Komemoracija u Srebrenici: Istina o zločinima ne može se promijeniti
Novinar srpske novinske agencije Tanjug Marko Trošić krivi;no je prijavljen jer je tokom intervjuua s predsjedateljem Predsjedništva BiH Željkom Komšićem negirao sudski potvrđene činjenice da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima.
Krivi;nu prijavu protiv Trošića podnijela je bošnjačka lobistička udruga Institut za istraživanje genocida (IGK) sa sjedištem u Kanadi.
Kako su naveli u saopštenju objavljenom u srijedu, prijava protiv Trošića podnesena je Tužiteljstvu BiH temeljem izmjena državnog kaznenog zakona što ih je potkraj jula nametnuo bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko.
U BiH je tako od početka avgusta krivičnim djelom postalo svako negiranje ratnih zločina uključujući i zločin genocida počinjenog u Srebrenici koji je utvrđen presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ).
Zatvorskom kaznom u rasponu od šest mjeseci do pet godina može biti kažnjena svaka osoba koja “javno odobri, zaniječe, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili ICTY-a ili ICJ-a ili suda u Bosni i Hercegovini”.
U snimci koja je dostupna medijima od utorka vidi se kako Tanjugov novinar tokom snimanja intervjua raspravlja s Komšićem o tome je li u Srebrenici bilo genocida ili ne.
Komšić je inzistirao na tome da je to nedvojbeno utvrđeno sudskim presudama na što mu je Trošić uzvratio da se s tim presudama ne slaže te da je za njega u Srebrenici počinjen “strašan zločin”, a ne genocid.
“Onda ćete ovaj intervju morati uraditi s nekim drugim”, kazao mu je Komšić prije nego što je uklonio mikrofon i prekinuo razgovor.
Od stupanja na snagu izmjena kaznenog zakona BiH koje je nametnuo Inzko do sada zbog negiranja ratnih zločina još niko nije procesuiran.
Regionalni vodovod – Tivat – Herceg Novi radovi – foto Boka News
Završeni su svi građevinski radovi na spajanju Herceg Novog na regionalni vodovod, a u narednim danima očekuje se da ova opština uspješno biti priključena na sistem. To je saopšteno tokom sastanka direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Josipa Đuraškovića sa predstavnicima Evropska banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Kako je soapšteno iz ovog preduzeća, cilj sastanka bio je da da se rukovodstvo kancelarije Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj u Podgorici, kao i visoki predstavnici ove banke za Zapadni Balkan, upoznaju sa novoizabranim menadžmentom Regionalnog vodovoda.
Svrha sastanke bila je i da se zajednički intenzivira dinamika aktivnosti na realizaciji projekata izgradnje infrstrukture za vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda.
Iz Regionalnog vodovoda istakli su i da ovaj projekat predstavlja nastavak veoma uspješne saradnje sa značajnom finansijskom institucijom poput EBRD, koja je u prošlosti ishodovala izgradnjom sistema za regionalno vodsnabdijevanje Crnogorskog primorja, a koji je dijelom finansiran iz sredstava koja je ova banka opredijelila.
Đurašković je upoznao predstavnike Banke da su prepreke na realizaciji projekta spajanja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem uspješno otklonjene, da su svi građevinski radovi realizovani.
– U narednim danima očekujemo da će opština Herceg Novi konačno biti priključena na sistem. Na ovaj način, voda iz sistema za regionalno vodosnabdijevanje biće dostupna svim opštinama na Crnogorskom primorju – rekao je Đurašković.
Predstavnici EBRD i menadžmenta Regionalnog vodovoda iskazali su svoju spremnost i posvećenost realizaciji projekata koji suštinski unaprijeđuju kvalitet života lokalnog stanovništva i stvaraju ambijent koji pogoduje ukupnom ekonomskom razvoju.
