Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 627.52 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Ruski napad na Sumi Foto: Stringer / Press service of the State Emergency Service of Ukraine / Reuters
Najmanje 31 osoba poginula je u ruskom raketnom napadu na grad Sumi u Ukrajini, saopštile su lokalne vlasti Ukrajine.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, među ubijenima je i dvoje djece.
Najmanje 84 osobe su ranjene, uključujući desetoro djece.
Oblasna vojna uprava u Sumiju saopštila je da su ruske trupe ispalile dvije balističke rakete na centar grada, koji se nalazi blizu sjeverne granice Ukrajine sa Rusijom.
Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko rekao je da je policija ograničila pristup mjestu napada kako bi ekipe hitnih službi mogle neometano da rade.
On je istakao i da je uspostavljen centar za koordinaciju pomoći i pružanje pomoći žrtvama.
Na terenu su i psiholozi Državne službe za vanredne situacije i policija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je napad, koji je uslijedio nakon što je u ruskom napadu na grad Krivi Rog ubijeno 20 osoba, uključujući devetoro djece.
“Užasavajući ruski balistički napad na Sumi. Ruske rakete pogodile su običnu gradsku ulicu, običan život – stambene zgrade, obrazovne ustanove, automobile na putu”, rekao je Zelenski u objavi na mreži X, uz koju je priložio i video snimljen nakon napada.
On je izjavio saučešće porodicama i bližnjima.
“Spasilačka operacija je u toku. Sve nadležne službe su na terenu“, kazao je Zelenski.
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas takođe je osudila napad.
“Srceparajuće scene jutros iz Sumija dok su se stanovnici okupljali na Cvijeti, samo da bi ih dočekali ruski projektili”, napisala je Kalas na mreži X.
To je, kako je rekla, užasan primjer Rusije koja intenzivira napade nakon što je Ukrajina prihvatila bezuslovni prekid vatre.
„Moje misli su danas s ukrajinskim narodom“, poručila je Kalas.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu takođe je izrazila saučešće.
“Cvjeti su dan mira. Jutros, dok su se ljudi okupili da se mole, Rusija je bombardovala Sumi – ubijajući i ranjavajući civile”, navela je Sandu na mreži X.
Mlada vaterpolo reprezentacija Crne Gore na Svjetskom prvenstvu za igrače do 20 godina igraće u A grupi sa selekcijama Sjedinjenih Američkih Država, Mađarske i Hrvatske, odlučeno je danas žrijebom.
Šampionat je na programu od 14. do 21. juna u Hrvatskoj.
U grupi B igraće Grčka, Srbija, Italija i Španija.
Ostalih 12 reprezentacija podijeljene su u četiri grupe sa po tri tima.
U grupi C su Brazil, Njemačka i Južna Afrika, grupu D čine Kazahstan, Iran i Novi Zeland, grupu E Kolumbija, Argentina i Australija, a grupu F Kanada, Čile i Singapur.
Najbolje dvije selekcije iz grupa A i B direktno će se plasirati u četvrtfinale, dok će treća i četvrta selekcija iz grupa A i B razigravati sa prolaz među osam najboljih sa timovima iz grupa C, D, E i F.
Povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), prevelika fiskalna opterećenja i izostanak podrške i vizije, razlozi su zbog kojih je crnogorski turizam na ivici izdržljivosti, saopštio je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović.
On je u intervjuu Pobjedi kazao da i dalje postoji šansa da se stvari poprave, ali samo ako bude “dobre volje”.
Radulović, koji je i suvlasnik kompanije Montenegro Stars, je trenutnu situaciju u turizmu ocijenio kao veoma tešku, gotovo alarmantnu.
“Svi raniji problemi u turizmu su se pojačali, a uz to su uvedeni dodatni nameti. Umjesto da budemo konkurentni, prisiljeni smo da podižemo cijene. Najveći udar je, nesumnjivo, povećanje PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto. To nam udvostručuje obaveze prema državi, a gosti to jednostavno ne mogu da plate”, rekao je Radulović.
On je dodao da sve i da su PDV još više podigli, čak 300 ili 400 odsto, ni to ne bi nadomjestilo novac koji nedostaje u državnoj kasi.
“To znači da su promašili metu i nijesu riješili problem. Mi nećemo imate više gostiju, a i sa brojem onih koje dovedemo, imaćemo manje novca. Stiče se utisak da država privrednike gura u sivu zonu, umjesto da je sužava. Mali je broj privrednika koji će pod ovim uslovima moći da održe svoj biznis”, poručio je Radulović.
