Papa Franjo s migrantima na Cipru, 3. decembra Foto: VATICAN MEDIA / REUTERS
Sve evropske zemlje moraju zajednički dijeliti odgovornost za prihvat migranata i pomoći im da se integriraju, rekao je u srijedu papa Franjo, pozivajući zemlje da “otvore vrata srca”.
Sveti Otac koji je zaštitu migranata i izbjeglica postavio kao zaglavni kamen svog pontifikata, rekao je u prigodi redovite opće audijencije srijedom da se tijekom posjeta Cipru i Grčkoj početkom mjeseca susreo s izbjeglicama i s migrantima “ranjenim u njihovu čovještvu”.
– Mogao sam ujedno vidjeti da samo nekolicina europskih zemalja nosi veći teret posljedica migracijskog fenomena na području Sredozemlja. To zapravo iziskuje zajedničku odgovornost svih i od koje se nijedna zemlja ne može izuzeti jer je to problem čovječanstva, istaknuo je.
– Te ljude treba spašavati, ali je krajnje nepravedno da to čini samo Italija samo zato što je ona zemlja gdje prvo ulaze u Europu, rekla je prošlog mjeseca talijanska ministrica unutarnjih poslova Luciana Lamorgese kada je na Sredozemnom moru spašeno 800 migranata.
Oko 54.000 migranata stiglo je ove godine u Italiju, što je znatno više nego lani, kada ih je bilo 30.000.
Dvanaest migranata iz izbjegličkog kampa na Cipru koji su preseljeni u Italiju o trošku Svete Stolice, doputovali su prošlog tjedna, što je prva skupina od ukupno 50 koliko ih treba doći s tog mediteranskog otoka.
Sveti Otac je rekao da se nada da će više europskih zemalja dopustiti mjesnim crkvenim skupinama da dovedu više izbjeglica i migranata i pomognu im da se integriraju.
– Trebate samo otvoriti vrata, vrata srca. Ne propustimo to učiniti ovog Božića, rekao je papa Franjo.
Crnogorsko društvo ekologa poklonilo je Petrovcu tri statue ribe kernje koje će krasiti šetalište pored mora, a prolaznicima skretati pažnju na jednu od najzanimljivijih, najznatiželjnijih ali i najugroženijih riba. Statue su postavljene u centru odnedavno proglašenog zaštićenog područja u moru (ZPM) Katič, a riba kernja je simbol ovog ZPM ali i ogledalo našeg podmorja.
Dvije male statue izrađene od kamena, dugačke po 45cm poklonjene su poznatim petrovačkim restoranimaTramontanaiS&M. Veličina statua simbolično predstavlja i vizuelno podsjeća na to da je Crnoj Gori zakonom zabranjen lov na kernje (E. marginatus) koje su kraće od 45cm. Ova zabrana uvedena je u mnogim zemljama u čijem moru žive kernje, i predstavlja jedan odmehanizamakojima čovjek pruža podršku procesu obnove njenih populacija.
Skulptura kernje
Populacije kernje, usljed svog vrlo specifičnog i složenog životnog ciklusa prirodno se jako sporo obnavljaju, što je mnogostruko otežano usljed pretjeranog izlova.
Nekada su velike kernje bile čest, redovan ulov naših ribara, ali danas, usljed velikog ribolovnog pritiska uglavnom izlovljavamo nedorasle, male jedinke, i tako dodatno otež avamo oporavak populacija.
Skulptura kernje
Kako bismo skrenuli pažnju na veličanstvenost velikih, odraslih kernji, koje mogu da narastu do 1.5m dužine i da dožive 50 godina starosti, napravljena je i velika statua kernje koja je sa komplementarnom info tablom postavljena na šetalištu, između kulturnog centra Crvena komuna, vizitorskog centra ZPM Katič i petrovačkog mora. Ova statua izrađena je od lima i metalnih žica, tako da vizuelno šalje poruku umornih, iznemoglih odraslih kernji kojima svaki dan prijete puške ronilaca krivolovaca.
