Slovenija: Kranjska Gora lani povećala stanovništvo za 44 posto, uzrok je korona

0
Kranjska Gora – fotowikivoyage.org

Stanovništvo Kranjske Gore, popularnog slovenskog zimovališta, lani se povećalo za 44 posto, no radi se o fiktivnom prirastu koji je izazvala jedna protuepidemijska mjera.

Prema službenim podacima broj prijavljenih stanovnika u Kranjskoj Gori lani je porastao za 2300 ljudi, odnosno 44 posto, dok je na primjer Ljubljana lani izgubila oko hiljadu stanovnika, prenijeli su u subotu slovenski mediji.

Radi se o fiktivnim prijavama privremenog boravišta nakon što je vlada krajem oktobra 2020., zbog ozbiljne epidemiološke situacije, zabranila napuštanje matičnih opština. Rigorozna mjera “zatvaranja” u opštini trajala je skoro tri i pol mjeseca, uz kratki prekid za božićno-novogodišnje praznike.

Kako bi “zaobišli” tu mjeru, u Kranjskoj Gori su se privremeno prijavili vlasnici vikendica iz Ljubljane i drugih većih gradova. Na taj su način mogli legalno dokazivati da iz mjesta stalnog boravišta idu na privremenu adresu, a sve je bilo po propisima. Slične fiktivne “seobe” iz grada u ruralna područja zabilježene su lani i u drugim krajevima Slovenije, a jedno od popularnih odredišta za prijavu privremene adrese bila je i slovenska obala, gdje svoje vikendice imaju brojni Slovenci.

No, bilo je i onih koji su se u tu svrhu prijavljivali u lokalnim apartmanima, i to po povoljnim cijenama jer je i turizam u jeku lanjske epidemije bio zatvoren, a hoteli nisu smjeli raditi, pa su se apartmani iznajmljivali za oko tristo eura mjesečno, navode mediji.

Načelnik Kranjske Gore Janez Hrovat, kazao je da se broj stanovnika njihova mjesta pomalo smanjuje, pa ih je sada 5200, stotinjak manje nego prije četiri godine, a razlog je i u skupim nekretninama. No, priznaje da će im dobro doći to što se i privremeni stanovnici računaju u kvotu za financiranje općina iz državnog proračuna, pa će Kranjskoj Gori pripasti milijun eura više nego ranije.

Ove godine u Kranjskoj Gori ne očekuju novo zatvaranje lanjskog tipa, a računaju i na obnovu zimskog turizma, nakon propale lanjske sezone.

U Herceg Novom 3,63 hiljade gostiju

0
Herceg Novi – foto Boka News

U Herceg Novom boravi 3,63 hiljade turista, što je 51 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom periodu 2019. godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 3,1 hiljada, a domaćih 522.

U hotelima boravi 1,44 hiljade gostiju, a u domaćinstvima 2,19 hiljada.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

“Big game fishing” u Jezerima na Murteru – pobjednik se izvlačio iz šešira

0
Big game – foto HRT-  More

Stigli su u Jezera na otoku Murteru prekaljeni lovci na krupnu morsku divljač – domaći i strani. 55 natjecatelja! Put su pod noge bacili zbog 22. međunarodnog sportsko-udičarskog natjecanja.

Snažni morski grabežljivce lovili su se na mjestu koje je inače: promenada za tune srednjeg Jadrana. Mamile su ih posade sitnom plavom ribom.

Otprilike 20-ak kilograma dnevno. 3,4 kašete, kaže Ivan Babić iz Zagreba.

Uzalud! Mirovali su satima svi štapovi jugoistočno od Žirja.

– Imamo ribu na 60 metara, evo opet se pojavljuje. Naša udica je na nekih 70-ak, dodaje Babić.

No, zagrizla nije! Ni tada – a nije ni kasnije!

– Sad smo već 4 sata na poziciji, trenutno igra čekanja. Riba je bila pod brodom, ali nije htjela, objašnjava Babić.

