H.Novi – u toku radovi na drugoj fazi sanacije puta koji spaja Mojdež i Mokrine

0
H.Novi – u toku radovi na drugoj fazi sanacije puta koji spaja Mojdež i Mokrine
Mojdež – Mokrine put

U toku su radovi na sanaciji 1,3 kilometra puta između naselja Kosići i Porobići, čijim završetkom će grad dobiti uređenu, direktnu kolsku vezu između Mojdeža i Mokrina.

Izvođač radova je kompanija „Bokić“, finansijska sredstva je obezbijedila Uprava javnih radova, na osnovu ugovora sa Opštinom Herceg Novi. Predlog mjera za sanaciju, premjer i predračun radova uradila je Agencija za izgradnju i razvoj grada, koja i prati sprovođenje projekta.

Pored intervencija na dionici Porobići – Kosići, druga faza podrazumijeva izvođenje radova na još dvije lokacije: Osnovna škola u Sutorini – naselje Lučići i Osnovna škola u Sutorini – Tijesni klanac. Ugovorena ukupna vrijednost ovih radova je više od 145 hiljada eura.

Riječ je o nastavku projekata kojima se saobraćajno povezuju i približavaju dva dijela hercegnovske opštine, pa će se od jednog do drugog naselja stizati za desetak minuta, a ne više od pola sata koliko je do sada bilo potrebno.

Prva faza sanacije trase Porobići – Kosići urađena je prošle godine, kada su izvedeni radovi na ravnanju i nasipanju terena, izrađeni kanali i sanirani najkritičniji dijelovi puta u dužini od 600 metara, u šta je uloženo više od 45 hiljada eura. Dodatno, lokalna uprava je uložila u sanaciju puta kroz Tijesni klanac, koji povezuje naselja Mojdež i Sutorina.

Nakon završetka druge faze sanacije grad će dobiti uređen kolski put od Mojdeža do Mokrina, odnosno do regionalnog puta prema Bosni i Hercegovini.

Tokom protekle tri godine u ovaj putni pravac je uloženo ukupno više od 300.000 eura. Rezultat projekta je povezivanje i približavanje dva dijela hercegnovske opštine, što će mještanima Sutorine, dijela Igala, Mojdeža, Sušćepana i Ratiševine olakšati saobraćanje prema zaleđu i Trebinju, te unaprijediti uslove za brzo reagovanje u slučaju požara.

Fantastičan ulov Budvanina Rajka Bojanovića, brancin težak 5,2 kg

0
Fantastičan ulov Budvanina Rajka Bojanovića, brancin težak 5,2 kg
Foto: Dejan Bojanović

Budvanin Rajko Bojanović, inače član Ribarskog kluba Širun, pohvalio nesvakidašnjim ulovom iz našeg mora. Bojanović je ulovio brancina od 5.200 gr, što je kako kaže prava rijetkost.

“Rijetko se love tako krupni brancini, današnji lov bio je u mutnom, na živu giru”, kazao je za Portal RTV Budva.

Brancin je vrlo moćna riba za koju se sa pravom smatra kako je vladar obalnog mora. Grabežljivac poput njega sa krupnom glavom i velikim i snažnim ustima u stanju je napasti plijen prilično nerazmjeran njegovoj veličini.

Brancin je najaktivniji noću, a danju se odmara na dubini, direktno na dnu.

U oktobru najviše kruzera od početka pandemije

0
Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

U oktobru je evidentirano 50 kružnih putovanja stranih brodova hrvatskim Jadranom što je najviše od početka pandemije, ali i dvostruko manje nego u istom mjesecu 2019. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Na brodskim krstarenjima hrvatskim morem u oktobru je bilo 41,4 hiljada putnika – u 2020. nije ih ni bilo, dok ih je na 105 kružnih putovanja u pktobru 2019. bilo oko 171 hiljada.

