjetskog rata, ocijenjeno je da su “stvoreni preduslovi za promjenu imena ove organizacije koja će uskoro uslijediti”.

Prije Skupštine, na spomenik Palim borcima i žrtvama Drugog svjetskog rata u Tivtu, položen je zajednički vijenac SUBOR-a Crne Gore i UBNOR-a Tivta.

Grad će podržati dobru energiju i primjer Antonia Matkovića

0
Grad će podržati dobru energiju i primjer Antonia Matkovića
Prijem za Matkovića

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović primio je danas Tivćanina Antonia Matkovića, dugogodišnjeg sportskog rekreativca koji je nakon teške saobraćajne nesreće, uprkos brojnim poteškoćama, nastavio da se bavi sportom i trenutno se priprema za profesionalna takmičenja bodibildinga u Velikoj Britaniji i Srbiji, u kategoriji lica sa invaliditetom.

Sa Antoniom, koji je takođe i član novoformiranog opštinskog Savjeta za mlade, predsjednik Opštine razgovarao je o njegovim planovima za predstojeća sportska takmičenja, kao i uslovima treniranja sa kojima se kao lice sa invaliditetom susreće.

„Prvi događaj biće u Londonu, 4. juna, a nakon toga slijede još dva, koja će ujedno biti i kvalifikacije za svjetsko takmičenje u Americi naredne godine.“-naveo je Matković i kazao da se za takmičenja priprema samostalno.

Gradonačelnik Komnenović saopštio je da će Opština Tivat, u okviru svojih mogućnosti, podržati njegov sportski angažman i izrazio nadu i očekivanje da će i druge institucije i javnost slijediti takav primjer i podržati Tivćanina, koji će na predstojećim takmičenjima biti jedini predstavnik Crne Gore.

Prijemu u kabinetu gradonačelnika prisustvovao je i potpredsjednik opštine Goran Božović, kao i sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja.

Vaterpolo savez Srbije osudio vrijeđanje Vičevića, pokrenuće disciplinski postupak

0
Vaterpolo savez Srbije osudio vrijeđanje Vičevića, pokrenuće disciplinski postupak
Capture

Vaterpolo savez Srbije se oglasio saopštenjem povodom događanja na utakmici Crvena zvezda – Šabac kada je grupa navijača domaćeg kluba, neprimjerenim transparentom „Šiptar. Hrvat, Balija nije moja bratija“ izrazila nezadovoljstvo dolaskom Mirka Vičevića na mjesto trenera.

– Vaterpolo savez osuđuje i ograđuje se od događanja na utakmici između Crvene zvezde i Šapca. Kao i uvijek apsolutno smo protiv svih podjela u sportu bilo da su političke, nacionalne. Vjerske ili neke druge prirode. Otvoreni smo za sve.

Smatrajući da je sport opšte, zajedničko dobro svih i onih koji se njime bave i onih koji u njemu, posmatrajući ga, uživaju. Tim povodom Vaterpolo savez Srbije će pokrenuti disciplinski postupak protiv odgovornih lica vjerujući da se takvi događaji više neće ponavljati – kaže se u saopštenju Vaterpolo saveza Srbije.

„Osvrni se u gnjevu“

0
„Osvrni se u gnjevu“
Osvrni se u gnjevu

Predstava „Osvrni se u gnjevu“ biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u srijedu 9. februara 2022.g. sa početkom u 19 sati.

Predstava je rađena po tekstu Džona Ozborna, a režiju potpisuje Jug Đorđević.

Glume: Jovan Krivokapić, Maja Stojanović, Nikola Vasiljević, Gordana Mićunović i Boban Čvorović.

Po riječima reditelja ovaj komad nastoji da se pozabavi tematikom polarizacije u društvu, kao i fenomenom dualnosti. Likovi ove predstave žive u jednom tamnom vilajetu gdje istina i činjenice ne postoje, već su osjećanja, lična uvjerenja i ideje jedino što se računa.

