Od posljedica koronavirusa u posljednja 24 sata preminula je jedna osoba iz Podgorice koja je imala 74 godine. Registrovano je 163 novooboljelih, a prijavljen je oporavak kod 157 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 1786.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 17.12.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1849 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 163 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
72
Kotor
21
Herceg Novi
11
Bar
10
Budva
9
Nikšić
9
Bijelo Polje
5
Ulcinj
5
Berane
4
Cetinje
4
Tivat
4
Pljevlja
2
Rožaje
2
Andrijevica
1
Danilovgrad
1
Mojkovac
1
Plav
1
Tuzi
1
Ukupno
163
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 17.12.2021. godine je iznosio 8,81 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2373.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 160818.
U rubrici LEKSIČKI VREMEPLOV JU Gradska biblioteka Tivat ove subote donosimo objašnjenje porijekla i etimologije dvije nove riječi: jedne iz opšteg fonda B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma. Ove subote to je eksplikacija porijekla i etimologije riječi čȁša i gâmbor.
Leksemčȁša postao je od praslavenskog *čáša, čije je prvobitno značenje bilo „posuda od izdubljenog komada drveta“ (starocrkvenoslavensko čaša, slovenačko čáša, rusko чаша, poljsko czasza). Praslavensko *čáša srodno je sa staropruskim kiosi „pehar“ (Staropruski jezik izumrli je baltijski jezik, genetski srodan današnjim litavskom i letonskom jeziku). Praslavensko *čaša zapravo je izvedenica dobijena duženjem korijenskog samoglasnika od korijena koji nalazimo u glagolu *česati „češati, grepsti, strugati“ (starocrkvenoslavensko česati, slovenačko česáti, rusko чесать, poljskoczesać). Suglasnik –š– u B/CG/H/S jeziku- u infinitivu glagolačešati, a onda, sukladno tome, i u imenicičaša– zamijenio je prvobitno –s- pod uticajem prezenta, gdje je š pravilno nastalo jotovanjem od sj. Da rezimiramo: leksem čaša nastao je kao rezultativ: predmet dobijen u rezultatu (iz)vršenja radnje glagola česati/češati– glagola koji je prvobitno denotirao radnju „grepsti, strugati“. Prvobitno značenje leksema čaša bilo je, dakle, „predmet dobijen u rezultatu struganja komada drva; primitivna izdubljena posuda, izrađena od drva“.
Leksem gâmbor (u opštem leksičkom fondu B/CG/H/S jezika naziv za malog raka, račića koji obuhvata nekoliko vrstâ: Penaeus karathurus, Crangon crangon, Galathea strigosa, Squilla mantis itd.) vodi porijeklo iz venecijanskog gàmbaro. To venecijansko gàmbaro, pak, vodi porijeklo od latinskog cammarus, a to latinsko cammarus, opet, posuđenica je u latinski jezik iz grčkog κάμμαρος (kámmaros), što u grčkom znači „mali rak“. Dakle, gâmbor je u bokeljski govor dospio iz venecijanskoggàmbaro. U venecijanskom dijalektu italijanskog dijalekta gàmbaro je kontinuant latinskog cammarus, a latinski je tu riječ preuzeo iz grčkog κάμμαρος. Možemo zapravo reći da je bokeljskogâmbor– uostalom kao i mnogi bokeljizmi- rezultat višestoljetnih mediteranskih društveno-kulturnih vezâ.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi javljamo se iduće subote.
LITERATURA:
Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević, Etimologijski rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
Vojmir Vinja, Jadranske etimologije: Jadranske dopune Skokovu etimologijskomrječniku, vol I, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 1998.
