Spasilačke jedinice Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) učestovale su u spasavanju 119 osoba na moru do 15. avgusta.
Bila su četiri slučaja utopljenja, a spašeno je i 15 plovila. U UPSUL-u ističu da ukupno ima 298 registrovanih jahti pod MNE zastavom.
”Spasilačke jedinice UPSUL imaju svu potrebnu SAR opremu, od termovizijske kamere, noćnih dvogleda, specijalne opreme za spašavanje na moru, zatim dva drona od kojih je jedan opremljen termovizijskim senzorom, defrilbrator, spinalne daske sa koritom za evakuaciju unesrećenih osoba, brodsku apoteku… Takođe UPSUL posjediuje 5 specijalizovanih plovila koja opslužuju dva obučena spasilačka tima, a vrijeme isplovljenja čamca je 15 minuta od prijema poziva na Pomorsko operativnom centru”, navode u UPSUL-u.
Dodaju da su dva spaislačka čamca opremljena i kamerama koje se daljinski prenose na komandni centar, a posjeduju i noćni senzor, koji je veoma bitan tokom noćnog pristajanja čamaca na nepristupačnim kamenitim plažama.
Nešto više od 350.000 vezova na svjetskoj razini vraća se u upotrebu u oktobru, što predstavlja povećanje kapaciteta od 8,3 posto, prema izvještaju Cruise Ships in Service Report kojeg je objavio Cruise Industry News za oktobar2021. godine.
Iako brojka od 206 brodova trenutno u službi predstavlja neto promjenu jednog broda u mjesecu septembru, brojni veliki kruzeri ponovno započinju s plovidbom, dok manji brodovi često ne plove između sezona.
Prema godišnjem izvještaju 2021 Cruise Industry News Annual Report, 353 186 vezova koji se vraćaju u upotrebu predstavlja nešto više od 50 posto svjetske ponude krstarenja.
U usporedbi s ovim brojkama, prije samo šest mjeseci, u aprilu, u upotrebi je bilo tek nešto više od 27 000 vezova na kojima su se vezala 22 broda kojima upravlja 16 kompanija. Ljeto se nastavilo s ubrzanim ponovnim pokretanjem industrije krstarenja jer se sve više zemalja otvorilo za ovu vrstu turizma.
Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti. Tome u prilog ide i činjenica da je Carnival Corporation prošlog petka u svom izvještaju za treće tromjesečje naveo da je krajem avgusta 35 posto kapaciteta kompanije bilo popunjeno. Iz kompanije su prognozirali da će do kraja novembr popunjenost porasti do 61 posto.
Povodom 1. oktobra – Međunarodnog dana starijih osoba, zaposleni u Opštini Kotor napravili su kolače za svoje najstarije sugrađane, korisnike usluga Doma starih u Risnu.
Ovom humanom akcijom, zaposleni u lokalnoj upravi željeli su na simboličan način uljepšati praznik koji već drugu godinu stanari Doma provode poštujući mjere i bez uobičajenog bogatog programa koji je ranijih godina organizovan.
Kolači za korisnike doma
Predsjednica Skupštine Opštine Maja Mršulja sa saradnicima uručila je kolače i u ime Opštine i Skupštine, čestitala praznik poželjevši dobro zdravlje kako korisnicima tako i zaposlenima u Domu uz nadu da slijedeću godinu dočekamo u normalizovanim uslovima i na adekvatan način zajedno proslavimo praznik.
Britanija će rasporediti gotovo 200 vojnika, od kojih sto vozača, da od ponedjeljka pomažu u isporuci goriva benzinskim postajama zbog nedostatka vozača teških teretnih vozila-cisterni goriva, saopštila je britanska vlada.
S obzirom na ‘akutni’ nedostatak vozača kamiona-cisterni u Britaniji, vlada je u petak rekla 200 vojnika pomagati u opskrbi od ponedjeljka, za što će tijekom vikenda proći obuku na prijevozničkim lokacijama diljem Britanije.
Mnoge britanske benzinske postaje bile su suhe u petak, nakon kaotičnog tjedna u kojemu je došlo do panične kupnje, tučnjave na crpkama i vozača koji su gomilali gorivo u bocama za vodu, zbog nedostatka vozača kamiona.
