Stotine ljudi izašlo je na ulice njemačkog grada Lajpciga da bi protestovalo zbog vladinih mjera protiv kovida 19.
Oni su se suočili sa kontramitingom i policijom, sa kojom su se u jednom trenutku i sukobili.
Jake policijske snage bile su raspoređene u Lajpcigu, gdje je bilo prijavljeno 12 protesta, a na ulicama su viđena i oklopna policijska vozila.
Više od hiljadu ljudi okupilo se u centru grada, zahtijevajući ukidanje korona mjera.
Sukobi s policijom su izbili kada su učesnici protesta, koji su namjeravali da održe marš oko obilaznice grada, pokušali da probiju policijski kordon.
Policija je tom prilikom upotrijebila biber sprej.
Prije toga, policija je uhapsila 24 osobe koje je označila kao članove različitih desničarskih pokreta.
“Oni su privedeni zbog svog ponašanja i predmeta koja su kod sebe imali”, navela je policija na Tviteru.
Hundreds of people took to the streets of the German city of Leipzig on Saturday to protest against the government’s Covid-19 measures. They were faced with counter-protests and police.#COVID19#Germanypic.twitter.com/rGmtCdULjw
Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), u Boki Kotorskoj su trenutno aktivna Tivat 181, Herceg Novi 172 Kotor 100 slučaja koronavirusa.
Najviše oboljelih trenutno je evidentirano u Podgorici, i to 2.508. Slijedi Nikšić sa 839, dok je u Baru registrovano 277, Budva 242 aktivnih slučajeva.
U Crnoj Gori od koronavirusa oboljelo je 5.432 osobe.
Kako bi ograničila naglo širenje zaraze, slovenska je vlada donijela niz novih restriktivnih mjera, ali se nije odlučila za “lockout”, kakav su preporučivali neki u zdravstvu, čiji su kapaciteti za COVID pacijente na rubu izdržljivosti.
Nove mjere stupaju na snagu u ponedjeljak. Među ostalim, uključuju skraćivanje radnog vremena lokala i zabranu okupljanja ljudi koji nisu članovi istog kućanstva.
Dobna granica za osobe koje moraju imati PCT (preboljeli, cijepljeni, testirani) potvrde spušta se s dosadašnjih 15 na 12 godina, a COVID potvrde smatrat će se valjanima samo uz identifikaciju osobnim dokumentom.
Ugostiteljski lokali moći će raditi, no radno vrijeme im se skraćuje i traje između 5 i 22 sata. Goste će smjeti poslužiti samo za stolovima i uz odgovarajući razmak.
Za svakog posjetitelja potrebno je osigurati najmanje 10 četvornih metara prostora. Na ulazu u trgovine treba biti označeno koliko ljudi najviše može biti unutra u isto vrijeme. Platnene maske više se ne mogu upotrebljavati, nego moraju biti kirurške ili tipa FFP2, objavila je vlada nakon sjednice koja je trajala dugo u noć.
Do daljnjega se zatvaraju noćni klubovi i diskoteke. Na javnim kulturnim i sportskim događajima posjetitelji moraju biti na sjedalima, uz odgovarajući razmak. PCT i maska obvezni su i za sudjelovanje u vjerskim obredima, kao i razmak među vjernicima.
Vlada se nije odlučila za nastavu na daljinu u školama, ali odredila je da se od ponedjeljka, 15. studenoga, učenici, umjesto dva puta tjedno, moraju testirati na koronavirus tri puta.
O zaključcima su nakon izvanredne sjednice govorili epidemiolozi i ministar zdravstva Janez Poklukar, a ne premijer Janez Janša i dva potpredsjednika vlade, kako je bilo najavljeno.
– Stanje u zdravstvu je alarmantno i vjerujemo da će mjere koje smo donijeli imati brz učinak na epidemiju. Idući tjedni bit će teški i zdravstvo će biti na iskušenju. Jedina prava učinkovita mjera u sadašnjoj situaciji može biti cijepljenje, naglasio je Poklukar nakon sjednice.