Savjet za kulturu Opštine Tivat pokrenuo je inicijativu da se od Ministarstva odbrane i Mornarice Vojske Crne Gore zvanično zatraži da školski brod MVCG, jedrenjak „Jadran“, bude vraćen na njegov stalni vez na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
U inicijativi se ističe da grad Tivat i jedrenjak „Jadran“ imaju posebnu i dugotrajnu istorijsjku vezu, kao i da su se čak i zvanično pobratimili. Tivat je „Jadranu“ bio prva luka u domovini u koju je tada novosagrađeni jedrenjak uplovio po dolasku iz Njemačke gdje je napravljen, u Kraljevinu Jugoslaviju, 16. jula 1933. godine. Skoro svi veći remonti i rekonstrukcije „Jadrana“ obavljeni su u Tivtu – u ovdašnjem nekadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal, a za neke od njih, poput kompetne generalne obnove broda nakon što je bio zarobljen o Italijana i devastiran u Drugom svjetskom ratu, zaslužni su meštri i inženjeri tivatskog Arsenala koji su „Jadran“ u nedostatku tehničke dokumetacije izgubljene u ratu, obnavljali po sopstvenim sjećanjima. Ovaj brod je i na veći dio svojih dužih međunarodnih krstarenja tokom minulih decenija kretao iz Tivta ili se vraćao u njega, a dvojica Tivćana su na spisku od ukupno 28 oficira koji su u proteklih 88 godina, imali čast da budu komandanti školslog broda „Jadran“.
Zbog toga Savjet za kulturu Opštine Tivat i traži da se brod vrati u taj grad i podsjeća da je ministarka odbrane dr Olivera Injac obećanje da će se „Jadran“ vratiti na svoj stalni vez na Pinama, dala i predsjedniku Opštine Željku Komnenoviću prilikom svoje službene posjete Tivtu na proljeće ove godine.
Nakon gašenja Arsenala i izmještanja efektiva Mornarice VCG iz Tivta u Bar 2007. godine, „Jadran“ je bio jedini brod MVCG koji je ostao da bazira u Tivtu jer mu je Opština obezbijeila stalni i besplatni vez na gradskoj rivi Pine gdje je brod imao i besplatno snabdijevanje vodiom i strujom. „Jadran“ je međutim, odavde izmješten prije nešto više od godinu i po dana, naredbom u međuvremenu smijenjenog komandanta Mornarice, kapetana fregate Gorana Đurkovića i premješten u vojni dio luke u Baru. To je bila indirektna posljedica velikog skandala sa pronalaskom 60 kilograma kokaina na tom jedrenjeku, neposredno pred njegovo isplovljavanje aprila 2019. godine na krstarenje do Grčke i Turske sa studentima Pomorskog fakulteta u Kotoru. Iako su se tokom istrage, otkrili mnogobrojni bezbjedonosni i propusti u lancu komandovanja u Mornarici, niko od visokopozicioniranih oficira u VCG niti čelnika Ministarstva odbrane kojeg je tada vodio Predrag Bošković (DPS) nije snosio nikakve posljedice ni odgovornsost zbog nezapamćenog skandala čiji su akteri bila i nekolicina podoficira MVCG koji su unijeli drogu na jedrenjak i osramotili ugled i reputaciju tog broda koji je svojevrsna institucija našeg pomorstva i spomenik tehničke kulture. Umjesto toga, MVCG je „Jadran“ nedugo potom, iz Tivta gdje je on bio na udarnom mjestu na gradskoj rivi i svojevrsna turistrička atrakcija, povukla na neugledni i od javnosti zaklonjeni vez u Baru gdje brod čami već duše od godinu ipo dana, vrlo rijetko izlazeći na more.
Iz Ministartva odbrane nisu konktretno odgovorili na pitanje da li će se i kada atraktivni stari jedrenjak vratiti u svoju dugogodišnju bazu u Tivtu. Pomenuli su da je luka Bar u kojoj „Jadran“ već dugo leži besposlen, za taj ratni brod bolja iz bezbjedonosnih razloga.
„Luka Bar svojim načinom organizacije u bezbjednosnom smislu (video nadzor, kontrolisana zona kretanja i sl.) pruža viši nivo bezbjednosti u odnosu na dosadašnji vez u Tivtu koji je dio javne površine.”- kazali su nam u resoru koji vodi ministarka Olivera Injac, iako bi “Jadran” kao i svaki drugi ratni brod, bi trebao biti 24 sata dnevno, 365 dana u godini, pod stražom adekvatnog broja članova posade koja ga obezbjeđuje u bezbjedonosnom i pomoračko-sigurnosnom smislu, bez obzira na kojoj brod lokaciji boravi i da li je ona opremljena video nadzorom ili ne.
