Na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP26 pregovarači u subotu su postigli dogovor o pravilima trgovanja emisijama ugljika i potencijalno otvorili put ulaganjima bilijuna dolara u zaštitu šuma, postrojenja za proizvodnju obnovljive energiju i druge projekte za borbu protiv klimatskih promjena.
Konačnim dogovorom koji je prihvatilo gotovo 200 zemalja implementirat će se članak 6. Pariškog sporazuma iz 2015., koji omogućuje zemljama da dijelom ispune svoje klimatske ciljeve otkupom “ugljičnih kredita”, odnosno smanjenih emisija drugih zemalja.
Tvrtke, kao i zemlje s velikim područjima pod šumama, u Glasgowu su se zalagale za snažan dogovor o tržištima ugljika, u nadi da će tako legitimizirati i brzo rastuća globalna dobrovoljna tržišta “ugljičnih kredita”, odnosno kvota za emisije stakleničkih plinova.
Dogovor je “pobjeda Brazila” koji se sprema postati “veliki izvoznik” ugljičnih kredita, objavilo je brazilsko ministarstvo okoliša na društvenim mrežama.
Brazil je dom najvećeg dijela amazonskih šuma i ima golem potencijal za izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana.
– To bi trebalo potaknuti ulaganja i razvoj projekata koji bi mogli donijeti znatno smanjenje emisija, rekao je za Reuters glavni brazilski pregovarač Leonardo Cleaver de Athayde.
No zemlje koje su najosjetljivije na učinke klimatskih promjena izrazile su zabrinutost zbog mogućih zloporaba jer bi, smatraju, takvi otkupi emisija ugljika mogli nekima omogućiti da izbjegavaju smanjenje svojih emisija.
– U vezi s člankom 6, morat ćemo ostati na oprezu glede “greenwashinga”, manipulacija informacijama o djelovanju država ili kompanija na smanjenju svojih emisija, rekla je izaslanica Maršalovih Otoka za klimu Tina Stege u priopćenju.
Dvostruko računanje
Jedna od najspornijih točaka bilo je pitanje može li ugljične kredite sebi pribrajati i zemlja koja ih prodaje i zemlja koja ih kupuje.
Prijedlog Japana riješio je problem i dobio podršku i Brazila i Sjedinjenih Država. Brazilsko inzistiranje na dopuštanju dvostrukog zaračunavanja kredita u prošlosti je potkopavalo sporazum o članku 6.
Prema sporazumu, zemlja koja generira kredit odlučit će hoće li ga odobriti za prodaju drugim zemljama ili će ga uračunati za ostvarenje svojih klimatskih ciljeva.
U slučaju prodaje, zemlja prodavatelj dodat će emisijsku jedinicu svom nacionalnom zbroju emisije ugljika, a zemlja kupac će je odbiti te bi se tako osiguralo da se smanjenje emisija između zemalja računa samo jednom.
Među egzotičnim biljkama koje rastu na hercegnovskoj rivijeri drvo banane i danas izaziva najveće interesovanje turista. Rijetko se susreće na javnim zelenim površinama, ali ga zato uzgajaju u mnogim privatnim vrtovima.
Ko je prvi donio i uzgajio banane u ovom dijelu Boke ne može se pozdano utvrditi, ali među najdugovječnijim su one u vrtu Berberovića, posađene vjerovatno još prije Drugog svjetskog rata.
“Naš kum-pomorski kapetan Mićo Lepetić sa jednog od njegovih vijađa mojim roditeljima donio je rasad banana”, kaže dipl.ing. pejzažne arhitekture Milica Berberović. Kako se banana lako rasadjuje, Berberovići su je dijelili I ona je ubrzo našla mjesto u mnogim novskim đardinima.Iako donose plod, u našem podneblju banane nikada ne sazru, pa zato nisu jestive.