Prodaja ulaznica po cijeni od 3,00 eura biće na blagajni Pozorišta dva sata prije početka predstave.

Broj mjesta je ograničen, u skladu sa mjerama Ministarstva zdravlja.

Obavezno je držanje distance, nošenje maski i dezinfekcija ruku na ulazu u zgradu Pozorišta, uz posjedovanje Covid potvrde.

Papa Franjo: Bacanje plastike u more je zločin

0
Papa Franjo: Bacanje plastike u more je zločin
Papa – foto HRT

Bacanje plastike u more je zločin i mora se prekinuti ako čovječanstvo želi spasiti planet za buduće naraštaje, rekao je papa Franjo u nedjelju u televizijskom jednosatnom televizijskom intervjuu na talijanskom državnom RAI Channel 3.

Papa Franjo, koji je obranu okoliša učinio temeljnim kamenom svojeg pontifikata, ispričao je kako su mu jedne godine došli talijanski ribari i rekli mu da su u Jadranskom moru pronašli mnogo tona plastike. Kad ih je sljedeći put vidio, rekli su da su pronašli dvostruko više i preuzeli su na sebe da pomognu očistiti nešto od toga.

– Bacanje plastike u more je zločin. To ubija biološku raznolikost, ubija zemlju, ubija sve, rekao je.

– Briga o stvaranju je obrazovanje (proces) u koji se moramo uključiti, rekao je, citirajući pjesmu brazilskog pjevača Roberta Carlosa u kojoj dječak pita oca zašto rijeka više ne pjeva, a otac odgovara: “Mi smo ju dokrajčili”.

U jednosatnom televizijskkom intervjuu, papa Franjo ponovio je neke od ključnih tema svog papinstva. Osudio je prekomjernu potrošnju na naoružanje, založio se za obranu prava migranata i osudio ideološku rigidnost konzervativaca u Crkvi.

Odgovarajući na pitanje o ratu, papa Franjo rekao je:

– Razmislite o tome. Ako bismo na godinu dana prestali proizvoditi oružje, mogli bismo nahraniti i obrazovati cijeli svijet. Navikli smo se na ratove. Teško je, ali to je istina.

Papa nije elaborirao izvor podataka koje je naveo, ali je u prošlosti pozivao na potpunu zabranu nuklearnog oružja, rekavši da je čak i samo posjedovanje radi odvraćanja nemoralno.

Pozvao je na preusmjeravanje sredstava za naoružanje kako bi se pomoglo najpotrebitijima i na istraživanje kako bi se spriječile buduće pandemije.

Franjo je ponovno pozvao Europsku uniju da rasporedi migrante koji stižu u Italiju i Španjolsku iz sjeverne Afrike u sve zemlje EU-a kako ne bi bili prevelik teret za nekoliko zemalja.

Intervju s Papom voditelj popularnog nedjeljnog programa Che Tempo Che Fa vodio je satelitskom vezom iz studija RAI u Milanu s rezidencijom Santa Marta u Vatikanu u kojoj Papa živi.

Papa Franjo oduvijek je izbjegavao prostrane, izolirane papinske stanove u vatikanskoj apostolskoj palači koje su koristili njegovi prethodnici. Živi u skromnom stanu u Santa Marti, gdje obično jede u zajedničkom prostoru i sam se vozi liftom.

Franjo je rekao da je odabrao ondje živjeti jer “nije svetac” kao njegovi prethodnici te da mora što više biti u blizini ljudi. Rekao je da prijatelja ima “malo, ali da su pravi”.

U intervju je Papa odgovarao i na ležernija pitanja.

Upitan da opiše svoj glazbeni ukus, Franjo, koji je prošli mjesec nenajavljeno posjetio prodavaonicu ploča u Rimu, rekao je da najviše voli klasičnu glazbu, ali i tango.

Na pitanje je li kao mladić u rodnoj Argentini plesao tango, 85-godišnji papa Franjo (85) odgovoro je jednostavno.