Austrijanci koji nisu cijepljeni protiv COVID-a moći će na posao uz redovito testiranje, ali ne i u ugostiteljske objekte, kina i frizerske salone. Broj zaraženih u toj zemlji bliži se rekordu zabilježenom prije godinu dana.
Još od proljeća bez COVID propusnica građani mogu samo u trgovine i javni prijevoz. Za sve ostalo trebaju potvrdu da su cijepljeni, da su preboljeli COVID ili moraju predočiti negativan PCR test. No Austrija je sada odlučila mjere dodatno postrožiti, a cilj je povećanje procijepljenosti. Oko 64 posto austrijske populacije potpuno je cijepljeno.
Od davnina se u Boki svaka proslava ili druženje završavalo pjesmom. Najčešće su pjesmu počinjali muškarci, višeglasno, okupljeni u krug ili polukrug, tako da su se melodije lako preplitale, pamtile i prenosile “s koljena na koljeno”. Iz tog spontanog običaja druženja i zabave rođene su organizovane klape – a među prvima u Herceg Novom su osnovane klape Bokelji i Stari kapetan.
“Tradicija klapske muzike u Boki Kotorskoj neodvojiva je od petodecenijskog trajanja klape” Stari kapetan” iz Herceg Novog“, kaže Vitka Vujnović novinarka i autorka monografije pjevačkog društva koja bi uskoro trebalo da bude promovisana.
“Poslije pola vijeka postojanja klape, red je da ostane i nešto poslije nas i to je dobar razlog za nastanak monografije. Da se spomenu i ne zaborave ljudi koji su zajedno pjevali, družili se i nastupali, kaže Miroslav Bobo Milanović , inicijator nastanka monografije i dugogodišnji član i predsjednik klape Stari kapetan. Ističe da ni u susjednoj Hrvatskoj, nema klape koja ima toliko dug i neprekidan život, kao Stari kapetan.
“Кao i mnogim novskim pričama ni storiji o “Starom kapetanu” tačan početak nije zapisan, a prema sjećanjima naših sagovornika pominju se godine 1968, 1969 i s najviše sigurnosti i najčešće 1971. To je godina osnivanja klape „Mimoza“, u Đenovićima, na inicijativu Gliga Odalovića. Nesporna je i 1973. kada klapa mijenja ime u „Stari kapetan“ jer su članovi željeli da odaju trajnu počast i sačuvaju uspomenu na Miroslava Štumbergera, Slovenca koji je bio zaljubljen u Boku (o njemu je napisana i komponovana pjesma), ali i da zahvale Baošiću i Baošićanima koji su im, nakon kratkog perioda rada u Đenovićima, ustupili prostor za rad. Sada su u zgradi Čistoće u Herceg Novom”, navodi autorka monografije Vitka Vujnović.
Klapa Stari kapetan
Ona ističe da su se tokom 50 godina mijenjali članovi i rukovodioci klape, danas pjevačkog društva, i svaki je donio i u repertoaru i u načinu izvođenja nešto novo i drugačije, ali da je nepromijenjen ostao kvalitet izuzetnih vokala članova „Starog kapetana“.
“Članovi „Starog kapetana“ bili su, i danas su različitih godišta, interesovanja profesija, ali svi sa nama 50 godina dijele ljubav prema dobroj pjesmi, prema Boki, prema gradu koji stoji ponosno na ulazu u zalivski svijet”, objašnjava autorka monografije.
Od osnivanja do danas kroz grupu je prošlo preko 70 pjevača i desetak voditelja. Najdublje tragove u stilu i repertoaru ostavili su svojim kompozicijama i dirigovanjem: Jusuf Omeragić koji je sa klapom radio odmah po osnivanju, Milorad-Minja Vučetić, koji je vodio grupu osamdesetih godina 20. Vijeka ( autor popularne pjesme “Osam tamburaša), Ognjen Bomoštar, jedan od najpoznatih dirigenata na prostorima nekadašnje Jugoslavije, potom profesor Novica Jovanović, sa kojim je snimljen drugi kompakt disk „Starog kapetana“, profesor-dirigent Julio Marić, iz Herceg Novog koji je pored „Starog kapetana“, radio sa mnogim poznatim klapama iz Dalmacije, dirigent Petar Rakić, direktor North City džez festivala koji je bio na čelu grupe početkom 2000. godine. Danas klapa „Stari kapetan“ radi pod rukovodstvom Mirele Šćasni, profesorice solo pjevanja.