Nadmudrili su na koncu jednu big gejmaši – zakvačila se 3 minute prije kraja prvog lovnog dana! Potvrdili su suci: Jedina u dva lovna dana! 21 minutu poslije i ispala. Inače, ulov ovdje rijetko kad izostaje.

Spuštale su se udice u more – za ludu! No “veliki igrači” podsjećaju: adrenalinsko je ovo iskustvo za najstrpljivije!

A lov na krupne morske primjerke zaštitni je znak Jezera. Zbog pandemije prošlogodišnji su otkazali. A ovogodišnji im deblja turističku statistiku. I puni otočke blagajne!

Jezerani su natjecanje prvi put organizirali prije 23 godine ufajući se u produljenje sezone.

I bi tako!

– Popunili su se i dijelom apartmani i restorani, hoteli, ljudi troše itd. A to je manifestacija koja je bila prva u Hrvatskoj, koja ima svoju tradiciju i Jezera kao ribarsko i pomorsko mjesto to zaslužuje, kaže direktor TZ-a Jezera Nenad Milin.

Hvale domaćine ribolovci. Kažu: zbog njih se ovamo i vraćaju.

Pamte dobro organizatori zlatne godine natjecanja, kada je broj natjecatelja bio troznamenkast. Ističu 2008. i 2009. Računali su: popunili su ribolovci tada i općinski i državni proračun. Itekako!

“Tu se vrtilo nekih do milijun eura. Počevši od potrošnje goriva, najam soba, apartmana, prodaja leške jer oni trebaju i mamce, leške za svoj ribolov, prodaja ribolovne opreme – svaki štap dođe tisuću, dvije eura, kaže Ervina Tomin iz ŠRD “Punta Rata” iz Jezera.

A ove godine ostali su morski kapitalci u moru. No, bit će prilike, kažu ribolovci, da morski lovac postane lovina! Uzdaju se u onu: strpljen – spašen!

Boj se u Jezerima bio za ulaznicu za Svjetsko prvenstvo u Kostarici. Ulov je izostao, ali dovitljivi su bili domaćini: pobjednik se prvi put otkad je natjecanja izvlačio iz šešira.

/Autor: Ivona Ramadža/More/I.B./HRT/

Hiljade ljudi na ulicama Rima i Ženeve protestovalo protiv korona mjera

0
Protest – Hiljade ljudi na ulicama Rima i Ženeve prosvjeduju protiv korona mjera Foto: Remo Casilli / REUTERS

Oko 10.000 ljudi sudjelovalo je u protestnoj povorci u središtu Rima kako bi izrazili protivljenje uvođenju obvezne covid propusnice na radnim mjestima od 15. oktobra dok su u Ženevi hiljade protestovale protiv restrikcija u vezi s pandemijom koronavirusa, osudivši “zdravstvenu diktaturu”.

Covid propusnica, uvedena u avgustu za posjet muzejima, sportskim događajima i restoranima sadrži potvrdu o cijepljenju, potvrdu o preboljenju ili negativan test.

Talijanski premijer Mario Draghi je prije više od tri sedmice najavio da će ona od 15. oktobra biti obvezna i na radnom mjestu, a svima koji je ne budu imali prijeti obustava plaće. Propusnicu su već morali imati svi koji rade u zdravstvu i u prosvjeti.

– Oboje smo udaljeni s posla prije dva mjeseca, rekli su za AFP Cosimo i Morena, četrdesetogodišnjaci, medicinski radnici. Par ima problema s imunitetom i s alergijom pa je njihova obiteljska liječnica odlučila da se ne trebaju cijepiti, rekao je Cosimo, ali su ipak udaljeni s posla i ostali bez plaće.

– Uzeli smo odvjetnika jer imamo 20-godišnje blizanke koje uzdržavamo, dodao je.

Protest na kojemu je učestvovala i omanja skupina krajnjih desničara, obilježilo je naguravanje s policijom. Policija je upotrijebila vodeni top kako bi rastjerala gomilu koja se približila uredu premijera.

Podaci ministarstva zdravstva pokazuju da je gotovo 80 posto talijanske populacije iznad 12 godina potpuno cijepljeno.

