Srzentić: Unapređujemo ambijent za digitalne nomade

0
Digitalni-nomad – Digitalni nomad- Foto:Getty Images

Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija u saradnji sa ostalim Ministarstvima, privatnim, civilnim i akademskim sektorom kroz Program privlačenja digitalnih nomada unaprijediće ambijent, kako bi u Crnoj Gori što duže boravili digitalni nomadi, koji doprinose cjelokupnom povećanju ekonomske aktivnosti u našoj zemlji, poručila je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić.

Ona je, u intervjuu za PR Centar, pojasnila da su digitalni nomadi ljudi koji rade na daljinu, većinom frilenseri, kojima priroda posla omogućava da rade na bilo kojoj lokaciji, nezavisno od sjedišta kompanija za koje rade.

„Radeći putem interneta, zarađuju u matičnim zemljama, odnosno u inostranstvu, a zarađeni novac troše u zemlji domaćina – zato želimo da Crna Gora postane globalno privlačna destinacija za sve njih“, istakla je Srzentić.

Mogućnost putovanja, doživljavanje različitih kultura i upoznavanje lokalnog stanovništva, kako je kazala, velika su motivacija za rad digitalnih nomada sa drugih destinacija.

„COVID-19 pandemija je dodatno ukazala na značaj rada na daljinu, a brojna istraživanja predviđaju da će do 2035. godine čak milijardu ljudi raditi “na daljinu”. Zato smo u Vladi Crne Gore prepoznali ovo kao značaj trend, a naše Ministarstvo kao prioritet za ovu godinu definisalo kreiranje Programa za privlačenje digitalnih nomada u želji da Crna Gora bude sljedeća top destinacija digitalnih nomada, što će umnogome doprinijeti daljem razvoju turizma, IT sektora, kao i cjelokupnom povećanju ekonomske aktivnosti u našoj zemlji“, rekla je Srzentić.

Ocijenila je da relativno niski troškovi života u poređenju sa drugim zemljama, dobra infrastruktura, pristupačan internet, predivna priroda, niska stopa kriminala, kao i povoljne poreske stope, su ono što nas kandiduje za buduću globalno privlačnu destinaciju za digitalne nomade.

„Pararelno sa ovim, potrebno je da radimo na unapređenju cjelokupnog ambijenta, koji će učiniti da što duže zadržimo digitalne nomade u našoj zemlji. Program na kojem radimo će uskoro biti završen i predstavljen javnosti, a uz veliku podršku resornih Ministarstava koju imamo, vjerujemo da će sam program pratiti i ubrzane izmjene normativnog okvira – Zakona o strancima, uredbi i pravilnika u dijelu viznog režima, kao i poreskih olakšica za nomade“, istakla je Srzentić.

Ona je kazala da je Hrvatska uradila mnogo u procesu regulisanja statusa digitalnih nomada, kao i da su u komunikaciji sa jednim od glavnih pokretača projekta uspostavljanja viza za digitalne nomade u Hrvatskoj preduzetnikomJan de Jongom, imali priliku da čuju o iskustvu i praksi Hrvatske u ovoj oblasti, kako bi na sličan način i Crna Gora u ubrzanom procesu ispunila sve uslove i već početkom naredne godine izdala prve vize za digitalne nomade.

Digitalni nomad Jonathan Howe,napustio je Veliku Britaniju 2013. godine i od tada, kako je kazao, putuje živeći u različite zemlje.

„Prvi put sam počeo da radim onlajn 2014. godine kada sam živeo u Peruu. U to vrijeme neki od mojih prihoda su dolazili od podučavanja engleskog jezika, dok sam istovremeno razvijao blog o putovanjima i marketing na društvenim mrežama. Nakon preseljenja u Crnu Goru i renoviranja nekretnine ovdje, postalo je jasno da postoji veliki potencijal u pružanju usluga ljudima koji se takođe žele preseliti u Crnu Goru“, rekao je Howe u izjavi za PR Centar.

Kazao je da je osnovao agenciju Montenegro Digital Nomad, navodeći da je od tada pomagao strancima iz različitih zemalja da se presele u Crnu Goru, da kupe nekretnine, osnuju kompanije i druge aspekte započinjanja novog života u novoj zemlji.

