Opština Kotor poziva fizička i pravna lica koja su vlasnici bilborda na teritoriji opštine Kotor da podnesu zahtjev za izdavanje UT uslova Sekretarijatu za urbanizam, građevinsarstvo i prostorno planiranje, jer će u suprotnom Komunalna inspekcija postupiti po zakonu i iste ukloniti o trošku vlasnika.
Opština Kotor posjeduje bazu podataka sa lokacijom, koordinatama i fotografijama bilborda na teritoriji opštine Kotor. Ista je sačinjena u saradnji sa Komunalnom inspekcijom i evidentirano je ukupno 239 bilborda.
Od ukupnog broja, ovom Sekretarijatu se zahtjevom za izdavanje UT uslova se obratilo samo osam fizičkih lica i privrednih subjekata za ukupno 39 bilborda.
Za 200 bilborda nijesu podnešeni zahtjevi uprkos istaknutim obavještenjima Komunalne inspekcije da je to potrebno učiniti.
Nadležna turistička inspekcija vršila je pojačane aktivnosti u proteklom periodu na kontroli nelegalnog izdavanja smještaja na teritoriji Opštine Kotor u skladu sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu.
U poslednjih mjesec dana izvršeno je 58 inspekcijskih kontrola zasnovanih na nepravilnostima koje se odnose na oglašavanje i reklamiranje neregistrovanog smještaja.
Prilikom konotrola izdata su 43 prekršajna naloga u iznosu od 21.200,00 eura i šest rješenja o zabrani obavljanja turističke djelatnosti. Inspekcijskom kontrolom nadležni turistički inspektor je konstatovao nepravilnost u radu i određenih turističkih agencija. Većina njih je sankcionisana prekršajnim nalogom, a jednoj je izdato rješenje o zabrani obavljanja turističke djelatnosti.
Ovim putem apelujemo na izdavaoce privatnog smještaja da se isti registruju u Centralni turistički registar kako bi izbjegli eventualno sankcionisanje prilikom vršenja inspekcijskih kontrola, saopšteno je iz Opštine Kotor.
U kategoriji najbolji turistički film, pored Crne Gore, takmičilo se još evropskih i svjetskih destinacija, među kojima su Danska, Austrija, Litvanija, Španija, Grčka, Južna Afrika i Australija.
Predstavnici festivala NYF TV & Film Awards kazali su da su televizijske i filmske nagrade za ovu godinu bile visoko konkurentne, a upečatljiv sadržaj iz cijelog svijeta zadivio je veliki žiri.
„Dobitnici su prikazali strastveno i inovativno pripovijedanje koje je inspirisalo gledaoce u različitim žanrovima, uključujući zabavu, dokumentarne filmove, novinarstvo, sport, promociju i korporativne imidž filmove“, dodali su predstavnici festivala NYF TV & Film Awards.
To je treća međunarodna nagrada koja je u okviru CIFFT festivala dodijeljena destinacijskom filmu U društvu prirode, budući da je ove godine osvojio prvu nagradu na Međunarodnom festivalu turističkog filma The Golden City Gate u Berlinu i srebrnu nagradu na Međunarodnom festivalu turističkog filma ITTFA u Africi.
„TV spot U društvu prirode je namijenjen promociji turističke ponude na domaćem, regionalnom i inostranim tržištima u pravcu održavanja i unapređenja imidža destinacije, animiranja turista da posjete Crnu Goru i što bržeg oporavka turističkog prometa od posljedica izazvanih pandemijom korona virusa“, navodi se u saopštenju.
Spot, kako se dodaje, prikazuje integralnu crnogorsku turističku ponudu, raznolikost i kontrast destinacije. Kombinovanjem autentičnih lica i karaktera sa jedne i vrhunske arhitekture i pejzaža, sa druge strane, ukazuje na tanku granicu između prirode i čovjeka i kroz snažan emotivan izraz šalje poruku da su ljudi u Crnoj Gori brižni, topli i nadasve gostoprimljivi i dobri domaćini, te da zahvaljujući bogatstvu i čistoći prirode i raznovrsnosti ponude turisti mogu kvalitetno provesti odmor u Crnoj Gori, osjećajući se bezbjedno i mirno.
