Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Karen Maddocks, danas je posjetila Britansku internacionalnu školu Arcadia Academy, u Tivtu/Kotoru u cilju promocije britanskih vrijednosti.
Ambasadorka je razgovarala sa rukovodstvom škole a potom su đaci imali priliku da joj postave pitanja vezano za diplomatiju, njen posao, dešavanja u Crnoj Gori i njene poglede na isto, njeno obrazovanje, kao i cuju njene poruke mladim ljudima koji zele da ostvare svoje snove.
Škola Arcadia Academy
“Ova posjeta je bila prava inspiracija za mlade generacije i veoma smo zahvalni ambasadorki na njenom izdvojenom vremenu” kazao je Milija Božović, direktor škole.
Jedna od prvih fotografija Tivta iz druge polovine 19.vijeka
Centar za kulturu Tivat (CZK) do sada je digitalizovao blizu 5.000 starih fotografija Tivta i oformio bazu podataka za njih.
Najnovijom sistematizacijom te javne ustanove, u CZK je predviđena i jedinica posvećena fotografiji i filmu jer CZK raspolaže ogromnom i vrijednom arhivom fotografija i negativa nekadašnjeg INDOK centra Tivat. U tom gradu djeluje i Foto, video i kino klub „Mladost“ iz Donje Lastve koji ove godine slavi 60-tu godišnjicu osnivanja. Za to vrijeme članovi „Mladosti“ i fotografi nekadašnjeg INDOK Centra, napravili su značajnu i vrlo vrijednu foto i video dokumentaciju iz novije istorije Tivta.
Što se do sada obrađenih i digitalizovanih starih fotografija Tivta tiče, nastalih od osamdesetih godina 19.stoljeća do kraja 20.vijeka, iz CZK ističu da su u prethodnom peridu upravo iz tog fundusa, nastalo nekoliko izložbi i kataloga koje su prikazane ovdašnjoj javnosti.
To su izložbe i kolekcije „Antiun Žeželić, orkestar Teodo-Tivat 1891.“, „Tivat u Velikom ratu“, „Faculeti i barete“, „Istorija jedne mladosti“, „O razvoju zdravstva u Tivtu“ kao i „Tivat na razmeđu vjekova“. Dio fotografija iz ove posljednje izložbe je i uveličan i danas krasi zidove zgrade Opštine Tivat gdje su one u stalnoj postavci.
pine
„U analognoj formi u CZK se čuva još izvjestan broj fotografija sa sadržajem iz društveno političkog života grada (SKJ, SKCG, SSRN, SSJ, SSCG, SUBNOR itd,), zatim Crvenog krsta, mjesnih zajednica, ambijentalnih cjelina na području tivatske opštine nakon zemljotresa 1979.godine, obnove, izgradnje i radnih akcija. Kada su u pitanju filmovi, važno je napomenuti da se kompletan materijal nalazi u posjedu FKK „Mladost“, da se radi o 8mm i 16mm amaterskim filmovima za koje ne postoje uslovi digitalizacije u CZK Tivat (adekvatna oprema) i da bi se u saradnji sa FKK „Mladost“ za taj postupak trebalo angažovati osposobljene i stručne firme i pojedince, o čemu u samom klubu već postoji prethodno iskustvo.“- naveo je direktor CZK Tivat Neven Staničić u diopsu koji je na temu statsusa fotografske i video baštine Tivta, uputio Savjetu za kulturu Opštine Tivat.
Pored forofragija koje se čuvaju u zbirci CZK, u Tivtu postoji i veoma značajna i bogata foto-zbirka iz istorije nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal koja se danas čuva u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra. Izuzetno bogata i vrijedna je i zbirka fotografija i negativa čiji je autor poznati tivatski novinar i fotrograf, pokojni major Ivan Vulanović, a koju čuva njegova porodica. Vulanović je, perom i foroaparatom, bio hroničar razvoja Tivta u periodu poslije Drugog svjetskog rata do početka osamdesetih godina prošlog vijeka i za sobom je ostavio nekoliko hiljada vrijednih fotografija i negativa koje se odnose na gotovo sve aspekte života u Tivtu, kao i na dešavanja u bokeljskim garnizovima Jugoslovenske Ratne Mornarice čiji je pokojni Vulanović bio oficir.
Vlasti Singapura saopštile su da više neće plaćati troškove liječenja pacijenata sa koronavirusom koji su odbili da prime vakcinu protiv tog virusa.
Ostrvo se suočava sa najgorim talasom zaraze od početka epidemije sa oko 2.000 do 3.000 novih slučajeva na dnevnom nivou.