Podsjećamo da je kapetan Lepetić svojim kumovima Berberovićama donio i sadnice mimoze (prve u Boki) koje su oni rasadili i poklonili Cvjetkovićima iz Baošića, kasnije poznatim uzgajivačima ovog cvijeta, ali i drugim prijateljima.
Banane u HN
Banana je najveća zeljasta cvjetnica s jednogodišnjim nadzemnim dijelom dok se višegodišnje stablo nalazi zapravo u tlu. Nakon što rodi, matična biljka umire, ali iz donjih dijelova biljke izbijaju novi izdanci. Nadzemni dio biljke čine listovi. U prirodnim uslovima daju plodove za pola godine od sadnje.
Banane su veoma prijatnog ukusa, pune hranjivih sastojaka, pored minerala, vitaminima A, B6 i C, sadrže fosfor, mangan, magnezijum, kalijum i folnu kiselinu. Najveći procenat banane čini voda, i to 75 posto, ali se iz njih ne može iscijediti sok.
Najpopularnije voće
Farmeri iz južne i jugoistočne Azije prvi su odomaćili i uzgajali bananu, a danas se uzgaja u tropskim predjelima širom naše planete. Najbolje uspijevaju u tropskoj i ekvatorijalnoj kišnoj klimi. Osim u južnoj i jugoistočnoj Aziji one rastu i u Africi te Srednjoj i Južnoj Americi.
Banane su na četvrtom mjestu na listi svjetski najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, poslije pirinča, pšenice i kukuruza.
Od skoro 80 miliona tona banana proizvedenih širom svijeta, izvozi se manje od 20 odsto. Ostalo se pojede na lokalnom nivou jer su banane glavni izvor hrane za ljude u tropskim predjelima i zemljama u razvoju.
Na godišnjem nivou oko 100 milijardi komada ovog egzotičnog voća nestane u nepcima konzumenata.
Prema podacima Faostata, statističkog odjela Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), uvjerljivo najveći svjetski proizvođač banana je Indija s 29,7 milionna tona u 2011. godini, najveći izvoznik je Ekvador sa 5,8 milionna tona, dok najviše banana uvoze SAD, čak 4,1 milion tona.
Najstarije voće na Zemlji?
Banane su najpopularnije voće na svijetu, a prema nekim botaničarima I najstarije. Uvriježeno je vjerovanje kako je prvi pisani spomen banana vezan za staroindijski jezik sanskrt i datira iz vremena oko 500. godine prije nove ere. Zna se da su je uzgajali i konzumirali čak 8.000 godina prije Hrista.
Smatra se da je riječ “banana” zapadnoafričkog porijekla, moguće od riječi banaana iz jezika wolof, a koja je u gotovo sve svjetske jezike došla preko španskog ili portugalskog. Prema drugim istraživačima naziv banana vuče korijen iz arapske riječi za “prst”.
Konzumacija banana spominje se u ranim grčkim, latinskim i arapskim spisima. Prvi Evropljani koji su se susreli s ovom voćkom bili su vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji.
Voće mudraca
”Musa sapientium” je latinski naziv za ovaj jestivi plod, krstio ga je otac taksonomije, švedski prirodnjak Karl Fon Line. Latinsko ime banana u prevodu znači voće mudraca.Prema islamskoj tradiciji, drvo banane je sveto drvo, a njegov plod je rajska hrana. Hindusi su vjerovali da banana raste u čast njihove boginje Kali.
Banane se danas uzgajaju u 150 različitih zemalja svijeta i postoji preko 100 različitih vrsta koje se razlikuju po boji, obliku, ukusu, veličini…Pored najrasprostranjenijih žutih, rastu zelene I crvene banana, ali I još nekih boja.
Najpoznatija i najkomercijalnija vrsta je Kavendiš. Divlje, za razliku od kultivisanih banana, imaju koštice I vrlo malo “mesa”. Banane se uzgajaju prvenstveno radi ploda, i u manjoj mjeri radi pravljenja vlakana, vina i piva od banana, ili kao ornamentalne biljke.