– Porteo koji ne pleše tango nije porteo.

Porteo je španjolski naziv za stanovnika Buenos Airesa, njegova rodnog grada.

Dobitnik Priznanja Univerziteta Crne Gore: Naučni savjetnik Instituta za biologiju mora dr Vesna Mačić

0
Dobitnik Priznanja Univerziteta Crne Gore: Naučni savjetnik Instituta za biologiju mora dr Vesna Mačić
DR Vesna Mačić

Naučni savjetnik Instituta za biologiju mora dr Vesna Mačić bavi se izučavanjem morskog dna, što, kako kaže, nije ni jednostavno, ni jeftino, niti ga uspješno može sprovoditi jedan čovjek kao pojedinac. Iz tog razloga, Priznanje za postignute rezultate i doprinose razvoju naučnoistraživačkog, umjetničkog i stručnog rada na Institutu za biologiju mora, vidi kao zaslugu svih njenih kolega sa kojima sarađuje kako u zemlji tako i u inostranstvu.

Zahvaljujući tom radu od ove godine u Bokokotorskom zalivu imamo pod preventivnom zaštitom naselja zlatnog korala (Savalia savaglia) koja su jedinstvena na Mediteranu, kao i tri parka prirode u moru “Platamuni”, “Katič” i “Stari Ulcinj”.

„Jasno je da ova proglašenja zaštite na papiru nisu dovoljna i da su neophodne opsežnije mjere, finasijska ulaganja i društveno-politička svijest kako bi se omogućio opstanak funkcionalnosti morskih ekosistema i njihovo održivo korišćenje. Situacija sa pandemijom korona virusa nam je pokazala koliko su nekada moćni najsitniji organizmi, a koliko je čovjek, uz svu najmoderniju tehnologiju, bespomoćan. Zato je ulaganje u izučavanje i očuvanje mora i prirode uopšte uvijek ispravna odluka, a za mene neiscrpna motivacija“, ukazuje dr Mačić.

Svjedoci smo, dodaje ona, da se posebno u poslednjim godinama sve više planira korišćenje mora ne samo za transport nego i u cilju dobijanja zdrave hrane, novih sirovina za potrebe farmaceutske i drugih industrija, za primjenu novih tehnologija obnovljivih izvora energije i raznih mogućnosti za ublažavanje posledica promjene klime.

„S druge strane, iako nam je more tako neophodno površina Mjeseca je bolje istražena nego morsko dno, a rezultati koje sada dobijamo o stanju morskih organizama ukazuju da su brojne regresivne promjene izazvane različitim pritiscima koje čovijek eksponencijalno uvećava“, objašnjava dr Mačić.

Morski ekosistemi su poznati po izuzetno velikom kapacitetu samoobnavljanja, ali s povećanjem intenziteta svih negativnih uticaja na morski ekosistem, upozorava dr Mačić, ostaje pitanje do kada će funkcionalnost morskih ekosistema biti očuvana, odnosno do kada ćemo moći uživati u njegovim benefitima počev od izvora hrane i kiseonika, do turističkih i rekreativnih mogućnosti.

 „Da bi se očuvala funkcionalnost morskih ekosistema plan Ujedinjenih Nacija u okviru Konvencije o očuvanju biodiverziteta je bio da se do 2020.g. zaštiti najmanje 10% svjetskih mora. Doprinos u tom smislu Crna Gora je dala tek ove godine, upravo u godini  kada Institut za biologiju mora slavi 60 godina postojanja, a Crna Gora obilježava 30 godina od proglašenja Ekološke države“, zaključuje dr Mačić.

Stranih kruzera po Jadranu u 2021. znatno više nego 2020. i znatno manje nego 2019.

0
Stranih kruzera po Jadranu u 2021. znatno više nego 2020. i znatno manje nego 2019.
Dubrovnik – foto Boka News

Kružnih putovanja stranih brodova-kruzera po hrvatskom Jadranu u 2021. bilo je 208, što je znatno više od 26 u 2020., ali i znatno manje od 726 u 2019. godini, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju slične omjere i u broju gostiju na kruzerima.