On smatra da je ključno da predsezona krene ranije nego prošle godine, jer koliki god da je pik u glavnoj sezoni, ako podbace pred i postsezona, nema rasta.
“Tako je bilo prošle godine. Predsezona je bila katastrofalna, što je negativno uticalo na cjelokupni rezultat. Ako sezona počne ranije, uz pojačane letove, ima nade da barem preživimo, ali zarade neće biti. Investicije su već zaustavljene, a privreda preopterećena dažbinama. Svi planovi su pod znakom pitanja. Zato sam ozbiljno zabrinut, svjestan da smo od uspjeha daleko i da težimo preživljavanju. Možda preživimo, ali ponavljam zarade neće biti”, upozorio je Radulović.
Boka Kotorska – foto Boka News
Prema njegovim riječima, turizam će i ove godine ići stihijski, što neće donijeti željene rezultate.
“Očekuje se veći broj letova iz Njemačke, Skandinavije, Poljske, Baltičkih zemalja, Kazahstana i Uzbekistana, ali, uprkos povećanju broja letova, efekti će biti loši, zato što smo stvorili sistem koji je dugoročno neodrživ za ovako malu i krhku ekonomiju kao što je crnogorska”, naveo je Radulović.
On je saopštio da je turizam specifična, niskoakumulativna grana privrede, koja zahtijeva pažljiv pristup i dugoročno razumijevanje.
“Nema tu mnogo manevarskog prostora. Svaki poremećaj može biti fatalan. Mi ne stagniramo već pet godina idemo unazad. Od 2019. do danas nijedan iskorak ili napredak samo šteta. Razlog? Nema znanja, a ni sluha za struku”, naveo je Radulović.
On je kazao da će strana radna snaga i ove godine popunjavati upražnjena mjesta.
Izraelske rakete pogodile bolnicu u Gazi, pacijenti evakuirani
Dva izraelska projektila pogodila su zgradu unutar glavne bolnice u Gazi. Uništeni su hitna pomoć i odjel za prijam, drugi su objekti oštećeni, rekli su liječnici.
Zdravstveni dužnosnici arapske baptističke bolnice Al-Ahli evakuirali su pacijente iz zgrade nakon što je jedna osoba rekla da je primila poziv od nekoga tko se predstavio kao dio izraelske sigurnosne službe neposredno prije napada.
Nije bilo prijavljenih žrtava, navela je civilna hitna služba. Izraelska vojska istražuje izvješće, rekao je glasnogovornik. Slike koje kruže društvenim mrežama, a koje Reuters nije mogao odmah provjeriti, prikazuju desetke ljudi kako napuštaju prostorije, a neki izgledaju kao da vuku bolesne rođake na bolničkim krevetima.
Vladin medijski ured kojim upravlja Hamas osudio je napad i u izjavi rekao da Izrael namjerno uništava zdravstveni sustav Gaze. Izrael tvrdi da Hamas sustavno iskorištava civilne objekte i da se njegovi borci redovito ubacuju u bolnice u Gazi, što militantna skupina poriče. Izraelske snage izvele su brojne racije u medicinskim ustanovama u enklavi.
U listopadu 2023. Hamas je izraelski zračni napad okrivio za smrtonosnu eksploziju na parkiralištu u krugu bolnice Al-Ahli. Izrael je tvrdio da je eksploziju uzrokovalo neuspješno lansiranje rakete palestinske skupine Islamski džihad, a to je poslije zaključio Human Rights Watch nakon istrage. Militantna skupina zanijekala je da je odgovorna.
Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Kino „Boka“ pozivaju vas na posebnu filmsku večer posvećenu jednom od najznačajnijih slikara sa ovih prostora –Voju Staniću. U utorak, 15. aprila 2025. godine, s početkom u 20 časova, biće prikazan dokumentarni film „Stanić, stoljeće“, režisera Andra Martinovića. Ulaz je slobodan.
Ovaj izuzetni dokumentarac donosi poetski i vizuelno upečatljiv prikaz stvaralaštva Voja Stanića, kroz vijek prepun umjetničkih previranja, lične refleksije i kulturnog nasljeđa. Film ne samo da prikazuje umjetnikovu biografiju, već i promišlja o njegovom doprinosu savremenoj umjetnosti, čime predstavlja izuzetno vrijedan materijal za sve ljubitelje kulture, likovne umjetnosti i dokumentaristike.