– „Ljudi koji nisu vakcinisani predstavljaju značajnu većinu onih kojima je potrebna intenzivna njega i nesrazmjerno doprinose pritisku na našu zdravstvenu infrastrukturu – navele su tamošnje vlasti.
Vlada je do sada pokrila troškove liječenja dijela građana, ali će od 8. decembra dostavljati račune pacijentima koji su zaraženi, a odbili da prime vakcinu.
Ti pacijenti će i dalje moći da koriste privatno osiguranje za nadoknadu troškova.
Vlasti će i dalje plaćati troškove onima koji ne mogu da prime vakcinu iz zdravstvenih razloga kao i djeci ispod 12 godina.
Singapur ima jednu od najviših stopa vakcinacije na svijetu, sa 85 odsto potpuno vakcinisanih od 5,5 miliona stanovnika.
Prva interaktivna predstava „Aplikacija Voland“, rađena u koprodukciji tivatskog Centra za kulturu i Šabačkog pozorišta, biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković” u ponedjeljak 15. novembra sa početkom u 20 sati.
Predstava je rađena po tekstu Milene Bogavac, a u režiji Kokana Mladenovića.
U predstavi igraju: Kristina Pajkić, Miloš Vojnović i Aleksandar Jovanović.
Muziku je komponovao Marko Grubić, kostime je uradila Aleksandra Pecić, a Goran Balaban, Stefan Čamdžić i TELE GO su zaslužni za video efekte i izradu aplikacije.
Koncept predstave osmislili su Kokan Mladenović i Marko Grubić
„Aplikacija Voland“ je imerzivna pozorišna predstava koja se paralelno prati u fizičkom i virtuelnom prostoru, preko posebne aplikacije za pametne telefone. Publika se poziva da instalira aplikaciju, koja joj omogućava da tokom predstave učestvuje u igrama, odabiru dizajna scene i glasanju za omiljene junake, čime se direktno utiče na dalji tok scenske radnje.
Ulaznice po cijeni od 5,00 eura biće na blagajni Kulturnog centra dva sata prije početka predstave.
Za đake, studente i penzionere ulaznica je 3,00 eura.
Broj mjesta ograničen. Telefon za informacije 032 304 140.
U Tržnom entru “Butiko” u Radanovićima, u subotu, 13. novembra od 9 do 17 satido biće održan “Jesenji sajam kotorskih proizvoda” koji se organizuje u saradnji sa Sekretarijatom za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor.
Na sajmu će se predstaviti poljoprivredni proizvođači, izrađivači suvenira, majstori za pravljenje lokalnih specijaliteta. Na 30, lijepo uređenih štandova, naći će se: cijeđeni sokovi, prirodni sapuni, ručni radovi, rukotvorine od drveta, maslinovo ulje, sir, mesne prerađevine, med i proizvodi od meda, ukrasni kolači, krempita (kotorska pašta), risanski makaruli i kolači po starim risanskim receptima.
Na sajmu će biti održana i “Jesenja revija kišobrana, šešira i kruna” koju priprema učiteljica Slobodanka Mrvaljević sa svojim učenicima iz O.Š. “Nikola Đurković” iz Radanovića.
Izgradnja novog objekta za smještaj bolesnih i starih lica pri samostanu Sveti Vid u Petrovcu započela je 2019. godine, a radovi napreduju tempom koji zavisi isključivo od donacija. Opština Budva je u izgradnju objekta do sada uložila oko 130 hiljada eura, prethodno ga oslobodivši plaćanja komunalija.
Opština Budva je na početku dala veliki doprinos za realizaciju ovog projekta koji se dugo planirao i čekao. Nakon konačnog dobijanja građevinske dozvole i oslobođanja od plaćanja komunalija lokalna samouprava je donirala i građevinski materijal u vrijednosti od 100 hiljada eura i u ovoj godini budžetom opredijelila oko 30 hiljada eura za bravarske radove i stolariju.
“Veoma smo zahvalni na svim dosadašnjim donacijama, posebno Opštini Budva kojoj ostavljamo ovo zdanje za mnoga pokolenja. Od finansijske pomoći pomenula bih donaciju Biskupske konferencije Amerike u vrijednosti od 80 hiljada eura, zatim donaciju Biskupske konferencije Italije u vrijednosti 180 hiljada eura, jedna privatna firma nam je donirala kompletne vodovodne cijevi, zahvalni smo i na donaciji Rotari kluba Budva, ali svima ostalima koji na bilo koji način pomažu našem sestrinstvu”, istakla je Drita Kajtazi, glavna časna sestra i nastojateljica ovog samostana.