Putnika je naime na stranim kruzerima koji su u 2021. doplovili na hrvatski Jadran bilo gotovo 194 tisuće, za razliku od nešto malo više od četiri tisuće njih koji su tim putem došli u Hrvatsku u 2020., a što je sve skupa još uvijek daleko od brojke nešto veće od 1,1 milijuna putnika na kruzerima u 2019.

Podaci DZS-a o kružnim putovanjima stranih brodova pokazuju određeni oporavak tih putovanja u odnosu na 2020., koji se u 2021. dogodio dijelom zbog uvođenja covid potvrda i mogućnosti testiranja prije i za vrijeme putovanja, a dijelom i popuštanjem ograničenja za putovanja kruzera, koja su u prvoj pandemijskoj godini 2020. bila vrlo stroga. Tada zbog toga tih putovanja gotovo da nije ni bilo, ne samo u Hrvatskoj, nego ni drugdje po svijetu.

Određeni oporavak kruzinga potvrđuje i podatak DZS-a o većem broju stranih brodova-kruzera na Jadranu u 2021. nego u 2020., njih 36 naspram 10, kao i podatak o većem broju zemalja pod čijim su zastavama u hrvatsko more dolazili brodovi na kružna putovanja.

U predpandemijskim godinama broj zemalja tj. zastava brodova znao je biti i veći od 20, dok je to u 2020. palo na šest zemalja, da bi se u 2021. povećalo na 11.

Među njima, najviše kružnih putovanja u 2021. ili 68 ostvarili su brodovi pod zastavom Paname, zatim 32 s zastavom Portugala, 29 s Bahama, po 18 iz Belgije i Norveške, 12 iz Italije te 10 s francuskom zastavom, a doplovljavali su još pod zastavama Grčke, Maršalovih Otoka, Nizozemske i UK.

Po mjesecima, u 2021. kružnih putovanja po hrvatskom Jadranu uopće nije bilo do lipnja, kada ih je došlo prvih 15, zatim u srpnju 34, u kolovozu 36, u rujnu 49, u listopadu najviše u jednom mjesecu i od početka pandemije, 50, da bi ih u studenom bilo 21, a u prosincu tri.

U odnosu na 2020. i po pojedinim mjesecima tih je putovanja bilo više u 2021., osim u prva tri mjeseca, jer je u to vrijeme 2020. tih putovanja još bilo s obzirom da se svijet zbog pandemije počeo zatvarati od ožujka 2020., no u usporedbi sa mjesecima 2019. to je još velik pad i na mjesečnim razbima.

Primjerice, u samo najuspješnijem mjesecu rekordne 2019., listopadu, na Jadranu je bilo 105 kružnih putovanja stranih brodova, dok je u istom tom najuspješnijem mjesecu 2021. bilo 50 tih putovanja, ili lipanj 2019. kada je na Jadranu bilo 101 takvo putovanje, a 2021. samo 15, itd.

Od ukupnih 208 kružnih putovanja stranih brodova u 2021., kao i ranijih godina najviše ih je ili oko 63 posto, ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je u Splitsko-dalmatinskoj bilo 27,4 posto tih putovanja, a u svim ostalim jadranskim županijama preostalih 10 posto tih putovanja.

S te strane, i brodovi su najviše posjećivali luke Dubrovnik i Split, a zatim Korčulu, Šibenik i Hvar.

Planovi kompanije Adriatic 42 – Umjesto kontejneraša i tankera, u Bijeloj remont luksuznih jahti

0
Planovi kompanije Adriatic 42 – Umjesto kontejneraša i tankera, u Bijeloj remont luksuznih jahti
Bijela

Namjera kompanije Adriatic 42 je da brodogradilištu u Bijeloj vrati nekadašnju slavu, a umjesto kontejneraša, balkera i tankera tu će ubuduće na remont dolaziti atraktivne mega i superjahte, saopštio je izvršni direktor te firme, Pol Džon Grej.