„Tako da, iako je veliki dio mog rada još uvijek na mreži i digitalno, sada mogu uživati u ugodnoj mješavini posla koji ne zavisi od lokacije i interakcije licem u lice sa mojim klijentima dok započinju svoju veliku avanturu u Crnoj Gori“, rekao je Howe.

Smatra da Crna Gora već ima sve što je digitalnom nomadu potrebno za uspješan život i rad.

Tamara Srzentić

„Veća distribucija optičkog interneta velike brzine pomogla bi, ali ja lično upravljam cijelim svojim poslom preko 4G hotspota na telefonu i rijetko imam problema. Digitalni nomadi i udaljeni radnici dobro su navikli i spremni su se prilagoditi različitim uslovima, pa nije toliko važno pokušati stvoriti savršeno radno i životno okruženje za njih. U stvari, mnogi od nas uživaju u izazovu da stvari budu drugačije i pomalo nesavršene“, kazao je Howe.

Smatra da digitalni nomadi doprinose lokalnoj ekonomiji tokom cijele godine nakon završetka glavne ljetnje sezone i zatvaranja mnogih turističkih preduzeća.

„Takođe, veliki potencijal vidim da se događaji i konferencije oko digitalnog radnog prostora organizuju u Crnoj Gori, gdje digitalni nomadi mogu da prisustvuju, ali i da daju svoj doprinos putem seminara i radionica za razmjenu veština“, naveo je Howe.

Ocijenio je da bi, digitalnim nomadima i radnicima na daljinu, trebalo omogućiti pristupačnije opcije za vizu.

„Znam da je već bilo rasprava u raznim odjeljenjima o ovoj temi i njenim širim implikacijama, jer sam bio dio nekih od njih. Još nešto što mislim da će se s vremenom jednostavno razviti kako se potreba povećava, potreba za dugoročnijim iznajmljivanjem smještaja i mjesečnim, šestomjesečnim i godišnjim u priobalnim područjima. Većina apartmana za iznajmljivanje na obali nudi se za ljetnji turizam i stekao sam utisak da je ponekad teško ubjediti vlasnike nekretnina da iznajmljuju svoje stanove na duže staze“, naveo je Howe.

Ukazao je da izazov za razvoj digitalnog nomadstva predstavlha situacija sa internetskim bankarstvom i bankarskim uslugama, jer Crna Gora još uvijek nije dio zone SEPA (jedinstvena evropska plaćanja).

„Postizanje odobrenja za potpuno korištenje mogućnosti plaćanja putem Interneta i bankarstva Paipal i Stripe bit će prijeko poboljšati stanje u ovoj oblasti“, smatra Howe.

Jedna od tema ovogodišnjeg Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, koji će biti održan od 11. do 13. oktobra u Podgorici, posvećena je digitalnoj ekonomiji, čiji dio su digitalni nomadi.

Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).

Kod Cresa postavljen prvi umjetni podmorski greben na Kvarneru

0
Umjetni-greben-Cres-Foto: PGŽ

Prvi umjetni podmorski greben na području Primorsko-goranske županije, koji se sastoji od osam elemenata položenih na morsko dno, postavljen je prošlog vikenda kod otoka Cresa, u uvali Sveti Petar u blizini Valuna, izvijestili su iz županije u četvrtak.

Ističu da je prvi umjetni greben u Primorsko-goranskoj županiji postavljen nakon što je takav greben već postavila Zadarska županija.

Umjetni podmorski greben osmišljen je radi očuvanja podmorskog života, s ciljem širenja aktivnosti povezanih s podmorjem, kao korak za očuvanje sve ugroženijih resursa ribe, školjkaša i ostalih morskih organizama.

Greben se sastoji od osam perforiranih betonskih elemenata, koji su izrađeni na kopnu i položeni na morsko dno.

Ronilačka ekipa tvrtke AQUA SUB je, prema idejnom projektu,  izradila betonske elemente, montirala ih, spustila u more i složila.

Zahvat je proveo je županijski Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, jedan od deset partnera u pojektu “SmArtFish” iz programa suradnje Interreg V-A Italy –Croatia 2014. – 2020.

Nadzor nakon postavljanja grebena provoditi će stručnjaci za podvodne znanosti – promatrat će što će se događati, koji organizmi i vrste riba će nastanjivati greben i na kojem njegovom dijelu.