Preduzeće Aerodromi Crne Gore juče je prigodnom svečanošću na Aerodromu Tivat koja je bila zatvorena za javnost i na koju mediji nisu bili pozvani, prroslavili kako su objasnili, pola vijeka od osnivanja te vazdušne luke.
Na zahtjev nekadašnjeg Jugoslovenskog aerotransporta (JAT), 10. novembra 1971. godine, Aerodrom Tivat je dobio odobrenje za upotrebu klase “A”. Aerodromi Crne Gore zato danas obilježavaju pola vijeka od osnivanja – saopštili su iz PR službe ACG.
Aerodrom Tivat inače, izgrađen je neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a za redovan komercijalni putnički saobraćaj otvoren je još 1.maja 1957. , što znači da od osnivanja te vazdušne luke u smislu njenih komercijalnih operacija, nije prošlo 50 godina kako tvrde iz ACG, već punih 65 godina. Aerodrom Tivat u aktuelnom obliku sa novom asfaltom pistom i novim terminalnom, svečano je za saobraćaj otvoren 25.septe,mbra 1971. prvim letom JAT-ovog aviona na liniji Beograd-Tivat, što znači da ni u ovom slučaju, menadžment ACG nije “pogodio” pravi datum, kada je odlučio da 10.novembvra obilježi “poola vijeka Aerodroma Tivat”.
Kako stoji u saošptenju koje su iz PR službe ACG juče proslijedili medijima, izvršni direktor te kompanije Goran Jandreoski je na svečanosti u Tivtu kazao da
“kad bi bio čovjek, ovaj aerodrom bi imao štošta da nam ispriča i imali bismo dosta od nje ili njega da naučimo.”
Aerodrom Tivat pedesetih
“Ovo je značajan jubilej za, teritorijalno možda malu Crnu Goru, ali koju baš ovaj aerodrom, na svjetskoj mapi, s nekim izuzecima, čini velikanom.”- naglasio je Jandreoski.
Aerodrom Tivat je, kako je dodao, od izuzetnog značaja za razvoj čitavog ovog regiona, “tačnije, istorijat Aerodroma, njegov razvoj i razvoj crnogorskog primorja, turizma i privrede neraskidivo su vezani.”
“Upravo je ovo mjesto turistima iz čitavog svijeta približilo sve crnogorske ljepote, a crnogorskim privrednicima, naročito sektoru turizma, omogućilo da zbog blizine Aerodroma budu konkurentni na svjetskom tržištu.”- rekao je Jandreoski.
On se, kako piše u saopštenju, uzdržao od izjašnjavanja o eventualnim koncesijama jer, kako je naglasio, država treba da procijeni u kom smjeru će se, u budućnosti, razvijati Aerodromi Crne Gore.
“Ipak želim da vas informišem da vrijedno radimo na završetku procedure započete mnogo ranije, a koja bi i na ovoj pisti, konačno, omogućila noćno slijetanje.”- napomenuo je izvršni direktor ACG.
On je izdvojio to što su ACG na projektu osposobljavanja Aerodroma Tivat za noćno i letjenje u uslovimja smanjene vidljivosti, nastavili saradnju saf rancuskom kompanijom Nav Blue, koja je u vlasništvu čuvenog vaduhoplovnog konzorcijuma Airbus, a novina je da je novi partner u tom poslu SMATSA, operater za usluge navigacije za Crnu Goru i Srbiju.
“To je nužno, jer u vazduhoplovstvu, kada se neka procedura završi, neko treće tijelo mora da je verifikuje. Očekujemo da će, kada kompletiramo ove korake, Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore priznati taj proces. Ipak, i kada se čitav taj krug završi, ne znači da je sve spremno za noćno slijetanje, jer aerodrom nije sertifikovan. Zbog toga će ovaj menadžment, kada se donese konačna odluka o tome u kom pravcu će se razvijati Aerodromi Crne Gore, dati sve od sebe da sertifikuje i aerodrom u Tivtu i aerodrom u Podgorici.”- kazao je Jandreoski.
