Student šeste godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Novljanin Stefan Janičić, dobitnik je nagrade za najuspješnijeg studenta Herceg Novog za 2021. godinu. Nagrada će mu biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Herceg Novi, u četvrtak 28. oktobra.
Sa prosječnom ocjenom 10, Stefan se već pokazao kao izuzetno uspješan student. Dobitnik je nagrade Univerziteta u Novom Sadu za postignut uspjeh u toku studiranja.
Tokom pandemije virusa Covid-19 volontirao je u call centru Medicinskog fakulteta i u okviru medicinskog interventnog tima, i na taj način pomogao stanovnicima Novog Sada i šire okoline koji su bili na kućnom liječenju. Od novembra 2020. učestvuje u radu bolničkih Covid jedinica u Kliničkom centru Vojvodine i pomaže zdravstvenom osoblju. Dobitnik je zahvalnice Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo Vojvodine za nesebičnu podršku i pomoć u borbi protiv pandemije.
Tokom studijske 2019/2020 obavljao je dužnost demonstratora na katedri za patologiju, sa čime će nastaviti i tokom tekuće studentske godine.
Stefan je bio u timu koji je predstavljao Medicinski fakultet u Novom Sadu na balkanskom takmičenju iz fiziologije u Sarajevu, gdje je osvojio prvo mjesto.
Kako ističe profesorica doc dr. Bojana Andrejić Višnjić sa katedre za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, Stefan je tokom dosadašnjeg školovanja pokazao zainteresovanost i za naučne djelatnosti. Autor je naučnih radova među kojima “Bolesti štitaste žlijezde kod pacijenata oboljelih od tipa 2 dijabetesa“, učestvovao je na međunarodnim kongresima u Berlinu i Banja Luci.
U sekciji prve pomoći stekao je zvanje edukatora, učestvuje u aktivnostima obuke kolega i građana u vještinama prve pomoći na terenu.
Dodjela nagrade najuspješnijem studentu u okviru svečanosti povodom praznika grada praksa je koju Opština Herceg Novi sprovodi već četvrtu godinu zaredom.
Kako ističe sekretarka za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Ana Zambelić Pištalo, Herceg Novi je posebno ponosan na mlade ljude koji se ističu, dobijaju nagrade i zajednicu iz koje potiču predstavljaju na najbolji način, a ovo je samo jedan od primjera kako lokalna uprava afirmiše njihov rad i uspjehe.
U regionu je najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Srbiji, na drugom mjestu je Crna Gora, a na trećem Slovenija.
U Srbiji je registrovano 1.336 zaraženih na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana, u Crnoj Gori 914, Sloveniji 902, Hrvatskoj 688, Bosni i Hercegovini (BiH) 244, Albaniji 239, Sjevernoj Makedoniji 236 i na Kosovu 13.
Tri zainteresovana ponuđača za koncesiju nad aerodromima Podgorica i Tivat sutra će predstavnicima tenderske komisije i Vlade predstaviti šta planiraju da urade sa aerodromima, ukoliko dobiju koncesiju po aktuelnom tenderu, koji je raspisala prethodna vlada krajem 2019. godine. Svoje planove za aerodrome će predstaviti Korporasion Amerika airports, Inčon internacional airports korporejšn i francusko-turski konzorcijum koji čine Aeroport de Pari (ADP) i TAV.
Ponuđači će imati po sat i po da tenderskoj komisiji predstave dinamiku i obim uslova ulaganja, početak obavljanja koncesionih aktivnosti, zatim da kažu sa kojim aerodromima planiraju saradnju, tržišne aktivnosti, potencijalne nove rute, kao i da predstave planove sa sadašnjim zaposlenima Aerodroma Crne Gore.
Vlada nakon što čuje planove potencijalnih koncesionara treba da odluči da li će nastaviti sa sledećom fazom tenderskog postupka ili će prekinuti tenderski postupak i odustati od davanja aerodroma pod koncesiju ili raspisati novi tender. Takođe, prema informacijama “Dana”, jedna od opcija, kojoj je Vlada najbliža je da prekine sadašnji i raspiše novi tender po drugačijim uslovima, koje je već u razgovorima prezentovala zainteresovanim ponuđačima. Novi tender bi, prema našim informacijama, bio poseban za aerodrom Tivat i Aerodrom Podgorica. Takođe, Vlada planira da sa jednim od ova dva uključi i aerodrom Berane.
