U Kotoru prema posljednjim podacima boravi 3,35 hiljada turista, što je oko 17 odsto manje u odnosu na isti period 2019. godine.
Iz lokalne Turističke organizacije (TO) je saopšteno da u hotelima boravi 630 stranih i 38 domaćih gostiju.
U privatnom smještaju boravi 2,66 hiljada turista.
Prema statistici sajta Worldometers, BiH ima 3.134 smrtna slučaja na milion stanovnika, što je više od drugorangirane Mađarske, koja ima 3.128 preminulih na milion stanovnika, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ispred BiH na svjetskoj ljestvici je samo Peru s 5.934 smrti na milion stanovnika.
Worldometers dodaje da je Bosna i Hercegovina dosad imala 225.857 slučajeva zaraze, a preminule su 10.203 osobe.
Oporavilo se 192.218 pacijenata, a ukupno je 1.188.929 napravljenih testiranja. Trenutno je aktivno 23.436 slučajeva.
Vlasti Bosne i Hercegovine apeluju na građane da se pridržavaju mjera i vakcinišu.
U nekim zemljama Evrope „povratak na staro“, to jest slobodni život kao prije pandemije, više nije samo san. Vakcinisani građani u Holandiji će od subote (25. septembar) moći da plešu u krcatim noćnim klubovima bez obaveze da drže distancu. Umjesto mjera, moraće da pokažu kovid-propusnicu.
Danska je prošle sedmice ukinula sve restrikcije, i tako postala prva država EU koja se vratila u „normalnost“. Za odlazak na koncert ili u teretanu tamo nisu potrebni ni maska ni dokaz o vakcinaciji. Krajem avgusta je ministar zdravlja rekao da se kovid više ne smatra „društveno kritičnom bolešću“.
Tim dvijema zemljama pridružuje se i Švedska koja je ionako tokom pandemije imala najblaže mjere. Krajem septembra ukidaju se ograničenja javnih i privatnih okupljanja, kao i preporuka da se radi od kuće.
No, oni koji putuju u te tri zemlje i dalje moraju da se testiraju i idu u karantin, ako nisu vakcinisani.
Solidna stopa vakcinacije
Prema oksfordskoj datoteci Our World in Data, u Danskoj je sa dvije doze vakcinisano tri četvrtine ukupne populacije. Od većih država EU, ispred njih su samo Portugalija i Španija. U Holandiji i Švedskoj je vakcinisano oko 63 odsto svih stanovnika.
„Među najranjivijim pacijentima i građanima, vakcinisano je više nego devet od deset njih“, kaže Alan Randrup Tomsen, virusolog na Univerzitetu u Kopenhagenu.
U Holandiji, ministar zdravlja Hugo de Jong vjeruje da će vraćanje pređašnjih sloboda – uz uslov vakcinacije – motivisati mnogo više ljudi da se vakcinišu.
Nešto slično je u Njemačkoj tražio predsjednik udruženja ljekara opšte prakse Andreas Gasen. On je pozvao vlasti da proglase 30. oktobar za „Dan slobode“, kada će se ukinuti sve mjere. „Kladim se da ćemo onda krajem oktobra preći stopu vakcinacija od 70 odsto jer će mnogi ljudi pohitati da prihvate tu ponudu (ukidanje mjera, prim. red.)“, rekao je Gasen. Njegove riječi nisu baš naišle na oduševljenje.
Podaci Evropskog centra za kontrolu zaraznih bolesti pokazuju da delta varijanta virusa hara posebno u zemljama gdje je stopa vakcinacije niska, ali ne samo tamo. U Austriji i Norveškoj broj zaraza raste, uprkos sličnim stopama vakcinacije kao u zemljama koje sada ukidaju mjere.
Povjerenje je ključno
Danska je još krajem maja predstavila svoj kovid-pasoš u formi aplikacije ili štampanog QR koda. Drugdje su takvi planovi vlasti vodili masovnim protestima, poput Francuske, Italije i Grčke.
Stručnjaci nalaze da u Švedskoj, Danskoj i Holandiji postoji ogroman nivo povjerenja u vlasti, te da to čini razliku.