Novi Dom za stare i bolesne u Petrovcu ima 16 soba za prihvat 34 pacijenta, kuhinju, trpezariju, dnevnu sobu i prostorije za medicinsko osoblje koje će u njemu boraviti.
Petrovac – Dom za stare – Franjevke foto Boka News
Ženski franjevački samostan u Petrovcu od 1966. godine postao je i neformalni Dom za nezbrinuta, usamljena i bolesna stara lica.
Panama je oduvijek bila pojam vlažne klime i velike količine padalina. No posljednjih godina kiše je sve manje, vodostaj u kanalima je sve plići pa se sve intenzivnije počelo pričati o tome kako je ugrožen opstanak Panamskog kanala, ključne prometne žile kucavice između Atlantskog i Tihog oceana.
Četiri od posljednjih sedam godina donijele su neviđene suše području Paname, prisiljavajući upravu kanala da smanji gaz i tako ograniči tonažu brodova koji prolaze kanalom. U godinama kad nije bilo suše, probleme su radile razorne oluje.
S druge strane, svake godine raste potražnja za pitkom vodom budući da se drastično povećao broj stanovnika glavnog grada. Sve to navelo je upravu i inženjere Panamskog kanala da krenu u razvoj 2 milijarde dolara vrijednog projekta pronalaska novog izvora vode, piše gCaptain.
Panamski kanal otvoren je 1914. godine i tada je proglašen pravim inženjerskim čudom. Dug je 80 kilometara, povezuje Atlantski ocean s Pacifikom te je nezaobilazan vodeni prometni pravac za brodove koji se kroz sustav brana i hidrauličkim pogonom podiže do umjetnog jezera i dalje transportira na drugu strana kanala.
Prije nekoliko godina kanal je proširen no bazeni koji su napravljeni kako bi se štedjela voda nisu nadoknadili njezin gubitak pa tamošnji inženjeri sada traže nove načine kako spriječiti isušivanje ključnog dijela kanala. Nekoliko je rješenja – od preusmjeravanja vode iz drugih izvora, korištenje otpadnih voda do postupka desalinizacije mora.
Panama je posljednjih godina suočena sa sušama, ali i i razornim olujama, a rezervoari nisu dovoljno veliki kako bi pohranili višak vode za eventualna sušna razdoblja. Intenzivne kiše su 2010. godine umalo srušile jednu od brana kanala pa je plovni put privremeno bio zatvoren, prvi put u 20 godina.
Migrantska kriza na granici Bjelorusije i Poljske jučer i noćas je kulminirala. Bjelorusija već mjesecima gomila i propušta tisuće migranata prema Poljskoj i ostalim susjednim državama kako mi migrantski ilegalni val ponovno zahvatio Evropsku uniju.
U pozadini je višegodišnji političko-diplomatski sukob Brusselsa i Lukašenka. Poljacima je prekipjelo i sinoć su donijeli odluku o izvanrednom slanju čak dvanaest tisuća vojnika prema granici s Bjelorusijom kako bi zaustavili masovni ilegalni prelazak migranata na svoj, ali i na teritorij Evropske unije. Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović rekao je u HTV-ovoj emisiji “Studio 4” kako nije baš očekivano ono što se događa, jer su svi očekivali, u posljednjih nekoliko mjeseci, veliki migrantski val iz Afganistana.
“Lukašenko se dosjetio “kreativne metode”
– No, otvorila se ova Bjeloruska ruta. Vrlo je zanimljivo da se ti migranti u Bjelorusiji nalaze sasvim legalno. Radi se o ljudima koji su došli charter letovima u Minsk, jer je Vlada Bjelorusije omogućila vizne olakšice za građane Iraka, Sirije i Afganistana. Time se nagomilavaju migranti, koji zapravo dolaze kao turisti u Bjelorusiji, rekao je Vidmarović.
Do eskalacije je došlo kada je Bjelorusija prizemljila zrakoplov Ryanaira, što je izazvalo veliki skandal u Europskoj uniji i svjetskoj političkoj javnosti. Tada su pooštrene sankcije Bjelorusije, a Lukašenko se dosjetio “kreativne metode da malo zapapri Bruxellesu i susjedima koji su bili najglasniji u pozivanju da se sankcionira Lukašenko i njegova vlada”.
– I tako smo došli do ovog današnjeg stanja kada imamo tisuće ljudi koji idu prema poljskoj granici, dodao je Vidmarović.