U planu proširenje kapaciteta u Portonovom, gradiće se marina sa još 250 vezova i helidrom

0
Portonovi
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo je kompaniji Azmont investment urbanističko tehničke uslove za izgradnju marine i helidroma u okviru naselja Portonovi, shodno DSL Sektor 5, izmjene i dopune.
Luka nautičkog turizma i helodrom biće izgrađeni na urbanističkoj parceli UP 80. U dokumentu koji je objavljen na sajtu Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma naznačeno je da je za luku građevinska dozvola izdata 2017, a upotrebna dozvola 2020. godine.
Površina urbanističke parcele na kojoj je planirana gradnja marine iznosi 15.429 m2, dok korisna površina akvatorijuma unutar marine iznosu 7 hektara. Planirani kapacitet marine je 250 vezova, za plovila različitih gabarita, od ribarskih plovila do megajahti, čije se dužine kreću od osam do 70 metara.
Kako je naznačeno, marina mora biti opremljena svim potrebnim tehničkim instalacijama, a zbog usluga koje će se pružati usidrenim brodovima mora biti omogućeno i napajanje vodom, strujom, kao i elektronske komunikacije. U marini moraju biti obezbijeđene o druge specifične usluge kao što su skladište goriva i stanica za punjenje plovila gorivom, uzletno sletna rampa za helikoptere, kancelarija za prodaju, kancelarija za vlasnike vezova, kancelarija za upravljanje i administriranje marinom, VIP jahting klub, kancelarija za regatu, ronilački klub, restoran-bar, stanica za pomorski taksi prevoz, carina i granična policija i ostale neohodne službe bezbjednosti i sigurnosti.
Ostali uslovi koje je potrebno ispuniti su i maksimalno očuvanje cirkulacije vode i očuvanje životne sredine. Neophodno je ostvariti kolsko pješačku vezu, obezbijediti trajektne linije gradskog prevoza, sve vezove snabdjeti vodovodnim i elektro priključcima, kao i obezbijediti uređaje za pražnjenje sanitarnih uređaja i prikupljanje otpadnih voda sa jahti, pri čemu tankovi za prikupljanje sanitarnih i otpadnih voda moraju imati adekvatnu zaštitu. Atmosferske vode sa zaprljanih radnih površina potrebno je prikupljati u zajednički kolektor i preko separatora masti i ulja i taložnika suspendovanih materija odvesti u kanalizacioni sistem.
D Marin Portonovi Marina
Kada je riječ o marini, preporuka je da se, zbog konfiguracije morskog dna gradi na šipovima i da se dodatno zaštiti postavljanjem lukobrana. U okviru marine moguće je graditi jedan ili više objekata. Neohodno je omogućiti pristup do svih dokova i glavnog valobrana zbog servisnog i interventnog saobraćaja, osigurati prolaz obalnog šetališta kroz marinu, objezbijediti funkcionisanje trajektne linije – gradskog prevoza, obezbijediti sve vezove na dokovima vodovodnim i elektro priključcima i slično. Objekti koji će biti u funkciji uslužnih sadržaja marine za nautičke turiste – smještaj, trgovine, ugostiteljstvo i lučki servisni sadržaji smješteni su uz planiranu rivu.
Kako se navodi u dokumentu, u okviru marine moguće je izgraditi i podzemne rezervoare odakle bi se obezbijedilo snabdijevanje jahti i čamaca gorivom. U okviru marine, odovojeno od carinskog područja, moguće je i formiranje područja slobodne zone i slobodnog skladišta koje bi bilo pod carinskim nadzorom, uključujući njihov ulazni i izlazni prostor. U slobodnoj zoni i slobodnom skladištu moguće je obavljati sve industrijske, komercijalne i uslužne poslove, pod zakonom propisanim uslovima i uz prethodnu saglasnost carinarnice.
U urbanističko tehničkim uslovima naznačeno je i da je u okviru marine moguće predvidjeti i prostor za helidrom za potrebe turističke i poslovne ponude, koji bi koristili turisti i poslovni ljudi kako bi imali direktnu helikoptersku vezu između marine o odredišta.
– U fazi projektovanja lokacija helidroma potrebno je dokazati da lokacija predviđenja za njegovu gradnju ne može izazvati sukob signala lučkog svjetla i svjetlosnog označavanja na helidromu. Takođe, neophodno je dokazati da izgradnjom helidroma neće biti ugrožena sigurnost plovila koja ulaze u marinu, ali ni bezbjednost helikoptera koji u isto vrijeme slijeću i poleću – objašnjeno je.
U urbanističko-tehničkim uslovima označene su i preporuke sa smanjenje uticaja i zaštitu od zemljotresa, drugih elementarnih nepogoda, kao i drugih tehničko-tehnoloških i drugih nesreća, zatim mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline.

