Proteklog vikenda u Igalu je održano tradicionalno međunarodno takmičenje u sportskom ribolovu 12. Kup rombuna – Memorijal Milovan Miško Vujičić na kojem je učestvovalo 25 ekipa iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Prvo mjesto u ekipnoj konkurenciji i ove godine osvojila je ekipa „Igalo 1“ ( Marko Radosavljević, Aleksandar Milosavljević, Miloš Dašić) sa 56.760 bodova, drugo „Sabljarka“ Meljine (Ljubinko Vrbnjak, Danilo Maslovarić, Svetozar Knežević“) sa 52.622, a treće ekipa „Jugole Grakalić“ Herceg Novi ( Goran Kovačević, Nikola Kapetanović, Bojan Matijašević) sa 51.008 bodova.
Kup rombuna
Najbolji pojedinac bio je Aleksandar Milosavljević („Igalo“) sa 32.514 bodova, srebrnu medalju osvojio je Milan Bubanja („Ama“ Kostanjica) sa 26.040, a bronzanu Zoran Beljkaš („Delfin“ Budva) sa 25.824 boda.
Odličan tehnički organizator, kao i uvjek do sada bio je klub „Igalo“.
Kompanija Global TS Montenegro u vlasništvu Taksina Šinavatre, naturalizovanog Crnogorca i bivšeg tajlandskog premijera, pokušava da proda jugoistočni dio ostrva Sveti Nikola, koje je prije četiri godine kupila od srpskog biznismena Stanka Caneta Subotića, pišu podgoričke Vijesti.
Više izvora je ovom listu nezvanično potvrdilo da najbogatiji Crnogorac, čije bogatstvo se prema Forbsovoj listi procenjuje na 1,6 mlrd USD, želi da proda zemljišni kompleks od tri i po hektara sa manjim kamenim objektima.
Dok Šinavatra navodno pokušava da proda atraktivnu lokaciju, iz Sekretarijata za zaštitu imovine Opštine Budva uputili su urgentni dopis Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da ostrvo Sveti Nikola dobije status zaštićenog prirodnog dobra.
Zahtijevaju i da se, kroz izmjenu Plana posebne namjene za priobalno područje, izbriše planirana gradnja na najvećem crnogorskom ostrvu.
U molbi upućenoj ministarstvu navodi se da se Sveti Nikola prostire na 47 hektara, od čega 90% površine čine šume 4. kategorije, dok ostrvo okružuju plaže u dužini od više od 840 metara. Ostrvo obiluje bogatom florom i faunom i predstavlja stanište brojnih vrsta ptica i sitne divljači.
– Država Crna Gora raspolaže sa više od 100 hiljada kvadrata nekretnina na ostrvu, dok se ostala površina nalazi u vlasništvu mještana, a dio u vlasništvu fizičkih lica koja su na sumnjiv način došla u posjed nepokretnosti s namjerom da je komercijalizuju i ugroze prirodni ambijent Školja, kako mještani nazivaju ostrvo – piše u dopisu u koji su Vijesti imale uvid.
Dodaje se da je Planom posebne namjene za priobalno područje, na ostrvu predviđena gradnja hotela sa 750 ležaja i marine za 50 plovila, što bi ugrozilo floru i faunu i prepoznatljivi ambijent i izgled ostrva, ali i kretanje morskih struja i strujanje vazduha. To bi, upozorava se, “oštetilo snabdijevanje pijeskom čitave Slovenske plaže i dovelo u pitanje nestanak jedne od najljepših plaža u Crnoj Gori”.
Sveti Nikola Budva
Šinavatrina kompanija je zaključila u aprilu 2017. kupoprodajni ugovor u iznosu od 24 mil EUR sa podgoričkom kompanijom San investments, iza koje stoji srpski biznismen Stanko Subotić Cane, čime je postala vlasnik 37.000 kvadrata zemlje na Svetom Nikoli, navode Vijesti, uz napomenu da su na ostrvu već bez dozvole bile izgrađene kamene prizemne zgrade.