Iz MO nisu odgovorili na naše traženje da objasne logiku rukovodstva Mormarice koja po svaku cijenu, brod drži u Baru gdje on nema besplatan vez i snabdijevanje vodom i strujom, kao što je to slučaj u Tivtu, kao ni činjenicu da “Jadran” mjesecima stoji u Baru iako većina njegove posade živi u Tivtu. MO je lani, za vrijeme mandata Predraga Boškovića, aktuelnom komandantu “Jadrana”, kapetanu korvete Ivanu Lakoviću, čak dodijelilo i službeni stan u Tivtu.
“Članovima posade š/b “Jadran“, kao i ostalim pripadnicima Mornarice koji žive u Boki Kotorskoj, obezbjeđen je organizovani prevoz od mjesta stanovanja do posla i obratno.” – lakonski su odgovorili iz MO.
Tivat – foto mikophotography montenegro
U Boki Kotorskoj inače, nalaze se skoro sve stručne pomorske škole i fakulteti čiji bi učenici i studentiti trebali da redovno korsite školski brod “Jadran” jer je upravo obuka u praksi mladih pomoraca, osnovna misija tog broda. “Jadran” je zbog odluke čelnika Mornarice da ga presele iz Tivta u Bar, već mjesecima nedostupan učenicima Srednje pomorske škole I studentima Pomorskog fakulteta u Kotoru zbog čega se i rukovodstva tih obrazovnih ustanova sve češće ljute na Mornaricu VCG i MO.
Na pitanje zbog čega brod neiskorišten leži u Baru umjesto da ga koriste budući pomorci koji se školuju u Boki, iz MO su nam kazali da je “tokom 2021. godine posada š/b „Jadran” bila angažovana na realizaciji stručno specijalističke obuke u više nivoa -specijalistička obuka mornara, realizacija stručno-specijalističkog modula Osnovnog podoficirskog kursa.”
“U skladu sa potpisanim sporazumima između MO i Srednje stručne škole u Baru, na š/b “Jadran” se realizuje obuka u luci na brodskim uređajima i sistemima, za učenike od početka školske 2021/2022, u skladu sa iskazanim potrebama i trenutnim epidemiološkim mjerama.”- kazali su iz MO, ne odgovorivši međutim, precizno da li je i koliko puta “Jadran” ove godine uopšte isplovljavao iz Bara i obavito vožnji u teritorijalnim vodama Crne Gore i međunarodnim vodama južnog Jadrana.
Činjenica je međutim, da se takve plovidbe mogu prebrojati na prste jedne ruke, a iz MO to opravdavaju lošim stanjem drvenih elemenata snasti broda, zbog čega “Jadran” trenutno uopšte ne može da jedri, već samo da plovi na motor.
“Ministarstvo odbrane je u procesu javne nabavke za izradu određenih djelova opreme broda (drveni dijelovi namijenjeni za jedrenje), neophodnih za bezbjednu plovidbu, zbog čega se obuka na š/b “Jadran” izvodi u luci. Nakon okončanja postupka i završetka radova, brod će moći da realizuje zadatke na moru”- kazali su nam u resoru ministarke Injac.
Ribarska luka u Zelenici najvjerovatnije će se graditi na lokaciji Kuti, na katastarskim parcelama 805/1, 805/2 i 805/3. To se može vidjeti u Nacrtu odluke o utvrđivanju lokacije za postavljanje odnosno izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa – ribarske luke u Zelenici, koji je Opština Herceg Novi stavila na javnu raspravu.
Na opštinskom sajtu objavljen je i Programski zadatak sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izradu tehničke dokumentacije za objekat ribarske luke. U dokumentu možemo vidjeti da je planirano da kapacitet luke bude za 20 plovila dužine do 30 metara i 30 polovila čija je dužina do 10 metara. Takođe, neophodno je ostaviti mogućnost da unutar luke postoje i komercijalni vezovi.