Italija, prva europska zemlja zahvaćena epidemijom, platila je visoku cijenu s više od 130.000 umrlih.

“Zdravstvena diktatura”

Hiljade ljudi su u subotu poslijepodne izašle na ulice Ženeve kako bi prosvjedovale protiv restrikcija u vezi s pandemijom covida-19, osudivši “zdravstvenu diktaturu”, izvijestio je novinar AFP-a.

Noseći transparente na kojima je pisalo “Lažna pandemija, prava diktatura”, ” ‘Da’ slobodi i zdravom razumu, ‘ne’ propusnici i ucjeni “, prosvjednici su izvikivali “Sloboda!” i “Berset, daj ostavku!”, misleći na švicarskog saveznog ministra zdravstva Alaina Berseta.

Neki sudionici su na upit AFP-a rekli da se prednost daje cjepivu premda odavno postoje lijekovi koji “nisu skupi” poput ivermektina i hidroksiklorokina.

Ti se lijekovi nisu pokazali ni najmanje djelotvorni protiv covida-19, u više navrata je isticala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Neki su dovodili propusnice u vezu s III. Reichom, povezujući dva ‘s’ u riječi “pass” (propusnica) sa slovima ‘ss’ na nacističkim vojnim odorama i noseći žutu zvijezdu na kojoj je pisalo “necijepljen”.

Treći su pak verbalno napali prisutne novinare nazivajući ih “kolaboracionistima” i “lašcima” i optužujući ih da su pomagači uspostave “novog svjetskog poretka”.

Povorka koja je nekoliko sati hodala ulicama grada završila je svoju hodnju ispred europskog sjedišta Ujedinjenih naroda.

Podaci Saveznog ureda za zdravstvo pokazuju da je tek 59,8 posto odraslih potpuno cijepljeno, što je znatno manje nego u ostalim europskim zemljama.

Sud za prekršaje za devet mjeseci naplatio skoro 900.000 eura kazni

0
Budva

Sud za prekršaje u Budvi u prvih devet mjeseci ove godine kroz izrečene novčane kazne naplatio je 886.179 eura.

Iz suda su naveli da su dio sredstava po izrečenim novčanim kaznama, kažnjena lica uplatila dobrovoljno ili preko službi računovodstva poslodavaca, dok je dio kazni naplaćen prinudnom naplatom sa raspoloživih računa poslovnih banaka kod kojih kažnjena lica imaju otvorene račune.

-U odnosu na prethodnu godinu, naplata novčanih kazni je povećana, a taj trend će biti nastavljen i do završetka 2021.godine i pored činjenice da se radi o izazovnim vremenima za referat izvršenja prekršajnih sankcija. Veliki doprinos efikasnoj naplati novčanih kazni sadržan je u činjenici povezanosti suda za prekršaje sa web servisom Centralne banke Crne Gore od kojeg se u realnom vremenu dobijaju podaci o svim računima koje kažnjena lica imaju kod poslovnih banaka u Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.

Prinudna naplata, kako su dodali, preko poslovnih banaka vrši se i u slučajevima kada računovodstvene službe poslodavaca kažnjenih lica, Fond PIO ili Centralna banka, iz određenih razloga ne postupe po dostavljenoj naredbi.

-Sve navedene mjere koje se preduzimaju u cilju izvršenja novčanih sankcija izrečenih pravosnažnim rješenjima suda su preduslov za sprovođenje postupka zamjene novčane kazne u kaznu zatvora, što je i krajnja mjera u situacijama kada novčanu kaznu nije moguće naplatiti u postupku izvršenja prekršajne sankcije- dodali su iz suda.

Ovim putem se i, kako su kazali, preporučuje kažnjenim licima, da nakon pravosnažnosti rješenja o kažnjavanju za počinjeni prekršaj, postupe u skladu sa Zakonom o prekršajima i izrečenu novčanu sankciju izvrše u zadatom roku, kako ne bi došli u situaciju da se u cilju izvršenja izrečene sankcije pokreće postupak prinudne naplate ili pak zamjena za kaznu zatvora.