Divlje objekte na ostrvu je, piše list, gradio prethodni vlasnik, beogradski biznismen i nekadašnji funkcioner JUL-a Nenad Đorđević, koji je 2007. prodao atraktivnu nekretninu Subotiću zbog, kako je tada rekao, opstrukcije državnih organa koji mu nisu dozvolili da na ostrvu realizuje ambiciozne planove.
Budva – U utorak, 26. oktobra 2021. godine u 19 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ (JU Muzeji i galerije Budve) biti otvorena izložba Đeljoša Đokaja. Kustoskinja izložbe je Jelena Đakonović, istpričarka umjetnosti, a izložbu će zvanično otvoriti Sead Đokaj.
U muzičkom djelu programa će nastupiti Kapuran Jovana učenica VII razreda ŠOMO Budva, odsjek klavir u klasi prof. Milice Ljubić.
„Po mom mišljenju, rad Đeljoša Đokaja otkriva jednu dovoljno savremenu, čak univerzalnu čuvstvenost, koju treba posmatrati i prihvatiti čak i izvan isključivo lokalne prizme. Zaista posebna, ona svakako sadrži neke elemente svog okruženja, ali je i transponovana u daleke reminiscencije, posebno tematske, te u prostorne, a katkad i kolorističke odnose. Iako privlačna sila, koja Đokaja vuče prema nadrealnom i metaforičkom, ostavlja gotovo neizbrisiv trag, umetnik se postepeno udaljio od simboličkog i fantastičnog slikarstva i prihvatio neposrednije, življe uticaje savremenih ambijenata koji ga okružuju. Ovu intimnu promjenu odnosa prema svijetu ispratila je i promjena umjetničkog jezika, čija je posljedica pročišćavanje izražaja, brisanje detalja, formalna sinteza površina i upotreba strožeg spektra boja… Đeljoš Đokaj vodi, po pepelom posutoj mediteranskoj zemlji, modro olovne boje, ranjene i bolom skrhane likove koji su teškom ljudskom žrtvom platili svoju humanost. Slikar tehnološke sadašnjosti, koju već osjećamo kao dio prošlosti, po kojoj se kreće robot, srećan poput dječaka u opancima iz čijih (očiju) udova klija korjenje i iz arterije kaplje krv. Slikar bivših i budućih seljenja… Crtež, boja i forma za jednu okamenjenu, metaliziranu sliku, čije vrijeme se prostire u beskraj, slično najmučnijim snovima. Zagonetne figure niču iz istorije čovjekovog „ega“, iz dubine čovjeka i dječaka, i prolaze poput krika, zapomaganja, gubeći se u zamrzloj daljini zeleno-plavog staklastog neba, sijajući za sobom predmete uspomena, otkrivajući odrubljene glave i fotografije dječaka i mladenaca. Figurativna dimenzija sadašnjosti obuzeta je prošlošću, albanskim i jugoslovenskim selom, djetinjstvom i ratom protiv nacizma. Sjećanja ulaze u dimenziju sadašnjosti. Svaki lik predstavlja jedinstvo sadašnjosti i uspomena. Istorija se ne priča niti prikazuje, osjeća se kao živa i neodvojiva od autobiografije. Ne priča se o godinama koje su prošle, nego iskonski likovi žele da prokažu objavljenje i raspeće sa fresaka srpskih, crnogorskih i makedonskih ikona. Njegovo slikarstvo puno je lica, glava, od kojih su noge odsječene i iz čijih suza i raspadanja dodir ruke slikara, pozitivnog i poetskog, želi da izvuče ono što se rađa i klija, da od jednog mučnog, zatvorenog kruga stvori prostor u kome bi neki ljudi ponovo mogli pokušati da žive. Pred ljudskim likom otkriva čuđenje, kao pred nekim antičkim kipom, iskopanim iz zemlje, ili izvađenim iz vode. Svaka figura ponovo dobija svoj oblik, kao iz neke anatomske sekcije ili kao pri komponiranju komadića nekog zabijenog predmeta. Isti, ovi duboki korjeni o narodu u selu, otvaraju stranice evropskog neba“, zapisala je o Đokajevom stvaralaštvu istoričarka umjetnosti Irina Subotić.