Skulptura kernje
Ove predivne statue je izradio Nikola Mirić iz Knap studia, a aktivnost njihove izrade i postavke dio je projekta ,,Podrška lokalnoj zajednici u zaštiti i promociji potencijalnog ZPM Katič’’ koji je podržan od strane Partnerskog fonda za kritično ugrožene ekosisteme (CEPF).
Rasprodati smještajni kapaciteti za Novogodišnju noć i kompletno rezervisana mjesta u restoranu Murano glavna su odlika posljednje noći 2021.godine dok Božićni bazar već nosi duh praznične atmosfere. Utiske o bazaru koji se održava još 25. i 26. decembra od 12 – 16 sarti na terasi Murano podijelio je Marko Živković, Zamjenik šefa kuhinje:
„Prethodnog vikenda, izuzetan izbor rukotvorina i delikatesa su kako za nas tako i za posjetioce otkrovenje kvaliteta i ovog segmenta turističke ponude. Ponuda šesnaest izuzetnih izlagača oduševila je i najizbirljivije. Neki od domaćih likera i džemova su inspiracija za kreiranje budućih recepata kako kuhinje tako i poslastičarskog sektora hotela Regent. Posjetioci na ovom božićnom bazaru pohvalili su i našu tradicionalnu ponudu božićnih specijaliteta poput priganica, začinjene supe od bundeve, prženih girica i domaćih kobasica. Sladokusci su birali između brojnih vrsta keksa i kolača sa ukusom vanile, cimeta i ponude čokoladnih Djeda Mrazova i Snješka Bjelića. Radujemo se nastupajućoj vikend ediciji Božićnog bazara i svim posjetiocima.“
Praznična sezona nastavlja se nastavlja Božićnim ručkom 25.decembra i 7.januara i proslavom Nove godine u Library Bar-u.
Svi navedeni događaji biće organizovani u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama.
Rim – COVID potvrda za ulaz u kafić Foto: Remo Casilli / REUTERS
Italija je postrožila mjere kako bi suzbila porast zaraženih koronavirusom, uključujući i zabranu svih novogodišnjih proslava. Dok dnevne zaraze dosežu rekordne razine, ministar zdravstva rekao je da će nošenje maski ponovno biti obavezno i na otvorenom. Nove mjere su objavljene na dan kad je Italija zabilježila 44.595 novih slučajeva koronavirusa, što je porast za više od 70 posto u samo sedam dana, dok se zarazna varijanta omikron širi zemljom.
Ministar zdravstva Roberto Speranza rekao je da će nošenje maski ponovno biti obavezno vani te je naredio građanima da koriste maske Ffp2 u javnom prijevozu i na javnim mjestima, poput kazališta, kina i sportskih događaja, jer pružaju veću zaštitu.
Koncerti i događaji na otvorenom biti zabranjeni do 31. siječnja, a diskoteke i plesni klubovi morat će zatvoriti svoja vrata do toga datuma kkako bi se spriječila masovna druženja tijekom blagdanskog perioda.
Nove mjere su objavljene na dan kad je Italija zabilježila 44.595 novih slučajeva koronavirusa, što je porast za više od 70 posto u samo tjedan dana, dok se zarazna varijanta omikron počinje širiti zemljom.
Uz velik porast dnevnih zaraza, smrtnih slučajeva je također sve više, u četvrtak 168, što je najveća brojka od svibnja, no to je ispod razina prethodnih vrhunaca zaraze, uglavnom zahvaljujući velikom broju cijepljenih osoba.
Vlada želi ubrzati cijepljenje trećom dozom
Speranza je rekao da je gotovo 89% Talijana cijepljeno, no vlada je željela ubrzati i cijepljenja trećom dozom, koja je najučinkovitija obrana protiv varijante omikron koja hara Europom i SAD-om.
Vlada će smanjiti vrijeme čekanja za treću dozu nakon primanja druge doze s pet mjeseci na četiri.
Ministri su dogovorili i smanjenje valjanosti COVID zdravstvenih potvrda, koje su bile potrebne da bi se pristupilo mnogim mjestima i uslugama, uzevši u obzir da učinkovitost cjepiva slabi s vremenom.