Svjetski dan mentalnog zdravlja, prilika da se zamislimo

0
Svjetski_dan mentalnog zdravlja

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) želi da ukaže na veliku socijalnu isključenost, izolaciju i sistemsko kršenje ljudskih prava sa kojima se osobe sa mentalnim invaliditetom i članovi njihovih porodica suočavaju, a koji su još više produbljeni zbog pandemije Covid-19. Osobe sa mentalnim oboljenjima u Crnoj Gori su stigmatizovane, teško se odlučuju da potraže pomoć, a i tada ona je ograničena, često neadekvatna ili nedostupna u svim opštinama.

Kroz projekat „Prava osoba s invaliditetom u Crnoj Gori – Gdje smo i gdje treba da idemo”, došli smo do podataka da je unutar ustanova primarne zdravstvene zaštite osnovano trinaest centara za mentalno zdravlje. Iako je njihov cilj da, u okviru primarne zdravstvene zaštite, osobama sa mentalnim oštećenjima pruže medicinski tretman i druge vrste podrške, ne postoje javno dostupni podaci o tome koliko osoba sa mentalnim invaliditetom ima podršku postojećih centara. Takođe, ovi centri ne postoje u 20 opština u Crnoj Gori, te smo zbog toga daleko od međunarodnog standarda koji obavezuje da se osobama sa mentalnim invaliditetom, uz adekvatnu podršku, omogući život u zajednici.
U Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor trenutno boravi 239 pacijenata, od čega je skoro polovina, zbog nedostatka adekvatnih usluga u zajednici, osuđena na stalni boravak u toj ustanovi. Od pojave pandemije 81 pacijent je bio zaražen koronavirusom, što čini više od 1/3 (33,90%) hospitalizovanih pacijenata. Jedan pacijent liječen izvan bolnice je preminuo. Prava pacijenata tokom pandemije su ograničena u vidu ograničenog kretanja izvan odjeljenja ili bolnice i zabrane posjeta. Kontakti sa porodicama uglavnom su se održavali telefonom.
Bolnica – psihijatrija Kotor
Uprkos preporukama Komiteta UN-a za prava osoba s invaliditetom iz 2017. godine, u vezi sa spriječavanjem gušenja pacijenata, Protokol za prevenciju ovakvih slučajeva donijet je tek u februaru 2021. godine. U poslednje četiri godine, četiri osobe smještene u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor su umrle od gušenja. Bolnica je obezbjedila mehanizme za podnošenje žalbi, sugestija ili obavještenja o pružanju usluga, pa čak ima i Zaštitnika prava pacijenata, ali nema informacija o tome da li su pacijenti iskoristili ovo pravo i da li su bili dovoljno obavješteni o ovom mehanizmu.
Iako je Vlada Crne Gore usvojila Strategiju o zaštiti i unaprijeđenju mentalnog zdravlja za period 2019-2023, njena implementacija je na veoma niskom nivou, jer je samo 18% planiranih aktivnosti preduzeto 2020. godine, shodno Izvještaju o realizaciji njenog Akcionog plana. Mentalna oboljenja, uključujući depresiju, anksioznost i šizofreniju, jedan su od glavnih uzroka invalidnosti, što govori i potrebi hitnog preduzimanja mjera na unaprijeđenju mentalnog zdravlja i obezbjeđivanju dostojanstvenog i podržanog života u zajednici osobama sa mentalnim invaliditetom.

EP u jedrenju – Golubović u top 10

0
Evropsko prvenstvo u jedrenju

Završeno je Evropsko prvenstvo u jedrenju za olimpijske klase koje je održano u Varni, Bugarska, od 02. – 09.10.2021.

Od naših reprezentativaca Nikola Golubović je ostvario najbolji rezultat. Uklasi ILCA6 je 9. u konkurenciji do 21 godine i 13. je u generalnom konkurenciji.

Dukić i Marković su finale jedrili u zlatnoj grupi. Za mjesto u grupi najboljih izborili su se nakon tri kvalifikaciona dana.