Švedska pomaže Zapadni Balkan sa 500 miliona eura

0
Švedska – foto Beta /AP

Vlada Švedske je donijela odluku o novoj sedmogodišnjoj strategiji, vrijednoj 560 miliona eura, za podršku reformama u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj. Od 560 miliona eura iz fonda za strategiju za period 2021-2027, 500 miliona je namijenjeno Zapadnom Balkanu, a 60 miliona Turskoj, saopštila je Ambasada Švedske u Beogradu.

Saradnja sa Zapadnim Balkanom uključuje Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo.

Nastavak saradnje sa zemljama u regionu ojačaće uslove za demokratski i inkluzivni razvoj, navodi se u saopštenju i dodaje da će Švedska novom strategijom intenzivirati napore u oblastima zaštite ljudskih prava, demokratije, vladavine prava, ravnopravnosti polova, inkluzivnog ekonomskog razvoja, zaštite životne sredine i klimatskih promjena.

Švedska podrška će biti usmjerena i na jačanje miroljubivih i inkluzivnih društava i na „izgradnju opširnih i dugoročnih odnosa“ Švedske i zemalja u regionu, piše u saopštenju.

-Razvoj u susjedstvu Evropske unije od značaja je za Švedsku i EU. U interesu je Švedske da nastavi da sarađuje sa zemljama Zapadnog Balkana kako bi doprinijela demokratskom razvoju, sa ljudskim pravima, ravnopravnošću polova i vladavinom prava u fokusu-, rekao je švedski ministar za međunarodnu razvojnu saradnju Per Ulson Frid.

Švedska je jedan od najvećih bilateralnih donatora zemljama Zapadnog Balkana. Prema strategiji, Švedska će nastaviti da doprinosi podršci Evropske unije reformskoj agendi u zemljama Zapadnog Balkana i njihovom približavanju Uniji, navodi se u saopštenju.

Na današnji dan prije 450 godina odigrala se bitka kod Lepanta

Umjetnicki prikaz bitke kod Lepanta

Naime, 7.oktobra 1571. kod Lepanta (današnjeg Naupaktosa u Grčkoj) odigrala se najveća pomorska bitka brodova na vesla i jedra u istoriji, a u kojoj su se sukobile hrišćanska, tzv flota Svete Lige, koju je organizovao Papa Pio V i islamska, flota Osmanlija. Na obje strane učestvovalo je preko 500 galija i više od 150 hiljada mornara i vojnika na brodovima, a hrišćani predviđeni plemićem Don Huanom od Austrije, pobijedili su moćnu tursku flotu admirala Ali-paše.

O kakvom je žestokom boju bila riječ, potvrđuje i podatak da se tu na jednom mjestu našlo čak oko 90 odsto svih ratnih brodova koji su tog dana plovili Mediteranom. Nakon odlučne borbe koja je po pisanju hroničara, ostavila i more crveno od krvi, uništeno je 83 odsto svih turskih brodova i skoro polovina vojnika i mornara na njima. Uništeno je ili zarobljeno  200 turskih galija, a Turci su imali i oko 40 hiljada mrtvih i 7,5 hiljada zarobljenih mornara uglavnom janičara-poturčenjaka, naspram 17 stradalih hrišćanskih galija sa 10 hiljada mrtvih i 2,5 hiljada ranjenih boraca. Od poraza doživljenog kod Lepanta, Turci se kao pomorska sila, više nikada nisu oporavili. Turski  sultan bio je SELIM drugi a veliki vezir MEHMED PAŠA SOKOLOVIĆ.