Ministri u vladi premijera Borisa Johnsona poručivali su prošlih dana da se kriza stišava ili čak okončava, no trgovci su rekli da je više od 2.000 benzinskih postaja suho, dok su novinari Reutersa diljem Londona i južne Engleske rekli da su deseci pumpi još uvijek zatvorene.
– Dok se situacija stabilizira, naše oružane snage su tu da popune sva kritična radna mjesta i pomognu zemlji da ostane u pokretu podržavajući industriju da isporučuje gorivo – rekao je ministar obrane Ben Wallace. Prošle je nedjelje vlada objavila plan o izdavanju privremenih viza za 5 000 stranih vozača kamiona i 5 500 peradarskih radnika radi ublažavanja nestašica, na što su neki od vozača kamiona rekli da će odbiti vize jer vremenski okvir nije bio dovoljno dug.
Vlada je nakon toga, u petak, izmijenila te planove, uvodeći prilagođenu shemu koja će omogućiti da 300 vozača cisterni goriva odmah, ali privremeno, dođu u Veliku Britaniju, i da mogu raditi do kraja marta 2022., a preostalih 4 700, od ukupnih 5 000 vozača, stići će krajem listopada i otići do kraja februara 2022. Za 5500 peradarskih radnika Vlada je najavila da će stići krajem listopada moći ostati do kraja prosinca.
NVO Kompas sprovodi medijski aktivistički projekat “Bruškin u Akciji” u sklopu kojeg se u nedjelju, 03.10. održava radionica na temu “Podcast i digitalna produkcija” u 17 sati u prostoriji Multimedijalne sale Opštine Tivat. Radionicu će voditi Tomislav Žegura.
„Bruškin u akciji“ je projekat koji ima za cilj da osnaži građanski aktivizam mladih iz ruralnih krajeva Boke Kotorske kreiranjem medijskih sadržaja. Projekat će omogućiti diretkno učešće mladih kroz neformalnu edukaciju, produkciju radio podcasta i organizovanje javnih tribina.
Projekat „Bruškin u akciji“ bavi se osnaživanjem građanskog aktivizma mladih ljudi Kotora i Tivta u četiri ruralne oblasti (Donji Orahovac, Donji Morinj, Radovići i Krašići). Mladi ljudi će biti obučeni metodama neformalne edukacije da kreiraju medijske sadržaje (radio podcaste) u kojima će naglasak biti na medijskoj pismenosti i kritičkom razmišljanju, a o temama koje se tiču života lokalnih zajednica.
Mladi Kotora i Tivta trenutno prolaze edukativnu fazu projekta kroz koje su pohađali radionice na teme “Kreativni um i kritičko mišljenje” i “Medijska Pismenost”.
Podcast pomijera uloge gosta i domaćina, sagovornici ravnopravno učestvuju u diskusiji, spontano formulišući tok razgovora, stvarajući osjećaj učešća. Upravo zbog toga se razlikuje od klasičnog intervjua, izbjegavajući formalnost i već definisani set pitanja. U posljednje vrijeme je najslušaniji format, jer publika prepoznaje spontanost i neposrednost razgovora, koji je oslobođen svake pretencioznosti.
Ova radionica je takođe podržana od strane NVO Naša Akcija kao finalna aktivnost u u sklopu obuka za Mjesec digitalizacije za mlade koji podrzava Sekreterijat za kulturu, sport i drustvene djelatnosti Opštine Kotor a koji će kroz ovu radionicu spojiti mlade Kotora i Tivta za jačanje aktivnog učešća mladih u oba grada.
Projekat podržava “Institut za Medije Crne Gore” u okviru grant šeme projekta “SNAŽNI – Mediji bez mržnje i diskriminacije”, koji se realizuje uz finasijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore, u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj.
Načelnik Opštine Konavle otvorio je u petak Međunarodni kongres suhozida koji se održava u Cavtatu.
Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja.
Ovogodišnje izdanje kongresa ugostilo je tridesetak predavača i učesnika iz Francuske, Hrvatske, Slovenije, Belgije, Francuske, Slovenije, Grčke, Španjolske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije i Cipra.