Kreator idejnog koncepta TV spota i marketinške kampanje U društvu prirode je Bojan Joksimović, a režija je povjerena jednom od najuspješnijih crnogorskih reditelja mlađe generacije, Ivanu Marinoviću iz Herceg Novog.
Spot je sniman u produkciji Artikulacija film, producentske kuće iz Podgorice na čelu sa producentom Ivanom Đurovićem.
„Osim na crnogorskom spot je urađen na dodatnih sedam jezika (albanski, engleski, francuski, kineski, njemački, poljski, ruski), što je od izuzetne važnosti za promociju na različitim ciljnim tržištima“, dodaje se u saopštenju.
Predsjednici opština Herceg Novi i Foča, Stevan Katić i Milan Vukadinović sastali su se danas kako bi razgovarali o povezivanju i saradnji dva grada. Iz Opštine Foča upućena je inicijativa za bratimljenje, sa kojom su se saglasili predstavnici hercegnovske lokalne uprave.
Kako je istaknuto na sastanku, dva grada već godinama sarađuju i postoji obostrana zainteresovanost da taj odnos bude ozvaničen bratimljenjem. Dogovoreno je da će u narednom periodu biti nastavljena komunikacija kako bi bili ostvareni svi formalni preduslovi za potpisivanje sporazuma.
Osim činjenice da su Herceg Novi i Foča gradovi hercega Stefana, ove dvije opštine povezuje bliskost među ljudima, koja se ogleda u činjenici da je Novi godinama omiljena destinacija za turiste iz Foče i da postoje brojne veze među porodicama.
Takođe, oba grada su usmjerena da se razvijaju kao outdoor i festivalske destinacije, te je dogovorena razmjena dobrih praksi kada je u pitanju turizam, organizacija manifestacija i upravljanje parkom prirode.
Prepoznata je i mogućnost za saradnju u oblasti zdravstvenog turizma i zapošljavanja, s obzirom na činjenicu da Herceg Novi ima Institut Igalo, a Foča Medicinski fakultet.
Čelnici dvije opštine razgovarali su i o potrebi uređenja putne infrastrukture na pravcima koji povezuju Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, kao jednom od najvažnijih razvojnih pitanja. Saglasili su se da je ovo tema od obostranog interesa, čije rješavanje na državnom nivou treba inicirati zajedničkim snagama.
Sastanku u Kabinetu predsjednika Opštine Herceg Novi prisustvovali su i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, potpredsjednik Mirko Mustur, savjetnik predsjednika Nenad Vitomirović, a u ime Opštine Foča zamjenica načelnika i načelnica za privredu i društvene djelatnosti, Vesna Rašević i Olivera Elez.
Student šeste godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Novljanin Stefan Janičić, dobitnik je nagrade za najuspješnijeg studenta Herceg Novog za 2021. godinu. Nagrada će mu biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Herceg Novi, u četvrtak 28. oktobra.
Sa prosječnom ocjenom 10, Stefan se već pokazao kao izuzetno uspješan student. Dobitnik je nagrade Univerziteta u Novom Sadu za postignut uspjeh u toku studiranja.
Tokom pandemije virusa Covid-19 volontirao je u call centru Medicinskog fakulteta i u okviru medicinskog interventnog tima, i na taj način pomogao stanovnicima Novog Sada i šire okoline koji su bili na kućnom liječenju. Od novembra 2020. učestvuje u radu bolničkih Covid jedinica u Kliničkom centru Vojvodine i pomaže zdravstvenom osoblju. Dobitnik je zahvalnice Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo Vojvodine za nesebičnu podršku i pomoć u borbi protiv pandemije.
Tokom studijske 2019/2020 obavljao je dužnost demonstratora na katedri za patologiju, sa čime će nastaviti i tokom tekuće studentske godine.
Stefan je bio u timu koji je predstavljao Medicinski fakultet u Novom Sadu na balkanskom takmičenju iz fiziologije u Sarajevu, gdje je osvojio prvo mjesto.
Kako ističe profesorica doc dr. Bojana Andrejić Višnjić sa katedre za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, Stefan je tokom dosadašnjeg školovanja pokazao zainteresovanost i za naučne djelatnosti. Autor je naučnih radova među kojima “Bolesti štitaste žlijezde kod pacijenata oboljelih od tipa 2 dijabetesa“, učestvovao je na međunarodnim kongresima u Berlinu i Banja Luci.