Poznavaoci prilika u vazdušnom saobraćaju, sa kojima je “Dan” razgovarao, kazali su da Vlada u ovom momentu može očekivati da da aerodrome pod koncesiju pod uslovima koji su propisani prije pandemije. To su, između ostalog, 100 miliona avansa i 15 odsto od profita, kao i investicije od preko 200 miliona eura.
Vlada planira da odvoji koncesije za aerodrome Tivat i Podgorica kako bi dobila više novca od koncesionara i kako bi se dobila konkurencija, koja bi natjerala koncesionare da otvaraju što više novih letova i dovode više avio-kompanija. Naravno, postoji mogućnost i da u slučaju odvojenih koncesija, isti ponuđač dobije oba aerodroma pod koncesiju.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija su nam ranije kazali da predstavljanje planova potencijalnih koncesionara nije drugi krug tenderskog postupka, već da žele da čuju planove koncesionara i da će nakon toga donijeti odluku šta će dalje raditi sa tenderskim postupkom. Tenderski postupak za aerodrome raspisala je prethodna Vlada, ali je sve stalo nakon pandemije, početkom prošle godine.
Koalicija na vlasti nekad bila protiv zakupa Aerodroma
Aerodrom Tivat – foto Boka News
Političke partije koje su preuzele vlast prošle godine, dok su bile u opozicije bile su protiv davanja aerodroma pod koncesiju. To su DF, Demokrate i URA. Međutim, nova Vlada, koju je ta koalicija podržala, nije prekidala tenderski postupak, već je odlučila da sasluša ponuđače i da ili po aktuelnom ili po novom tenderu nađe koncesionara za aerodrome. Političke partije nisu kritikovale ili pokušale da utiču na Vladu da prekine tenderski postupak, makar u javnim nastupima.
Državno preduzeće je prije pandemije bilježilo odlične rezultate i veliki profit, međutim, u godini pandemije je imalo 14 miliona eura minusa i bilo je u velikim problemima.
Osim pandemije, više nema ni nacionalnog avio-prevoznika koji je imao veliki udio u broju prevezenih putnika preko naših aerodroma. Novi avio-prevoznik Er Montenegro ima mnogo manje letova nego što je imao Montenegro erlajns koji je otišao pod stečaj.
Hrvatska je pomorska zemlja te su brodovi, uglavnom trajekti i katamarani, često jedina veza s civilizacijom za desetke tisuća stanovnika na 47 naseljenih otoka. Zbog toga je učinkovit i ekološki brodski prijevoz od strateške važnosti za našu zemlju. Dio rješenja bi mogao biti i sustav autonomnih električnih brodova, prijedlog čega je jučer predstavljen u Zagrebu, javlja Poslovni.hr.
Na Fakultetu Strojarstva i brodogradnje (FSB) potpisana je inicijativa “Autonomni elektro-brodovi za pametne otoke i gradove“ s ciljem razvoja suvremenog brodskog prijevoza, pritom koristeći nultu stopu emisija, oslanjajući se isključivo na “zelena“ goriva.
Na FSB-u ističu da tehnološki napredni pogon na brodovima prati djelomična ili potpuna autonomija, gdje na prvo mjesto dolaze sigurnosni aspekti prijevoza putnika, a autonomno pristajanje prvi je razvojni korak.
Inicijativa predviđa razvoj i gradnju 21 putničkog broda kapaciteta 100 do 300 putnika, koji će biti izgrađeni u tri veličine, te će po jedan od svakog modela biti smješteni diljem Jadrana u sklopu pilot projekta testiranja mogućnosti pojedinih destinacija. Bit će odabrano ukupno sedam destinacija temeljem zajedničkoga promišljanja s nadležnim tijelima.
Razvoj flote elektro-brodova prate i zahtjevi za razvojem energetske infrastrukture za opskrbu brodova električnom energijom. Projekt predviđa i razvoj punionica s baterijskim spremnicima te solarnim elektranama za proizvodnu električne energije.
Baterijski spremnici punionica brodova svojim spajanjem na energetsku infrastrukturu doprinijet će razvoju pametnih otoka i gradova kao dio sustava “pametnih“ mreža koje će omogućavati pohranu i isporuku električne energije.