Jedan od najblistavijih trenutaka u bogatoj bokeljskoj pomorskoj prošlosti bilo je učešće kotorske galije „San Trifone di Cattaro“ („Sveti Tripun Kotorski“) u Lepantskoj bici.

Galija Svetog Tripuna foto Boka News

Naime, jadranski gradovi od Kopra do Kotora opremili su i poslali u bitku ukupno osam svojih galija koje su se borile u floti Svete Lige, sastavljenoj od ratnih brodova pape, Venecije, Đenove i Španije. U floti Svete Lige bilo oko 88 hiljada mornara i vojnika, te ukupno 208 galija jadranskih komuna, brodova sa Sicilije, iz Napulja, galija Savoje, ratnih brodova Đenove, Malte(ODRED MALTEŠKIH VITEZOVA), Španije,12 papinih galija i 28 dubrovačkih galija za snabdijevanje. Flotu je činilo i šest dalmatinskih galija: Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir i Hvar  dok je jedna zadarska galija sudjelovala u vojnim operacijama u danima prije bitke. Među njima bila je galija “Sveti Tripun Kotorski” iz Kotora sa 175 članova posade i kapetanom, kontom Jeronimom Bizantijem, a naš ratni brod posebno se istakao herojstvom posade i vještinom svog zapovjednika. Pored toga bila je i jedna galija iz Kopra.

Pretpostavlja se da je oko 10.000 učesnika bitke na strani Svete Lige bilo sa područja od Kopra do Kotora- Istra, Dalmacija i Boka.

Naime, nakon što je nesmotrenošću dijela đenoveških galija na čelu sa čuvenim admiralom Andreom Doriom koji je odveslao i odjedrio previše na jug, stvorena velika rupa na južnom krilu flote Svete Lige, galija “Sveti Tripun Kotorski” zajedno sa galijama Raba i Trogira i još desetak mletačkih galija, samoinicijativno je popunila zjapeću prazninu kroz koju je trećina turske flote pokušala proboj i opkoljavanje glavnine snaga Svete Lige.

Lepant – sjećanje – spomen ploča u Kotoru – foto Boka News

Tu rupu samoinicijativno su odlučili zatvoriti kapetani Jeronim Bizanti iz Kotora, Ivan Dominis sa Raba i Kristofor Lučić iz Trogira i njihove kolege iz Venecije. To je međutim, bila praktično samoubilačka odluka – oni su zaista uspjeli da zaustave turski prodor i dok su se Turci bavili njima, hrišćanima je pristiglo pojačanje iz centra, ali nažalost prekasno za neke naše ljude. Oni su zbog svog herojstva platili stravičnu cijenu – galija “Sveti Tripun Kotorski” potopljena, poginula je čitava njena posada na čelu sa kapetanom Jeronimom Bizantijem, na rabskoj galiji bila je svega šačica preživjelih, na galiji Trogira bilo je oko 160 mrtvih. Posebno su bokeljski pomorci sve zadivili svojim herojstvom jer je galija “Sveti Tripun Kotorski” izdržala istovremeni napad čak osam turskih brodova, a na jednog mrtvog bokeljskog mornara stradalo je sedam do osam Janičara.

Model galije SVETI TRIPUN KOTORSKI

“To govori o strahoti koju su ti ljudi prošli, ali da njih nije bilo povijest bi sigurno bila drugačija – turski proboj bi uspio, bitka bi pukla na tom najslabijem dijelu hrišćanskog fronta i cijela istorija zapadnog Mediterana vjerovatno bi bila mnogo drugačija od ove koju poznajemo. Sam Jeronim Bizanti je nakon pogibije bio  slavljen kao veliki junak u Boki, cijeloj Dalmaciji i savezničkoj floti”- kaže istoričar dr Tonći Tadić iz Hrvatske, koji je temeljito proučavao bitku kod Lepanta i ulogu ljudi iz krajeva bivše Jugopslavije u njoj. Naime, posadama od ljudi iz tadašnje Dalmacije koja se prostirala od Spiča u današnjoj Crnoj Gori do Raba u Hrvatskoj, bilo je popunjeno čak 19 galija koje su se kod Lepanta borile u floti Svete Lige.