U sekciji prve pomoći stekao je zvanje edukatora, učestvuje u aktivnostima obuke kolega i građana u vještinama prve pomoći na terenu.
Dodjela nagrade najuspješnijem studentu u okviru svečanosti povodom praznika grada praksa je koju Opština Herceg Novi sprovodi već četvrtu godinu zaredom.
Kako ističe sekretarka za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Ana Zambelić Pištalo, Herceg Novi je posebno ponosan na mlade ljude koji se ističu, dobijaju nagrade i zajednicu iz koje potiču predstavljaju na najbolji način, a ovo je samo jedan od primjera kako lokalna uprava afirmiše njihov rad i uspjehe.
U regionu je najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Srbiji, na drugom mjestu je Crna Gora, a na trećem Slovenija.
U Srbiji je registrovano 1.336 zaraženih na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana, u Crnoj Gori 914, Sloveniji 902, Hrvatskoj 688, Bosni i Hercegovini (BiH) 244, Albaniji 239, Sjevernoj Makedoniji 236 i na Kosovu 13.
Tri zainteresovana ponuđača za koncesiju nad aerodromima Podgorica i Tivat sutra će predstavnicima tenderske komisije i Vlade predstaviti šta planiraju da urade sa aerodromima, ukoliko dobiju koncesiju po aktuelnom tenderu, koji je raspisala prethodna vlada krajem 2019. godine. Svoje planove za aerodrome će predstaviti Korporasion Amerika airports, Inčon internacional airports korporejšn i francusko-turski konzorcijum koji čine Aeroport de Pari (ADP) i TAV.
Ponuđači će imati po sat i po da tenderskoj komisiji predstave dinamiku i obim uslova ulaganja, početak obavljanja koncesionih aktivnosti, zatim da kažu sa kojim aerodromima planiraju saradnju, tržišne aktivnosti, potencijalne nove rute, kao i da predstave planove sa sadašnjim zaposlenima Aerodroma Crne Gore.
Vlada nakon što čuje planove potencijalnih koncesionara treba da odluči da li će nastaviti sa sledećom fazom tenderskog postupka ili će prekinuti tenderski postupak i odustati od davanja aerodroma pod koncesiju ili raspisati novi tender. Takođe, prema informacijama “Dana”, jedna od opcija, kojoj je Vlada najbliža je da prekine sadašnji i raspiše novi tender po drugačijim uslovima, koje je već u razgovorima prezentovala zainteresovanim ponuđačima. Novi tender bi, prema našim informacijama, bio poseban za aerodrom Tivat i Aerodrom Podgorica. Takođe, Vlada planira da sa jednim od ova dva uključi i aerodrom Berane.
Poznavaoci prilika u vazdušnom saobraćaju, sa kojima je “Dan” razgovarao, kazali su da Vlada u ovom momentu može očekivati da da aerodrome pod koncesiju pod uslovima koji su propisani prije pandemije. To su, između ostalog, 100 miliona avansa i 15 odsto od profita, kao i investicije od preko 200 miliona eura.
Vlada planira da odvoji koncesije za aerodrome Tivat i Podgorica kako bi dobila više novca od koncesionara i kako bi se dobila konkurencija, koja bi natjerala koncesionare da otvaraju što više novih letova i dovode više avio-kompanija. Naravno, postoji mogućnost i da u slučaju odvojenih koncesija, isti ponuđač dobije oba aerodroma pod koncesiju.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija su nam ranije kazali da predstavljanje planova potencijalnih koncesionara nije drugi krug tenderskog postupka, već da žele da čuju planove koncesionara i da će nakon toga donijeti odluku šta će dalje raditi sa tenderskim postupkom. Tenderski postupak za aerodrome raspisala je prethodna Vlada, ali je sve stalo nakon pandemije, početkom prošle godine.
Koalicija na vlasti nekad bila protiv zakupa Aerodroma
Aerodrom Tivat – foto Boka News
Političke partije koje su preuzele vlast prošle godine, dok su bile u opozicije bile su protiv davanja aerodroma pod koncesiju. To su DF, Demokrate i URA. Međutim, nova Vlada, koju je ta koalicija podržala, nije prekidala tenderski postupak, već je odlučila da sasluša ponuđače i da ili po aktuelnom ili po novom tenderu nađe koncesionara za aerodrome. Političke partije nisu kritikovale ili pokušale da utiču na Vladu da prekine tenderski postupak, makar u javnim nastupima.