Aerodrom Tivat 50 godina
Partner u tom poslu je i resorno Ministarstvo kapitalnih investicija, koje, kako je istakao direktor ACG, ima veoma važnu ulogu u usklađivanju tih i ostalih ključnih poslovnih procesa.
Jandreoski je zahvalio i članu Nadzornog odbora SMATSA Zoranu Radunoviću, koji je dao “izuzetan doprinos tokom razgovora sa kolegama iz Kontrole letenja Srbije i Crne Gore.”
“Vjerujem da je pred nama fantastičan period, a, računajući na tim kojim sam okružen i koji daje sve od sebe, očekujem da ACG uskoro zablistaju u punom sjaju. Nadam se da ste i vi, prethodnih mjeseci, vidjeli da se stvari mijenjanju u očekivanom pravcu na bolje, a uvjeravam vas da je ovo samo početak i da ćemo skupa, na ovom istom mjestu, uskoro imati još razloga za slavlje.”- poručio je Jandreoski.
“Na kraju, na dan kada Aerodromi obilježavaju pola vijeka od osnivanja, slavimo i naše zaposlene koji su čitav radni vijek posvetili tome da uzdignu krila savremene Crne Gore! Uz zahvalnost na profesionalnom i ljudskom pregnuću Aerodromi Crne Gore našim penzionerima, nakon tridesetogodišnjih letova, želimo vam vedro nebo nad mirnim morem u daljem životnom putu.”- zaključio je izvršni direktor ACG.
Okupljenima se obratio i direktor tivatske vazdune luke Vladimir Praščević koji je istakao da se nadaju većem terminalnu i modernijoj osnovnoj infrastrukturi.
“Danas obilježavamo veliki jubilej, a to je 50 godina od otvaranja i dobijanja upotrebne dozvole rekonstruisanog i modernizovanog aerodroma Tivat. Prostor na kome se nalazi aerodrom je i poslije Drugog svjetskog rata korišten kao letjelište namjenjeno prvenstveno obuci civilnih i vojnih padobranaca, a od 1. maja 1957. godine otvoren je aerodrom sa manjim terminalom i kontrolnim tornjem, malom asfaltnom platformom i travnatom poletno sletnom stazom.”- podsjetio je Praščević svoj glavni menadžment na činjenicu da je isorija tivatskog aerodroma ipak mnogo duža i bogatija od one koju forsira vrh te kompanije.
Praščević je izrazio očekivanje da će “ovaj jubilej biti početak nove razvojne faze koja će značiti veći terminal i moderniju prateću infrastrukturu.
“Tako bismo na pravi način odgovorili zahtjevima tržišta i kao integralni dio turističke privrede pružili kompletniju ponudu.”- naveo je direktor Aerodroma Tivat.
Zanimljivo je da je proslava održana u Terminalu 2 Aerodroma Tivat a za kojeg su članovi aktuelnog Odbora direktora ACG “Viestima” prije dva dana poručlili da je “fantastično promašen” objekat. Terminal 2 je ulaganjem oko 3,5 miliona eura, prije tri godine napravilo bibvše rukobodfstvo ACG sa Danilom Orlandićem (SD) na čelu. Terminal 2 radio je u punoj mjeri samo jednu sezonu – 2019. godine, dok lani zbog slabog obima saobraćaja nije ni otvaran, a ovog ljeta, iako su gužve u starom Termina l 1 bile nesnosne, novi Terminal 2 takođe nije radio zbog nedostatka sertifikovanog kontradiverzionog osoblja.
Njemačka je u četvrtak imala rekordni broj novih infekcija koronavirusom, s 50.196 novih slučajeva u 24 sata, što je znak snage ovog vala epidemije koji pogađa zemlju, objavio je institut Robert Koch.
To je prvi puta od početka pandemije da je u jednom danu prijeđen prag od 50.000 novih slučajeva. Broj umrlih u 24 sata bio je 235.