Tako će od 1. veljače potvrde koje bilježe je li netko bio cijepljen ili se nedavno oporavio od koronavirusa, vrijediti će šest mjeseci, umjesto dosadašnjih devet.
Italija je bila prva zapadna država koju je prošle godine pogodila pandemija. Dosad je imala 136.245 smrtnih slučajeva, što je, najkon Velike Britanija, druga najviša smrtnost u Europi.
Talijnska se kampanja cijepljenja potvrdila kao jedna od najučinkovitijih na svijetu, dok je vlada rekla da je odlučna izbjeći vraćanje općih karantena.
Katolički vjernici danas obilježavaju Badnji dan. To je dan uoči Božića. Ime mu dolazi od riječi bdjeti, jer se na Badnji dan, kao i na Badnje veče, simbolički bdije čekajući Kristovo rođenje.
Ponoćke će biti organizovane u mnogim crkvama Boke Kotorske.
Badnjak / foto Roko Stjepčević – Boka News
Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju da će u petak 24. decembra na Badnji dan, svete mise biti služene prema sledećem rasporedu.
Turistička organizacija opštine Tivat, u saradnji sa Opštinom Tivat i predstavnicima ugostiteljskih objekata sa Pina, najavljuje obilježavanje novogodišnjih praznika u Tivtu. Ovogodišnji događaji biće realizovani u smanjenom obimu, u skladu sa epidemiološkom situacijom i uz poštovanje važećih mjera Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
U periodu od 24. decembra 2021. do 6. januara 2022. gradsku rivu Pine će krasiti dvije novogodišnje ugostiteljske kućice, a za sve posjetioce našeg grada u tim danima biće upriličeni dnevni muzički programi od 11 sati.
U petak 24. i u subotu 25. decembra posjetioci će moći da uživaju u zvucima klape „Castel Nuovo” i benda „Kino Kultura”, dok je srijeda, 29. decembar, na Pinama rezervisana za Dječju Novu godinu. Našim mališanima biće priređen zabavni program u kojem učestvuju Dječji savez Tivta, KUD „Boka”, plesni klubovi „Bellissima” i „Modest”, NVO „Smijalice” i Književna omladina Tivta, nakon čega će svu prisutnu djecu obradovati Djeda Mraz.
Dan crnogorskih proizvoda će u četvrtak 30. decembra biti upriličen za sve ljubitelje tradicionalnih proizvoda, a „Fanculo band” će upotpuniti praznični ugođaj.
2022. program
Staru godinu ispratićemo u petak, 31. decembra uz Starogodišnju regatu 2021 u 11 sati i nastup Glazbeno prosvjetnog društva Tivat u 12 sati, nakon čega će se za dobru muziku pobrinuti DJ Bane i „Ansambl Toć”. U Novu godinu ćemo tradicionalno ući uz vatromet i želju da nam svima 2022. godina bude bolja od svoje prethodnice.
Praznična atmosfera u Tivtu se nastavlja i u subotu, 1. januara 2022. godine, kada će sve prisutne zabavljati „Đurđa i duo Inuendo” od 14 sati, dok će u četvrtak, 6. januara popodnevne časove na Pinama ispuniti zvuci Pljevaljskih tamburaša.
Pozivamo sve goste da nam se pridruže da zajedno uživamo u praznicima u Tivtu, poručuju iz TO Tivat.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, sinoć je u Kulturnom centru “Nikola Đurković” otvorio svečanu manifestaciju “Od Božića do Božića”.
Koncertom Gradske muzike, počela je prema njegovim nadanjima poslednja godina koja se dočekuje obilježena epidemijom. Osim predsjednika Jokića, događaju su prisustvovali i potpredsjednici Opštine Kotor Siniša Kovačević i Nebojša Ševaljević, predsjednica SO Kotor Maja Mršulja, v.d. direktora Turističke organizacije Kotor Jovan Ristić i sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac.