Izložba će biti otvorena do 17. novembra 2021. godine.
Na hrvatskim se otocima, posebno Krku, Cresu, Lošinju i Korčuli, posljednjih godina zahuktava priča o energetskoj tranziciji, no hronično nedostaje adekvatna edukacija građana, poručili su sudionici konferencije o korištenju obnovljivih izvora energije na otocima koja je održana na Korčuli.
Otoci su, kada je riječ o energetskoj tranziciji, odnosno prelasku na obnovljive izvore energije, posebno u fokusu s obzirom da je riječ o područjima čija je potreba za energetskom samodostatnošću veća nego drugdje.
Posebno je to izraženo u ljetnim mjesecima kada se za vrijeme turističke sezone stvara pojačani pritisak na postojeću infrastrukturu pa često dolazi do prekida u napajanju električnom energijom, ali i u opskrbi vodom, istaknuto je na Energetskoj akademiji pod nazivom “Čista Energija za EU otoke” održanoj u četvrtak i petak na otoku Korčuli u organizaciji Pokreta otoka i Tajništva za čistu energiju EU otoka.
No, “iako se suočavaju s posebnim izazovima, otoci su u jedinstvenoj poziciji da budu predvodnici energetske tranzicije zahvaljujući iznimnom bogatstvu obnovljivih izvora energije”, istaknula je Antonia Proka iz Tajništva za otoke.
“Otočne zajednice moraju iskoristiti svoju specifičnu povezanost kako bi uspješno pokrenule procese prelaska na obnovljive izvore energije i time povećale svoju otpornost”, rekla je Proka.
Implementacija čiste energije u sektore kao što su poljoprivreda i turizam, koji su na otocima najzastupljeniji, smanjuje operativne troškove i povećava konkurentnost proizvoda i usluga.
Neadekvatno gospodarenje otpadom, veliki problem na otocima, također se može velikoj mjeri riješiti implementacijom tehnologija čiste energije.
No, hrvatski se otoci u tim nastojanjima suočavaju s velikim izazovima kao što su nedovoljna osviještenost građana i nepostojanje adekvatne, kontinuirane edukacije, istaknuto je na konferenciji na Korčuli.
Iako je u posljednje vrijeme pokrenut niz uspješnih projekata, energetska tranzicija na hrvatskim se otocima odvija sporo. Istovremeno, neki europski otoci time se uspješno bave već godinama, pa i desetljećima.
Jedan do primjera je danski otok Samso, smješten u tjesnacu Kattegat između Danske i Švedske, koji uspješno koristi obnovljive izvore energije od 1997.
“Danas zahvaljujući vjetroelektranama na kopnu i moru, stanovnici danskog Samsoa proizvedu 40 posto više električne energije nego što uvoze s kopna. Dio vjetroelektrana na otoku Samso pripada lokalnoj energetskoj zadruzi, čiji su dioničari otočani, a dio posjeduje i općina”, objašnjava Ivan Zoković, voditelj projekta Solar Islands (NESOI) za izradu projektne dokumentacije izgradnje komunalnih solarnih elektrana na Cresu i Korčuli.
“Novac koji su zaradili od vjetroelektrana, stanovnici otoka Samso uložili su u daljnji razvoj energetske tranzicije, pa tako imaju toplanu na biomasu, električna vozila, fotonaponske elektrane”, navodi Zoković.
Uspjeh u provođenju energetske tranzicije otok Samso velikim djelom duguje ozbiljnim i kontinuiranim programima edukacije svojih stanovnika.
“Kako bi se sustavno podizala svijest građana i omogućilo obrazovanje o energetskoj tranziciji, stanovnici Samsoa otvorili su 200. i svoju energetsku akademiju – Samsoe Energy Academy – koja služi kao demonstracijski i kongresni centar te centar za razvoj tehnologija. Akademiju posjećuju tisuće političara, novinara i studenata iz cijelog svijeta”, navodi Zoković.