„Imali smo veliki program testiranja koji nam je omogućio da pratimo stanje veoma lokalno, pa smo imali lokalne lokdaune koji su bili vrlo efikasni“, kaže za DW Kamila Holten Moler, epidemiološkinja Državnog instituta za serume u Kopenhagenu. „To smo mogli naprosto jer Danci istorijski imaju veliko povjerenje u zdravstvene vlasti i programe vakcinacije.“
Te zemlje sada motre na broj hospitalizacija, a ne na broj novih zaraza. Jer, vakcinisani ljudi, kada se zaraze, najčešće prođu sa laganim simptomima ili bez simptoma.
Ipak, ukidanje svih mjera je potez na koji se većina država Evrope i dalje ne usuđuje. Da li se tako zanemaruje rizik i možda ide ka novom lokdaunu? Na to nam Holten Moler kaže: „Ne vjerujem da će Danska ponovo uvoditi nacionalni lokdaun.“
Vlada neće zataškavati crne ekološke tačke i posvetit će se ekologiji na putu do članstva u EU, obećali su zvaničnici u nedjelju, trideset godina od proglašenja Crne Gore prvom ekološkom državom, no idejni začetnik te ideje upozorava da su to 30 propuštenih godina zbog nesposobnih političara.
Hajduković: 30 propuštenih godina
Idejni tvorac ekološke države Crne Gore, prof. dr Dragan Hajduković smatra da se danas u toj državi obilježava 30 propuštenih godina te kaže da je Crna Gora morala učiniti više za tri desetljeća otkako je proglašena ekološkom državom.
“Mi u svari slavimo 30 propuštenih godina. Potpuno propušteni period za koji je Crna Gora mogla postati jedna od najboljih, najpoznatijih i najpoštovanijih država Evrope i svijetu“, rekao je Hajduković za RTCG.
Pritom je kritički govorio o politikom vodstvu.
„Crna Gora je, slikovito govoreći, država koju je Bog velikodušno nagradio prirodom, i surovo, veoma surovo kaznio političarima, kako vlasti, tako i opozicije“.
Godinu nakon donošenja, Deklaracija je bila predstavljena na konferenciji Ujedinjenih Naroda o zaštiti okoline.
Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić na svečanosti je rekao da će vlada Crne Gore bezrezervno biti posvećena radu na Poglavlju 27 iz evropske agende, kao jednom od ključnih izazova u pogledu implementacije pravnih stečevina Evropske unije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena.
„Jednako tako, ova vlada neće dozvoliti zataškavanje takozvanih crnih ekoloških tačaka, ali ni otvaranje novih, kroz devastiranje naših ekoloških bisera, kao što je to slučaj s koritom rijeke Tare, koji su prouzrokovale određene neodgovorne instance i nesavjesni pojedinci“, rekao je.
Pritom je Krivokapić istaknuo da je uz uz „vrijedne i poštene ljude, prirodna sredina najvažniji i trajni resurs Crne Gore“
„Oko vas je umjetničko djelo zvano – Crna Gora. Učinimo sve da u budućnosti dobije svoj novi okvir“, zaključio je crnogorski premijer.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić kazao je da priroda nije štedjela u toj zemlji te je zadatak današnjih generacija da to očuvaju. Podrška međunarodnih partnera izuzetno je važna, ali je i jako važna regionalna saradnja zbog predjela koje dijelimo sa susjedima.
Pritom je upozorio da bi “izostanak konstantne suradnje, koordinacije, inovativnih rješenja država regije u cilju očuvanja okoline i adekvatne turističke valorizacije predjela”, mogao pridonijeti “porastu brojnih izazova i daleko smanjiti razvojne potencijale regije”.
Crnogorska bojanka već pet mjeseci mališanima, ali i odraslima na edukativan i slikovit način otkriva i približava ljepote i bogatstva Crne Gore.
Adrijana Husić iz Communication Studia Cassiopela podsjetila da je Crnogorska bojanka zaživjela sredinom maja ove godine i to kroz tri izdanja – Podgorica, Cetinje i Boka Kotorksa.
