Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug”-Odjeljenja bezbjednosti (OB) Tivat vršili su pojačanu kontrolu više operativno interesanih lica (OIL).
-Kontrolisan je L.R. iz Tivta, koji je odbio da bude testiran na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu i zbog toga je uhapšen.
Kontrolom F.K. iz Tivta utvđeno je da je upravljao vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci – kokaina, te je lišen slobode, a uz to mu je izdat i prekršajni nalog zbog drugih prekršaja iz gore pomenutog Zakona.
Kontrolišući vozača O.R. iz Tivta policijski službenici su kod njega pronašli i oduzeli startni pištolj i 100 komada municije, zbog čega je ovom licu izdat prekršajni nalog shodno Zakonu o oružju-objavio je policijski Tim za odnose s javnošću.
Simonida Kordić u razgovoru za medijsku agenciju Media Biro istakla je da su pripreme za zimsku turističku sezone uveliko u toku. Napominje da je Ministarstvo turizma u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom ove godine osiguralo podsticajne mjere – od podrške manifestacijama i unapređenju ponude, do marketinških aktivnosti.
„Kada je zimska sezona u pitanju, svjesni smo da klimatske promjene posljednjih godina otežavaju bilo kakve precizne prognoze, ali upravo zato smo veliku pažnju posvetili razvoju raznovrsnije ponude, kako bi naši centri mogli da funkcionišu i ostvaruju prihode i u danima kada nema obilnih sniježnih padavina. Kada govorimo o Skijalištu Kolašin 1600, žičare i liftovi su remontovani, staze su spremne, a pristupni put je saniran. Obezbijedili smo i 150 hiljada eura za hitnu sanaciju stuba broj 4 žičare K7, kako bi ove zime Kolašin 1600 i Kolašin 1450 ponovo nesmetano funkcionisali kao jedinstvena cjelina,“ kazala je Kordić.
Podsjetila je da će Kolašin od 12. do 14. decembra biti domaćin otvaranja zimske turističke sezone.
„Za svečano otvaranje zimske sezone pripremljen je bogat trodnevni program – od bazara i nastupa lokalnih umjetnika do večernjih koncerata regionalnih zvijezda, kao i besplatne vožnje žičarom i degustacije lokalnih specijaliteta. Prevoz prema skijalištu Kolašin 1600 i ove godine organizuju lokalne turističke organizacije iz Kolašina, Podgorice i Berana u saradnji sa Privrednom komorom. U tom nekom periodu očekujemo i početak sezone na Žabljaku, gdje smo za ovu zimu prvi put obezbijedili vještačko osnježavanje na Plavoj stazi, što je važan korak u modernizaciji durmitorskog skijaškog centra.“
Kordić kao priliku za privlačenje velikog broja turista iz regiona takođe navodi kvalitetan praznični program.
„U prazničnom periodu očekujemo zaista veliki priliv gostiju. Naši gradovi, i na jugu i na sjeveru, pripremili su bogat i raznovrstan program ne samo za doček Nove godine, već i za dane koji prethode praznicima. Uvjereni smo da će region tradicionalno doći u velikom broju, i želimo da poručimo svima: dobrodošli u Crnu Goru. Čeka vas autentična atmosfera, raznovrsna ponuda, vrhunski događaji i osjećaj gostoprimstva po kojem smo prepoznati,“ poručila je ministarka.
Kotor – foto Boka News
Kordić se osvrnula i na pozitivne rezultate ostvarene u postsezoni
„Postsezona je zaista premašila sva naša očekivanja i sa punim pravom možemo reći da je bila izuzetno uspješna. Samo u oktobru smo, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, zabilježili rast broja turista od čak 23,46%, dok su noćenja porasla za impresivnih 46,76%. To je jasan signal da se turistički kalendar Crne Gore širi, da našu zemlju prepoznaju kao cjelogodišnju destinaciju i da kvalitet ponude raste iz godine u godinu.Ove rezultate potvrđuju i podaci Aerodroma Crne Gore – prvi put u istoriji, kroz aerodrome Podgorica i Tivat prošlo je tri miliona putnika u jednoj godini. To je snažna poruka da Crna Gora postaje sve dostupnija i sve atraktivnija na međunarodnom tržištu.“
Ukazala je da bi dobra avio-povezanost mogla dovesti do još boljih rezultata u narednoj sezoni.