Jedan od ključnih problema edukacije na hrvatskim otocima je nepostojanje ciljanog financiranja za osmišljavanje i provođenje edukativnih programa za otočane.
Jedno od potencijalnih rješenja je da provođenje edukativnih programa, uz financijsku podršku državnih institucija, preuzmu udruge koje se time bave već godinama i koje imaju znatno više direktnog iskustva i efikasnije su i brže u tome od jedinica lokalne samouprave, rečeno je na konferenciji u Korčuli.
Kao dodatni problem na raspravi je istaknuto i nedovoljno mapiranje konkretnih potreba i stanja na terenu, posebno u slučajevima kada se raspisuju natječaji za financiranje projekata prelaska na obnovljive izvore energije.
Jedan od takvih natječaja je i onaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u vrijednosti od 11 miliona kuna koji će biti otvoren do kraja godine.
“Javni pozivi nisu utemeljeni na stvarnim potrebama zato što te potrebe nisu mapirane. Fond ima ogromna sredstva i mora moći tim procesima upravljati. Ogromna su sredstva koja će se dodjeljivati i ona se moraju usmjeriti tamo gdje su zaista potrebna”, istaknula je na konferenciji Maja Pokrovac iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.
Aleksandar Halavanja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost naveo je da je Fond nedavno proveo trotjednu informativno-edukativnu kampanju, no sudionici konferencije istaknuli su da takvi programi moraju biti konkretniji i kontinuirani te da bi trebali postojati info-punktovi stalno dostupni građanima.
“Primjerice, jedan mali obrt ili jedan OPG na otoku, gdje se on može javiti, kada, kome? Rad na terenu je ključan, ljudi iz Fonda i svi oni koji dodjeljuju sredstva trebaju doći u sva ta mjesta gdje su korisnici da bi razumjeli što je zaista potrebno”, rekla je Pokrovac.
Pitanje energetske tranzicije često nema pozornost građana, ne samo u Hrvatskoj nego i inače, no građani se sve više žele aktivirati, navodi Antonia Proka iz Tajništva za otoke,
“Nedavno istraživanje organizacije YouGov pokazalo je da, suprotno uvjerenjima, 86 posto Europljana podržava nove projekte korištenja energije vjetra i sunca na svom lokalnom području, a 77 posto ljudi koji žive u blizini vjetroelektrane podržalo bi gradnju dodatnih turbina u svojoj blizini”, navodi Proka.
Tajništvo za čistu energiju EU otoka djeluje sa ciljem da olakša i osnaži otočne zajednice u razvoju projekata prelaska na čistu energiju. Osnovano je pri Europskoj komisiji 2018., u čemu je važnu ulogu imao hrvatski europarlamentarac Tonino Picula. Udruga Pokret otoka regionalni je partner Tajništva u provođenju programa.
Picula je predsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u Europskom parlamentu, a još 2017. podnio je amandman u sklopu projekta ‘Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta’ kojim je osigurano 2 milijuna EUR za osnivanje Tajništva za otoke.
Snažne oluje haraju južnom Italijom drugi dan zaredom i odnijele su najmanje jedan život, poplavile ceste i polja te prouzrokovale klizišta, objavila je policija u ponedjeljak.
Tijelo 67-godišnjaka pronađeno je u grmlju citrusa, daleko od mjesta gdje je posljednji put viđen nakon što mu je automobil zapeo u vodi i mulju jugozapadno od grada Catanije na Siciliji.
Za njegovom suprugom se još traga, navele su hitne službe.
Talijanska meteorološka stranica Ilmeteo.it priopćila je kako je dijelove Sicilije i susjednu Kalabriju pogodio rijetki mediteranski uragan, poznat kao Mediken, s vjetrovima koji bi do kraja dana mogli puhati i do 120 kilometara na sat.
Udruga poljoprivrednika na Siciliji saopštila je da je u nedjelju u tek nekoliko sati palo više od 300 milimetara kiše blizu grada Catanije, što je gotovo polovica prosječne količine oborina koja godišnje padne na mediteranskom otoku.