Kancelarka na odlasku Angela Merkel ocijenila je u srijedu “dramatičnim” novo jačanje epidemije u zemlji, koje je posebno uočljivo od listopada.
“Pandemija se ponovno širi spektakularnim načinom”, rekao je njezin glasnogovornik, pozivajući regionalne vlasti, koje su nadležne za zdravstvena pitanja, da ponovno uvedu mjere kako bi se situacija stavila pod kontrolu.
Pritisak je istovremeno narastao na jedinice intenzivne njege i čitav bolnički sustav.
Rast broja slučajeva pripisuje se prije svega relativno slaboj procijepljenosti među njemačkim stanovništvom koje iznosi oko 67 posto.
Više država koje su snažnije pogođene, kao što su Saska i Bavarska, te odnedavno Berlin, uvele su nove restrikcije prema necijepljenim osobama koje su najjače pogođene u ovom valu pandemije.
Od ponedjeljka Berlin će zabraniti necijepljenim osobama pristup restoranima bez terasa, barovima, sportskim dvoranama i frizerskim salonima.
Negativni test neće više omogućavati ulazak u te javne prostore ako osoba nije cijepljena ili ne može dokazati da se oporavila od bolesti.
Ukupno je u Njemačkoj od početka pandemije zaraženo 4,9 milijuna ljudi.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg-Novog radi saobraćajnu analizu Njegoševe ulice, jer je u planu izrada projekta rekonstrukcije ovog dijela centra grada.
Ideja je da od parka svetog Leopolda do bifea Beograd, Njegoševa ulica, u večernjim satima bude šetačka zona. Prema riječima Vladane Kundačine iz Agencije za izgradu i razvoj grada očekuju da će sve neophodne analize biti završene kako bi projekat bio realizovan do kraja januara naredne godine:
-Kako bi došli do opravdanog razloga za ukidanje jednog dijela parking mjesta u toku je saobraćajna analiza. Nakon toga trebalo bi da se odrade ispitivanja tla na nekim odabranim lokalitetima. To je neophodno da bi radili projekat. Nadamo se da će on biti završen do kraja januara, a onda slijedi raspisivanje tendera, kazala je Kundačina.
Projekat rekonstrukcije Njegoševe ulice aktuelan je već nekoliko godina, a tek od nedavno, nakon izgradnje podzemne javne garaže, počele su aktivnosti kako bi ova ideja zaživjela.
U Crnoj Gori je u srijedu 12 osoba umrlo od posljedica koronavirusa, a najmlađa je imala 23 godine, saopštili su epidemiolozi istaknuvši da svi preminuli koji su bili mlađi od 40 godina nisu bili vakcinisani.
S obzirom na rast broja oboljelih i umrlih u posljednje dvije sedmice, zdravstvene vlasti su najavile da će, ako se situacija nastavi pogoršavati, postrožiti epidemiološke mjere.
To bi značilo da će covid potvrde morati imati svi zaposleni u javnoj upravi te da će biti nužne i za vožnju javnim prevozom, ulazak u trgovačke centre, teretane, poslovne prostore.
Primjena ovih mjere prvobitno je najavljena za 1. decembar, ali bi po riječima ministrice zdravlja Crne Gore Jelene Borovinić Bojović one mogle biti uvedene i ranije s obzirom na to da je u poslednjih sedam dana od koronavirusa preminulo više od 50 osoba, te da je u zdravstvenim ustanovama nekoliko desetina pacijenta u životnoj opasnosti.
“Situacija je trenutno dosta teška”, rekla je ministrica istaknuvši da “90 posto pacijenata u intenzivnoj jedinici nije vakcinisano”.
Ona je podsjetila da su zdravstvene vlasti do sada osigurale preko 1,2 miliona vakcina, te da je od početka maja vakcinisano oko 55 posto odrasle popluacije.