„Podgorica će biti povezana sa oko 70 destinacija, Tivat sa oko 60, što značajno povećava dostupnost Crne Gore i osnažuje razvoj cjelogodišnjeg turizma.Posebno se izdvaja velika vijest da niskobudžetna avio kompanija – Wizz Air će od marta 2026. otvoriti svoju prvu stalnu bazu u Podgorici, sa dva aviona i čak 14 novih linija, što nam donosi potpuno novi nivo povezanosti sa ključnim evropskim gradovima.A od narednog ljeta Crna Gora dobija i najprestižniju avioliniju do sada: British Airways uvodi rutu London–Tivat i prvi put u istoriji uspostavlja direktan saobraćaj prema našoj zemlji. To je važan iskorak ka britanskom tržištu i snažna potvrda našeg turističkog potencijala.Zbog svega navedenog, potpuno je realno očekivati da unapređenje avio-dostupnosti donese još konkretnije rezultate i da naredne sezone privučemo još veći broj gostiju iz cijelog svijeta. Crna Gora se jasno pozicionira kao moderna, dobro povezana i atraktivna destinacija tokom svih 12 mjeseci, i to je pravac kojim nastavljamo,“ saopštila je Kordić.
Nakon što je brod početkom srpnja pretrpio višestruke napade Huta i počeo tonuti, dio posade uspjela je evakuirati spasilačka ekipa, dok su ostale članove preuzeli jemenski militanti i odveli u nepoznato. Time je započelo dugotrajno razdoblje neizvjesnosti za obitelji pomoraca i diplomatske službe nekoliko država, piše The Maritime Executive.
Oman je u srijedu, 3. decembra, objavio da je posredovao u humanitarnoj operaciji oslobađanja. Posada je iz Sanae prebačena zrakoplovom Omanskog kraljevskog ratnog zrakoplovstva u Muscat, gdje su ih dočekali omanski dužnosnici, predstavnici Filipina i indijski veleposlanik. U skupini je bilo devet filipinskih pomoraca, jedan Indijac i jedan ruski zaštitar koji je bio ukrcan kao sigurnosni član tima, što je prethodno stvaralo zbrku oko točnog broja zatočenih.
Filipinsko Ministarstvo za radnike u inozemstvu potvrdilo je da su njihovi građani već stigli u Manilu. Predsjednik Ferdinand Marcos Jr. zahvalio je Omanu na posredovanju, naglašavajući kako je država spremna braniti interese svojih pomoraca diljem svijeta. Dužnosnici u Omanu i Filipinima ističu da je operacija rezultat dugotrajne diplomatske koordinacije.
Prema informacijama koje prenosi Agence France-Presse, oslobađanje posade bilo je dio šireg dogovora u kojem je Oman osigurao povratak 35 Jemenaca koji su bili zatečeni u inozemstvu i vraćeni u domovinu prilikom slijetanja zrakoplova u Sanu.
Napad na Eternity C bio je jedan od ključnih događaja u srpnju, kada su Huti ponovno pokrenuli tzv. “pomorsku blokadu” te ciljali brodove za koje su tvrdili da su povezani s trgovanjem prema i iz izraelskih luka. Ova serija napada predstavljala je ozbiljan sigurnosni rizik za komercijalnu plovidbu Crvenim morem. Aktivnosti Huta obustavljene su nakon što je stupio na snagu mirovni sporazum vezan uz rat u Gazi.
Državljanka Bosne i Hercegovine S.R. (57) i A.H. (25) iz Republike Hrvatske uhapšene su juče zbog sumnje da su od više osoba ukrale novac i platne kartice, što je službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor prijavljeno od strane oštećenih stranih državljana koji su boravili u Kotoru.
“Pretresom prostorija koje su osumnjičene koristile u Budvi policija je pronašla i oduzela 2.950 američkih dolara, 100 eura, 2.000 srpskih dinara, 60 konvertibilnih maraka, 120 singapurskih dolara, 215.000 indonezijskih rupija, 70 brazilskih reja, 20 kineskih juana i 50.000 filipinskih pezosa, za koji novac se sumnja da je otuđen od strane osumnjičenih, u starom gradu u Kotoru, od stranih turista”, saopšteno je iz policije.