Osim u Omišu, klapa “Stari kapetan” učestvovala je i na brojnim drugim festivalima klapske, zabavne i starogradske muzike. “O nastupima na novskim feštama, maskenbalima, na dočeku Nove godine na glavnom gradskom trgu, povodom Dana opštine, 28.oktobra, skoro da je suvišno govoriti”, kaže Vujnović.
Sredinom osamdesetih godina 20. vijeka njihove pjesme vodeće su na radijskim top listama Beograda, Podgorice, Ljubljane, Skoplja.
Njihova pjesma „Dolazim Boko“ (tekst Mirjana Bajković) postala je nezvanična himna pomoraca iz Novog i Boke, ali i mnogih drugih koji iz ma kog razloga osjete nostalgiju za domom u Boki.
Milanović koji je u klapi od 1986 godine kaže da se ljudi poslije nastupa najbolje upoznaju kroz šale, pošalice, pjesme koje se ne smiju pjevati javno, ali i one koje imaju široku popularnost. Njemu je najdraža “Dođi u krilo moje” .
„Kad bi se okupilo ono društvo – zapjevao bih“, kaže 88 godišnji Vuko Vujnović, koji je u klapi je od osnivanja. Radni vijek proveo je radeći kod Vojske, ima najmanje četiri zlatna zanata, a život sebi i porodici učinio je ljepšim – pjesmom, a najviše voli pjesmu Tender fišća.
Klapske pjesme, pa tako i one Starog kapetana slavie ljubav, tumače čežnju, pohvala su zavičaju i moru, blaže nostalgiju, tumače i sunčanu i sjenovitu stranu života. Nadamo se da će tako ostati još dugo.
Iako bolesni uspješno prošli audiciju
Na najznačajnijem festivalu klapa u nekadašnjoj Jugoslaviji koji je organizovan u Omišu – “Stari kapetan” je nastupao 1978. i 1981. godine. Кvalifikacije su bile u Dubrovniku, ali u terminu kada su svi članovi, sticajem okolnosti bili jako prehlađeni. To međutim nije zbunilo iskusne članove žirija koji su družinu “Stari kapetan“ poslali pravo u finalni dio festivala. „Stari kapetan“ je potom opravdao ovu odluku i ponosno stao među deset najboljih klapa tadašnje Jugoslavije.
Klapa u domu Starog kapetana
Ne da se klapska pjesma
Esej o klapskom pjevanju napisao je svojevremeno pjesnik, književnik, novinar, akademik Jakša Fiamengo. Klapa je krug… Tako sam jednom zapisao, tako i danas mislim.
Krug je istodobno i središte svijeta i njegov omotač. Krug je sve i ništa; označava sveukupnost, cjelovitost, jednovremenost. Iste vibracije, u to čvrsto vjerujem, ima i klapska pjesma. Njezin prirodni ustroj nije nego krug koji klapa zatvara s publikom. To su zapravo dva polukruga koja tvore prostorni krug. U istom krugu njezine su beskonačne granice, a dio tog trajanja pohranjen je i u klapama, u glasnicama klapskih pjevača. U tercama … klapske pjesme. U sazvučjima koja imaju snagu savršenog skupog glazbala. Koji posjeduje moć govora preko vremena.
——-
Njoj ne treba mnogo, čak ni cijeli trg već samo kantun, dio nečega, tek kakav volat, miris konobe i što je osobito važno, najvažnije, onaj visoki poluosvijetljeni prozor, zastrt kakvom izvezenom koltrinom i zaklonjen poluotvorenim škurama… čak i grube, rustične…pjesme kantale su se ispod ponistre, a galantni ljubavni stihovi znali su se pjevat u posve različitim prigodama, bučno i umilno, preglasno i pretiho, već prema tome kakva je zgoda i narav pjevanja.