“Vjerujem i nadam se sa je ovo poslednju put da imamo manifestaciju uslovljenu epidemijom i da ćemo narednu Novu godinu i božićne praznike proslavljati po starom normalnom, a ne po novom normalnom.
Sa otvaranja
Zahvalan sam svima koji su uzeli učešće u tome da praznike obilježimo na način na koji se treba obilježavati. Nije pitanje u tome da se ova manifestacija održi reda radi i da bi se neko malo proveselio, pitanje je slanja prošle godine u prošlost i dočekivanja nove, bolje, zdravije, sigurnije, srećnije. Pitanje je nadanja čovjeka, a znam da svako od nas bez obzira na svoje trenutne poteškoće ima nadu za dobru iduću godinu. To je ono što drži čovjeka, nada u bolje sjutra. Zato, zbog te nade, proglašavam manifestaciju ‘Od Božića do Božića’ otvorenom” – poručio je Jokić.</
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (USUL) je uspjela da nabavi jedan od trenutno najsavremenijih dronova u svojoj klasi.
Kompanija DOO ”TENEGO GROUP” iz Podgorice je tom državnom organu isporučila moćan termovizijski dron DJI MATRICE 300 RTK, koji je inspirisan najnovijim i najmodernijim sistemima iz vazduhoplovstva.
Dron ima impozantnu autonomiju od 55 minuta leta iz veoma visoke performance i pouzdanost.
UPS
“Prvenstvena namjena drona je traganje i spašavanje ljudskih života na moru, monitoring praćenja sprečavanja zagađenja mora sa plovnih objekata, nadzor nelegalnog izlova ribe, kontrola zaštićenih područja na moru, kao i kontrola i detekcija kretanja plovnih objekata koji ne poštuju brzninu kretanja u Bokokotorskom zalivu i rijeci Bojani. Moćan termovizijski senzor koji posjeduje dron je značajno unaprijeđenje prilikom traganja i spašavanja ljudskih života i plovnih objekata tokom noći, što će doprinjeti povećanom stepenu sigurnoti pomorske plovdbe”- kazao nam je Žarko Lukšić, načelnik Službe traganja i spašavanja na moru (SAR) u UPSUL.
Uspješna obuka osoblja UPSUL za upotrebu nove bespilotne letjelice se obavlja uz stručan nadzor isporučioca. I USUL-a su izrazili veliku zahvalnost Saši Dragojeviću pripadniku Sluzbe zaštite i spasavanja iz Podgorice, koje je svoje iskustvo u upravljanju ovakvim dronom podjelio sa spasilačkim timom Uprave, te se obuka odvijala i na spasilačkim čamcima na moru, gdje je dron pokazao sve svoje napredne performanse.
Novi dron UPS-a
UPSUL je nabavkom termovizijskog drona značajno obnovila svoje tehničke kapacitete, koji stoje na raspolaganju svim državnim organima u Crnoj Gori.
Kažu, bolje selo da propadne nego običaj, pa tako i tradicija spremanja bakalara u Boki Kotorskoj za Badnji dan se nastavlja i dio je rituala. Za njegovu visoku cijenu potrošači imaju opravdanje, kažu to je jednom godišnje, pa neka košta što košta, može biti makar i onaj najmanji od dvadeset deka, pa neka je i vijetnamski samo da zamiriše…
U 18. i 19. vijeku bakalar je zauzimao i do 60 posto jelovnika u mnogim zemljama svijeta. Tako je malo po malo postao i simbolom posta za božićne i uskrsne blagdane. Danas je bakalar riba koja spaja dvije velike hrišćanske religije, riba koja je na jelovniku preko petsto godina i riba oko koje su se vodili ratovi.
Bakalar koji se samo suši pretežno se lovi u vodama oko Norveške, a posebno na otocima Lofoten. Ribari Lofotena ulove u martu i aprilu i osuše do juna više bakalara nego bilo ko drugi na svijetu. U tom razdoblju i mlado i staro po cijeli dan radi samo na pripremi ribe za sušenje. Hladni suvi Arktički vazduh kroz 6 do 12 sedmica sušenja iz ribe izvuče 80% vlage. Tako isušeni bakalar može se čuvati godinama.