Tijelo Civilne zaštite za hitne slučajeve proglasilo je u ponedjeljak najviše crveno upozorenje za sjever Sicilije i jug Kalabrije te upozorilo na potencijalnu opasnost za život i materijalnu štetu u tim područjima.
Škole su zatvorene u brojnim selima i gradovima, deseci letova preusmjereni su s tog područja i otkazane su trajektne linije između južnih otoka.
Premijera mjuzikla „San o Boki“ u produkciji NVO „Bruna“, po tekstu Peđe Ristića i u režiji Petra Pejakovića, biće priređena u utorak, 26. oktobra, u 20 sati u Dvorani „Park“.
Direktorica produkcije je Mirela Šćasni, a ansambl čine 24 glumca, muzičara, pjevača i plesača. Ristić, koji već deset godina povremeno boravi u Herceg Novom, a sada je i stalno nastanjen, kazao je da, kada je sa Mirelom Šćasni krenuo u ovu priču, nije ni slutio koliko će ta ideja i sam projekat narasti.
– Shvatio sam vrlo brzo, kroz druženje sa Novljanima, da tu ima ogromnih potencijala kreativnih, sportskih i umjetničkih, i kada me je prije nešto malo više od godinu dana Mirela pozvala da zajedno pokušamo da napravimo nešto gdje će se prikazati dvije-tri njene studentkinje solo pevanja, ni sanjali nismo da ćemo danas ovdje sjedeti sa ovakvom ekipom iza nas, a sigurno je stotinak ljudi u to uključeno – kazao je Ristić.
Uz pomoć svih učesnika, na čelu sa Vitkom Vujnović, tekst je prilagođen, a u njega su utkane ličnosti važne za istoriju i kulturu Herceg Novog. Ristić je istakao da im je cilj bio da ožive pomalo zaboravljene vrijednosti Herceg Novog i otkrio da je lajtmotiv predstave pjesma „Bolje vreme će doći“.
– Neki od njih su političari, kao gradonačelnik Mirko Komnenović, ili pisci i drugi umjetnici koji se pojavljuju u priči i imaju svoje male ili velike uloge. Mnogo mi je drago da je priča o mjuziklu na društvenim mrežama potakla razgovore o jednoj sasvim drugoj inicijativi koju ću svesrdno podržati na svaki mogući način – da se razmišlja i razgovara o eventualnom ponovnom podizanju nečega što bi ličilo ili bilo na mjestu hotela „Boka“, koji je bio simbol kulture i dobrog života – kazao je Ristić.
Ekipom i entuzijazmom je prezadovoljan i reditelj Petar Pejaković, koji je istakao kompleksnost sklapanja mjuzikla, ali i da je Herceg Novi jedan od rijetkih gradova koji baštini ovu formu.
– Mjuzikl je zahtjevan i u smislu teničkih stvari. Ušli smo u ambiciozan projekat i sad je pitanje kako će se organski, harmonično složiti. Energija je odlična i radimo sa zadovoljstvom. Mislim da ćemo da napravimo dobru stvar. Herceg Novi je jedan od rijetkih gradova koji baštini mjuzikl i to je nekako dodatni izazov da se posadi to sjeme koje stalno niče. Potrebna je i jedna baza podrške, ne samo finansijske, jer ovo je urađeno „na mišiće“ i entuzijazam – poručio je Pejaković.
Član ansambla Gradskog pozorišta Podgorica, glumac Dejan Đonović kazao je da je projekat „San o Boki“ veoma zahtjevan, jer uključuje preko 20 talentovanih ljudi različitih uzrasta u najvećoj mjeri iz Herceg Novog, ali i iz drugih gradova. Kako je rekao, mjuzikli su skupi projekti, do te mjere da se svaka lokalna samouprava koja se suoči sa ovakvim projektima uhvati za glavu.