Državno preduzeće je prije pandemije bilježilo odlične rezultate i veliki profit, međutim, u godini pandemije je imalo 14 miliona eura minusa i bilo je u velikim problemima.
Osim pandemije, više nema ni nacionalnog avio-prevoznika koji je imao veliki udio u broju prevezenih putnika preko naših aerodroma. Novi avio-prevoznik Er Montenegro ima mnogo manje letova nego što je imao Montenegro erlajns koji je otišao pod stečaj.
Hrvatska je pomorska zemlja te su brodovi, uglavnom trajekti i katamarani, često jedina veza s civilizacijom za desetke tisuća stanovnika na 47 naseljenih otoka. Zbog toga je učinkovit i ekološki brodski prijevoz od strateške važnosti za našu zemlju. Dio rješenja bi mogao biti i sustav autonomnih električnih brodova, prijedlog čega je jučer predstavljen u Zagrebu, javlja Poslovni.hr.
Na Fakultetu Strojarstva i brodogradnje (FSB) potpisana je inicijativa “Autonomni elektro-brodovi za pametne otoke i gradove“ s ciljem razvoja suvremenog brodskog prijevoza, pritom koristeći nultu stopu emisija, oslanjajući se isključivo na “zelena“ goriva.
Na FSB-u ističu da tehnološki napredni pogon na brodovima prati djelomična ili potpuna autonomija, gdje na prvo mjesto dolaze sigurnosni aspekti prijevoza putnika, a autonomno pristajanje prvi je razvojni korak.
Inicijativa predviđa razvoj i gradnju 21 putničkog broda kapaciteta 100 do 300 putnika, koji će biti izgrađeni u tri veličine, te će po jedan od svakog modela biti smješteni diljem Jadrana u sklopu pilot projekta testiranja mogućnosti pojedinih destinacija. Bit će odabrano ukupno sedam destinacija temeljem zajedničkoga promišljanja s nadležnim tijelima.
Razvoj flote elektro-brodova prate i zahtjevi za razvojem energetske infrastrukture za opskrbu brodova električnom energijom. Projekt predviđa i razvoj punionica s baterijskim spremnicima te solarnim elektranama za proizvodnu električne energije.
Baterijski spremnici punionica brodova svojim spajanjem na energetsku infrastrukturu doprinijet će razvoju pametnih otoka i gradova kao dio sustava “pametnih“ mreža koje će omogućavati pohranu i isporuku električne energije.
Kako je pojasnio Tomislav Uroda, direktor tvrtke “iCat – integrator i brodograditelj” na čijim će se brodovima testirati i primjenjivati elektro-pogon i autonomna plovidba, na temelju postojećeg iCat modela razvit će se projekt putničkog broda kao i sustav upravljanja i nadzora broda zasnovan na naprednim metodama i tehnologiji umjetne inteligencije (AI).
Nadzor i upravljanje brodom, robotizirani sustav za nadopunjavanje brodskih spremnika energije, te sustav pametnih punionica velike snage koje koriste energiju iz obnovljivih izvora, predstavljaju okosnicu razvoja i primjene suvremenih tehničkih rješenja u pomorskom prijevozu.
Kako bi značajno unaprijedila život otočana i stanovnika u priobalnim gradovima, ali i turista koji te krajeve posjećuju, ovom inicijativom Hrvatska ima jedinstvenu priliku kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti i ostala EU sredstava pridonijeti provedbi zelene i digitalne tranzicije.
Bogati obnovljivim izvorima energije, hrvatski otoci mogu predvoditi energetsku tranziciju prema potpuno ugljično neutralnom gospodarstvu u 2050. godine, rekao je Uroda.
Uz njega Inicijativu su potpisali još profesori Dubravko Majetić, dekan FSB-a, koji je inače i voditelj energetskog dijela projekta integracije broda s elektroenergetskim sustavom na obali i optimizacije proizvodnih procesa, te Gordan Gledec, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i voditelj razvoja sustava upravljanja i nadzora broda zasnovanog na AI, elektro-pogona, te prijenosa i distribucije električne energije.