Oktobar je time pretekao septembar ove godine, kada je po Jadranu bilo 49 kružnih putovanja stranih brodova s nešto više putnika nego u oktobru. To je poboljšalo sliku kružnih putovanja za deset mjeseci ove godine kada je bilo ukupno 184 krsterenja, a obavila su ih 33 strana broda.

Putnika je na stranim kruzerima koji su u deset mjeseci ove godine posjetili Hrvatsku bilo 179 tisuća, što je veliki porast, s obzirom da ih je u istim mjesecima prošle godine bilo tek oko četiri hiljade.

Strani kruzeri su u hrvatsko more u deset mjeseci doplovili pod zastavama 11 zemalja, među kojima najviše sa zastavama Paname, Bahama i Malte.

Luka Dubrovnik je i u deset mjeseci 2021. bila najposjećenija kruzerska destinacija. Drugi je Split, a treća Korčula.

Veliki strani kruzeri posjetili su ove godine i Šibenik, Hvar, Zadar, Rovinj i Trogir.

Turoperatori iz Slovenije i Mađarske u studijskoj posjeti Crnoj Gori

0
Turoperatori iz Slovenije i Mađarske u studijskoj posjeti Crnoj Gori
NTO-posjeta

Turoperatori iz Slovenije i Mađarske narednih dana boraviće u studijskoj posjeti Crnoj Gori, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije (NTO).

Iz NTO je saopšteno da će turoperatori iz Slovenije i Mađarske posjetiti Podgoricu, Kolašin, Cetinje, Plav, Gusinje, Nikšić, Budvu, Tivat, Herceg Novi, Bar i Kotor.

Predstavnici slovenačkih turoperatora Držina Krumpak, Intours DMC, Kompas, Ojla, Slo Tours i Galileo 3000 i mađarskih Budavár Tours, Haris Travel, Utazom.com,1000 ÚT imaće priliku da se upoznaju sa turističkom ponudom destinacije i da na poslovnim B2B radionicama održe sastanke sa turističkom privredom Crne Gore.

Predstavnici slovenačkih turoperatora su u ponedjeljak imali priliku da se upoznaju sa turističkom ponudom Podgorice.

Iz Lokalne turističke organizacije Glavnog grada kazali su da im je zadovoljstvo podržati studijske posjete koje organizuje NTO i da se nadaju da će turoperatori iz Slovenije, nakon te posjete, uvrstiti Podgoricu u itinerere za sve buduće ture koje budu pripremali za Crnu Goru.

“Ovog puta, odlučili smo da im predstavimo potencijale Podgorice u segmentu gastro i eno turizma kroz posjetu lokalnoj vinariji”, kazali su iz LTO Podgorica.

Turoperatori su se upoznali i sa ponudom hotela u Podgorici, a jedan od njih bio je i hotel Cue.

Iz hotela su rekli da im je zadovoljstvo što su imali priliku da ugoste grupu turoperatora iz Slovenije i da im pokažu njihove kapacitete.

Mirjana Delić iz hotela Cue kazala je da su im takve posjete važne, jer osim što privlače goste u hotel, ujedno doprinose promociji Podgorice kao značajne crnogorske destinacije, na idealnoj poziciji između sjevera i juga.

“Iskreno se nadamo da ćemo dogovoriti aranžmane i potpisani ugovore sa njima, te uskoro dobiti nove goste iz Slovenije. Mi ćemo se potruditi da, bez obzira da li su korporativni/MICE klijenti u pitanju ili turisti koji dolaze na aktivni odmor, osmislimo primamljive pakete kako bi imali najbolji mogući boravak kod nas i imali želju da nam redovno dolaze”, navela je Delić.

Matej Pajnik iz slovenačke agencije Galileo 3000 zadovoljan je prvim impresijama.

“Obilazili smo Podgoricu, vidjeli dva predivna hotela i vinariju kod gospodina Gorana. Sve nam se izuzetno dopalo i očekujem da narednih dana vidimo još zanimljivosti u Crnoj Gori, te da vam se naredni put vratimo sa grupom turista”, kazao je Pajnik.