Hoće li nestati banana
Posljednjih desetljeća gljivice koje izazivaju “panamsku bolest”, napadaju plantaže banana širom svijeta, prijeteći da će potpuno istrebiti ovu voćku. Nova vrsta bolesti se širi planetom još od šezdesetih godina prošlog vijeka, ali je do nedavno bila prisutna, skoro isključivo, u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.
Međutim, istraživanja pokazuju da je posljednjih godina bolest počela da se širi i preko okeana. Sada je samo pitanje vremena kada će stići u Latinsku Ameriku gdje se uzgajaju najveće količine banana.
Inspiracija umjetnicima
Multimedijalni umjetnik Amerikanac Fil Hansen na kori od banane posebnom tehnikom crta neke od najpoznatijih umjetničkih djela.
Tako su se na bananama našla djela Mikelanđela, Edgara Dega, Sandro Botićelija ili Vinsenta van Goga.
U toku starenja banane, njegove rezbarije na kori postaju vidljivije.
Hani talentovana grafička umetnica i dizajnerka iz Filipina pretvara banane u pravu organsku umjetnost. Njeno jedino oruđe za rad je zihernadla.
Sardela u Sredozemnom moru smanjila se proteklih godina zbog promjena u prirodi, pokazalo je istraživanje Francuskog instituta za istraživanje mora (Ifremer).
U deset godina sardela se u prosjeku smanjila s 15 na 11 centimetara, a njezina prosječna težina pala je s 30 na 10 grama, objavio je francuski institut protekle sedmice.
U dijelu Mediterana koji su istraživali naučnici s Ifremera nisu pronašli sardelu stariju od dvije godine.
Poznata plava riba danas je manja zbog prorijeđenih mikroalgi, glavnog izvora hrane, koje su također manje i manje hranjive nego prije, ističu francuski naučnici.
Testiranja na 450 srdela u akvarijima potvrdila su pretpostavku da promjena kod algi utiče na veličinu ribe.
Alge su se pak promijenile zbog promjena u prirodi, tumače u francuskom institutu, napominjući da se smanjio unos hranjivih tvari iz rijeke Rhone a temperatura mora porasla za pola stepena zbog klimatskih promjena.
Retrospektivna izložba foto kino i video kluba “Mladost” Gornja i Donja Lastva
biće svečano otvorena u ponedeljak, 15.novembra 2021. godine u Muzeju i galeriji Tivat sa početkom u 19 sati.
Foto kino i video klub pod imenom “Mladost” osnovan je 1961. godine, a svoju djelatnost odmah je proširio i na Donju Lastvu. Od samog formiranja, u kontinuitetu odmah je organizovano 7 kurseva za foto amatere /4 u Donjoj, a 3 u Gornjoj Lastvi/ u kojima su uzela učešća 84 polaznika. Od 1970. godine klub je proširio djelatnost na amaterski film. U tome je značajnu pomoć pružio Aleksandar Antonić, iskusni kino amater iz Beograda, koji je odžao prvi kurs domaćim polaznicima. Na tri kursa u Donjoj Lastvi, ovu obuku pohađalo je 36 polaznika. Obuku su organizovali iskusni članovi kluba: Anđelko Stjepčević, Krsto Kiko Tomičić, Anton Marković i Roko A. Stjepčević.
Godinama, članovi kluba bili su svojevrsni hroničari ukupnih društvenih, kulturnih, sportskih i privrednih zbivanja u Tivtu. Na mnogobrojnim fotografijama i filmovima zabilježili su dešavanja od neprocjenjivog značaja za istoriju grada.
Izložbu povodom 60 godina foto kino i video kluba “Mladost” svečano će otvoriti član kluba Neven Staničić na platou ispred galerije.
Plakat FKK Mladost
Foto kino i video klub „Mladost” – hroničari vremena
Foto sekcija kluba osnovana je u okviru foto kluba „1.maj” još davne 1957 godine. Prvi kurs je održan u Gornjoj Lastvi a predavač je bio tivatski fotograf Anton Tonći Nikolić.