Milivoj Dukić iz je zauzeo 18. mesto u Evropi, a Ilija Marković je šampionat Evrope završio na 46. mestu. U Open konkurenciji Dukić je 23. a Marković 58.

Evropsko prvenstvo u jedrenju

U olimpijskoj klasi ILCA 7, zlatnu medalju je osvojio Majkl Beket iz Velike Britanije, do srebra je dojedrio Filip Jurišić iz Hrvatske a bronzanu medalju je osvojio Džonatan Vadnai iz Mađarske. Isti je raspored i u Open delu takmičenja.

U konkurenciji jedriličara do 21 godine. Oskar Madonič iz Ukrajine je osvojio zlatnu, Umut Ejriparmak iz Turske srebrnu, a Božidar Golubić bronzanu medalju.

U klasi ILCA 6 u konkurenciji jedriličara, zlatnu medalju je osvojio Stipe Gašpić iz Hrvatske, srebro je pripalo Oskaru Madoniču iz Ukrajine, a bronzana medalja Umutu Ejriparmaku.

Evropsko prvenstvo u jedrenju
Uskoro novi izazov za naše jedriličare, Svjetsko seniorsko prvenstvo na kom će se takmičiti Milivoj Dukić i Ilija Marković.

Bokeški forum: Jovan Bundalo pobjednik četvrtog pjesničkog konkursa

0
Bokeški forum

Završen je četvrti regionalni pjesnički konkurs NVO “Bokeški Forum” posvećen pjesnikinji Maji Perfiljevoj. Od 162 pristigla rada žiri u sastavu: Katica Čavor, Sandra Sindik, dr Jasmin Dorić i dr Andrija Petković izabrao je najbolje. Pobjedničku pjesmu posvećenu Maji Perfiljevoj napisao je Jovan Bundalo iz Beograda.

Drugo mjesto osvojila je Esma Sarić iz Sarajeva, a trećeplasirani je Mirko Kasipović iz Rijeke. Pobjedniku pripada nagrada od 200 eura, drugoplasiranom 150 i trećeplasiranoj pjesmi 100 eura, uz poštovanje propozicija takmičenja.

Pored tri pobjedničke pjesme žiri je odabrao i 27 radova koji će se naći u zbirci koja će biti promovisana u martu naredne godine. Tada će istovremeno biti promovisana i treća zbirka pod nazivom “Hvala ti”. Njena promocija koja je bila planirana za početak ove godine odložena je zbog epidemiloške situacije. Novac dobijen od prodaje obje zbirke biće uplaćen u humanitarne svrhe.

Pored pobjedničkih među 30 najboljih radova izabrani su i oni sledećih stvaralaca: Sinša Milić (Sombor),  Jepuranović Irena (Beograd), Teodora Zorić (Banja Luka), Kristina Kamenarović (Kotor), Mirjana Babić, Aleksandra Papović (Nikšić), Olivera Skerlić, Milan Cimbaljević (Berane), Dragan Mitić  (Niš), Miloš Milosavljević (Ćuprija), Milko Stojković (Smederevska Palanka), Gorica Samardžić (Tivat)

Slavica Damnjanović (Bačka Topola), Vanja Škrobica (Split), Stefan Maraš (Podgorica), Branka Kostić, Maja Palačković (Banjaluka), Vesko Anđelić (Herceg Novi), Aida Orahovac (Podgorica), Katarina Sarić (Cetinje), Ivan Klarić (Šibenik), Samir Suljić (Panđurište), Jovana Stevović (Nikšić ), Bepina Pinčić (Sremska Mitrovica), Aida Šečić Nezirević (Sarajevo), Nermina Subašić (Kalesija), Vuk Stevanović (Beograd).

A evo i pobjedničke pjesme:

BALADA O MLADIĆU I RUŽI

(Mom tati – Rusu)

Ode on da nikad, nikad se ne vrati
ode on i dugo majka će ga zvati
ode on, zbog čega, nikad neće znati
ode on i zauvijek primit će ga vlati.

                                Maja Perfiljeva

ODE ON

-glosa-

Dan se na dan slaže, kalendar se krati,

ruska stepa tiho, sjećanjem žubori,

kao loša sreća, tuga dušu dvori.