U objavljenim smjernicama naznačeno je da je potrebno predvidjeti mogućnot pristajanja plovila i sa spoljašnje strane lukobrana ribarske luke, kao i pješačku komunikaciju koja ne bi opterećivala operativni dio luke namijenjen ribarima. Neophodno je planirati i proširenje postojeće zone obale za minimum tri meta sa sjeverne strane luke.
– Tehničkom dokumentacijom, pored osnovnih elemenata shodno važećim propisima i standardima za izgradnju ove vrste objekata, u okviru ribarske luke potrebno je planirati i mjesto prvog iskrcaja ribe i drugih morskih organizama na kopnu, u neposrednoj blizini gata na kojem plovila pristaju, kao i mjesto prve prodaje ulovljene ribe i drugih morskih organizama – ukoliko to prostorni i tehnički kapaciteti luke budu dozvoljavali – objašnjeno je u dokumentu.
Na kopnenom dijelu parcela na kojima je planirana gradnja luke, neophodno je predvijdeti i gradnju rashladnih uređaja za održavanje i čuvanje ribe i proizvodnju leda, prostorije za rad inspektora, kancelarijski prostor za funkcionisanje udruženja ribara, te objekata za prijem, obradu, pakovanje i distribuciju freške ribe. Projektom planirati i pedesetak ribarskih kućica površine cca dva metra kvadratna po kućici, natkriveni prostor za reparaciju ribolovnih alata, navoz i dizalicu za remont odnosno servisiranje plovila, kao i druge prateće sadržaje shondo važećim propisima i standardima za ovu vrstu objekata.
U dokumentu je naznačeno da se u okviru zahvata luke tehničkom dokumentacijom mogu planirati i objekti privremenog ili trajnog karaktera.
– S obzirom na veličinu i specifičnost izgradnje kompletne infrastrukture koja je u funkciji ribarske luke, objekte i prateće sadržaje unutar same luke moguće je graditi fazno, poštujući smjernice i uslove izgradnje koji su definisani programskim zadatkom sa elementima urbanističko tehničkih uslova – navodi se u dokumentu.
Tehničkom dokumentacijom neophodno je predvidjeti i mjere zaštite od požara, zaštite na radu, zatim zaštite od elementarnih nepogoda i zaštite životne sredine. Elektroinstalacije projektovati prema tehničkim preporukama Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), a telekomunikacije prema uslovima izdatim od Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Podsjetimo, iz Opštine su ranije isticali da je izgradnja ribarske luke u Zelenici jedan od najvažnijih projekat za Herceg Novi.
– Za dalji razvoj Herceg Novog jako je bitan ovaj projekat, tim prije što je razvoj ribarstva uslovljen ribarskom lukom. Ovo je jedna od najbitnijih investicija za dalji razvoj lokalne privrede i Zelenike, koja će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i razvoj prerađivačke industrije, odnosno mogućnosti otvaranja fabrika za preradu ribe i ribljih proizvoda – rekao je ranije Nenad Vitomirović, savjetnik za investicije u kabinetu predsjednika opštine.
Promocija knjige Ane Krstović Tolić „Bokun Boke“ održaće se u Muzeju i galeriji Tivat u subotu 18. decembra u 19 sati.
Organizator promocije je NVU „Gjurgjevo brdo“ uz podršku JU Muzej i galerija Tivat. Pored autorke o knjizi će govoriti profesori književnosti Snježana Majstorović i Neven Staničić, dok će moderator večeri biti Ljerka Sindik.
„Moja rodna kuća gledano iz Hercegovine je negdje na istoku. Na zapadu je gledano iz Albanije a iz Srbije je na jugu. Iz Italije je pak na sjeveru. Znači za mene je baš u centru. U centru kugle zemaljske, u centru zbivanja. Moj rodni dom je u centru srca moga…To jutro sam počela pisati moju prvu priču „…SUZON INKOLAJEN ONO PINKU SRIĆE…“ Ostale su navirale i sa njima sam ponovo proživljavala sretne i tužne trenutke provedene u mom malom rodnom mjestu pored mora. Eto tako je nastala moja knjiga Bokun Boke. Baš sam sretnica a plačem“, navodi se u odlomku iz knjige Ane Krstović Tolić „Bokun Boke.