U okviru kongresa, dvadesetak učesnika od 27. do 30.9.2021. obnovili su suhozidnu lokvu koja lokalnom stanovništvu Pločica i okolnih konavoskih sela služi za navodnjavanje.
Suhozid – foto Ž.Starčević
Radove je vodila Kallokva, obrt koji se u posljednjih nekoliko godina specijalizirao za obnovu i zaštitu malih vodenih staništa na kršu.
Kongres se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija.
Švicarska nudi poklon bonove onima koji nekoga nagovore da se cijepi protiv covida-19, objavila je vlada u petak.
Svako tko se cijepi moći će navesti jednu osobu koja ih je na to nagovorila, a ta će osoba dobiti poklon bon vrijedan 50 švicarskih franaka.
Lokalne vlasti odlučivat će gdje će se bon moći iskoristiti, primjerice u kinima ili restoranima.
“Svako može pomoći tako da uvjeri prijatelja, susjeda, kolegu ili člana obitelji o dobrobitima cijepljenja“, objavila je vlada. “Ta suradnja stanovništva treba se nagraditi“.
Švicarska ima jednu on najnižih stopa cijepljenosti u zapadnoj Evropi. Potpuno je cijepljeno samo 58 posto od ukupno 8,7 miliona stanovnika.
Švicarska je dosad primila 11,9 miliona doza, a iskoristila ih je 10,4 miliona.
Britanska pomorska kompanija Tradewind Voyages potvrrila je da će njen brod – najveći klasični jedrenjak na svijetu „Goleden Horizon“ naredne godine redovno uplovljavati u Boku Kotorsku.
Kompanija je na svom sajtu objavila da će njen prvi i za sada jedini brod „Golden Horizon“ svoj debi na tržištu imati na Mediteranu, naredne ljetnje kruzing sezone koja počinje u aprilu mjesecu i trajaće do kraja oktobra. Tokom tog perioda veliki novi jedrenjak kapaciteta 272 putnika i 159 članova posade, napaviće ukupno 22 putovanja posjećujući luke u Portugalu, Španiji, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i Turskoj.
Kotor i Boka Kotorska biće jedna od destinacija koje će „Golden Horizon“ najčešće posjećivati tokom svojih sedmodnevnih ili 11-dnevnih putovanja po Mediteranu u svojoj inauguralnoj sezoni.
„Golden Horizon“ je jedrenjak tipa bark sa pet jarbola na kojima može razviti čak 36 jedara sa ukupno čak 6.347 kvadratnih metara površine. Ovaj impozantni brod koji je najveći ikada sagrađeni jedrenjak na svijetu, napravljen je kao moderna reinterpretacija čuvenog velikog barka „France II“ iz 1913.godine, sa idejom da se nekadašnji veliki teretni jedrenjak reinkarnira na svjetskim morima kao ultraluksuzni i moderni kruzer izgleda klasičnog barka i da svojim putnicima pruži jedinstveno iskustvo plovidbe na jedra i vjetar. Tradewinds Voyages koja u svojoj poslovnoj politici posebno insistira na održivom turizmau i ekološkoj osviješćenosti svojih putnika, navela je da će 70% vremena koje provede u plovidbi „Golden Horizon“ ploviti isključivo na jedra i bez korišćenja svoja dva pogonska dizel-elektromotora.
Kompanija putnicima inače, nudi putovanja kako do poznatih i najposjećenijih turističkih destinacija, tako i do manjih luka po Mediteranu u koje kruzeri ne zalaze tako često, a naglasak je na upoznavanju kulture i tradicije destinacije na koju brod i putnici dolaze, kao i što aktivnijem odmoru. Tako je putnicima „Golden Horizona“ na raspolaganju poseban tzv. marina segment na krmenom dijelu jedrenjaka gdje se posebna velika hidrauilična na platforma otvara i spušta do same morske povšine, pretvarajući krmu broda u pravi rekreciono-nautički centar sa nizom opreme i igračaka za sportove na vodi. Putnicima koji žele osjetiti adenalin, brod nudi i mogućnost da se pod nadzorom posade i strogim standardima sigurnosti, penju u snast jedrenjaka i rade na jedrima na jarbolima koji se uzdižu na 60 metara iznad glavne palube broda. Brod koji je dizajniran i dekorisan u stilu starih jederenjaka-klipera koji su krajem 19.i početkom 20.vijeka plovili na rutama od Evrope do Australije i nazad, ima niz luksuznih saloona, klavirski bar koji se proteže kroz tri palube, biblioteku, ali i najmoderniju elektronsku opremu za navigaciju i komunikacju, odnosno za zabavu putnika.