Kako je pojasnio Tomislav Uroda, direktor tvrtke “iCat – integrator i brodograditelj” na čijim će se brodovima testirati i primjenjivati elektro-pogon i autonomna plovidba, na temelju postojećeg iCat modela razvit će se projekt putničkog broda kao i sustav upravljanja i nadzora broda zasnovan na naprednim metodama i tehnologiji umjetne inteligencije (AI).
Nadzor i upravljanje brodom, robotizirani sustav za nadopunjavanje brodskih spremnika energije, te sustav pametnih punionica velike snage koje koriste energiju iz obnovljivih izvora, predstavljaju okosnicu razvoja i primjene suvremenih tehničkih rješenja u pomorskom prijevozu.
Kako bi značajno unaprijedila život otočana i stanovnika u priobalnim gradovima, ali i turista koji te krajeve posjećuju, ovom inicijativom Hrvatska ima jedinstvenu priliku kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti i ostala EU sredstava pridonijeti provedbi zelene i digitalne tranzicije.
Bogati obnovljivim izvorima energije, hrvatski otoci mogu predvoditi energetsku tranziciju prema potpuno ugljično neutralnom gospodarstvu u 2050. godine, rekao je Uroda.
Uz njega Inicijativu su potpisali još profesori Dubravko Majetić, dekan FSB-a, koji je inače i voditelj energetskog dijela projekta integracije broda s elektroenergetskim sustavom na obali i optimizacije proizvodnih procesa, te Gordan Gledec, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i voditelj razvoja sustava upravljanja i nadzora broda zasnovanog na AI, elektro-pogona, te prijenosa i distribucije električne energije.
Tu je i Boris Ćosić, direktor Centra za transfer tehnologije (CTT), koji je voditelj projekta suradnje iCat – FSB, te Nedjeljko Perić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT), a ovdje je kao voditelj projekta suradnje iCat – FER.
Hrvatski otoci nemaju većih postrojenja koja koriste energiju iz fosilnih goriva, a sve su češće izgradnje postrojenja koja koriste obnovljive izvore, kao što su sunčane elektrane na Visu, Cresu, Unijama i drugdje.
Uzimajući u obzir navedeno, dekarbonizacija u potrošnji i proizvodnji električne energije brzo će biti provedena, a transport i povezivanje otoka predstavljaju bitnu stavku koja je ovisna o fosilnim gorivima, piše Poslovni.hr.
Skup za spas klime u Glasgowu Foto: Yves Herman/File Photo / REUTERS
Posljednji pokušaj za spas klime. Tako svjetski mediji opisuju UN-ov skup u Glasgowu, na kojem će se početkom novembra okupiti predstavnici gotovo svih zemalja. Svjetska meteorološka organizacija danas je upozorila da smo daleko od postizanja ciljeva za ograničavanje rasta temperature.
Svijet nije uspio ni u pandemijskoj 2020. usporiti rast koncentracije stakleničkih plinova. Dosegnuli su rekordne razine, iako je svjetsko gospodarstvo znatno usporilo.
– Opet smo oborili rekorde kad je riječ o glavnim stakleničkim plinovima: ugljikovu dioksidu, metanu i dušikovu oksidu. Negativan trend koji promatramo već desetljećima nastavio se i ove godine, kaže glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas.
UN se pribojava da će to dovesti do porasta temperature znatno iznad jednog i pol stupnja do kraja stoljeća, koliko se predviđa u Pariškom sporazumu, dok bi se prema nekim procjenama to moglo dogoditi već u idućih 15 godina.
O tome kako zaustaviti klimatske promjene raspravljat će predstavnici gotovo 200 zemalja na UN-ovoj konferenciji u Glasgowu početkom studenog.
– Trebalo bi što više ljudi pristati na to da ne proizvode previše ugljikova dioksida do sredine stoljeća. Mislim da je to moguće. Bit će ovo vrlo težak summit i možda nećemo postići dogovore koji su nam potrebni, kaže britanski premijer Boris Johnson.
Prosvjednici u Madridu očekuju važne dogovore u Glasgowu. Upozoravaju da su staklenički plinovi već prouzročili klimatsku katastrofu.