Andro Tadić – Šilo (76) iz Staroga Grada – Farosa penšjun je zaslužio 35-godišnjim radom u “Elektrodalmaciji”, odnosno “Elektroprijenosu”. Na dežurstvima je, Bože moj, bilo dosta vremena pa se kao dugogodišnji vlasnik jedrilice “Jola” i istinski zaljubljenik u morsko plavetnilo odlučio raditi makete brodova.
Naravno, ti ljepotani iz njegove “radionice” izlaze k’o sa trake, čak i nakon odlaska u mirovinu ustrajno i precizno izrađuje razne tipove – Dubrovački navi, Bounty, engleske fregate, karaku…, a naposljetku se opredijelio i za “slobodne forme”, tako je odavno premašio brojku od 450 prekrasnih jedrenjaka.
– Još dok sam bio malo dite bio sam upućen na prirodne materijale, napravili bismo ponešto od platna, izdilali od drva ili kamena, jer naprosto nije bilo igračaka ko danas. A kad jednom usvojiš tu naviku, kad ti se ona uvuče pod kožu, teško je se oslobađaš, a mi koji smo rođeni tu pored mora zna se da bez njega ne možemo. Zato sam poslije osnovne škole odlučio ostati doma i ići na ribe, ali me otac potira u sridnju skulu. No, ljubav prema svome zavičaju nikad me nije napustila, pa sam uz ribašćinu, ronjenje, vaterpolo i jedrenje počeo izrađivati makete raznih brodova – kaže Andro.
Opet su mu, i u tom najdražem hobiju, u prvom planu bili prirodni materijali, međutim, otišao je i korak dalje, tako da je kobilice svojih brodova postavljao od kamena, “plivajućeg drva”, tikava, lista agava…, a njihova jedra “razvijao” čak od izvornih mješina u kojima su težaci u ono doba na tovarima pregonili svoje grožđe.
A te jedinstvene makete koje čovjeka ostavljaju bez daha danas najvećim dijelom krase njegov dom, neke je darovao svojoj djeci, prijateljima…, ili su poslužile za nagrade na regatama. Rijetko je na njima zarađivao, ali ako i je, opet je to pretočio u ljubav prema moru, prema brodovima, umjetnosti…
SVE ŠTO MORE DAJE
– Baš tako, malo je od toga šoldih došlo, a u početku sam od njih nabavljao tehniku, primjerice fotoaparat kojim sam, dakako, “bilježio” sve ono što nam more daje. Kasnije sam kupio jedrilicu od 6,70 metara i potegnuo čak do Italije po mahagonij, konope, prokrom, tikovinu. Uživalo se, sve u svoje vrime, ali sam se naposljetku od nje morao oprostiti, jer mi je bio potreban stan u Splitu. Potvrdit ću i to da ni jedan moj brod, a ni maketa, nisu bili bez jedara, zato što me oduševljava naša tradicionalna maritimna baština i nikako mi nije draga plastika, makar se radilo o luksuznim jahtama ili super brzim gliserima – veli naš sugovornik.
Foto MIRKO CRNČEVIĆ
A on stanuje u povijesnoj jezgri drevnog Farosa, koja je na svu sreću od 2008. godine pod zaštitom UNESCO-a, gdje već prvi pogled na njegovu obiteljsku kuću svjedoči da se radi o čovjeku s umjetničkom žicom. Zar nije dosta spomenuti da slučajni prolaznici, kad prolaze kalom u njegovu konobu-galeriju, “ćire” kroz brodski prozor.
A unutra i oko nje, uz brodovlje, razne slike, kamene posude, vaze sa cvijećem, vrčevi, stare sprave, alati, sviće… plijene pozornost svakog gosta koji “zapne” kod tog razgovorljivog Starograjanina. On za njih uvijek ima priču, rado im objašnjava gdje su i kod koga došli.
– Moram reći jednu istinu, a to je da se ja s turistima ponajviše družim upravo zadnjih nekoliko godina. Tijekom sezone sam u obližnjoj uvali Tiha na neki način angažiran u ugostiteljstvu, pa naravno neke svoje radove držim i tamo, barem tijekom ljeta. Suvremeni su to nomadi kojima vrlo često pripovijedam o našim navadama i životnim navikama, a najsretniji sam kada vidim da i oni uistinu cijene to što imamo i umijemo. Mnogi od njih su, kao i neki mi prijatelji, sa sobom svojim kućama odnijeli moje makete ili slike na kamenu, pa slobodno mogu reći da ih danas ima gotovo na svim stranama svijeta – govori Tadić.