Upravni odbora Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore na sjednici održanoj 06. decembra 2025. godine donio je odluka o izboru najboljih sportista, sportski ekipa i kluba Saveza za 2025. godinu.
Tako su za najbolje, na osnovu rezultata postignutim na takmičenjima u 2025. godini, a shodno odredbama Pravilnika proglašeni:
– Najbolji senior: Marko Vujisić(KSR „Ribar“ Baošići)
– Najbolji junior: Damir Papračanin ( KSR „Ribar“ Baošići
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede očekuje da će do kraja godine na deset mjesta uz crnogorsku obalu, na elektro i vodovodnu mrežu uspjeti da povežu 586.850 eura vrijedne aparate za vaganje ribe, ledomate i vođenje elektronske evidencije ulova ribe.
Planirano je da tri vage budu postavljene u Herceg Novom, po dvije u Budvi i Ulcinju, a po jedna u Baru, Kotoru i Tivtu.
To je zvanično rečeno iz Ministarstva.
Crna Gora duž obale ima 46 planiranih lokacija za prvi iskrcaj ribe (pristaništa sa kontrolom brodova) koje tek treba privesti namjeni, dok je Ministarstvo poljoprivrede na međunarodnom tenderu i kroz kredit Svjetske banke, za njih do sada ugovorilo izgradnju i isporuku deset vaga. Iako su vage nabavljene, deset mjesta je trenutno bez elektro i vodovodnih priključaka, jer više institucija koje je Vlada obavezala u julu prošle godine – još nijesu dostavile saglasnosti i uradile pripremne radove.
“Institucije nisu izvršile svoje obaveze, te do danas na lokacijama nije obezbijeđen elektro i vodovodni priključak, a što je shodno zaključku Vlade obaveza Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i lokalnih vodovodnih preduzeća. Moramo istaći da je CEDIS u toku jula i avgusta tekuće godine izvršio uvid u stanje na licu mjesta, te očekujemo da će se do kraja tekuće godine stvoriti uslovi za priključenje predmetnih uređaja na elektro i vodovodnu mrežu. Ministarstvo poljoprivrede i Direktorat za ribarstvo su u saradnji sa ribarima i ekspertskim timom ‘MIDAS 2’ projekta, predvidjeli nedostatke duž obale kada je u pitanju snabdijevanje, te je elektronski uređaj izrađen na način da može funkcinisati 24/7 pomoću obnovljivih izvora energije, u konkretnom slučaju solarnim panelima sa akumuacionim baterijama”, naveli su oni.
“MIDAS 2” je drugi projekat Institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore, a sprovodi se kroz novčanu pomoć Svjetske banke.
VAGE U RAFAILOVIĆIMA, KALIMANJU, BIGOVI…
Iz Ministarstva su naglasili da su na međunarodnom tenderu izrabrali firmu koja će proizvesti deset elektronskih uređaja za vaganje ribe, proizvodnju leda i vođenje elektronske evidencije o ribolovnim aktivnostima, te da je taj tender završen u avgustu 2023. godine, a da je bio vrijedan 586.850 eura. Naglasili su da se po pravilima o javnim nabavkama Svjetske banke, deset odsto posla plaća na dan zaključenja ugovora, 70 odsto nakon proizvodnje, utovara i prevoza opreme do Crne Gore, a ostatak nakon ugradnje i obuke korisnika.
“Okončanje predmetnog ugovora, odnosno završetak svih ugovorenih aktivnosti se očekuje do sredine decembra 2025. godine. Uređaji će biti postavljeni u Herceg Novom u gradskoj luci Škver, Zelenici i Kumboru, u Budvi u Luci Budva i Rafailovićima, u Ulcinju u lučici Kacema i rijeci Bojani, u Kotoru u Bigovi i u Tivtu u gradskoj luci Kalimanj. U saradnji sa ekspertskim timom ‘MIDAS 2’ projekta, između ostalog, 2019. godine započete su aktivnosti za određivanje tehničke opreme za potrebe opremanja utvrđenih lokacija sa neophodnom tehničkom opremom za vaganje i evidetniranje ribolovnih aktivnosti. U saradnji sa nosiocima dozvole za privredni ribolov i uz podršku ekspertskog tima MIDAS 2 projekta, za prvu fazu opremanja određeno je deset najfrekventnijih lokacija duž crnogorske obale”, naveli su oni.