Samostalni Foto kino i video klub „Mladost” zvanično je osnovan 1961 god. Klub je jedan od najstarijih u Boki Kotorskoj i danas je aktivan.
Svjetski dan osoba oboljelih od dijabetesa, 14. novembar u Herceg Novom je obilježen kampanjom čiji je cilj skretanje pažnje na osobe koje se svakoga dana bore sa dijabetesom.
Tim povodom, Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju u saradnji sa JZU Dom zdravlja organizovao je u subotu akciju besplatne kontrole šećera u krvi i krvnog pritiska, kao i edukativno predavanje, a u nedjelju 14. novembra će zgrada Opštine Herceg Novi biti osvijetljena plavom bojom, koja je simbol osoba oboljelih od dijabetesa.
Humanoj kampanji su se odazvale i kompanije „Mercator – CG“ i „Voli“, na način da su u subotu dijetetski proizvodi u maloprodajnim objektima ovih trgovačkih lanaca bili sniženi za 20%.
“Pozivamo građane da urade korisnu stvar za sebe i kontrolišu nivo šećera u krvi u cilju prevencije dijabetesa, bolesti koja sve više uzima maha i ima teške posljedice ako se ne kontroliše i liječi“, poručuju iz Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
Povodom proslave Dana opštine Budva u organizaciji Narodne biblioteke Budve u ponedjeljak, 15. novembra u 19 sati u holu Akademije znanja biće otvorena izložba slika “Pod tuđom maskom lakše se živi” autorke Rajke Kujundžijević.
Izložbu će otvoriti mr Lucija Đurašković, a uvodnu riječ imaće Stanka Stanojević. U muzičkom dijelu programa nastupiće Vlasta Barac. Ovo je prvi u nizu programa kojima se obilježava Dan opštine Budva u Biblioteci.
Izložba obuhvata 18 radova rađenih u akvarel, akrilik i kombinovanoj tehnici, a ciklus Pod tuđom maskom lakše se živi nastajao je od 2018. godine. Izložba će trajati tokom novembra i decembra.
Rajka Kujundžijević je rođena 1950. godine u Kotoru. Od kada pamti sebe zna i za slikarstvo. Prvu samostalnu izložbu Rajka je imala 1982. godine u hotelu „Merkur“ u Bečićima. Nakon toga, na inicijativu poznatog slikara Jovana Ivanovića , u sklopu Kulturnog centra u Budvi, organizovana je njena druga samostalna izložba 1983. godine u hotelu „Mogren“. Iste godine, u „Grand hotelu“ na Cetinju organizovana je i treća samostalna izložba. Slijede izložbe u galeriji Kulturnog centra u Kotoru (1985) i izložba na Zlatiboru (1992), u hotelu „Narcis“. Jedna od značajnijih i zapaženijih izložbi organizovana je u Vrbasu u galeriji Kulturnog centra 1993. godine. Uslijedile su izložbe u hotelima „Slovenska plaža“ i „Mediteran“(2001), a velika izložba u modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi desila se 2016. godine. Izložba u organizaciju JU Narodna biblioteka Budve, koju prati ovaj katalog, deseta je samostalna i jubilarna izložba.
Rajka Kujundžijević je učila i usavršavala se uz poznate majstore slikarstva. U „Studiju za dizajn“ pri budvanskom Kulturnom centru, uz Rajka Flisa, slikara-dizajnera, izradila je brojne plakate za JU Grad teatar. Ilustrovala je i knjigu „Bračni život“ autora dr Sava Bojovića. Pored pomenutih samostalnih izložbi, izlagala je i na brojnim grupnim izložbama. Takođe, našla se u knjizi „Čudesna moć žene“ autora Triva Zolaka, o životima izabranih žena Crne Gore.