Nakon projekcije, publika će imati priliku da učestvuje u razgovoru sa autorom filma, režiserom Androm Martinovićem, i istoričarkom umjetnosti Radojkom Abramović, koji će dodatno osvijetliti značaj Stanićevog opusa i proces nastanka ovog filmskog ostvarenja. Moderator večeri biće Jasmina Bajo.
Veče će upotpuniti i nastup Gradskog hora „Nikola Đurković“ iz Kotora, koji će muzičkim djelima dodatno obogatiti cjelokupan doživljaj.
Ne propustite priliku da budete dio kulturnog događaja koji spaja film, umjetnost, muziku i razgovor sa stvarocima – večeri koja slavi jednog od najvažnijih slikara našeg vremena i pruža jedinstveno audiovizuelno iskustvo. Vidimo se u Kinu „Boka“!
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i sekretaraka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević ugostili su bodibildera Antonija Matkovića, koji se nedavno vratio sa svjetskog bodibilding takmičenja u Sao Paolu (Brazil), gdje je osvojio prvo mjesto u kategoriji wheelchair.
„Prvog dana u konkurenciji je bilo 13 takmičara, mahom amatera, dok sam se drugog dana takmičio kao profesionalni bodibilder u znatno užoj konkurenciji“, istakao je Matković tokom prijema u Kabinetu predsjednika. Opština Tivat podržala je njegovo učešće na ovom takmičenju, a Matković je za Brazil putovao sam, što je po njegovim riječima bio poseban izazov.
„Tvoj duh, upornost i ambicija su za primjer i za svaku pohvalu“, rekao je predsjednik opštine čestitajući Matkoviću na osvojenoj tituli najboljeg na svijetu. Uspjeh u Južnoj Americi Opština Tivat nagradila je prigodnom novčanom nagradom. Tokom prijema razgovaralo se o uslovima rada i vježbanja, o tome na koji način lokalna uprava može pružiti dodatnu podršku, ali i o budućim aktivnostima tivatskog bodibildera.
„Krajem godine održavaju se dva velika bodibilding takmičenja, jedno u Johanesburgu, a drugo u Indiji. Želja mi je da učestvujem na jednom od njih i ponovim rezultat iz Brazila“, poručio je Matković.
U Herceg Novom i Nikšiću jutros u sedam sati otvorena su birališta za lokalne izbore, na kojima pravo glasa ima skoro 83,2 hiljade građana.
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić rekao je agenciji MINA da je otvoreno svih 47 biračkih mjesta, na kojima će Novljani danas glasati.
On je kazao da je biračko mjesto Topla 6 otvoreno oko osam sati i 30 minuta, nakon kašnjenja zbog tehničkih problema.
U Herceg Novom je potvrđeno devet izbornih lista, a biračko pravo ima 25.603 birača.
Na izborima u tom gradu učestvuju Evropski savez, URA, Bokeški forum, koalicija Za budućnost Herceg Novog i Boke, lista “Stevan Katić – Znamo se po djelima”, DPS, Socijalistička narodna partija, Građanski pokret za Herceg novi i Novska lista.
Predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Nikšić Rade Perišić kazao je agenciji MINA da u tom gradu ima 131 biračko mjesto i da su sva otvorena.
Na izborima u Nikišću učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 57.589 birača.
U izbornoj trci su liste „Probudimo Nikšić“, „Rad za moj grad – dr Borislav Mišo Đurišić“, Demokratska partija socijalista (DPS), Stranka evropskog progresa, URA, lista „Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“, koalicija Demokrata i Plenuma 083, Evropski savez, Pokret Evropa sad i koalicija Za budućnost Nikšića.
Vlada ima jasan cilj da ojača opštine, kako bi na najbolji način ispratile potrebe građana i unaprijedile kvalitet života, a kapitalni projekti sredstvo su da se to zajednički uradi, ocijenjeno je tokom sastanka predstavnika izvršne vlasti sa čelnicima Opštine Tivat.
U tom kontekstu, kako je načelno dogovoreno, bi se i potencijalna koncesiona naknada za aerodrome upotrijebila za nove, velike projekte, u opštinama Tivat i Zeta.