„U julu su izašle dvije nove bojanke i to Crna Gora i Ljepote Crne Gore, kada smo zajedno sa dnevnim listom Pobjeda i Resortom Porto Novi građanima poklonili 3,5 hiljada primjerak bojanke Crna Gora“, rekla je Husić.
Ona je kazala da nijesu očekivali da će bojanke doživjeti ovakav uspjeh.
Husić je kazala da će bojanka Ljepota Crne Gore u septembru imati drugi tiraž kroz akciju koju rade sa Dnevnim listom Pobjeda i Portonovi rizortom.
„Sjutra će uz Pobjedu 3,5 hiljada komada bojanke Ljepota Crna Gore biti poklonjeno povodom obilježavanja 30 godina otkako je Crna Gora postala ekološka država“, rekla je Husić.
Ona kaže da ljeto za njih nije značio odmor, već rad na novim bojankama, odnosno na engleskim izdanjima.
„Tokom ljeta smo radili na engleskim izdanjima i to upravo na bojankama Crna Gora, Ljepote Crne Gore i Boka Kotorska. Pripremile smo i posljednja dva izdanja koja su u septembru zaživjela. U pitanju su Ptice i Šume Crne Gore koje su rađene sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica“, kazala je Husić.
Kako je rekla, najbolja stvar kod bojanki je što su na njih najbolje reagovali najmlađi, kojima su one bile i inicijalno namijenjene.
„Dobro su reagovali i stariji, tako da u bojanju sada učestvuju skoro pa svi. I roditelji, babe, djede“, istakla je Husić.
Prema njenim riječima, bojanke su koncipirane tako da pored ilustracije donose i kratke priče kroz koje se upoznaju sa Crnom Gorom, njenim ljepotama, kulturom, tradicijom i istorijom.
Husić je naglasila da već imaju ideje za prazična izdanja, tako da nastavljaju taj ciklus, iako, nakon pet mjeseci, u Crnoj Gori već postoji sedam različitih bojanki.
„Ono što nas raduje jeste i interesovanje različitih privrednih subjekata da bojanke prilagođavaju, pa tako imamo četiri posebna izdanja“, rekla je Husić.
Ona je rekla da su bojanke dostpne na 40 prodajnih mjesta sa kojih, kako navodi, stalno dobijaju povratne informacije.
„Kroz Instagram i Facebook stranicu bojanki imamo komunikaciju sa najmlađima, ali sa starijima koji nam šalju ne samo obojene strane, već komentare, zanimljive priče“, kazala je Husić.
Prema njenim riječima, sam rad na bojankama je zahtjevan.
„Podrazumijeva puno istraživačkog rada, uključivanje različitih ljudi koji daju svoj doprinos. Zaista se trudimo da materijale koje pripremamo budu edukativni, ali i zabavni“, ističe Husić.
Posebno je, kako je navela, veliki izazov za Zombijanu koja sve ono što mi imamo u glavi, treba da pretoči u crtež.
Husić kaže da smišljaju i kratke priče koje su uvod u nek veće priče koje bi najmalđi mogli da čuju od odraslih, da istraže.
„Za nas starije bojanke su podsjetnik za sve ono što Crna Gora jeste i zašto bi trebalo da je bolje čuvamo i pazimo“, rekla je Husić.