Vlada je 4. jula prošle godine obavezala EPCG, CEDIS, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i lokalne vodovode da obezbijede saglasnosti i priključke, ali do toga još nije došlo. Vlada je zatim početkom novembra ove godine usvojila informaciju o potrebama jačanja mehanizama kontrole i primjene nove ribarske politike, u kojoj piše da u Marini Budva nije dozvoljen prolaz mehanizacije za postavljanje fabrikovane betonske podloge, pa je realizacija na tom mjestu upitna, iako lokaciju prepoznaju svi nacionalni dokumenti i ima saglasnost Morskog dobra.
NADZOR PLANIRAJU IZ BARA
U istom dokumentu se navodi da Crna Gora u pripremi za evropsko ribarsko tržište mora obezbijediti kopnenu infrastrukturu, inspekcije, jaču kontrolu i sistem praćenja ribe od momenta ulova do prodaje, ali i formirati Ribarski monitoring centar. Ovaj centar je ključni elemenat Zajedničke ribarske politike (ZRP) Evropske unije (EU) za borbu protiv nelegalnog ribolova, kontrole i nadzora.
Prema informaciji, on će se djelimično opremati iz Instrumenta EU za pretpristupnu podršku (IPA III) za ribarstvo.
“Budući da je Ribarski monitoring centar izuzetno važan mehanizam za sprovođenje novog zakonodavnog okvira i kontrolu ribolovnih aktivnosti, a činjenica da u okviru postojećih poslovnih prostorija Ministarstva ne postoji kapacitet za prihvat i opremanje ovakvog centra, Ministarstvo je u saradnji sa ekspertskim timom IPA III projekta sagledalo najefikasnija rješenja i došlo do zaključka da je za ove namjene najbolje iskoristiti poslovne prostorije Vlade Crne Gore koje se nalaze u Baru, u Ulici Maršala Tita. Ministarstvo predlaže Vladi da ustupi na korišćenje i privođenje namjeni poslovne prostorije upisane u listu nepokretnosti katastrarska opština Novi Bar, da Ministarstvo izvrši adaptaciju i opremanje prostorija koristeći finansijska sredstva ‘MIDAS 2’ i ‘IPA III’ projekta i drugih donatorskih projekata”, piše u dokumentu.
Među problemima sektora je i činjenica da u administrativnom dijelu sektora ribarstva trenutno radi samo 11 zaposlenih, od čega su troje inspektori za morsko ribarstvo, što predstavlja opterećenost radnika i manjak administrativnih i tehničkih kapaciteta za sprovođenje politika i implementaciju aktivnosti. U informaciji se navodi da zato Crna Gora mora u što kraćem roku, ojačati kadrove za ribarstvo, obezbijediti nedostajući prostor i opremu.
Na ove i druge probleme, proljetos je ukazalo i 119 ribara u dopisu Vladi i više institucija, kojim su najavili da planiraju da blokiraju morski saobraćaj kroz Boku Kotorsku jer im je poslovanje ugroženo. Do blokade nije došlo jer su predstavnici ribara i ministar poljoprivrede Vladimir Joković imali sastanak početkom septembra, kada im je obećano da će se formirati radna grupa od Ministarstava pomorstva, finansija, ekonomskog razvoja i Morskog dobra, kako bi se njihovi problemi riješili.
Ribari su tražili i poreske olakšice i novčanu pomoć, ali je predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Marko Kise potvrdio da radna grupa još nije formirana, pa su se obratili Delegaciji EU u Crnoj Gori – da ne zatvaraju pregovaračko poglavlje 13 – Ribarstvo, dok država ne riješi sve probleme.