Bakalar sušenje Norveška
Priča kaže da su zbog bakalara i zahvaljujući bakalaru Vikinzi uspjevali ploviti sve do obala Amerike. Suhi bakalar koji sadrži ogromnu koncentraciju proteina, mogao se žvakati i jesti bez kuvanja, što je sigurno često na tim putovanjima sjevernim morima bilo i jedino moguće. A na putovanja su često i išli u potrazi za novim lovištima bakalara.
Osim što se konzumirao svjež, tokom vremena razvijane su metode konzerviranja poput soljenja, dimljenja i sušenja, kako bi se lakše očuvao kroz duži period i transportovao u udaljenije krajeve.
Bakalar
Bakalar je bila jedna od komercijalno najznačajnijih riba tokom Srednjeg vijeka u Evropi.
Svaka domaćica ima svoje male tajne i način pripremanja ovog tradicionalnog jela, bakalar na bijelo ili crveno, ali i nekim manje poznatim specijalitetima kao što su juha od bakalara, brodet od bakalara, rižoto, pašteta od bakalara ili bakalar na crno.
Bakalar koji je nekada bio hrana siromašnih i običnog čovjeka danas zbog svoje cijene sve više postaje „glavno“ jelo ljudi dubljeg džepa. O tradiciji i repectima kako ga spremiti već je sve odavno ispričano. Bakalar sušeni dostiže cijenu skoro 40 eura za kilogram.
Bakalar
Kada su se vlasti nakon Drugog svjetskog rata na našim prostorima zabranjivale javno spominjanje i slavljenje vjerskih svetkovina, bakalar se nezaustavljivo mirisno širio ulicama naših sela i gradova…
Bakalar je postao „državni neprijatelj“, pao u nemilost i bio zabranjivan.
U ponoćci kultne serije Naše malo misto, veliki Miljenko Smoje sve je opisao u jednom dijalogu:
Komesar Roko Prč: „Ča je sekretaru oli si danas jia bakalara, a?“ Sekretar: „A ča bi ti radi na mom mistu?“ Roko: „Ja? Ja bi ga baci kroz ponistru vanka! Da meni žena skuva bakalar na Badni dan zapametila bi ona ti dan Gospe mi.“ Sekretar: “ Drugo je Roko žena, a drugo mater.“ Roko: „Je sekretaru, ma je bakalar, bakalar!“
Što se tiče Boke Kotorske moramo podsjetiti na zanimljivost da je bakalar imao svoje mjesto, sedamdestih i osamdesetih godina na meniju za marendu zaposlenih poznatog tivatskog i jednog od najjačih preduzeća u bivšoj državi, Arsenalu.
“Na ulazu u menzu svakog ponedjeljka bila je izložena tabla sa menijem za cijelu sedmicu. Radnici su bili oduševljeni i nisu preskakli obrok kada se služio baklar, obično je to bilo petkom. Spremajući se za ritualnu marendu od baklara od kuće su sa sobom donosili domaće maslinovo ulje kako bi ga dodatno začinili” – priča nam bivši zaposlenik Arsenala Roko Stjepčević.
Bakalar na crveno
Bakalar je vrlo cijenjena riba koja se koristi u prehrani, naročito sušen i freški. Postoje tri podvrste, živi u hladnim morima, naročito u sjevernom Atlantiku jer se hrani planktonom kril koji živi u hladnoj vodi.
Najveći proizvođači Baklara su Norveška, Rusija, Island, Kanada…
Osim što se sprema freški, bakalar se i konzervirao nekada soljenjem u bačvama, dimljenjem i sušenjem, te na taj način se transportovao još tokom Srednjeg vijeka.
Suvi i dimljeni bakalar vrlo je popularan u mnogim zemljama, posebno u Norveškoj, Portugalu i Brazilu. Njegova jetra služi za proizvodnju ulja, važnog izvora vitamina A i D, te omega-3 masnih kiselina.
Ulov bakalara svake godine raste te ga je u moru sve manje, a zahtjevi tržišta su sve veći.