Ode on da nikad, nikad se ne vrati.

Samo majka može cjelu sebe dati,

 u njezinoj patnji sputana je ljutnja,

u  nadanju bolnom, živi loša slutnja.

Ode on i dugo majka će ga zvati.

Kad vrjeme otrese s maka suhe lati,

poletje će tiho u tamninu noći,

nadao se nije da će na put poći.
Ode on, zbog čega, nikad neće znati.

Ko će za dan slavlja ruzmarine brati,

uzalud je Boka dočekala ljeto,

uzalud je mak u proljeće cvjeto.
Ode on i zauvijek primit će ga vlati.

Italijani nisu sve platili Morskom dobru, ispaštaju primorci

0
Tivat – foto S.L.

Vlada Crne Gore dala je saglasnost na izmijenjeni Plan korišenja sredstava Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JPMD) za 2021.godinu kojim se drastično redukuju planirani, prihodi, ali i rashodi te monopolističke državne firme koja gazduje najvrijednijim dijelom prostora u državi – morskom obalom.

Prema izmijenjenom Planu, očekivani ukupni prohodi Morskog dobra za ovu godinu se sa 5.830.000 eura, smanjuju na 4.740.000 eura, odnosno za preko 20%. U istim iznosima smanjuju se i planirani rashodi JPMD za 2021.

U obrazlođženju novog  Plana stoji da je „konstatovano kako se ove godine neće moći ostvariti planirani prihodi JPMD u iznosu od 1.090.000 eura“ i to zbog toga što Morsko dobro neće dobiti sav novac koji je ove godine očekivao od italijanske firme Terna koja je prije par godina sagradila novi podmorski elektro-kabel Italija-Crna Gora.

„Planirani prihod od 2.180.000 eura koliko iznosi druga rata po zaključenom Ugovoru o korišćenju morskog dobra za impementaciju i izvođenje infrastrukture sa privrednim društvom „Terna Crna Giora“ doo iz Podgorice iz 2015.godine, uslovljen je dobijanjem potrebnih dozvola za rad energetskog objekta. Shodno dostavljenim odgovorima na zahtjev za izvršenje uplate, obaviješteni smo da je odloženo postavljanje i puštanje u rad „Pola 2“, pa sa tim u vezi nisu dobioene dozvole i licence za isti što je uslov za plaćanje. Napominjemo da je formirana komisija i postignut dogovor za plaćanje dijela navedene rate u iznosu od 1.090.000 eura, ili 50%“- piše u obrazloženju izmijenjenog Plana korišćenja sredstva JPMD.

U prevodu, zbog toga što je Terna do sada postavila samo jednu od dvije planirane žile velikog podmorskog elektrokabla od  Crne Gore do Italije, JPMD nije u situaciji da naplati ni polovinu ugovorenog iznosa za korišćenje morskog dobra za postavljanje kabla u crnogorskim vodama i na obali.

Kompletiranje energetskog kabla, između Crne Gore i Italije inače, prije par godina je odloženo jer je italijanska kompanija Terna navela da “procjenjuje finansijsku izvodljivost postavljanja druge žile kapaciteta 500 MW.” Ugovoreni kapacitet podmorskog kabla, pa time i ugovorna obaveza Terne je 1.000 MW. Terna do sada nije ispunila svoj dio dogovora o postavljanju kabla od 1000 MW, odnosno položila jesamo jedan  kabl od 500 MW. Prema nezvaničnim informacijama italijanska kompanija je procijenila da joj nije isplativo da postavlja i drugu žilu kabla jer za sada nema ništa od ranije najavljivane gradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, a nema još ni većih energetskih objekata u region. Stoga, ako nema dovoljno struje, druga žila neće biti ni potrebna.