Turoperatori iz Mađarske trenutno borave u Kolašinu gdje su se upoznali sa ponudom kolašinskih hotela i ponudom ski centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450.

Mikloš Hoffmann iz mađarske agencije 1000 UT rekao je da prvi put dolazi u Crnu Goru od 2006. godine.

“Prvi utisci su fenomenalni, sve mi je interesantno i novo, a poseban utisak je ostavio kolašinski hotel Bjanka i količina snijega koju smo vidjeli, posebno jer u Mađarskoj nemamo priliku da vidimo ovoliki snijeg u poslednjih nekoliko godina. Crna Gora ima potencijala za rast na tržištu Mađarske. Planiramo iduće godine programe za Crnu Goru u domenu kulturnog turizma, zavisno od situacije sa letovima”, kazao je Hoffmann.

Turoperatori iz Mađarske danas će posjetiti Podgoricu i Nacionalni park Skadarsko jezero, nakon čega ih očekuje višednevna posjeta primorskim opštinama.

Studijske posjete turoperatora se realizuju uz podršku nacionalne avio kompanije Air Montenegro, hotela Bianca Spa & Resort, CUE i Ramada i lokalnih turističkih organizacija Podgorice, Tuzi, Cetinja, Nikšića, Gusinja, Plava, Kotora, Herceg Novog, Tivta i Bara.

Njemačka: Najveći broj umrlih od covida od veljače

0
Njemačka pandemija – foto EPA

Njemačka je u srijedu zabilježila najveći broj smrti od covida-19 od februara, dok se bori da zaustavi četvrti val pandemije.

Prijavljeno je ukupno 69.601 novozaraženih, 2415 više nego tjedan dana ranije, dok je umrlo još 527 osoba – najviši broj od 12. veljače. Ukupan broj umrlih popeo se na 104.047, objavio je njemački Institut za kontrolu bolesti Robert Koch.

Ipak, sedmodnevna stopa incidencije u zemlji na 100.000 stanovnika nastavlja padati te je u utorak pala s 432 na 427.

Brojevi bi mogli značiti, kažu stručnjaci, da je Njemačka prošla vrhunac ovog vala pandemije.

Berlin je prošli tjedan odlučio da se necijepljenima zabrani pristup svim mjestima osim onim koja su nužna, poput trgovina, ljekarni i pekarnica, kako bi se pojačala kampanja cijepljenja.

Fakineti pušten da se brani sa slobode

0
Portonovi

Antonio Fakineti, jedan od direktora italijanske kompanije “Pizzarotti”, koja je bila glavni izvođač radova na projektu Portonovi u Kumboru, pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), javlja Televizija Crne Gore. On je uhapšen sinoć po nalogu SDT-a.

Fakineti je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Italijanska firma je navodno izvukla preko 21 milion eura iz Crne Gore preko povezanih firmi, dok je podizvođačima koji su bili angažovani na projektu ostala dužna milionske svote.

Novo priznanje za „Mir naše Gospe“

0
Novo priznanje za „Mir naše Gospe“
Vladimir Perović

Na upravo završenom 15. međunarodnom festivalu “Prvi kadar” u Istočnom Sarajevu, za film „Mir naše Gospe“ Vladimir Perović je dobio priznanje za Najbolju režiju.

To je u 2021. godini peta nagrada za ovaj film.

Podsjećamo da je film urađen u produkciji CZK Tivat i uz finansijsku podršku Opštine Kotor. Izvršni producent je Jelena Božović, a snimatelj Ivan Čojbašić.