“Da se ne bi dogodilo da bolnice budu prepune i da situacija bude takva da imamo ogroman broj hospitaliziranih pacijenata, moramo se vakcinisati. Osam od 10 preminulih nisu vakcinisani, nijedan, nažalost, pacijent mlađi od 40 godina koji je izgubio bitku s koronom nije primio vakcinu. To su alarmantni podaci”, poručila je Borovinić Bojović.
Od početka pandemije koronavirus je potvrđen kod više od 150 hiljada stanovnika Crne Gore, što je gotovo četvrtina populacije, dok je od posljedica zaraze umrla 2181 osoba.
Borovinić Bojović
Borovinić Bojović: Moguća i zabrana novogodišnjih koncerata
Dok se turističke organizacije ovih dana hvale imenima regionalnih muzičkih zvijezda koje će za Novu godinu zabavljati goste na trgovima primorskih gradova, epidemija koronavirusa svakog dana odnosi živote.
Svjesna je toga i ministrica zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poručila je da Vladina komisija za kovid još razmatra da li će i pod kojim uslovima dozvoliti održavanje tih koncerata.
Služba za inspekcijske poslove i Komunalna policija Opštine Kotor uspješno su sproveli aktivnosti kontrolisanja vanpijačne prodaje duž Jadranske magistrale, preko puta Volija u industriskoj zoni.
S obzirom na to da se na ovom potezu vrši vanpijačna prodaja od strane lica koja su veliki broj puta bila prekršajno kažnjavana, pristupljeno je represivnim mjerama oduzimanja robe na licu mjesta.
Nakon okončanih kontrola lica su upućena da svoju djelatnost obavljaju na pijačnim štandovima i drugim predviđenim mjestima shodno zakonskim propisima Odluke o pijacama Opštine Kotor.
Menadžment Opštine Kotor se zalaže za riješavanje ovog problema na način što se planira izgradnja kamionske pijace u Radanovićima.
Epidemiološki odbor danskog parlamenta odobrio je u utorak navečer vladine planove o ponovnom uvođenju restrikcija zbog pandemije koronavirusa.
Po riječima ministra zdravstvaMagnusa Heunickea velika većina složila se s time da se covid-19 ponovno definira kao bolest koja ugrožava društvo. Odluka će inicijalno vrijediti mjesec dana. To vladi daje ovlasti da usvoji mjere ograničenja širenja koronavorusa a da za njih ne treba tražiti dodatno odobrenje parlamenta.
Dovoljno je da se odbor složi s predloženim mjerama. Ministar za gospodarske poslove Simon Kollerup objavio je u priopćenju da će od petka nadalje ponovno trebati pokazati covid-19 propusnice za ulazak u restoran ili klub.
Propusnice svjedoče o tome da je osoba cijepljena, da je preboljela covid ili ima negativan test. Morat će ih pokazivati odrasli i djeca iznad 15 godina. Propusnice će se tražiti i za događaje s velikim brojem sudionika. To se odnosi na koncerte, konferencije, sajmove i zabavne parkove. Propusnice će morati pokazati i posjetitelji bolnica.
Prethodno je 10. septembra Danska ukinula posljednje restrikcije koje su uvedene u zemlji tijekom pandemije, navodeći da je pandemija pod kontrolom. Sredinom listopada brojke zaraženih opet su počele rasti.
Hrvatski jedriličar Tonči Stipanović osvojio je bronzano odličje na Svjetskom prvenstvu u klasi Ilca 7 (bivši Laser), koje je uz dosta poteškoća u srijedu okončano u Barceloni.
Srijeda je trebala biti dan odluke s čak tri finalna plova, ali se ispred Barcelone ponovno nije jedrilo zbog nepovoljnih uslova i to čak treći od ukupno šest dana natjecanja. Nakon što su previsoki valovi ujutro spriječili izlazak flote na regatno polje, potom je počela kiša koja je natjerala regatni odbor da proglasi da se danas neće jedriti.
U takvim uslovima 35-godišnji Stipanović je zadržao bronzu, što je dvostrukom olimpijskom doprvaku i članu splitskog Mornara treća svjetska medalja. Godine 2010. bio je srebrni, a prošle godine je u Australiji uzeo bronzu.