„Kako je tokom razgovora ustanovljeno, prvo je neophodno zaokružiti tenderski proces, koji je šest godina bio u zastoju, a onda, u slučaju zadovoljavajuće ponude, iskoristiti sve benefite koji bi se stvoriili finalizacijom ovog važnog pitanja“, navodi se u saoptšenju Kabineta predsjednika Vlade.
Dogovoreno je da se razgovori nastave, kako bi se definisali detalji, sa ambicijom da se ispoštuju očekivanja lokalnih samouprava.
Zajednički je stav da se sredstva koriste isključivo za kapitalne projekte, ključne za unapređenje kvaliteta života građana dvije opštine.
Predstavnici Vlade sastanak na istu temu uskoro će organizovati i sa čelnim ljudima Opštine Zeta.
Nakon sastanka sa minstrom Poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimirom Jokovićem, koji je održan ove sedmice u Podgorici predstavnici ribara izrazili su nezadovoljstvo. Kako nam je kazao predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, Marko Kise, sa sastanka su izašli bez konkretnih zaključaka.
„Poenta cijela priče, je da smo mi četiri mjeseca tražili i čekali na ovaj sastanak a sa njega smo izašli bez konkretnih zaključaka. Bilo je više tema i naših zahtjeva, jedan od njih su sredstva u okviru MIDAS 2 projekta, koji se finansira iz kredita Svjetske banke, opravak i remont komercijalne ribarske flote, brodovi za kočarenje i plivarica i kako to realizovati. Tražili smo za sredstva nekih 20 % koje mi treba da uložimo da nam država pomogne kroz garantni fond, jer mi sredstava nemamo. Da imamo ne bi tražili pomoć države. Ministar nas nije shvatio ozbiljno, kao ni naše probleme, kaže nema subvencioniranja.
Mi tražimo način i predlažemo kako da nam se pomogne, tražimo od ministra i nadležnog ministarstva kao i od Direktorata za ribarstvo da pokušaju riješiti naše probleme, sistemski, da nam se stvore povoljni uslovi za rad, jeftinije gorivo, remont, jeftiniji ribomaterijal, da bi naš trošak za ulovljeni kilogram ribe bio u startu jeftiniji ili isti kao u zemljama EU.
Problem nerazumijevanja je nastao od kada su počeli dolaziti na vlast ministri koji nisu iz struke, nego iz politike. Ni to nije problem već kada ministar neće da osluškuje probleme ribara i poljoprivrednika ali zato postoje savjetnici, ali za sada ništa od te pomoći“ – kaže Kise.
Inače, Crna Gora bi trebala uskoro da usvoji set zakona koji se odnosi na Morsko ribarstvo kako bi uskladila ovu oblast sa EU i zatvorila u narednom periodu poglavlje 13 Ribarstvo.
Plavi dizel
„Ne možemo mi bosi, goli, žedni ući u EU, ali ministar to neće ili ne želi da shvati. Jedan od naših zahtjeva je da imamo zvaničnu cijenu dizela za ribare i poljoprivrednike, takozvani „plavi dizel“, on kaže ne može. Pitao sam ga kako može u Hrvatskoj i Albaniji?
Mi ne tražimo ništa posebno, što već ne postoji u zemljama regiona, što se pokazalo dobro i korisno, ali ni po tom pitanju se nismo složili“ – ističe Kise.
Ribarske luke
Ribari su tražili da se napokon krene sa realizacijom projekta ribarskih luka – luka prvog iskrcaja ribe, ribari iz Ulcinja su ribari na otvornom moru bez adekvatne luke i uslova. Predložili su da se u Baru uredbom Vlade da dio luke za ribare dok se ne stvore uslovi za ribarsku luku, tako je i u Budvi.
„Vi morate svatiti da ja dolazim iz Boke koje je kolijevka crnogorskog ribarstva, mi držimo brodove na bove na otvoreno more. Boka je zaliv, ali Boka, kada je nevrijeme, je pakao. Mi nemamo đe da vežimo brodove. Imamo u marini Lazure – Meljine, ali mi tamo ne smijemo uploviti, iako je ministar obećao da će za vrijeme njegovog mandata tamo biti ribarska luka. Taj problem treba da država riješi, preko Ministarstva pomorstva i Morskog dobra ili da se raskine koncesioni ugovor ukoliko se ne postupi po njemu, a to je da se dio odvoji za ribarsku luku – luku prvog iskrcaja ribe.