Vanjskopolitički analitičar je istaknuo da se Poljska ograđuje na sve moguće načine.
Vidmarović: Situacija je opasna
Vidmarović je rekao kako je ovo opasna situacija na nekoliko razina. S jedne strane čini se da je Europske unija naučila sve ono što se naučiti može iz prve velike migrantske krize 2015. godine, no nitko nije očekivao da može doći do ovakve situacije koja se trenutno događa.
– Dakle, ipak se neke stvari nisu naučile, odnosno nitko ih nije mogao očekivati. S druge strane, nema jedinstvenog pristupa, ova situacija je podijelila ljude u Europskoj uniji zbog sigurnosti Europske unije, ali postoji i problem s ljudskim pravima, poručio je.
Srbija Covid potvrde- Foto: Ilustracija / Shutterstock
COVID propusnice od večeras su u Srbiji obavezne za goste kafića, kafana, restorana, kockarnica i kladionica već od 20 sati. Da ne bi, kako kažu, diskriminisali goste i zaposlene, a sebe doveli u opasnost da plate visoke kazne, većina niških ugostitelja odlučila je da radi samo u periodu kada propusnice nisu neophodne.
Sa druge strane, oni malobrojni koji radno vreme ne skraćuju podržavaju ovu meru Kriznog štaba.
Podsetimo, COVID propusnice se u Srbiji primenjuju od pre dve nedelje, kada je odlučeno da ih mora imati svako ko u ugostiteljskom objektu boravi posle 22 sata.
„Većina kolega koji su posle prve uredbe radili do 22 sata, sada će raditi do 20 sati da ne bi pravili diskriminaciju između gostiju i dovodili sebe u neprijatnu situaciju da traže COVID propusnice i zelene sertifikate, a i da ne bi sebe izložili potencijalnom inspekcijskom nadzoru i predviđenim rigoroznim kaznama“, kaže Bojan Mitić, predsednik Udruženja ugostitelja „Konstantin“, koje broji oko 150 članova.
Ono što njima stvara probleme jeste velika finansijska odgovornost ako se utvrdi da gosti nemaju propusnice, ali i otežana organizacija rada ukoliko ih ne poseduju zaposleni.
„Broj naših radnika koji je vakcinisan svakako prelazi republičke proseke, ali još uvek ne mogu da kažem da je vakcinisano 100 posto ljudi koji rade u ugostiteljstvu, pa nas time teraju na neke drugačije organizacione oblike“, govori Mitić.
Ovo će, dodaje, loše uticati na poslovanje njegovog restorana, ali i zaradu njegovih kolega.
„Mi već dvadeset meseci radimo u restriktivnim okolnostima, što prostorno, što vremenski. Izgubili smo jedan veliki deo dana, radne sate koji nama znače za prihode. Iscrpli smo i svoja lična sredstva, mnoge kolege su se zadužile kod poslovnih banaka, tako da su ugostitelji već na izmaku snage“, dodaje Mitić.
Tačno u 20 sati zaposleni za zaključali vrata njegovog restorana.
Jedan od kafića u centru Niša, koji je zadržao radno vreme do ponoći, večeras su posetili komunalni redari i Komunalna milicija. Proverili su da li COVID propusnice imaju svi zaposleni u večernjoj smeni, a zatim i gosti, kojih je bilo tek nekoliko.
Da se ovoj meri ne protive svi ugostitelji govori činjenica da su vlasnici jednog niškog kluba zelene sertifikate od gostiju tražili i pre nego što je, odlukom Kriznog štaba, to postalo obaveza.
„Odlazim u kafić samo onda kada važe propusnice jer se tako osećam mnogo bezbednije“, kaže Milena Petrović iz Niša.
Kazna za pravno lice za nepoštovanje ove mere iznosi 300.000 dinara, za preduzetnike 150.000, a za odgovorno lice u objektu 50.000 dinara. Gost koji posle 22 sata bude zatećen bez COVID sertifikata mora da plati 5.000 dinara.
COVID propusnica izdaje se onom ko ima potvrdu o primljenoj drugoj ili trećoj dozi vakcine u poslednjih sedam meseci, potvrdu o negativnom PCR testu ne stariju od tri dana, potvrdu o negativnom antigenskom testu ne stariju od dva dana, potvrdu o preležanom COVID-u 19 ne stariju od sedam meseci ili potvrdu o pozitivnom testu na IGG antitela iz državne laboratorije, ne stariju od tri meseca.