Preko 100 miliona eura vrijedan „Golden Horizon“ je čelični brod dug 162, širok 18,5 metara i ima ukupno 8.770 bruto-tona. Sagrađen je 2017. u hrvatskom brodogradilištu „Brodosplit“ u Splitu za kompaniju Star Clippers iz Monaka, švedskog biznismena Mikaiela Krafta, pod imenom „Flying Clipper“. Ipak, zbog spora između naručioca i brodogradilišta, najveći svjetdki jedrenjak koji je u operativnu uotrebu trebalo da uđe još 2018. na kraju nije isporučen Star Clippersu, već ga je „Brodisplit“ zadržao i poslije par godina stajanja novog broda u Splitu, iznajmio ga je britanskoj kompaniji Tradewing Voyages“. Ova je brodu promijenila ime u „Golden Horizon“ i nakon kraćih probnih krstarenja minulih mjjeseci oko Velike Britanije i prema Sjevernoj Evrop, namjerava da ga od proljeća naredne godine počne intenzivno komercijalno koristiti na krstarenjima po Mediteranu.
„Golden Horizon“ inače, pod povoljnim vjetrom postiže za tako veliki jedrenjak impozantnu maksimalnu brzinu od čak 20 čvorova, dok na elektromotorni pogon brod vozi brzinom od 16 čvorova. Njegov trup je posebno ojačan, pa jedrenjak može ploviti i u morima koja se zaleđuju, a ispunjava i sve tzv „Safe Return to Port“ zahtjeve, pa se jedrenjak koji ima duplirane bukvalno sve pogonsko-upravljačke sadržaje, može sigurno vratiti u luku sa udaljenosti od 2.000 milja od najbližeg kopna, čak i kada je oštećen uslijed požara, prodora vode i sličnog.
Kompanija „Tradewinds Voyages“ će tek sredinom narednog mjeseca objaviti detalje i cjenovnik krstrenja na „Golden Horizonu“ narednog ljeta, ali je definitivno potvrdila da će Kotor i Boka biti jedno od ključnih odredišta tog jedinstvenog broda u sezoni 2022.godine.
Povodom Dana evropske baštine 2021, na temu ,,Heritage: all inclusive – baština otvorena za sve”, JU Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, organizovala je u četvrtak i petak 30. septembra i 01. oktobra edukativno- kreativnu radionicu pod nazivom „Novinski članci kao vodič kroz istoriju grada“.
U Pomorskom muzeju Crne Gore u četvrtak u 10 sati kustos pomorsko – tehničke zbirke Ilija Mlinarević i viša bibliotekarka Danijela Nikčević osmislili su igrokaz, tj. izborom novinskih članaka, kao i reklama i oglasa iz dnevne lokalne štampe („Boke“ i „Glasa Boke“) i publikacija koje su objavljivane od početka tridesetih godina do kraja prošlog vijeka, u kojima se obrađuju teme važne za grad Kotor, upoznali su djecu sa istorijom grada Kotora iz drugačije perspektive.
Drugog dana radionice djeca su obilazila grad sa stručnim vodičem Dolores Fabian, sa naglaskom na ona mjesta koja su locirana putem novinskih članaka u prethodnom danu.
Dan evropske baštine
U radionici su učestvovali zainteresovani učenici od 5. do 7. razreda OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“ iz Dobrote.
Međunarodna inicijativa Dani evropske baštine se tradicionalno obilježava svakog septembra u 50 zemalja potpisnica Evropske konvencije o kulturi, među kojima je i država Crna Gora, a sve u cilju približavanja kulturne baštine široj javnosti.
Ovogodišnji program je organizovan u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama i preporukama izazvanim pandemijom virusa COVID19.