– Moramo djelovati sada, zato smo tu, nije važno gdje se nalazite, svugdje možete prosvjedovati i to trebate učiniti sad ili nikad, ističe jedna od prosvjednica.
Ugljen i nafta najveći su izvori onečišćenja koji mijenjaju klimu, a Svjetska meteorološka organizacija poziva da se ponovno razmotre industrijski, energetski i transportni sustavi.
Znanstvenici od svjetskih lidera traže da u Glasgowu pristanu na preuzimanje obveza zahvaljujući kojima bi se drastično smanjila emisija stakleničkih plinova.
Proteklog vikenda u Igalu je održano tradicionalno međunarodno takmičenje u sportskom ribolovu 12. Kup rombuna – Memorijal Milovan Miško Vujičić na kojem je učestvovalo 25 ekipa iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Prvo mjesto u ekipnoj konkurenciji i ove godine osvojila je ekipa „Igalo 1“ ( Marko Radosavljević, Aleksandar Milosavljević, Miloš Dašić) sa 56.760 bodova, drugo „Sabljarka“ Meljine (Ljubinko Vrbnjak, Danilo Maslovarić, Svetozar Knežević“) sa 52.622, a treće ekipa „Jugole Grakalić“ Herceg Novi ( Goran Kovačević, Nikola Kapetanović, Bojan Matijašević) sa 51.008 bodova.
Kup rombuna
Najbolji pojedinac bio je Aleksandar Milosavljević („Igalo“) sa 32.514 bodova, srebrnu medalju osvojio je Milan Bubanja („Ama“ Kostanjica) sa 26.040, a bronzanu Zoran Beljkaš („Delfin“ Budva) sa 25.824 boda.
Odličan tehnički organizator, kao i uvjek do sada bio je klub „Igalo“.
Kompanija Global TS Montenegro u vlasništvu Taksina Šinavatre, naturalizovanog Crnogorca i bivšeg tajlandskog premijera, pokušava da proda jugoistočni dio ostrva Sveti Nikola, koje je prije četiri godine kupila od srpskog biznismena Stanka Caneta Subotića, pišu podgoričke Vijesti.
Više izvora je ovom listu nezvanično potvrdilo da najbogatiji Crnogorac, čije bogatstvo se prema Forbsovoj listi procenjuje na 1,6 mlrd USD, želi da proda zemljišni kompleks od tri i po hektara sa manjim kamenim objektima.
Dok Šinavatra navodno pokušava da proda atraktivnu lokaciju, iz Sekretarijata za zaštitu imovine Opštine Budva uputili su urgentni dopis Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da ostrvo Sveti Nikola dobije status zaštićenog prirodnog dobra.
Zahtijevaju i da se, kroz izmjenu Plana posebne namjene za priobalno područje, izbriše planirana gradnja na najvećem crnogorskom ostrvu.
U molbi upućenoj ministarstvu navodi se da se Sveti Nikola prostire na 47 hektara, od čega 90% površine čine šume 4. kategorije, dok ostrvo okružuju plaže u dužini od više od 840 metara. Ostrvo obiluje bogatom florom i faunom i predstavlja stanište brojnih vrsta ptica i sitne divljači.
– Država Crna Gora raspolaže sa više od 100 hiljada kvadrata nekretnina na ostrvu, dok se ostala površina nalazi u vlasništvu mještana, a dio u vlasništvu fizičkih lica koja su na sumnjiv način došla u posjed nepokretnosti s namjerom da je komercijalizuju i ugroze prirodni ambijent Školja, kako mještani nazivaju ostrvo – piše u dopisu u koji su Vijesti imale uvid.
Dodaje se da je Planom posebne namjene za priobalno područje, na ostrvu predviđena gradnja hotela sa 750 ležaja i marine za 50 plovila, što bi ugrozilo floru i faunu i prepoznatljivi ambijent i izgled ostrva, ali i kretanje morskih struja i strujanje vazduha. To bi, upozorava se, “oštetilo snabdijevanje pijeskom čitave Slovenske plaže i dovelo u pitanje nestanak jedne od najljepših plaža u Crnoj Gori”.