U obazloženju Žirija se kaže:

„Inovativnim izražajnim sredstvima na planu hibridne dokumentarno-eksperimentalne filmske forme, reditelj na uverljiv i originalan način predstavlja antropološki esej o egzistenciji dva naizgled nespojiva sveta na jednom mestu, mirnom kutku Boke Kotorske. Jedan je brz, histeričan i prolazan, a drugi je tu da zauvek ostane…”

Mir našeGospe

Vladimiru Peroviću je ovo treća nagrada na ovom festivalu: za film „Eoha“ 2015. godine je dobio Gran pri; prošle godine „Ognjilo“ je bilo Najbolji dokumentarac u selekciji „Ex Yu u fokusu“; i evo, na kraju 2021. godine, za „Mir naše Gospe“ je stiglo priznanje za Najbolju režiju.

Priče iz podmorja: Supermarine Spitfire MK IX Trop

Nedaleko od rta Kabala u Boki Kotorskoj u nekontrolisanom padu 7. marta 1944. godine u more se srušio avion Supermarine Spitfire MK IX Trop. Usljed udara o morsku površinu raspao se u nekoliko djelova. Danas njegovi ostaci leže razbacani na pjeskovitom morskom dnu na 32 m dubine. Pozicija ovog izuzetno unikatnog lokaliteta u crnogorskom podmorju se nalazi na plovnom putu, što u sezoni ne dozvoljava njegovu dovoljnu valorizaciju kroz ronilački turizam.

Priče iz podmorja: Supermarine Spitfire MK IX Trop
Ostaci aviona

Avion Supermarine Spitfire razvijan je od 1935. godine u Supermarinovim fabrikama u Velikoj Britaniji. U prototip K 5054, iz kojeg će se kasnije izroditi Spitfire, ugrađen je motor Rolls Royce Merlin C-PV-12. Prvi Spitfire je predstavljen 1936. godine na Royal Airforce (RAF) izložbi u Hendonu. U osvit Drugog svjetskog rata jedinice RAF-a su počele da se snabdijevaju modelom Mark I. Prvih godina rata RAF je Spitfire čuvao za odbranu Velike Britanije, da bi tek 1942. godine prvi avioni odletjeli na Maltu koja je bila izložena napadima njemačkih bombardera. Novi izviđački model Spitfire IX koji je učestvovao u napadima na Siciliju pokazao se toliko uspješan da je evoluirao u nekoliko verzija. Čak četrnaest RAF grupa je koristilo ove avione. Oni su ušli i u sastav savezničkih vazduhoplovnih snaga poput SAD, Češke, Poljske, Belgije, Norveške, Francuske i Jugoslavije.

Supermarine Spitfire IX Trop, čiji ostaci leže kod rta Kabala, pogođen je od strane protivavionske odbrane iz Kumbora tokom napada na hidrobazu u Bokotorskom zalivu. Ostavljajući trag gustog crnog dima za sobom, nastavio je let ka Prevlaci. U blizini Rosa počeo je da ponire i srušio se kod rta Kabala. Pilot je iskočio iz aviona i spustio se padobranom u more gdje je pronađen od strane njemačkih brodova, zarobljen i odveden u Zeleniku.

Supermarine Spitfire MK IX Trop

Vidljivost na lokalitetu je često izazovna kao i orijentacija pod vodom. Najprominentniji dio je motor Rolls Royce Merlin oko koga se nalaze djelovi limova. Nedaleko od motora je i jedno krilo kao i zadnji dio, to jest, rep aviona sa kormilom pravca i visine na kojima se nalazi i točak sa zadnjim stajnim trapom. Centralni dio aviona sa kokpitom i ostacima elekro i hidraulične instalacije se nalazi u neposrednoj blizini.

U međuvremenu je podnijeta inicijativa Upravi za zaštitu kulturnih dobara da se ovaj vrijedan istorijski lokalitet proglasi kulturnim dobrom i zaštiti kako bi novim generacijama osvijetlio priče iz Drugog svjetskog rata.

/Fotografije i tekst: Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam/

Plastični otpad kao građa za kuće koje je uništio tajfun na Filipinima

0
Plastika u moru

Grupa entuzijasta na Filipinama osmislila je način da smanji plastični otpad u svojoj zemlji koja je pri vrhu liste država koje najviše zagađuju okeane plastikom.