– Iskreno se nadam da će se predstava igrati, da će imati periodični raspored nastupa od sada na dalje. Čini mi se da mu je idealno mjesto u parku, gdje je bio hotel Boka, i nadam se da ćemo uspjeti da održimo projekat do ljeta – rekao je Đonović.
Predsjednica NVO „Bruna“ Mirela Šćasni je zahvalila svima koji su pomogli u pripremi i realizaciji mjuzikla, istakavši da ovaj projekat treba da nastavi da živi.
Veče posvećeno najstarijoj biblioteci, osnovanoj 1835. godine u Risnu, sa osvrtom na stare čitaonice u Boki Kotorskoj u organizaciji NVO “Društvo prijatelja grada Risna” i “Boccha di Cattaro” biće organizovano u utorak, 26. oktobra u 18 sati. U programu učestvuju Marija Starčević, rukovoditeljica Gradske biblioteke i čitaonice u Kotoru i Jasmina Bajo, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore.
“O radu biblioteke je sačuvano veoma malo podataka i pretpostavlja se da je osnovao Vuk Popović, istaknuti kulturni stvaralac i organizator kulturnog života u Risnu početkom 19.vijeka.
Risan luka – Risano mit Hafen und Mole, vom Meer aus, before 6/1/1918.
Tokom drugog svjetskog rata u Risnu je radila ilegalna biblioteka koja je propagirala komunizam, budući da je na čelu risanske opštine uoči rata bio komunista, advokat Nikola Đurković.
Od izgradnje Narodnog doma, zadužbine Vasa Ćukovića, biblioteka se nalazila u prizemlju opremljena otmenim mobilijarom svojstvenim za to doba i u skladu sa ambijentom Narodnog doma za kojim i danas građani Risna žale. Dom je srušen i još uvjek ne postoji prostor za društveni i kulturni život mjesta. Nakon zemljotresa biblioteka “Veljko Ćatović” je ostala bez svojih prostorija a novi krov nad glavom našla je 2012. godine, kada je smještena u montažni objekat na ulazu u Luku Risan. Na otvaranju renovirane biblioteke, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore, Jasmina Bajo je istakla:
“Biblioteka “Veljko Ćatović” broji 11000 publikacija klasifikovanih po UDK sistemu i ne posjeduje nikakav katalog tako da izrada kataloga pedstavlja jedan od osnovnih zadataka bibliotekara u narednom periodu. Izazovi pred kojima se nalaze biblioteke i bibliotekari u današnje doba su višestruki. Prije svega to je složen kulturološki i opštedruštveni problem sa dalekosežnim posledicama – kriza knjige i čitanja. Bibliotekari treba svojim znanjem, profesionalizmom i inventivnošću da podstiču na čitanje, upućuju na relevantne naučne izvore i na adekvatan način odgovore zahtjevima informatičkog doba i korisnika od onih najmlađih koji tek stupaju u svijet knjige, onih koji knigu ponekad zanemaruju iz različitih razloga,prvenstveno pod uticajemsavremenih trendova koji prednost daju drugim medijima, do onih kojima je knjiga svakodnevno potrebna, a zahtjevi visoki” – kaže se u saopštenju organizatora.
plakat
U slučaju lošeg vremena događaj će biti organizovan na loklalitetu Rimskih mozaika u Risnu.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 24.10.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1 842 uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 370 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
192
Nikšić
67
Bar
22
Budva
13
Bijelo Polje
11
Herceg Novi
9
Kotor
9
Pljevlja
9
Cetinje
7
Danilovgrad
6
Tivat
6
Berane
5
Šavnik
3
Tuzi
3
Andrijevica
2
Plužine
2
Ulcinj
2
Gusinje
1
Mojkovac
1
UKUPNO
370
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 24.10.2021. godine je iznosio 20,10%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljeno je šest smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sledećih opština: Pljevlja (2), Podgorica (1), Nikšić (1), Danilovgrad (1) i Tuzi (1). Među preminulima najmlađi je imao 61, a najstariji 90 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2071.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 595 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4 012.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 141 292.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Izložba organizovana povodom Dana oslobođenja Herceg Novog 28. oktobra “Sjećanje na NOB kroz umjetnost i svjedočanstva” biće otvorena u utorak 26.septembra u 19 sati u Galeriji Josip Bepo Benković.