Rajka je šest godina vodila školu slikanja u organizaciji privatnog kulturnog centra „Imago“ iz Budve i u Organizaciji žena Budve na Slovenskoj tokom 2010. godine. Od 2018. godine vodi Školu slikanja za treću dob koju pohađaju i mladi, u JU Narodna biblioteka Budve u čijoj organizaciji su upriličene izložbe polaznika Rajkine škole slikanja.
Njene slike su našle put do mnogih svjetskih adresa.
Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske koja je održana u Zagrebu, 6. novembra ove godine, dodijeljena je Zlatna povelja Ogranku Matice hrvatske u Boki Kotorskoj za suizdavaštvo knjige Borba za vrijednost svoga „ja“- Pokus filozofije slavenskog individualizma, autora Ive Pilara.
Radi se drugom izdanju knjige koja je prvi put objavljena u Zagrebu 1922.
Izdavač nagrađene knjige je Udruga Hrvatsko zajedništvo, Zagreb, 2020. Suizdavači su Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i PTYLTD Sydney.
Pilar
Autor Ivo Pilar (Zagreb, 1874 – 1933). bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike. Njegovo ime nosi Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.
Austrija namjerava uvesti zatvaranje za necijepljene protiv koronavirusa već od nedjelje u ponoć, a ono bi trebalo po sadašnjem planu ostati na snazi do 24. novembra, prenosi u subotu agencija DPA.
Nacrt prijedloga napominje da su potrebne intervencije kako bi se spriječio raspad zdravstvenog sitema.
Savezna vlada o predloženom zatvaranju namjerava raspravljati s čelnicima pokrajinskih vlada u nedjelju. Još i prije te rasprave, za taj potez postoji već široka potpora.
Odbor Nacionalnog vijeća, donjeg doma austrijskog parlamenta, trebao bi odlučiti o novoj uredbi u nedjelju navečer, što bi trebala biti tek formalnost.
Ako se zatvaranje uvede, osobe koje nisu cijepljene ili nisu preboljele bolest uzrokovane koronavirusom neće smjeti napuštati svoje domove osim pod određenim okolnostima.
Od pravila bi se izuzele osobe koje obavljaju prijeko potrebne poslove, koje odlaze na posao, izlaze radi vlastitog tjelesnog i duševnog zdravlja, ili zbog osnovnih vjerskih potreba.
Zatvaranje se ne odnosi na djecu mlađu od 12 godina.
Austrija je u subotu zabilježila više od 13 hiljada novih slučajeva zaraze koronavirusom, što je dosad najveći broj novih slučajeva u toj zemlji. Tjedna incidencija, odnosno učestalost pojavljivanja koronavirusa na 100.000 ljudi narasla je na 814,6.
Ovo se odvija samo nekoliko dana nakon što je Austrija već postrožila mjere u borbe protiv četvrtog vala zaraza, poput uvođenja zabrane pristupa većini javnih prostora za one koji se još uvijek nisu odabrali cijepiti.
– Moramo nastavi ustrajati kako bismo se izborili protiv pandemije koronavirusa, rekao je za austrijsku agenciju APA-u Hermann Schuetzenhoefer, premijer savezne države Štajerske.
Johanna Mikl-Leitner, premijerka savezne države Donje Austrije, rekla je da je potrebno da sve savezne države surađuju. To što se neki nisu spremni cijepiti ne smije dovesti do uvođenja ograničenja za sve, kazala je.
Gradonačelnik Beča Michael Ludwig također je podržao plan, no dodao je i da su mu potrebne konkretnije informacije. Međutim, podrška za zatvaranje necijepljenih nije neupitna.
Hans Peter Doskozil, premijer Gradišća, u pitanje je doveo način na koji bi se zatvaranje nadgledalo i kako bi se moglo opravdati u pokrajinama poput njegove, gdje je broj cijepljenih relativno visok.
U Shoping centru “Butiko” u Radanovićima danas je bio domaćin “Jesenjeg sajma kotorskih proizvoda”, koji je organizovan u saradnji sa Sekretarijatom za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor.