Ovo mu je ukupno deseta velika medalja u Laseru, a svjetska bronza je došla u istoj godini kao i olimpijsko srebro iz Tokija, pa Tonči može biti ponosan na 2021. godinu.
Od posljedica infekcije koronavirusom, u kototrskoj Opštoj bolnici, u utorak je preminuo kapetan duge plovidbe Radomir –Rajko Čavor iz Tivta, jedan od najuglednijih i najiksusnijih crnogorskih pomorskih stručnjaka.
Čavor je rođen u Kotoru 1958.godine a u tom gradu je završio i čuvenu Nautiku (Srednju pomorsku školu) i Pomorski fakultet. Karijeru na moru je počeo ukrcavši se u svojstvu kadeta 1978. godine na jedan od brodova kotorske »Jugooceanije«, a nakon položenog poručničkog ispita, prelazi na slovenačku »Splošnu plovbu« iz Pirana gdje sa 20 godina starosti, postaje treći oficir. Samo tri mjeseca kasnije unaprijedjen je u drugog, a već u 24 godini starosti dobija zvanje prvog (chief) oficira. U 31 godini života 1990., kapetan Čavor stiže do najvećeg zvanja i postaje zapovjednik broda za prevoz rasutog tereta »Med Carara« deplasmana 45 hiljada tona kompanije »Marico« iz Izraela. Karijeru nastavlja na italijanskoj kompaniji »Bogazzi« gdje je napravio i nešto što je ušlo u noviju istoriju Crne Gore.
Naime, prvi strani brod koji je nakon ukidanja sankcija UN prema SRJ 1995. godine uplovio u Jadransko brodogradilište Bijela, ovdje je doveo upravio kapetan Čavor .»Bogazzijev« teretnjak »Antwerpen Express« kojim je on zapovijedao, prilikom tog uplovljavanja u Boku Čavor je provozao po zalivu i napravio mali »đir« ispod Tivta, fišćajući brodskom sirenom, i tako razgalio srca Bokelja nenaviklih da im godinama zbog sankcija u zaliv ne uplovljavaju brodovi. Čavor je nakon »Bogazzija«, plovio i na drugim manjim ili većim kompanija, a posljednje komande većih kontejnerskih brodova imao je na renomiranoj njemačkoj kompaniji »Nord Deutsche Reederei« iz Hamburga.
U preko tri decenije koje je proveo na moru, kapetan Čavor je ostao zabilježen i u na nekim istorijskim stranicama kada je novija povijest našeg pomorstva u pitanju: bio je zapovjednik prvog trgovačkog broda iz Crne Gore – feribota »Link« koji je nakon rata u bivšoj SFRJ, uplovio u jednu luku u Hrvatskoj, bio je posljednji zapovjednik nekadašnjeg čuvenog Titovog »broda mira« – školskog broda JRM »Galeb« kada je Vlada Crne Gore taj brod prodala jednom grčkom tajkunu, a ovaj ga odveo na remont u Hrvatskoj gdje je »Galeb« danas brod-muzej, a Čavor je postao je i prvi Crnogorac kome je za rukom pošlo da bude zapovjednik na jednoj ukraluksuznoj superjahti – 115 metara dugom impresivnom »Pelorusu« koji je na žalost, bio i posljednja komanda kapetana Čavora.