Okupljeni u socijalnom preduzeću The Plastic Flamingo (The Plaf) prikupljaju otpad, čiste ga, suše, zatim cijepaju na komadiće i oblikuju u djelove koji mogu biti upotrebljavani kao građa za ograde, spoljni namještaj, pontone. Sada su u pregovorima sa drugim nevladinim organizacijama kako bi materijal mogao da se koristi u izgradnji kuća uništenih usljed udara tajfuna.
Do sada su prikupili 100 tona plastičnog otpada, a cilj im je da godišnje apcikliraju 2000 tona plastičnog otpada.
– To je 100% apcikliran materijal, u potpunosti napravljen od plastičnog otpada, dodajemo samo aditive i boje. Nema potrebe za odražavanjem, ne truli, ne lomi se – kažu u The Plaf i pozivaju građane da im donesu plastični otpad.
Prema Programu za životnu sredinu UN, godišnje se proizvede 300 miliona tona plastičnog otpada. Pandemija je dodatno otežala situaciju zbog povećane količine maski, rukavica, vizira, posuda za hranu za ponijeti, kao i pakovanja potrebnih za onlajn porudžbine. Ovogodišnji izvještaj Univerziteta u Oksfordu Naš svijet u brojkama upozorava da oko 80% plastike u okeanima dolazi iz azijskih reka, a samo Filipini doprinose trećini ukupne cifre. Ipak, ova zemlja nema jasnu strategiju kad je riječ o plastičnom otpadu.
– Ljudi ne znaju kako da odlože ovu plastiku i ona završava na deponijama ili u okeanima. Umjesto toga, možete je dati reciklažnom centru poput našeg i mi ćemo je apciklirati u bolje proizvode – kaže Allison Tan iz The Plaf.
 
/M. D./

Ozvaničena saradnja Unije pomoraca Crne Gore i Udruženja pomoraca Srbije

0
Pomorci

Bolje pozicioniranje pomoraca na nacionalnom i međunarodnom nivou, jedan je od ciljeva Memoranduma o saradnji Unije pomoraca Crne Gore i Udruženja pomoraca Republike Srbije, koju su potpisali Neđeljko Radulović i Boško Šekerović.

Oblasti saradnje dvije pomorske organizacije su implementacija u nacionalna zakonodavstva svih relevantnih konvencija i propisa; rad sa nadležnim institucijama i ostalim zainteresovanim subjektima na zakonskim i podzakonskim aktima koji se tiču pomoraca – podizanje nivoa etike, integriteta, transparentnosti i kontrole rada institucija od kojih pomorci zavise; sprovođenje efikasne javne kontrole institucija u cilju zaštite od korupcije i drugih oblika ugrožavanja interesa pomoraca; saradnja sa obrazovnim ustanovama i centrima koji pomorcima obezbjeđuju obrazovanje i obuke; edukacija i istraživanje; primjena međunarodnih standarda i dobre prakse.
Kako je u Memorandumu navedeno, strane su voljne da razmotre, i kada je to moguće prihvate, i druge predloge oblasti za saradnju kada se za to steknu uslovi i volja.
Obje organizacije saglasne su da saradnju razviju kroz osmišljavanje, planiranje i sprovođenje projekata od obostranog interesa; zajedničko apliciranje za finansiranje projekata kod domaćih i međunarodnih partnera i donatora; organizaciju foruma, okruglih stolova, konferencija; izradu studija i analiza, u cilju daljeg unapređenja znanja u oblasti pomorstva; organizaciju periodičnih konsultacija, razmenu informacija i iskustava i novih saznanja; osmišljavanje i sprovođenje edukativnih programa; osmišljavanje i sprovođenje medijskih kampanja.
Saradnja će se zasnivati na principima partnerstva, transparentnosti, odgovornosti i međusobnog informisanja.