Sveti Nikola Budva
Šinavatrina kompanija je zaključila u aprilu 2017. kupoprodajni ugovor u iznosu od 24 mil EUR sa podgoričkom kompanijom San investments, iza koje stoji srpski biznismen Stanko Subotić Cane, čime je postala vlasnik 37.000 kvadrata zemlje na Svetom Nikoli, navode Vijesti, uz napomenu da su na ostrvu već bez dozvole bile izgrađene kamene prizemne zgrade.
Divlje objekte na ostrvu je, piše list, gradio prethodni vlasnik, beogradski biznismen i nekadašnji funkcioner JUL-a Nenad Đorđević, koji je 2007. prodao atraktivnu nekretninu Subotiću zbog, kako je tada rekao, opstrukcije državnih organa koji mu nisu dozvolili da na ostrvu realizuje ambiciozne planove.
Budva – U utorak, 26. oktobra 2021. godine u 19 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ (JU Muzeji i galerije Budve) biti otvorena izložba Đeljoša Đokaja. Kustoskinja izložbe je Jelena Đakonović, istpričarka umjetnosti, a izložbu će zvanično otvoriti Sead Đokaj.
U muzičkom djelu programa će nastupiti Kapuran Jovana učenica VII razreda ŠOMO Budva, odsjek klavir u klasi prof. Milice Ljubić.
„Po mom mišljenju, rad Đeljoša Đokaja otkriva jednu dovoljno savremenu, čak univerzalnu čuvstvenost, koju treba posmatrati i prihvatiti čak i izvan isključivo lokalne prizme. Zaista posebna, ona svakako sadrži neke elemente svog okruženja, ali je i transponovana u daleke reminiscencije, posebno tematske, te u prostorne, a katkad i kolorističke odnose. Iako privlačna sila, koja Đokaja vuče prema nadrealnom i metaforičkom, ostavlja gotovo neizbrisiv trag, umetnik se postepeno udaljio od simboličkog i fantastičnog slikarstva i prihvatio neposrednije, življe uticaje savremenih ambijenata koji ga okružuju. Ovu intimnu promjenu odnosa prema svijetu ispratila je i promjena umjetničkog jezika, čija je posljedica pročišćavanje izražaja, brisanje detalja, formalna sinteza površina i upotreba strožeg spektra boja… Đeljoš Đokaj vodi, po pepelom posutoj mediteranskoj zemlji, modro olovne boje, ranjene i bolom skrhane likove koji su teškom ljudskom žrtvom platili svoju humanost. Slikar tehnološke sadašnjosti, koju već osjećamo kao dio prošlosti, po kojoj se kreće robot, srećan poput dječaka u opancima iz čijih (očiju) udova klija korjenje i iz arterije kaplje krv. Slikar bivših i budućih seljenja… Crtež, boja i forma za jednu okamenjenu, metaliziranu sliku, čije vrijeme se prostire u beskraj, slično najmučnijim snovima. Zagonetne figure niču iz istorije čovjekovog „ega“, iz dubine čovjeka i dječaka, i prolaze poput krika, zapomaganja, gubeći se u zamrzloj daljini zeleno-plavog staklastog neba, sijajući za sobom predmete uspomena, otkrivajući odrubljene glave i fotografije dječaka i mladenaca. Figurativna dimenzija sadašnjosti obuzeta je prošlošću, albanskim i jugoslovenskim selom, djetinjstvom i ratom protiv nacizma. Sjećanja ulaze u dimenziju sadašnjosti. Svaki lik predstavlja jedinstvo sadašnjosti i uspomena. Istorija se ne priča niti prikazuje, osjeća se kao živa i neodvojiva od autobiografije. Ne priča se o godinama koje su prošle, nego iskonski likovi žele da prokažu objavljenje i raspeće sa fresaka srpskih, crnogorskih i makedonskih ikona. Njegovo slikarstvo puno je lica, glava, od kojih su noge odsječene i iz čijih suza i raspadanja dodir ruke slikara, pozitivnog i poetskog, želi da izvuče ono što se rađa i klija, da od jednog mučnog, zatvorenog kruga stvori prostor u kome bi neki ljudi ponovo mogli pokušati da žive. Pred ljudskim likom otkriva čuđenje, kao pred nekim antičkim kipom, iskopanim iz zemlje, ili izvađenim iz vode. Svaka figura ponovo dobija svoj oblik, kao iz neke anatomske sekcije ili kao pri komponiranju komadića nekog zabijenog predmeta. Isti, ovi duboki korjeni o narodu u selu, otvaraju stranice evropskog neba“, zapisala je o Đokajevom stvaralaštvu istoričarka umjetnosti Irina Subotić.