Pored plovidbe u svojstvu zapovjednika, Čavor je bio i pomorski pilot i instruktor pomorskih pilota. Osim za uvođenje brodova u zaliv Boke Kotorske, on je imao licencu i za pilotažu brodova za četiri luke i dva tjesnaca u Japanu. Čavor je pilotirao gotovo sve trgovačke brodove koji su dolazili na remont u nekadašnje vojno brodogradilište Arsenal u Tivtu i Jadransko brodogradilište Bijela te sprovodio delikatne operacije njihovog uvođenja u plutajuće dokove. U luku Kotor je dovodio gotovo sve kruzere koji su uplovljavali u Boku, pogotovo prilikom njihovih tzv. maiden call-a (prvih komercijalnih putovanja) što se u pomorstvu smatra za posebnu čast. Ugledni bokeljski pomorac na njihov izričit zahtjeve, pilotirao je i gotovi sve veće strane ratne brodove koji su posljednjih godina dolazili u Boku u službene posjete Crnoj Gori, a najupečatljiviji takvi primjeri bili su veliki amerilki ratni brodovi: krstarica »Anzio«, razarač »Roosevelt« i matični brod za podmornice »Emory S. Land«, dok je vrhunac njegove pilotske karijere bilo uvođenje od strane kapetana Čavora, u Boku u jessen 2014. godine, velikog italijanskog nosača aviona »Cavour«.
Čavor je ostao je zabilježen u istoriji pomorstva Boke i kao pilot koji je u Kotor uveo do sada najveći brod koji je dolazio u tu luku i zaliv Boke uopšte – impresivni italijanski megakruzer od 140.000 bruto-tona, »MSC Divina«, dugačak 333 metra. Zbog oluje koja je brod zadesila tokom njegovog boravka na sidriuštu pred Kotorom, kapetan Čavor je izveo izuzetno zahtjevan manevar vozeći, po izuzetno jakom vjetru, ogromnu »MSC Divinu« nekoliko milja krmom ( »u rikverc«), kako bi je doveo do dijela zaliva dovoljno širokog da se brod može sigurno okrenuti i isploviti iz zaliva. Svoju vrhunsku vještinu i urođeni osjećaj za upravljanje brodom, Čavor je nebrojeno puta demonstrirao okrećući impresivno velike kruzere oko peraških otoka i provodeći ih usklim prostorom između Gospe od Škrpjela i grada Perasta što je bio nekadašnji lijepi i jedinstveni običlaj u Boki, gdje su brodove pritom tradicionalno pozdravljala zvona peraških crkava i mahanje bijelim lenculima sa prozora peraških palata. Zbog sposobnosti da izuzetno delikatno i elegantno veliki brod provede kriz navigacijski izuzetno zahtjevna područja Boke poput Veriga i oko peraških ostrva, kapetan Čavor je imao imidž čovjeka koji bukvalno, pleše sa kruzerima.
U Boku je uvodio i mnoge luksuzne mega i super jahte i prijateljevao sa njihovim vlasnicima- poznatim svjetskim industrijalcima, brodarskim i drugim magnatima poput Samija i Idana Ofera ili Pitera Manka. Njegovi stručni savjeti bili su predsudni u projektovanju određenih djelova marine Porto Montenegro, a često je svojom ekspertizom potpuno besplatno pomagao i Upravi pomorske sigurnosti Crne Gore, Morskom Dobru, Luci Kotor i Ministarstvu pomorstva kada je trebalo rješavati neke od dilema u vezi organizacije pomorskog saobraćaja i sigurnosti na moru u Boki. Na njegovu stručnost i veliko iskustvo se mnogo puta oslanjala i Mornarica VCG, posebno prilikom planiranja dužih međunarodnih krstarenja svog školskog broda, jedrenjaka »Jadran«, a čija je posada izuzetno cijenila i voljela kapetana Čavora.
Sa mnogo strasti on je radio na turističkoj i svakoj drugoj promociji Boke i Crne Gore, a mnogim mladim pomorcima je pomogao da se ukrcaju i dobiju »hljeb u ruke« kod brojnih stranih kompanija koje su kapetana Čavora izuzetno cijenile. Ogroman doprinos je dao i kao dugogodišnji član najužeg rukovodstva Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore iz Kotora.