Pored kompletne posade galije “Sveti Tripun”, Bokelji kao žrtvu za pobjedu Svete Lige u ovoj istorijskoj bici, priložili i živote čak sedam od 12 najstarijih sinova najuglednijih porodica iz Perasta koji su po tradiciji, obavljali dužnost čuvara savezničke zastave uz mletačkog admirala Sebastiana Venijera, na komandnom brodu flote Svete Lige.

Tivatski đaci-prvaci posadili stablo generacije u Velikom gradskom parku

0
Sadnja drveta generacije

Tivatski đaci-prvaci koji su školovanje započeli u školskoj 2021-22.godini, dobili su danas svoje drvo generacije u Velikom gradskom parku.

Uz pomoć službe „Gradskog zelenila“ Komunalnog preduzeća Tivat koja je nabavila sadnicu, majmlađi tivatski školarci su u parku zasadili novi primjerak bora-pinjola.

Ovo je inače, tradicionalna akcija koja se priređuje u sklopu manifestacije “Dječija nedjelja” koju tokom druge sedmice oktobre kroz različite programe, organizuje Dječiji savez Tivta.

Aktuelna generacija tivatskih đaka prvaka je već 17. po redu pokoljenje najmlađih školaraca koje na ovaj način u Velikom gradskom parku sadi svoje stablo generacije.

Dan zaštite Dinarida – #EdukacijaSada

0
Dinaridi – foto Dinarsko gorje

Ovogodišnji Dan zaštite Dinarida se obilježava pod sloganom #EdukacijaSada i posvećen je važnosti edukacije u zaštićenim područjima kao bitnom aspektu rada i funkcionisanja ovih najvrijednijih područja koje svaka država ima.

Tim povodom Parkovi Dinarida su Nacionalnom parku Skadarsko jezero donirali opremu za edukaciju koja  je instalirana u Centru za posjetioce na Vranjini. U cilju obilježavanja ovog ekološkog datuma danas će u ovom parku biti organizovana edukativna radionica za učenike škola sa Skadarskog jezera. Oprema je obezbijeđena kroz projekat “Zaštićena područja za prirode i ljude”, koji Parkovi Dinarida realizuju u saradnji sa WWF Adria, a uz podršku Švedske razvojne agencije (SIDA).

Tokom poslednjih godinu i po trajanja pandemije COVID-19, usljed uvođenja mjera ograničenja kretanja, zaštićena područja su se suočila sa brojnim problemima i negativnim uticajima koja su otežavala funkcionisanje upravljača i onemogućavala posjećivanje i prisustvo ljudi u zaštićenim područjima.

Pored uticaja na zdravlje i život ljudi, pandemija je sa sobom donijela i brojne društvene i ekonomske izazove sa kojima se upravljači zaštićenih područja bore sada već duži vremenski period.

Pandemija COVID-19 je izrazito negativno uticala na aspekt rada i saradnje sa lokalnim zajednicama. Većina redovnih aktivnosti, događaja, planiranih manifestacija, radionica i obuka, koje su trebale biti organizovane u zaštićenim područjima, otkazane su zbog pandemije COVID-19, a planirani programi edukacije u zaštićenim područjima koja su predstavljali važan aspekt njihovog djelovanja su značajno redukovani ili potpuno prekinuti.

Edukacija o zaštiti životne sredine predstavlja dugoročan proces koji ima za cilj razvijanje individualne i kolektivne svijesti o očuvanju prirode i zaštićenih područja. S obzirom da smo svjedoci sve češćeg ugrožavanja biodiverziteta, narušavanja staništa i vrsta, kao i konstantne eksploatacije prirodnih dobara, edukacija o zaštiti prirode predstavlja neophodan segment obrazovanja društva kao cjeline. Nastavnicima često nedostaju ekološka znanja i vještine potrebne za podučavanje u nekim aspektima nastavnog programa koji se bave zaštitom prirode, pa je obrazovna uloga zaštićenih područja posebno značajna u obrazovanju nastavnika, ali i učenika. Edukativni program su zadnjih decenija postali bitno obilježje funkcionisanja zaštićenih područja širom svijeta, a edukacija je postala ključna za održavanje cjelokupnog koncepta zaštićenih područja.

adarsko jezero – Arhiva NPCG

Svjesni smo izazova koje je donijela pandemija, ali je sada naročito važno da se kod djece i mladih održi veza sa prirodom. Pored zdravstvenih prednosti, boravak u zaštićenim područjima i učenje o njihovom prirodnom i kulturnom nasljeđu dovodi do pozitivnih promjena ponašanja prema prirodi, odnosu prema njihovoj lokalnoj zajednici.