Izložba će biti otvorena do 17. novembra 2021. godine.
Na hrvatskim se otocima, posebno Krku, Cresu, Lošinju i Korčuli, posljednjih godina zahuktava priča o energetskoj tranziciji, no hronično nedostaje adekvatna edukacija građana, poručili su sudionici konferencije o korištenju obnovljivih izvora energije na otocima koja je održana na Korčuli.
Otoci su, kada je riječ o energetskoj tranziciji, odnosno prelasku na obnovljive izvore energije, posebno u fokusu s obzirom da je riječ o područjima čija je potreba za energetskom samodostatnošću veća nego drugdje.
Posebno je to izraženo u ljetnim mjesecima kada se za vrijeme turističke sezone stvara pojačani pritisak na postojeću infrastrukturu pa često dolazi do prekida u napajanju električnom energijom, ali i u opskrbi vodom, istaknuto je na Energetskoj akademiji pod nazivom “Čista Energija za EU otoke” održanoj u četvrtak i petak na otoku Korčuli u organizaciji Pokreta otoka i Tajništva za čistu energiju EU otoka.
No, “iako se suočavaju s posebnim izazovima, otoci su u jedinstvenoj poziciji da budu predvodnici energetske tranzicije zahvaljujući iznimnom bogatstvu obnovljivih izvora energije”, istaknula je Antonia Proka iz Tajništva za otoke.
“Otočne zajednice moraju iskoristiti svoju specifičnu povezanost kako bi uspješno pokrenule procese prelaska na obnovljive izvore energije i time povećale svoju otpornost”, rekla je Proka.
Implementacija čiste energije u sektore kao što su poljoprivreda i turizam, koji su na otocima najzastupljeniji, smanjuje operativne troškove i povećava konkurentnost proizvoda i usluga.
Neadekvatno gospodarenje otpadom, veliki problem na otocima, također se može velikoj mjeri riješiti implementacijom tehnologija čiste energije.
No, hrvatski se otoci u tim nastojanjima suočavaju s velikim izazovima kao što su nedovoljna osviještenost građana i nepostojanje adekvatne, kontinuirane edukacije, istaknuto je na konferenciji na Korčuli.
Iako je u posljednje vrijeme pokrenut niz uspješnih projekata, energetska tranzicija na hrvatskim se otocima odvija sporo. Istovremeno, neki europski otoci time se uspješno bave već godinama, pa i desetljećima.
Jedan do primjera je danski otok Samso, smješten u tjesnacu Kattegat između Danske i Švedske, koji uspješno koristi obnovljive izvore energije od 1997.
“Danas zahvaljujući vjetroelektranama na kopnu i moru, stanovnici danskog Samsoa proizvedu 40 posto više električne energije nego što uvoze s kopna. Dio vjetroelektrana na otoku Samso pripada lokalnoj energetskoj zadruzi, čiji su dioničari otočani, a dio posjeduje i općina”, objašnjava Ivan Zoković, voditelj projekta Solar Islands (NESOI) za izradu projektne dokumentacije izgradnje komunalnih solarnih elektrana na Cresu i Korčuli.
“Novac koji su zaradili od vjetroelektrana, stanovnici otoka Samso uložili su u daljnji razvoj energetske tranzicije, pa tako imaju toplanu na biomasu, električna vozila, fotonaponske elektrane”, navodi Zoković.
Uspjeh u provođenju energetske tranzicije otok Samso velikim djelom duguje ozbiljnim i kontinuiranim programima edukacije svojih stanovnika.
“Kako bi se sustavno podizala svijest građana i omogućilo obrazovanje o energetskoj tranziciji, stanovnici Samsoa otvorili su 200. i svoju energetsku akademiju – Samsoe Energy Academy – koja služi kao demonstracijski i kongresni centar te centar za razvoj tehnologija. Akademiju posjećuju tisuće političara, novinara i studenata iz cijelog svijeta”, navodi Zoković.
Jedan od ključnih problema edukacije na hrvatskim otocima je nepostojanje ciljanog financiranja za osmišljavanje i provođenje edukativnih programa za otočane.