U ličnosti kapetana Čavora sublimirale su se sve karakteristike koje su odlikovale nekadšnje slavne bokeške kapetane iz vremena jedrenjaka. Iako izuzetno stručan i obrazovan, on je bio veoma skroman i nenametljiv čovjek, predan dobrobiti šire zajednice, nauci, kulturi i dobročinstvu. Kao asistent u nastavi, pomagao je obrazovanju generacija novig pomoraca na Pomorskom fakultetu u Kotoru, bio je mecena brojnih kulturnih i sporstkih dešavanja u Boki, a bio je i prvi predsjednik Rotary kluba »Kotor« gdje je pokrenuo mnoge humanitarne akcije pomoći raznim obrazovnim i zdravstvenim ustanovama u Boki. U istoriji bokeljskog pomorstva, kapetan Rajko Čavor ostaće upisan i kao možda i posljednjji tradicionalni bokeški patrun – kapetan i istovremeno vlasnik broda, jer je svoj preduzetnički duh proteklih godina on uspješno iskazao i kao brodar, kupivši u Francuskoj i Turskoj i dovevši u Boku, dva trenutno najveća turističko-izletnička broda koji plove pod crnogorskom zastavom – »Le coche d`eau« i »Katica«. Osim što su kod furešta ta dva broda proteklih giodina postali svojevsrni novi turistički brend Boke, Čavor je svoja plovila redovno besplatno davao i Pomorskom faklultetu u Kotoru kad god bi trebalo za studente izvesti kakvu vježbu traganja i spašavanja na moru u realnim uslovima.
Kapetan Radomir Rajko-Čavor, za sobom je ostavio suprugu i dvoje djece.Biće sahranjen u četvrtak na porodičnom groblju u Koložunju u opštini Kotor.
Lično sam imao čast i privilegiju da dvadesetak godina poznajem kapetana Rajka i sebe smatram prijateljem ovog zaista divnog čovjeka. Svaki susret sa njim, bilo na moru ili kopnu, bio je svojevrstan mali dragulj jer je svaka od tih prilika ostala obilježena nekom Rajkovom pričom, anegdotama koje je doživljavao po cijelom svijetu, ali i savjetom ili preporukom koje je uvijek bio voljan dati. Nikad to nije radio prvi i nepozvan, iako je njegiov stručni i autoritet kao dokazanog i u svakokm pogledu ostvarenog ćovjeka, mogao uvijek da mu dozvoli taj luksuz. Ne, Rajko je bio jedan od onih finih, antikih Bokelja koji vam neće docirati ili se nepristojno, makar i indirektno, nametati – on je umio strpljivio da sluša i tek onda ako ga i kada ga pitate za savjet ili mišljenje, da vam ih saopšti – argumentovano i promišljeno, u maniru pristojnog i u svakom pogledu, ostvarenog čovjeka koji ne žali da sa drugim podijeli svoju životnim iskustvom, stečenu mudrost. Rajko je bio jedna od rijetkih osoba sa kojima sam, liše moje porodice, bio izuzetno blizak i koje sam volio i cijenio taman kao da su mi rod rođeni. U mnogo navrata mi je, svjesno ili ne, svojim riječima i savjetom, zamijenio pokojnog oca na čemu sam mu bezgranično i dovijeka zahvalan. Svaki susret sa njime, ma koliko ponekad bile teške ili pak prozaične teme o kojima smo pričali, oplemenio me je i uvijek mi izmamio osmjeh na lice, popravio raspoloženje i učinio da na ovaj surovi svijet, progledam makar malo vedrije nego prije toga. Osobe koje imaju takav dar da u drugim ljudima bude samo pozitivu, jako su rijetke i dragocjene a pokojni kapetan Rajko – Čarli, kako su ga prijatelji zvali – bio je među ponajboljim takvim endemima.
Dragi i dobri moj barba Čarli, prerano je zafišćalo da Te pozove na ultimu partencu. Mogao si još dugo, dugo biti sa nama koji ostajemo ovdje na kraju, da te u tužni ispratimo na zadnji vijađ. Adio barba i mirno Ti nebesko more…