Uredbom Vlade precizirano je koji mandraći u Boki mogu, ribarske brodove i koje dužine primiti, i to je obaveza zakupca tih mandraća, da to sprovede u djelo, ali iz prakse znamo da od toga nema ništa, kao i da ribarski brodovi nisu jahte, te da bi trebalo da plaćaju vez kao komunalni…
Očigledno da država nema snage da napravi ribarsku luku, da napravimo mirni kutak za svoja plovila, ali je zato svojevreno biznismen Mišković u sred Igala napravo mandrać. Drugi primjer je Dobra Luka baš ovih dana se završava lukobran na mjesto gdje je bila ribarska posta, ne znam kako su dobili dozvolu i kako im nisu prekinuti radovi ako nema planske dokumentacije, ako je tako da i mi ribari krenemo nasipati more i praviti luku“ – kaže Kise.
Koča – ribarstvo – foto Boka News
Ribari se žale da već pet meseci nema ribe
Na konsataciju ribara da imaju dosta problema, da sve manje ima ribe u Jadranu, i da već pet mjeseci ne ribaju, da im je potrebna pomoć ministar im je poručio da nema sredstava u minstarstvu za te svrhe ili da promjene djelatnost, ako im se ne isplati ribati.
„Tražili smo da se procjeni štetnost ulaska kruzera u Boku koji uđe oko 500 na godišnjem nivou.
Nismo mi protiv kruzera, to je dobro za državu. Ali je štetnost za ribare. Da bi ribari bili obeštećeni, trebalo bi uvest taksu po jednom kruzeru, pa neka struka kaže koliko bi to bilo.
Evo za one koji nisu to doživjeli kada rano kruzer ulazi u Boku ili isplovljava uveče, svjetli kao mjesec. Totalo poremete ribu. I riba više ne zna, koje su prirodne mjesečeve mijene, zatim nam bucaju parangale, ljudima koji ribaju na plutajuće parangale, zatim problem glisera… Sve to može da funkcioniše da se dovede u red, ali da se nađe dio sredstava i za ribare, jer sve ove aktivnosti utiču na ulov ribe koje je sve manje.
Mi smo tražili, stručno, mišljenje Inistituta za biologiju mora, da ja daju odgovor, šta utiče, što nema ribe i šta da radimo i kako da se ponašamo. Možda da prestanemo ribati na godinu dana, proglasimo lovostaj, odemo negdje u inostranstvo da zaradimo da prehranimo familije, jer mi ne možemo više proizvoditi minus, ali ove probleme ministar Joković ne razumije. Koji je razlog? Ja to ne znam, da li je to ne znanje, da li je to ne briga, da li je to neki drugi razlog.
Smanjenje PDV-a
Još jedno od pitanja koje smo pokrenuli je da se smanji PDV na 0% za uvoz novih ribarski brodova i opreme, a dobili smo odgovor da država živi od PDV-a, i da ga nije moguće ukinuti. Mi buklavno uvozimo robu iz Hrvatske, Hrvatske iz Italije oni iz Tajvana i na kraju mi dobijamo skupi ribarski alat…
Na kraju pošto je ovakva situacija svi bi mi prodali brodove, i otarasili se ovoga posla ali kako? Mi moramo trpiti i pokušavamo sa nadležnima nešto riješiti. Ne možemo mi čekati da svaki put da se promijeni vlast, evo pet godina se ništa nije promjenilo u ribarstvu.
Mi smo u pat poziciji, ne znam što da radimo. Ne možemo naći sredstva, ne možemo pustiti da totalno propadnu brodovi a ne možemo zaraditi da ih održavamo. I gdje smo, ne znam. Niko nas ne razumije…
Pravi ministar trebalo bi da kaže daj da vidimo čime raspolažimo šta možemo uraditi, kako možemo smanjiti uvoz i povećati našu proizvodnju. Ribe uvozimo oko 30 miliona eura.
Mi smo došli u situaciju da ćemo još malo sačekati da vidimo šta se može riješiti, ako ne idemo u radnikalizaciju, štrajkove, pregrađivanjem i blokiranje luka, sve prema zakonu, ništa na divlje. Mi nemamo druge mogućnosti. Mi da imamo po 200.000 eura, mi nebi išli u ministarstvo već bi popravili brodove i riješili probleme“ – zaključio je Marko Kise predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore.