Riječ je o odabranoj jedinici u kojoj se hronološki prati period početka Radničkog pokreta, susreti hercegnovske omladine u Kruševici i drugim mjestima, zatim početak Drugog svjetskog rata. Uslijedio je dolazak talijanskih okupatora na naše prostore, formiranje pokrajine “Boca di Cataro” u okupiranoj zemlji, stvaranje Orjenskog partizanskog bataljona, njegova veličanstvena borba za slobodu.
Zainteresovana publika će u okviru izložbe videti pet istoimenih heroina Danica, zatim veličanstveni put Prve bokeljske udarne brigade od oktobra 1944. do demobilizacije u Đakovici i nastavak borbe brigade protiv balističkih bandi na Kosmetu skoro pola godine nakon Drugog svjetskog rata oslobođenja
grada, najavio je kustos povijesne zbirke u JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković“, Nenad Šerović.
U katalogu koji prati izložbu, kustosica umjetničke zbirke Jasmina Žitnik napisala je: i koja i dalje ima težinu značenja i ne gubi na svojoj aktuelnosti.”
Na izložbi su izloženi radovi Josipa Bepa Benkovića, Luke Stankovića, Mirka Daljeva, Antona Lukatelija i drugih. Izložbu će otvoriti predsjednik Skupštine Ivan Otović, a govoriće Ksenija Matović, kustosi Jasmina Žitnik i Nenad Šerović. Izložba će biti otvorena do kraja novembra.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi donirao je deset računara SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ kako bi stvorili bolje uslove za rad i obrazovanje učenika, ali i rad nastavnika.
Na apel direktorice novske srednje škole Ljiljane Karanović da učenici rade na tehnički zastarjelim računarima i da im je na taj način onemogućeno da postignu nastavne ciljeve, Opština Herceg Novi je u kratkom periodu reagovala i donirala potrebne računare, kazala je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
-Ovo je mali korak, ali veliki za srednju školu. Riječ je o donaciji računara koji će doprinjeti da djeca unaprijede informatička znanja. Nastavljamo sa dobrom praksom – saradnjom sa upravama svih vaspitno-obrazovnih ustanova sa teritorije hercegnovske opštine, kazala je Zambelić Pištalo.
Zadovoljstvo dobrom saradnjom sa Opštinom Herceg Novi iskazala je direktorica škole Ljiljana Karanović i istakla da je veoma značajno što imaju volju da čuju potrebe i probleme i da ih zaista pokušaju riješiti.
-Sa radošću možemo da kažemo da smo dobili računare. Zadovoljstvo je obostrano, sa jedne strane Opštine Herceg Novi, odnosno Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, sa druge učenika i zaposlenih SMŠ „Ivan Goran Kovačić“. Dobili smo deset računara i to će svakako poboljšati kvalitet nastave. Ovim se ne rješava problem u potpunosti, ali je za početak veoma značajna pomoć, kazala je Karanović.
Donacija kompijutera – HN
Sekretarka Zambelić Pištalo kazala je da treba raditi na poboljšanju uslova u kojima učenici stiču znanja, odnosno prosvjetni radnici rade. Objasnila je da se trude da uvijek reaguju brzo, te da ima dosta problema koje treba rješavati.
-Neki su zaista veliki i ne možemo ih rješavati bez podrške resornog ministarstva, ali uz sinhronizovanu aktivnost i dobru komunikaciju vjerujem da predstoje neki bolji dani za sve vaspitno-obrazovne jedinice, a posebno za srednju školu u kojoj ima dosta infrastrukturnih radova koje treba obaviti u narednom periodu, kazala je Zambelić-Pištalo.
Informatički kabinet danas su posjetili i potredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur i direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Aleksandar Kovačević, koji su djeci poželjeli uspješan rad uz pomoć nove računarske opreme.