Ministarstvo poljoprivrede planira da do kraja ove godine zatvori pregovaračko poglavlje koje se odnosi na ribarstvo, iako je prosječna starost ribarskih brodova u Crnoj Gori 32 godine, na njima nije dovoljan nivo bezbjednosti, obale nemaju infrastrukturu za iskrcaj niti preradu ribe, tržište je neorganizovano, neobučene posade i radna snaga…
U Strategij razvoja sektora ribarstva od 2024. do 2029. godine, koju je Vlada usvojila prošle godine, ističe se i da su visoke cijene ribe, da postoji pad potražnje van turističke sezone, ali i da je ugrožen kvalitet vodene životne sredine.
Za sprovođenje ovog dokumenta, kroz narednih pet godina planirano je 26.515.000 eura.
U njemu piše i da ne postoji cjeloviti nadzor i kontrola, pa se osim domaćeg krivolova, bilježe i ulasci stranih ribarskih brodova u teritorijalno more države. Ističe se da ribarstvo nije veliko niti po broju plovila, ribara, uzgajivača ili prerađivača, a ni po broju zaposlenih, dok je udio tog sektora u ukupnom BDP-u manji od 0,5 odsto, odnosno do 12 miliona eura godišnje.
Centar za kulturu Tivat vas poziva da doživite magiju decembra i predpraznične atmosfere uz Novogodišnji koncert Gradskog hora Jadran i gosta večeri — Đanija Stipaničeva, poznatog hrvatskog pozorišnog tenora – baritona, zvijezdu rock opera i mjuzikala.
Utorak, 23. decembar u 20 sati, Velika sala Centra za kulturu Tivat.
Dirigentica hora je profesorica Andrea Orlando a klavirsku pratnju na koncertu će pružiti poznati pijanista, profesor Vladimir Babin.
Ulaznice po cijeni od 10 eura mogu se kupiti na blagajni Centra za kulturu svakog radnog dana od 10 do 14 sati , online, kao i dva sata prije koncerta.
Jadran zatrpan plastikom: Ribari bez infrastrukture za zbrinjavanje otpada
Ribari svakodnevno izvlače velike količine plastike iz Jadranskog mora, no zbog nedostatne infrastrukture i neučinkovitog sustava odlaganja otpada upozoravaju da je problem godinama neriješen. Jadran ima više plutajućeg otpada od ostatka Sredozemlja, a više od 80 posto čini ga plastika.
Projekt FishNoWaste, koji provodi Udruga Sunce s partnerima iz Hrvatske i Italije, prikuplja podatke o vrstama i količinama otpada u ribolovu te o postojećim praksama u lukama. Cilj je razviti zajednički model gospodarenja otpadom kojim bi se „otpad ponovno upotrijebio, reciklirao i smanjio“.
Paradoksalna situacija
Asistentica u Odjelu za komunikaciju i zagovaranje Dora Čakušić napominje kako se ribari i dalje susreću s paradoksalnom situacijom: „Zakon ih obvezuje da predaju pasivno ulovljeni otpad, a na terenu često nemaju gdje s njim.“
„Sustavi za odlaganje otpada na kopnu još uvijek nisu dovoljno razvijeni, a postojećih opcija je malo i one su neučinkovite. Problem postoji već niz godina, a nadležna tijela još uvijek nisu ponudila rješenje. Bez prikladne infrastrukture, napori ribara ostaju bez učinka.“
Trenutačne ribolovne prakse dodatno povećavaju količinu otpada u moru. Tijekom izvlačenja mreža ribari s ulovom pokupe i otpad s morskog dna, dok se dio otpada stvara i tijekom samih aktivnosti – zbog trošenja opreme, pucanja mreža, gubitka konopa i plastičnih dijelova.
Jadran zatrpan plastikom: Ribari bez infrastrukture za zbrinjavanje otpada
Kočarski ribolov
„Dio otpada nastaje iz same ribolovne aktivnosti: oštećene ili potrgane mreže, konopi, bove i drugi plastični elementi tijekom rada se troše, raspadaju ili gube te postaju dio morskog otpada. Kada se izgubljena oprema ne evidentira i ne ukloni, ona nastavlja ugrožavati morski ekosustav, poput mreža koje nazivamo ‘ghost nets’“, poručuje Čakušić.