———
Ne da se ta pjesma! Ona je to što jest! Sve ono svijetlo i tamno, sveto i profano, lijepo i grubo, gusto i nejasno, ljupko i patetično. Ona ima pravo na sve. I na spontani pjev i na onaj kultivirani. Na glas djedova i na suvereni zvuk…
Turistička organizacija Tivat u saradnji sa kolegama iz Turističke organizacije Herceg Novi u sklopu Novembarskih dana prirediće pormociju zajedničkog novog turističkog proizvoda – panoramskog puta “Život na Luštici“.
Za građane i turiste biće organizovana promitivna šetnja jednim dijelom tih staza koja vodi kroz sela i netaknutu prirodu luštičkog poluostrva.
Pješačka tura biće organizovana u subotu 20.novembra, polazak u 9 sati sa autobuskog stajališta u centru Tivta.
U organizaciji Lions kluba Quarneroli iz Lovrana u Galeriji Laurus u Lovranu održano predstavljanje re-izdanja knjige Petra Kuničića “Hrvati na ledenom moru, putovanje po sjeveru s hrvatskim mornarima”.
Davne 1872. godine iz Bremerhavena je isplovio austrougarski brod “Admiral Tegetthoff” na polarnu ekspediciju. Od 24 člana posade njih 12 su bili Hrvati, uglavnom s Kvarnera. Tokom ove ekspedicije istraživali su prostor koji su nazvali Zemlja Franje Josipa.
Ekspedicija je trajala dvije godine i tri mjeseca tokom koje je umro jedan član posade, a brod je izgubljen u ledu. Naposljetku su posadu spasili ruski ribari te ih 3. septembra 1874. iskrcali u norveškoj luci Vardö.
Samardžijin plac na obronku brda na izlasku iz Lepetana prema Verigama foto S.L
Opština Tivat isplatila je 32.000 eura advokatu u za usluge koje je on do sada pružio lokalnoj upravi u najvrijedenijem sporu koji Opština vodi – onom u parnici koju je protiv nje prije deset godina pokrenuo australijski biznismen sprskog porijekla Miroslav -Džek Samardžija.
On vodi sudski spor protiv Opštine Tivat vrijedan čak 12,5 miliona eura jer je biznismen rodom iz Prnjavora u BiH, 2011. „presavio je tabak“ i tužio lokalnu upravu smatrajući da je oštećen, zato što po aktuelnoj planskoj dokumentaciji, više ne može graditi luksuzni turistički kompleks na zemlji koju je Samardžija prije dvadesetak godina, kupio od mještana Lepetana.
Iz Opštine su Vijestima zvanično potvrdili da su upravo platili pozamašni honorar Martinoviću uz napomenu da su “advokatski troškovi plaćeni upravo iz razloga što je advokat Martinović bio angažovan/ovlašćen da zastupa Opštinu Tivat u predmetnom sudskom postupku, to pravo mu pripada po zakonu i advokatskoj tarifi.” Njemu je inače, Opština povukla punomoćje i Martinović je više ne zastupa u ovom prerdmetu.
Prema nezvaničnim informacijama, aktuelna gadska uprava predvođena gradonačelnikom Željkom Komnenovićem (NP) u početku nije bila sklona da plati toliki iznos Martinoviću koga je za zastupanje Opštine u sporu sa Samardžijom svojevremeno bio angažovao bivši tivatski gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS). Stoga je ovaj podgorički advokat poznat po poslovnim vezama sa bivšim režimom i političkim sa SDP-om, zaprijetio tužbom lokalnoj samoupravi i na kraju ipak izdejstvovao da dobije traženi honorar.
Na pitanje što je Martinović konkretno preduzeo u sporu Opštine i Samardžije i koji su konkretni efekti njegovog angažovanja po zaštitu interesa lokalne uprave u tom predmetu, iz Opštine su kazali da Martinović “izjavio žalbu na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Nikšiću P.br.1030/14 od 29.05.2019. godine.”