Stoga ove godine želimo da skrenemo pažnju na uticaj pandemije COVID-19 na sprovođenje programa edukacije u zaštićenim područjima ali I istaknemo značaj zaštićenih područja kao pravog mjesta za djecu i mlade da steknu vještine u rješavanju problema, kritičkom razmišljanju i timskom radu koje su im potrebne u 21. vijeku.

U tom smislu, pozivamo sve subjekte uključenje u zaštitu prirode ali i obrazovne ustanove da ovogodišnji Dan zaštite Dinarida obilježe u sledećih sedam dana u skladu sa mogućnostima, organizovanjem različitih edukativnih događaja, aktivnosti, radionica u saradnji sa lokalnim školama ili zajednicama, kako bi istakli značaj zaštićenih područja našeg regiona ali i važnost edukacije I jačanja svijesti o potrebi zaštite prirode.

O prirode se najbolje uči u prirode, a znanje je najvrijednije kada se dijeli. U konceptu upravljanja zaštićenim područjima prepoznato je da su kontinuirano informisanje i edukacija novih generacija najveće jamstvo očuvanja i opstanka vrijednosti takvih područja za buduće generacije.

Petković primio državne šampione u bućanju

0
Petković sa državnim šampionima u bućanju

Predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković ugostio je delegaciju BK „Palma“ u kojoj su bili Niko i Dejan Stjepčević i Saša Marković. Razlog prijema su sjajni ovosezonski rezultati. Naime, sve tri ekipe BK „Palma“ osvojile su prva mjesta u svojim ligama, što je rezultat koji, u dugoj istoriji bućanja, još nije zabilježen na ovim prostorima.

„Čestitam vam na izvanrednim rezultatima. Posebno što dolaze u sportu za koji nas Tivćane vežu posebne emocije. Takođe, sjajno je što su ovi vaši sportski podvizi došli uoči godine u kojoj slavite 50 godina postojanja i godine u kojoj ćete biti domaćini bućarske Olimpijade. Mi u Opštini Tivat, potrudićemo se da i jubilej i Olimpijada budu ispraćeni onako kako treba. Još jednom vam od srca čestitam na vrhunskim rezultatima“, rekao je dr Andrija Petković.

Bućari su zahvalili predsjedniku na prijemu i izrazili nadu da će njihovi rezultati biti popraćeni kako su na terenu zaslužili. Oni su takođe upoznali predsjednika SO sa planovima proslave 50-ogodišnjice i načina organizacije i Olimpijade, ali i evropskih izazova koje Tivćane očekuju nakon osvajanja titule u nikad jačoj crnogorskoj ligi.

HR – CG – Velike kolone na graničnim prelazima, pao sistem, s Karasovića vraćaju na Vitaljinu

0
Granični prelaz Karasović foto arhiv Boka News

Ponovno je pao carinski sistem, javljaju nam naši čitaoci, neke od njih s graničnog prijelaza Karasovići vratili su zbog toga na Vitaljinu (Hrvatska – Crna Gora).

Javljaju i na Viber grupi Radarskih kontrola i da su od pet graničnih prijelaza na dubrovačkom području u funkciji tek njih dva, Vitaljina i čepikuće mada za Čepiku (Hrvatska – BiH) će još nije stigla potvrda rade li uopšte.

Ni granični prijelaz na Brgatu Gornjem izgleda ne funkcionira kako treba, dugo se čeka i promet se kreće puževim koracima. Jutros su na GP Brgat imali problema s padom carinskog sistema, no u ovim je trenutcima, javljaju nam vozači, sistem u funkciji.

Božović: Uvećati naknadu za novorođenče, stipendije i nagrade za najbolje učenike i studente

0
Tivat – I mjesto Matej Vučković

Ispred građanske liste „GORAN BOŽOVIĆ – ČASNO I ODGOVORNO ZA BOLJI TIVAT”, odbornica u Skupštini opštine Tivat Valentina Božović,  podnijela je tri inicijative za izmjenu tri opštinske odluke u oblasti socijalne politike i obrazovanja, naglašavajući da su se stekli uslovi za određene intervencije, imajući u vidu da je ozbiljnim i posvećenim radom novo rukovodstvo uspjelo stabilizovati finansije Opštine Tivat.