Iza projekta crnogorskih bojanki stoji tim žena preduzetnica okupljenih oko Communication Studia Cassiopela, a sve bliže informacije se mogu naći na www.crnogorskabojanka.me
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 18.09.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3 968 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 531 novopozitivnih[1] slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
| Opština | Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore |
| Podgorica | 196 |
| Pljevlja | 68 |
| Nikšić | 49 |
| Budva | 26 |
| Bar | 26 |
| Bijelo Polje | 22 |
| Ulcinj | 20 |
| Herceg Novi | 18 |
| Kotor | 17 |
| Berane | 17 |
| Cetinje | 15 |
| Tivat | 13 |
| Tuzi | 11 |
| Danilovgrad | 10 |
| Rožaje | 7 |
| Kolašin | 6 |
| Plav | 5 |
| Andrijevica | 3 |
| Mojkovac | 1 |
| Gusinje | 1 |
| Ukupno | 531 |
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 18.09.2021. godine je iznosio 13,38%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno deset smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (6), Cetinje (1), Budva (1), Bar (1) i Ulcinj (1). Među preminulima najmlađi je imao 51 a najstariji 83 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1849.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 469 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8 051.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 126 259.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
| opština | Trenutno aktivni slučajevi |
| Podgorica | 2880 |
| Nikšić | 875 |
| Pljevlja | 624 |
| Bar | 518 |
| Budva | 389 |
| Berane | 365 |
| Bijelo Polje | 341 |
| Ulcinj | 270 |
| Herceg Novi | 269 |
| Kotor | 268 |
| Danilovgrad | 264 |
| Rožaje | 213 |
| Cetinje | 154 |
| Tuzi | 153 |
| Tivat | 149 |
| Kolašin | 108 |
| Andrijevica | 47 |
| Mojkovac | 37 |
| Žabljak | 34 |
| Petnjica | 32 |
| Plužine | 21 |
| Plav | 17 |
| Šavnik | 13 |
| Gusinje | 10 |
| Crna Gora | 8051 |
U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutmo borave 4.662 zvanično prijavljena turista – saopštila je Turistička organizacija Tivta.
To je čak 16% više nego na isti dan do sada turistički rekordne 2019. godine.
Posjeta je naročito bolja u privatnom smještaju gdje trenutno boravi 4.026 turista, što je 28% bolji rezultat nego u isto vrijeme 2019.
U tivatskim hotelima odmara 568 gostiju, dok je u odmaralištima smješteno 28 posjetilaca.
Istarska je županija iz EU fondova povukla novac za unapređenje malog priobalnog ribolova. Partneri u projektu su nekoliko talijanskih regija, Zadarska županija, resorno ministarstvo i Institut za oceonografiju i ribarstvo iz Splita, piše HRT.
Sirova riba sve je popularnija, pa tako i ‘carpaccio’ od brancina. Kod takvih jela iznimno je važno da je riba svježa. Lokalni ribari uvijek imaju svježu ribu, garantiraju to. Kod njih je najbolje kupovati, naglašava kuhar Dean Gluhak.
Potrošnja ribe u nas posljednjih godina raste, iznosi oko 19 kilograma po stanovniku. No, i dalje smo pri dnu europske ljestvice na kojoj prednjače Portugalci sa 60 te Španjolci s gotovo 50 kilograma ribe po stanovniku.
Ovim projektom to se nastoji promijeniti te potaknuti stanovništvo na veću potrošnju ribe. Jedna od aktivnosti je povezivanje malih ribara s hrvatske i talijanske strane u udrugu, te zajednički nastup na tržištu.
– To bi trebao biti prioritet Republike Hrvatske reguliranje tržišta. Kad se regulira tržište onda će svim ribarima, bili mali, srednji ili kakvi god ih nazivali, oni će doživjeti prvotni šok, ali onda će biti čisti papiri, kaže predsjednik Ceha ribara Istarske županije Robert Momić.
U porečkom akvatoriju od betonskih elemenata izgradit će se umjetni greben. U njemu će se moći skloniti ribe i riblji fond će se povećati, objašnjava Gracijano Prekalj, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, lovstvo i ribarstvo Istarske županije.
Za sve te aktivnosti Istarska županija nepovratno je dobila oko 270 hiljada eura, dok je cijeli projekt vrijedan 3,2 miliona eura, piše HRT.
Ovog, kao i prethodnih ljeta, u jeku turističke sezone na hercegnovskoj rivijeri nedostajalo je ugostiteljskih radnika, naročito školovanih i dobro obučenih konobara.
Posao konobara u hotelu ili restoranu visoke kategorije zahtijeva specifične vještine koje se ne mogu u potpunosti steći tokom školovanja. Zašto su vrhunski konobari kod nas još uvijek rijetkost. Šta je sve potrebno unaprijediti u sistemu školovnja ugostiteljskih kadrova, priča Novljanin Luka Milanović, koji predaje restoraterstvo učenicima ugostiteljske škole Srednjoškolskog centra Ivan Goran Kovačić u najvećem bokeljskom gradu, a uz to radi u luksuznom hotelu “Lazure” u Meljinama.