Iza te firme, koja je koncesionar brodogradilišne luke Bijela, stoji tivatski Porto Montenegro i renomirani brodograđevinski konzorcijum Drydocks World iz Dubaija.

– Da bismo to ostvarili, u narednih nekoliko godina ćemo ovdje realizovati veliku investiciju. U ovaj projekat smo već uložili oko 20 mil EUR, a u naredne tri godine uložićemo još naj manje 30 mi EUR, jer želimo da budemo najbolje remontno brodogradilište za super i mega jahte u ovom dijelu svijeta – rekao je Grej Vijestima.

On je kazao da se tim poslom bavi više od 25 godina i bio je u mnogim sličnim kompanijama.

– Ova industrija mi je donijela i pozitivna i negativna iskustva. Ona pozitivna primijenićemo u Bijeloj, a iz loših iskustava ćemo izvući pouku i postarati se da te greške ne postoje u budućnosti. Ovim projektom želimo da udahnemo novi život cijelom lokalitetu u Bijeloj i opštini Herceg Novi. To je prava simbioza koju želimo da ostvarimo – rekao je Grej.

On je naveo da će novo brodogradilište izgledati potpuno drugačije od onog što se na ovom dijelu obale Boke gledalo nekoliko posljednjih decenija.

Pol Džon Grej

– Neće tu više biti onako “industrijskog” imidža kakve su sa sobom nosili radovi na velikim trgovačkim brodovima, već će sve to izgledati mnogo svedenije i sa brojnim jahtama u našem servisnom centru, mnogo primjerenije okolnim plažama, restoranima i ugostiteljskim objektima na obali Bijele. Već imamo ogroman interes vlasnika jahti, a kada to kažem ne mislim samo na male brodove, već i na neke od najpoznatijih superjahti svijeta koji već sa nama razgovaraju – rekao je Grej.

On je, odgovarajući na pitanje šta se radi na rekonstrukciji postojeće i izgradnji nove infrastrukture za potrebe novog brodogradilišta, kazao da su počeli sa priprema za izgradnju nove obalne infrastrukture za smještaj i rad budućeg travel lifta.

– Plutajući dok od deset hiljada tona nosivosti, koji smo kupili u Turskoj, ovdje će stići krajem aprila i sada radimo da dobijemo sve potrebne dozvole za njegov uvoz i smještaj, odnosno puštanje u rad. Radi se i na reviziji i pripremi postojećih pilon-delfina (utvrdica) koji služe za fiksiranje doka na njegovu radnu poziciju. Pomorske i lučke vlasti su nam od velike pomoći u savjetima kako da sve ovo riješimo na najbolji način da bi, kada dok stigne, već za sedmicu mogli da ga stavimo u upotrebu – naveo je Grej.

On je kazao da su kod poznate italijanske kompanije Cimolai Technology naručili novi travel lift nosivosti 720 tona čija je izrada već počela. On će biti isporučen krajem marta ili početkom aprila i onda će trebati 40 dana za njegovo sastavljanje ovdje na licu mjesta.

– U toku je i tender za izbor izvođača građevinskih radova na novoj operativnoj obali – takozvanom bazenu travel lifta koji će se graditi u dijelu akvatorijuma koji je nekada zauzimao mali plutajući dok bivšeg brodogradilišta. Naša ambicija je da sve to završimo do maja/juna, da bi u drugoj polovini ove godine novo remontno brodogradilište počelo da radi i prijemom jahti na servis – 3 rekao je Grej.

Paralelno sa tim poslovima, ide i takozvana faza dva razvoja budućeg brodogradilišta koja podrazumijeva i rekonstrukciju postojećih hala, radionica i administrativnog prostora, odnosno postojećih objekata R-1 i R-2. Na tome će se raditi od marta do oktobra.