Ipak, s posebnim guštom je 2011. u Starome Gradu izaslanstvu s otoka Parosa darovao maketu jedrenjaka, s popratnim tekstom “Dragi Grci, u ona pradavna vremena vaše lađe nošene vjetrom Božje dobrote uploviše u ovaj grad, hvala vam od sveg srca što učiniste za naš Faros – Neka ovaj skromni suvenir “maslina”, “amfora” i “brod” pritegne spone koje nas vežu”.
A svome prijatelju, sugrađaninu i imenjaku barba Andriji Petriću-Musetu, koji nas je u ožujku napustio u 105. godini, je prigodom proslave njegovog 100. rođendana darovao jedrenjak na kamenoj ploči s najljepšom željom “Kapetane, plovite sretno kroz drugo stoljeće!”.
Sa velikim zadovoljstvom najavljujemo program “Od Božića до Божића“ uz Dječiju Novu godinu u malo drugačijem ruhu, uslovljenim epidemiološkim mjerama koje su na snazi, saopštili su iz TO Kotor.
Ove godine tradicionalna podjela paketića koja se odvijala u okviru Dječije Nove godine biće organizovana kroz obilazak vrtića i osnovnih škola na području opštine Kotor, kao i Resurnog centra “Dr Peruta Ivanović” i Ambulante sa djecu i omladinu SPB u Dobroti, gdje će paketiće djeci djeliti Djeda Mraz i njegovi vilenjaci.
Posjetu Dječijem odjeljenju i porodilištu Opšte bolnice Kotor u okviru tradicionalne “Bajke za Nazdravlje” rezervisali smo za 30.decembar.
Pored podjele paketića, program manifestacije uključuje i tradicionalno dijeljenje priganica na Badnji dan (24.12. i 06.01) praćeno muzičkim programom, kao i koncerte učenika ŠOSMO Vida Matjan i Gradske muzike Kotor.
Od Božića do Božića
Ovogodišnja božićna priča završava humanitarnom tombolom u Gradskoj kafani “Dojmi”.
Nismo zaboravili ni naše najstarije sugrađane iz Doma starih “Grabovac” koje ćemo takođe obradovati novogodišnjim poklonima.
Organizatori programa su Turistička organizacija opštine Kotor i NVU Karampana, uz pokroviteljstvo Opštine Kotor i uz podršku brojnih sponzora i prijatelja.
Zbog pojave omikrona u Crnoj Gori, veoma zaraznog soju koji se brzo širi, nadležni su na oprezu. O daljim mjerama odlučivaće narednih dana, kaže za TVCG direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić. Napominje da je nerealno očekivati da se donesu mjere koje bi na bilo koji način značile ugrožavanje života građana.
Usljed brzog širenja omikron soja, može se očekivati široka lokalna transmisija zbog čega će sve naredne mjere biti usmjerene na njeno suzbijanje uzimajući u obzir predstojeće praznike, kaže Galić.
“U tom smislu za sada imamo samo pojačani zdravstveno-sanitarni nadzor i epidemiološki nadzor nad slučajevima i kontaktima i to kolege kako u institutu tako i u drugim epidemiološkim službama na lokalnom nivou sprovode na adekvatan način”, navodi Galić.
On kaže i da je zbog novonastale situacije nerealno očekivati da se predlože one mjere koje bi ugrozile život građana, a koje bi zadovoljile potrebe turističkih poslenika koji traže da se dozvoli proslava novogodišnjih i božićnih praznika na otvorenom.
“Svakako će na nekim drugim nivoima biti sagledavan taj zahtjev. Mi zaista činimo napore da bi napravili taj balans između želja i potreba, odnosno, sigurnosti građana. Za sada i dalje stoji mjera da neće biti proslava na otvorenom, koncerata”, saopštio je Galić.