Na sajmu su se predstavili poljoprivredni proizvođači, izrađivači suvenira, majstori za pravljenje lokalnih specijaliteta…
Na dvadesetak lijepo uređenih štandova, našli su se cijeđeni sokovi, prirodni sapuni, ručni radovi, rukotvorine od drveta, maslinovo ulje, sir, mesne prerađevine, med i proizvodi od meda, ukrasni kolači, krempita (kotorska pašta), risanski makaruli i kolači po starim risanskim receptima…
Jesenji sajam kotorskih proizvoda
Na sajmu je održana i “Jesenja revija kišobrana, šešira i kruna”, koju priprema učiteljica Slobodanka Mrvaljević sa svojim učenicima iz O.Š. “Nikola Đurković” iz Radanovića.
Neprihvatljiva je odluka o zabrani organizovanja dočeka i proslave Nove 2022. godine na otvorenim javnim mjestima, stav je Udruženje ugostitelja Budve. Ističu da se još nijesu oporavili od 2020. godinem, a tvrde, slijedi nova kataklizma i to poslije godine u kojoj su, upravo zahvaljujući sniženoj stopi PDV-a naplatili rekordan iznos poreza ikada. Vlada je juče najavila da će od januara PDV za ugostitelje sa sedam biti vraćen na 21 odsto.
“Smatramo da uz određene stroge smjernice i pravila, kako su npr. organizovani muzički festivali, nema mjesta nikakvom dodatnom riziku za širenje zaraze. Ograđeni prostor, posjedovanje Nacinalne COVID potvrde, brzi antigenski testovi, stroga kontrola od strane inspektora UZIP uz asistenciju policije/redara organizatora – obezbijedilo bi poštovanje svih epidemioloških mjera i sigurnu zdravstvenu situaciju”, kažu iz Udruženja.
Da im se ne bi imputiralo kako im je bitniji profit od zdravlja ljudi, podsjećaju javnost da su u ovim teškim vremenima organizovali novčanu donaciju za zdravstveni sistem, akciju doborovoljnog davanja krvi, u našim mogućnostima pomogli akciju Crna Gora bez smeća, pozivali sve vrijeme na vakcinaciju, tražili dodatne punktove za vakcinaciju ispred Starog grada, vakcinisali se, svoje porodice, zaposlene, sami finansirali promociju bedževa “VAKCINISAN/A”, bili zatvoreni 153 dana sa minimalnim subvencijama.
“I dalje tražimo dijagol, a ne izlazimo na ulice, kako se to čini u drugim zemljama. Sportske hale i fubalski tereni su puni i to je dokaz da stvari mogu da funcionisu uz poštovanje mjera”, kažu budvanski ugostitelji.
Podsjećaju da je ugostiteljstvo djelatnost koja je pretrpjela ogromne gubitke.
“Moramo biti racionalni i naći pravu mjeru koja neće kompromitovati zdravlje ljudi, ali neće dovjesti ni do bankrota i socijalnih slučajeva stotine/hiljade građana, posebno imajući u vidu najavu vraćanja opšte stope PDV-a od 21 odsto za restorane. Još se nijesmo oporavili od 2020. godine a slijedi nova kataklizma i to poslije godine u kojoj su, upravo zahvaljujući sniženoj stopi PDV-a naplatili rekordan iznos poreza ikada”, navode u saopštenju.
Budva – foto Boka News
Ovakve odluke, su prema ocjenu ugostutelja iz Budve, koje su klasično pucanje samom sebi u nogu, je tek blaga metafora u odnosu na ono što ih čeka ukoliko ne naiđemo na razumjevanje kod nadležnih, ali i neizostavnu podršku opštine Budve, TOB, resornog ministarstva.
“Ne smijemo se predati pred naletom korone, već se organizovano suprostaviti i pobjediti”, poručuju iz Udruženja ugostitelja Budva.