Nerealizacija ugovorenog projekta bivše crnogorske Vlade sa Italijanima oko gradnje podmorskog elektrokabla u punom njegovojm kapacitetu, uslovila je i da Morsko dobro ne može nalatiti očekivana sredstva. To je, sudeći prema podacijma iz izmijenjenom Plana korišćenja sredstva JPMD, prouzrokovalo i ozbiljne porobelem u poslovanju te firme koja je morala drastično da izmijeni i redukuje sva svoja za ovu godinu planirana investiciona i ulaganja u tekuče održavanje zone morskog dobra. Stoga su drastično redkovana ili potpuno obustavljena neka ranije planirana ulaganja u izvođenje radova i nadzor nad konkretnim projektima revitalizacije i uređenja obalne infrastrukture na teritoriji svih šest primorskih opština, kao i izdvajanja za izradu tehničke dokumentacije za nove projekte, odnosno za izradu elaborata,  stručnih studija, analiza i ispitivanja.

Zbog neostvarivanja planiranih prihoda, JPMD na čijem je čelu Mladen Mikijelj (DF) odlučilo je da smanji i prvobitno planirane izdatke za neto zarade zaposlenih sa 870.400 na 772.237 eura, a troškovi za  porezi i doprinosi na njihove zarade umanjuju se za oko 50 hiljada eura. Za skoro polovinu redukovani su i troškovi prevoza prvobitno planirani na 60 hiljada eura, za 20 hiljada su smanjeni izdaci za društveno odgovorno poslovanje prvobitno predviđeni na 88 hiljada eura, a prepolovljen je i trošak reprezentacije koji sada iznosi 10 hiljada eura. Ukinuta je i nabavka svih novih osnovnih sredstva koja nisu nepohodna za poslovanje JPMD u 2021, a za trećinu su skresani i troškovi službenih putovanja koji sada iznose 20.000 eura.

Zanimljivo je međutim, da se po novom Planu povećavaju neki totalno neproduktivni troškovi poslovanja JPMD pa se tako tako neto naknade za članove Upravnog odbora ove firme sa 68.000, podižu na 81.485 eura, a drastičan rast sa 124.000 na iznos od čak 569.393 eura bilježi stavka „Ostali lični rashodi: pomoć zaposlenima, jubilarne nagrade, otpremnine i ostale isplate po Kolektivnom ugovoru“. Iz menadžmenta JPMD ovo objašnjavaju usvajanjem nove sistematizacije zbog koje je jedan dio dosadašnjih zaposlnih odlučio da napusti firmu pa treba obezbijediti otpremnine za ukupno 5 radnika koji odlaze u penziju i 13 zaposlneih koji su se odlučili na sporazumni raskid radnog odnosa.

Zaustavlja se i desetak većih i značajnijih započetih i projekata prenesenih iz prethodnih godina, u ukupnoj vrijenosti od 1,055 miliona eura. Umjesto njih će se taj novac kako je navedeno, usmjeriti na više manjih „bitnih i prioritetnih projekata koji su realni da se mogu realizovati do kraja tekuće godine“.

Vulkan na La Palmi nastavlja erumpirati, progutao još kuća

0
Vulkan na La Palmi – foto EPA

Erupcija vulkana Cumbre Vieja na španjolskom otoku La Palmi i dalje traje, a jutros su rijeke lave uništile nekoliko građevina koje su im se našle na putu. Magma je uništila barem četiri kuće u selu Callejon de la Gata.

Vulkan Cumbre Vieja počeo je erumpirati 19. septembra te je uništio više od 800 objekata i prisilio na evakuaciju oko 6000 ljudi iz njihovih domova na otoku. La Palma, s populacijom od oko 83.000 stanovnika, jedan je od Kanarskih otoka u Atlantiku.

Rano jutros, blizu erupcije viđene su munje. Studija objavljena 2016. godine u časopisu Geophysical Research Letters otkrila je da može doći do munja tijekom vulkanskih erupcija zbog sudara čestica pepela i električnog naboja.

Lava iz vulkana zahvatila je 150 hektara poljoprivrednog zemljišta, od kojeg se većina koristi za uzgoj banana koji je jedan od glavnih usjeva na otoku.

– Aerodrom na La Palmi zatvoren je od četvrtka zbog pepela – rekli su iz španjolske aviokompanije Aena.