Objašnjava da je jedan od ključnih rizika nemogućnost kontrole kovid potvrda, s obzirom na veliki broj ljudi koji se na takvim događajima okuplja. A u tim uslovima, poštovanje mjera nije moguće.
“Nije samo jedan koncert, kao u slučaju ljetnjih festivala, gdje imate jedan veliki događaj od rizika. Ovdje bi imali na cijeloj teritoriji Crne Gore istovremeno dosta događaja koji bi imali veliki epidemiološki rizik i prosto naše službe ne bi uspjele to da isprate”, ističe Galić.
Kada je riječ o vakcinaciji, napominje da bi obuhvat svakako trebalo biti veći. Još jednom je apelovao na građane da prime sve tri doze, kako bi bili zaštićeni i od novog soja.
Velika Britanija prijavila je danas, treći uzastopni dan, novi rekordan broj novozaraženih koronavirusom, sa 93.045 slučajeva zabilježenih u posljednja 24 časa, pokazuju najnoviji podaci zdravstvenih vlasti.
Suočena sa, kako je premijer Boris Džonson nazvao “talasom plime” omikron soja virusa zbog čega se strahuje od preopterećenja zadravstvenog sistema, Velika Britanija je među najteže pogođenih pandemijom u svijetu, sa ukupno 147.048 umrlih od kojih je 111 prijavljenih danas.
U Engleskoj se vlada zadovoljila ponovnim uvođenjem nošenja maske na većini javnih mjesta (izuzev pabova i restorana), da ohrabruje rad na daljinu koliko je moguće i uvede zdravstvenu propusnicu za velika okupljanja, dok su lokalne vlade Škotske i Velsa odlučile da idu dalje i uvedu veće restrikcije.
U Škotskoj gdje je prema premijerki Nikoli Stardžon omikron soj već dominantan, stanovništvo je pozvano da ostane kod kuće sa približavanjem Božića.
“Cunami oko koga sam upozoravala prije nedjelju dana počeo je sad da nas udara”,rekla je Stardžon danas.
Firme su obavezne da od petka preduzmu “razumne mjere” da ograniče prenos virusa. Pabovi su pozvani da se vrate na služenje za stolom, a ne za barom.
U Velsu premijer Mark Drekford je naložio zatvaranje noćnih klubova od 27. decembra.
Velika Britanija je zbog novog soja virusa ubrzala vakcinaciju i pomjerila unaprijed do kraja decembra datum do kog će svim odraslim stanovnicima biti ponuđena buster doza vakcine.
U ski centru Kolašin 1600 u subotu 18. decembra će zvanično početi ovogodšnja zimska turistička sezona.
Iz preduzeća Skijališta Crne Gore su saopštili da ski centar Kolašin 1600 kreće u rad „punom parom“.
„Za sami početak rada ski centra nastupa pionir DJ scene, Marko Nastić, koji će bez sumnje upotpuniti ugođaj i na pravi način uvesti u jednu dugu i nezaboravnu skijašku sezonu“, navodi se u saopštenju.
Ski centar trenutno raspolaže sa kapacitetom od 10,5 kilometara sniježnih staza, do kojih se dolazi žičarom K-8, i od ove godine trakom za početnike kao novinom.
„Pored staza, koje se svakodnevno “štampaju” i pripremaju za prve skije, bordove i zavoje, u sklopu ski centra nalazi se i restoran Troglav, koji je kategorisan sa pet zvjezdica, i u kojem se svi posjetioci mogu poslužiti toplim pićima i vrhunskom domaćom hranom, što u potpunosti zaokružuje idiličnu atmosferu ski centra“, dodaje se u saopštenju.
Za sve one koji traže još malo avanture preko klasičnih zimskih sportova, u saradnji sa turističkom agencijom nudi se mogućnost vožnje motornih sanki sa iskusnim vozačima. Osim toga, moguća je organizacija zimskog hajkinga i šetnje krpljama po noći i danu.
„A za one koji žele da budu pod otvorenim nebom, ove godine će prvi put biti trajno instaliran mobilni šank, u kojem ćete biti posluženi pićem i hranom, bez ulaska u restoran“, zaključuje se u saopštenju.