“Rad sa učenicima – budućim ugostiteljima je zanimljiv, ali i odgovoran, kaže Milanović koji priprema buduće konobare i kuvare kojih već godinama fali na crnogorskom tržištu rada. Ali uprkos tome što ih uglvnom čeka posao kada završe školovanje i relativno dobra zarada, ove godine nije bilo zainteresovanih da upišu trogodišnju školu za konobare. Četvorogodišnju su upisala 24 učenika, ali sudeći po dosadašnjem iskustvu mali broj svršenih đaka će raditi kao konobari.
“Godišnje 20 učenika upiše školu za konobara i gastronoma, ali tokom trogodišnjeg ili četvorogodišnjeg školovanja neki se predomisle, promijene smjer ili čak napuste školu”, kaže Milanović. Iako ugostiteljsku školu upisuju đaci koji su u osnovnoj školi imali lošiji uspjeh, oni često zavole taj posao i ostanu u toj branši. Još dok su đaci počinju da rade , uglavnom ljeti, kao pomoćni konobari ili barmeni, a kada završe školovanje dobijaju stalni posao”, navodi Milanović.
Milanović ističe da je u ugostiteljskom poslu za mlade ljude važna praksa , pa tako već od prvog razreda učenici rade praktične zadatke što je najvažniji dio u njihovom školovanju. “U ovom poslu značajno je znati strane jezike i vještinu komunikacije. Ugostiteljstvo danas , osim vještine usluživanja,gastronomije, somelijerstva, od radnika traži mnogo više nego prije 20 tak godina , pa zahtjeva neprestano učenje i usavršavanje”, ističe Milanović koji radi u elitnom hotelu sa pet zvjezdica – Lazure u Meljinama.
“Radim sa gostima koji znaju I traže uslugu na najvišem nivou .Posao traži veliku energiju i veliko strpljenje. Svaki dan, bez obzira na lične probleme, moramo se ponašati profesionalno,jer “gost je uvijek u pravu”.
“Iako je posao konobara težak, on je i interesantan i od njega može da se živi. Jedna od ljepših stvari nešeg posla jeto što sa nekim gostima upoznamo i taj odnos kasnije postaje mnogo ličniji”, kaže Milanović.
Konstatuje da “ne pratimo svjetske trendove, ali da u Herceg Novom ima nekoliko restorana svjetskog nivou. Idemo prema tome, ali će trebati vremena”, zaključuje Milanović.
Milanović je zanat pekao u lancu ribljih restorana Porto Malteze čiji je vlasnik bio jedan Novljanin. Počeo je kao pomoćni kuvar u jednom od tih restorana u Beogradu, zatim je otišao Sankt Petersburg, pa u Moskvi, a poslije pet godina se vratio se u Crnu Goru .
/Slavica Kosić/
Meteorolog Branko Micev kazao je da nas danas očekuju nestabilne vremenske prilike, uz kišu . Od utorka, biće više sunca i stabilnije vrijeme.
“Danas će biti promjenjivo vrijeme, vrlo brzo dolazi do promjena – smjene sunca i kiše, i to je tipično za ovaj dio godine”, kazao je Micev.
Za sutra je najavio slično vrijeme – nestabilno sa grmljavinskim pocesima i kratotrajnim kišnim periodima, uz lokalno moguće vremenske nepogode. U drugom dijelu dana stabilnije vremenske prilike.
U utorak, srijedu i četvrtak uglavnom će biti više sunca i bez padavina, kazao je Micev za TVCG.
“Na osnovu prognostičkog materijala, u petak će biti nestabilne vremenske prilike sa burnim razvojem olujno-grmljavinskih oblaka, intenzivne padavine, i moguće kratkotrajne vremenske neprilike”, navodi Micev.
Za vikend prognozira sunčano i relativno toplo vrijeme za ovo doba godine.
© BokaNews, 2021