Najveći dio otpada povezan je s koćarskim ribolovom, jer se teška oprema povlači po dnu te se lako oštećuje ili gubi, pri čemu nastaju plastični fragmenti koji godinama ostaju u okolišu. Neadekvatno gospodarenje otpadom i lako lomljivi materijali, poput stiropornih kutija za ribu, dodatno pogoršavaju problem.
„Često čujemo od ribara da se i najbanalniji predmeti, poput stiropornih kašeta, zbog svog sastava jednostavno raspadnu i završe u moru“, navodi Čakušić.
U sklopu FishNoWaste provodi se i sustavni monitoring pasivno izvađenog otpada. Jednom mjesečno, u ribarskoj luci Tribunj, analiziraju se nasumično odabrane vreće otpada kako bi se utvrdila njegova količina i vrsta. „Znanstveni monitoring ključan je za razumijevanje problema i odabir budućih rješenja“, ističu iz Sunca.
Jadran zatrpan plastikom: Ribari bez infrastrukture za zbrinjavanje otpada
Kominikacija i edukacija
Pilot-implementacija modela zajedničkog gospodarenja otpadom u odabranim lukama trebala bi pokazati kako uključivanje ribara povećava učinkovitost prikupljanja, razvrstavanja i predaje otpada.
Čakušić naglašava kako komunikacija i edukacija imaju važnu ulogu. „Ribari su prvi u kontaktu s onečišćenjem mora i njihovo iskustvo neprocjenjivo je za pronalazak rješenja.“
Inovacije također igraju važnu ulogu – od kvalitetnijih polimernih materijala koji se mogu reciklirati do uporabe opreme koja traje dulje i lakše se obrađuje. Primjeri dobre prakse pokazuju da zemlje koje su uvele modele poput ‘Fishing for Litter’ postižu znatno smanjenje otpada. No tehnologija nije dovoljna bez edukacije.
„Ako ribar zna da će njegova oprema biti pravilno zbrinuta i reciklirana, veća je vjerojatnost da je neće baciti ili ostaviti u moru“, objašnjava Čakušić.
Plastika – Mikroplastika – foto Hina
Kružni pristup
Kružni pristup u ribarstvu može se primijeniti svakodnevno – od krpanja mreža i korištenja višekratnih kašeta do izbjegavanja jednokratnih proizvoda na brodu. Kako bi se javnost dodatno senzibilizirala, Sunce provodi informativnu kampanju u kojoj sudjeluju i sami ribari.
„Želimo približiti njihov život i pokazati koliko su izloženi problemu otpada u moru“, kaže.
Edukacijski programi namijenjeni ribarima, školama i lokalnim zajednicama usmjereni su na načela kružnog gospodarstva, pravilno gospodarenje otpadom i razumijevanje posljedica morskog otpada na ekosustav, zdravlje i gospodarstvo. Važno je, poručuju iz Sunca, mladima pokazati kako odgovorno ponašanje može dugoročno mijenjati stanje u okolišu.
Kao ključni rezultat projekta očekuje se unapređenje sustava gospodarenja ribolovnim otpadom u Hrvatskoj i Italiji, razvoj zajedničkih strategija te povećanje količina otpada koje se prikuplja, sortira i reciklira.
Dugoročni učinak mjerit će se kroz nastavak suradnje s ribarskim sektorom, ministarstvima i stručnjacima, kao i kroz praćenje podataka o količinama otpada koje završavaju, ili napokon prestaju završavati, u Jadranskom moru.
Destinacijski film Nacionalne turističke organizacije (NTO), Uncover Your Wild Side, osvojio je visoko drugo mjesto na festivalu World Tourism Film Awards – The Festival of Festivals, u portugalskom gradu Gimaraešu.
Taj festival predstavlja završnicu i najviši nivo CIFFT globalnog rangiranja turističkih filmova, prenosi Mediabiro.
Ovo priznanje svrstava Crnu Goru među top pet najboljih turističkih filmova u kategoriji Tourist Destination – Country, odmah iza Švajcarske, i predstavlja najveći uspjeh naše zemlje u ovoj oblasti do sada.