Tu je i Boris Ćosić, direktor Centra za transfer tehnologije (CTT), koji je voditelj projekta suradnje iCat – FSB, te Nedjeljko Perić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT), a ovdje je kao voditelj projekta suradnje iCat – FER.
Hrvatski otoci nemaju većih postrojenja koja koriste energiju iz fosilnih goriva, a sve su češće izgradnje postrojenja koja koriste obnovljive izvore, kao što su sunčane elektrane na Visu, Cresu, Unijama i drugdje.
Uzimajući u obzir navedeno, dekarbonizacija u potrošnji i proizvodnji električne energije brzo će biti provedena, a transport i povezivanje otoka predstavljaju bitnu stavku koja je ovisna o fosilnim gorivima, piše Poslovni.hr.
Skup za spas klime u Glasgowu Foto: Yves Herman/File Photo / REUTERS
Posljednji pokušaj za spas klime. Tako svjetski mediji opisuju UN-ov skup u Glasgowu, na kojem će se početkom novembra okupiti predstavnici gotovo svih zemalja. Svjetska meteorološka organizacija danas je upozorila da smo daleko od postizanja ciljeva za ograničavanje rasta temperature.
Svijet nije uspio ni u pandemijskoj 2020. usporiti rast koncentracije stakleničkih plinova. Dosegnuli su rekordne razine, iako je svjetsko gospodarstvo znatno usporilo.
– Opet smo oborili rekorde kad je riječ o glavnim stakleničkim plinovima: ugljikovu dioksidu, metanu i dušikovu oksidu. Negativan trend koji promatramo već desetljećima nastavio se i ove godine, kaže glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas.
UN se pribojava da će to dovesti do porasta temperature znatno iznad jednog i pol stupnja do kraja stoljeća, koliko se predviđa u Pariškom sporazumu, dok bi se prema nekim procjenama to moglo dogoditi već u idućih 15 godina.
O tome kako zaustaviti klimatske promjene raspravljat će predstavnici gotovo 200 zemalja na UN-ovoj konferenciji u Glasgowu početkom studenog.
– Trebalo bi što više ljudi pristati na to da ne proizvode previše ugljikova dioksida do sredine stoljeća. Mislim da je to moguće. Bit će ovo vrlo težak summit i možda nećemo postići dogovore koji su nam potrebni, kaže britanski premijer Boris Johnson.
Prosvjednici u Madridu očekuju važne dogovore u Glasgowu. Upozoravaju da su staklenički plinovi već prouzročili klimatsku katastrofu.
– Moramo djelovati sada, zato smo tu, nije važno gdje se nalazite, svugdje možete prosvjedovati i to trebate učiniti sad ili nikad, ističe jedna od prosvjednica.
Ugljen i nafta najveći su izvori onečišćenja koji mijenjaju klimu, a Svjetska meteorološka organizacija poziva da se ponovno razmotre industrijski, energetski i transportni sustavi.
Znanstvenici od svjetskih lidera traže da u Glasgowu pristanu na preuzimanje obveza zahvaljujući kojima bi se drastično smanjila emisija stakleničkih plinova.
Proteklog vikenda u Igalu je održano tradicionalno međunarodno takmičenje u sportskom ribolovu 12. Kup rombuna – Memorijal Milovan Miško Vujičić na kojem je učestvovalo 25 ekipa iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Prvo mjesto u ekipnoj konkurenciji i ove godine osvojila je ekipa „Igalo 1“ ( Marko Radosavljević, Aleksandar Milosavljević, Miloš Dašić) sa 56.760 bodova, drugo „Sabljarka“ Meljine (Ljubinko Vrbnjak, Danilo Maslovarić, Svetozar Knežević“) sa 52.622, a treće ekipa „Jugole Grakalić“ Herceg Novi ( Goran Kovačević, Nikola Kapetanović, Bojan Matijašević) sa 51.008 bodova.
Kup rombuna
Najbolji pojedinac bio je Aleksandar Milosavljević („Igalo“) sa 32.514 bodova, srebrnu medalju osvojio je Milan Bubanja („Ama“ Kostanjica) sa 26.040, a bronzanu Zoran Beljkaš („Delfin“ Budva) sa 25.824 boda.
Odličan tehnički organizator, kao i uvjek do sada bio je klub „Igalo“.