Jedno od potencijalnih rješenja je da provođenje edukativnih programa, uz financijsku podršku državnih institucija, preuzmu udruge koje se time bave već godinama i koje imaju znatno više direktnog iskustva i efikasnije su i brže u tome od jedinica lokalne samouprave, rečeno je na konferenciji u Korčuli.
Kao dodatni problem na raspravi je istaknuto i nedovoljno mapiranje konkretnih potreba i stanja na terenu, posebno u slučajevima kada se raspisuju natječaji za financiranje projekata prelaska na obnovljive izvore energije.
Jedan od takvih natječaja je i onaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u vrijednosti od 11 miliona kuna koji će biti otvoren do kraja godine.
“Javni pozivi nisu utemeljeni na stvarnim potrebama zato što te potrebe nisu mapirane. Fond ima ogromna sredstva i mora moći tim procesima upravljati. Ogromna su sredstva koja će se dodjeljivati i ona se moraju usmjeriti tamo gdje su zaista potrebna”, istaknula je na konferenciji Maja Pokrovac iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.
Aleksandar Halavanja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost naveo je da je Fond nedavno proveo trotjednu informativno-edukativnu kampanju, no sudionici konferencije istaknuli su da takvi programi moraju biti konkretniji i kontinuirani te da bi trebali postojati info-punktovi stalno dostupni građanima.
“Primjerice, jedan mali obrt ili jedan OPG na otoku, gdje se on može javiti, kada, kome? Rad na terenu je ključan, ljudi iz Fonda i svi oni koji dodjeljuju sredstva trebaju doći u sva ta mjesta gdje su korisnici da bi razumjeli što je zaista potrebno”, rekla je Pokrovac.
Pitanje energetske tranzicije često nema pozornost građana, ne samo u Hrvatskoj nego i inače, no građani se sve više žele aktivirati, navodi Antonia Proka iz Tajništva za otoke,
“Nedavno istraživanje organizacije YouGov pokazalo je da, suprotno uvjerenjima, 86 posto Europljana podržava nove projekte korištenja energije vjetra i sunca na svom lokalnom području, a 77 posto ljudi koji žive u blizini vjetroelektrane podržalo bi gradnju dodatnih turbina u svojoj blizini”, navodi Proka.
Tajništvo za čistu energiju EU otoka djeluje sa ciljem da olakša i osnaži otočne zajednice u razvoju projekata prelaska na čistu energiju. Osnovano je pri Europskoj komisiji 2018., u čemu je važnu ulogu imao hrvatski europarlamentarac Tonino Picula. Udruga Pokret otoka regionalni je partner Tajništva u provođenju programa.
Picula je predsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u Europskom parlamentu, a još 2017. podnio je amandman u sklopu projekta ‘Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta’ kojim je osigurano 2 milijuna EUR za osnivanje Tajništva za otoke.
Snažne oluje haraju južnom Italijom drugi dan zaredom i odnijele su najmanje jedan život, poplavile ceste i polja te prouzrokovale klizišta, objavila je policija u ponedjeljak.
Tijelo 67-godišnjaka pronađeno je u grmlju citrusa, daleko od mjesta gdje je posljednji put viđen nakon što mu je automobil zapeo u vodi i mulju jugozapadno od grada Catanije na Siciliji.
Za njegovom suprugom se još traga, navele su hitne službe.
Talijanska meteorološka stranica Ilmeteo.it priopćila je kako je dijelove Sicilije i susjednu Kalabriju pogodio rijetki mediteranski uragan, poznat kao Mediken, s vjetrovima koji bi do kraja dana mogli puhati i do 120 kilometara na sat.
Udruga poljoprivrednika na Siciliji saopštila je da je u nedjelju u tek nekoliko sati palo više od 300 milimetara kiše blizu grada Catanije, što je gotovo polovica prosječne količine oborina koja godišnje padne na mediteranskom otoku.
Tijelo Civilne zaštite za hitne slučajeve proglasilo je u ponedjeljak najviše crveno upozorenje za sjever Sicilije i jug Kalabrije te upozorilo na potencijalnu opasnost za život i materijalnu štetu u tim područjima.
Škole su zatvorene u brojnim selima i gradovima, deseci letova preusmjereni su s tog područja i otkazane su trajektne linije između južnih otoka.