Božović je podnijela inicijativu da se uveća naknada za svako novorođeno dijete na 500 eura, bez obzira na redoslijed rađanja u porodici, umjesto dosadašnjih 120 eura, odnosno 180 eura za četvrto i svako slijedeće novorođeno dijete.

„Moramo pružiti roditeljima finansijsku podršku u iznosu koji je pristojan i dovoljan za kompletno inicijalno opremanje potrepštinama za novorođenče. Na ovaj način porodice dobijaju izvjesnu sigurnost, rasterećujemo roditelje finansijskih briga” izjavila je Božović.

„Briga o porodici, budućim naraštajima, ali i natalitetu je važna. Opština Tivat koja se razvija kao elitna destinacija u kojoj su troškovi života visoki, sa druge strane mora razvijati mehanizme kojima će kvalitetno pružati ozbiljnu socijalnu sigurnost svojim građanima. Ovakvom visinom novčane naknade za novorođeno dijete Opština Tivat će biti avangarda, apsolutni lider i svijetli primjer u Crnoj Gori, kako i dolikuje gradu sa rukovodstvom kojem je javni interes i bolji život građana jedini motiv djelovanja” podvukla je odbornica Božović.

Božović je inicirala izmjenu odluke o stipendiranju studenata u dijelu da svi studenti koji ispunjavaju propisane uslove dobijaju isti novčani iznos stipendije od 100 eura mjesečno.

Valentina Božović

„Nije pravedno stipendijom manje vrijednovati postignuće studenata sa prosjekom studiranja od 9 do 9,5 (sada 70 eura), koji recimo u praksi može biti postignut na vrlo zahtjevnim i realno težim studijskim programima kao što su medicinski, arhitektonski, građevinski, elektrotehnički, mašinski fakultet, i slično, u odnosu na lakše i manje zahtjevne studijske programe brojnih privatnih fakulteta sa menadžerskim usmjerenjem, na kojima se znatno lakše postiže prosjek preko 9,5” naglašava Božović.

Odbornica Božović je inicirala uvećanje studentske nagrade na iznos od 1000 eura, umjesto dosadašnjih cca 500 eura, zatim uvećanje novčane nagrade za dobitnike diplome Luča i Đaka generacije na 200 eura, umjesto dosadašnjih 100 eura, dok je za učenike osvajače prva tri mjesta na državnim takmičenjima predložila da se za I mjesto odredi nagrada u iznosu od 150 eura, II mjesto u iznosu od 100 eura, i III mjesto u iznosu od 50 eura, naglašavajući da sadašnja praksa uravnilovke, jednaka nagrada u iznosu od 50 eura za prva tri mjesta, nije pravedna, a i neprimjereno je niska. Predložila je i da se nagrada učenicima muzičke škole na državnom takmičenju za osvojenu Specijalnu nagradu uveća na 100 eura, umjesto dosadašnjih 50 eura.

„Opština će uvećanjem izdvajanja za nagrađivanje najboljih studenata i učenika u iznosu od 100% jasno staviti do znanja da zaista vrijednuje visoka postignuća u obrazovanju, i da ulaže u znanje kao najvrijedniji resurs u svakom društvu. Dobitnici će imati osjetniji benefit za postignuti uspjeh, jer izvanredan uspjeh, kao što su svršene studije sa prosjekom 9,5 i višim, nagrada Luča, titula Đaka generacije, nagrade na takmičenjima, jesu uspjesi zaista vrijedni pažnje i zaslužuju adekvatnu nagradu. Možda predložena rješenja nijesu dovoljna, ali su u svakom slučaju pravednija i bolja od postojećih. Imajući u vidu da su sredstva planirana za nabavku udžbenika za prva tri razreda osnovne škole sačuvana, jer je Vlada CG finansirala nabavku udžbenika za sve učenike osnovnih škola u Crnoj Gori i to će činiti i u narednim godinama, dio tih sredstava možemo preusmjeriti na stavku nagrađivanja u oblasti obrazovanja“, predlaže Božović.