Tom presudom su inače, Opština Tivat i Urbanistički institut Republike Slovenije bili obavezani da na ime naknade materijalne štete isplate tužiocu (Samardžiji) solidarno iznos od 1.885.562,50 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 1.06.2010.god. i troškovima postupka u iznosu od 25.973,44 eura.”
“Žalba je usvojena i presudom Višeg suda u Podgorici predmetna presuda je ukinuta u odnosu na Opštinu Tivat i predmet vraćen na ponovni postupak”- objasnili su iz lokalne uprave. Spor sa Samardžijom je nakon toga u ponovljenom postupku, presuđen u korist Opštine, ali je američki biznismen uložio reviziju, a koja je trenutno na odlučivanju kod Vrhovnog suda Crne Gore. Opštinu je u ponovljenom postupku, takođe zastupao Martinović. Zanimljivo je da je on sada advokat koji privatno zastupa bivšeg tivatskog gradonačenika Kusovca, a koga Specijalno državno tužilaštvo saslušava ili izviđa u vezi sa više mogućih krivičnih djela koje je Kusovac navodno počinio dok je bio na mjestu predsjednika Opštine.
Inače, Miroslav Džek Samardžija je Opštinu Tivat tužio za navodnu štetu koju je pretrpio i izmaklu dobit jer nije mogao graditi planirani turistički kompleks u Lepetanima. On je ovdje svojevremeno kupio parcelu koja je u tom trentku imala status zelene površine, da bi mu onda 2002. na njoj bila ucrtana gradnja oko 6 hiljada kvadrata apartmana sa pratećim sadržajima, a po izmjenama tada važećeg DUP-a. Promjene planske dokumentacije po Samardžijinim željama odradila je administracija tadašnjeg gradonačelnika Zorana Jankovića (DPS). Kako je tada u javosti objašnjavao Janković, Samardžija je u gradnju turističkog kompleksa u Lepetanima trebao da uloži najmanje 6 miliona njemačkih maraka, što su gradski čelnici cijenili kao veliku i značajnu investiciju za grad i australijskom biznismenu „izašli u susret“, mijenjajući plansku dokumentaciju i šireći predviđenu zonu stambeno-turističke izgradnje i na Samardžijin plac koji je do tada i planski i u faktičkom stanju na terenu, bio zelena površina.
Nakon usvajanja izmjena DUP-a, Samardžija međutim, nikada nije podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za obećavani turistički kompleks. U međuvremenu, pošto je australijsko-srpski biznismen posjekao skoro svo rastinje na svom placu, pokrenulo se klizište koje je desetinama tona zemlje zatrpalo lokalni put Tivat-Kotor preko Prčanja i uništilo dvadesetak metara dužine starog obalnog kamenog zida-parapeta koji je zaštićeno graditeljsko nasljeđe u Boki. Zbog toga Samardžija nikada nije snosio posljedice, a Opština je u 2007. usvojila novi DUP Lepetana i njegov plac ponovno „pretvorila“ iz građevinske u parcelu namijenjenu za zelenu površinu jer se pokazalo da je teren podložan klizanju i nepovoljan za gradnju.
Samardžija je potom presavio tabak i na sudu tražio da mu Opština Tivat namiri navodnu štetu koju je navodno pretrpio, iako je kupio zelenu povrpšinu, a kada je ona bila porenamijenjena, nikada nije podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za objekte što ih je tu namjeravao graditi. Zahtijevao je obeštećenje u iznosu od čak 12,5 miliona eura.
Razvoj novog kvarta Boka Place u sklopu Porto Montenegra koji bi trebao biti dovršen 2023. godine, nastavljen je planiranom dinamikom.
“Mi smo oduševljeni što smo prodali i rezervisali više od 100 jedinica koje su trenutno na tržištu. S obzirom da interes za Boka Place i dalje raste, uveli smo i novi prodajni centar na licu mjesta, gdje klijenti mogu saznati više o Boka Placeu“ – kazao nam je David Margason generalni direktor Porto Montenegra.
Za one koji sada žele Porto Montenegro nazvati domom, postoji niz stanova koji su dostupni za kupnju u South Villageu. Novi kupci ovih nekretnina mogu iskoristiti dodatne poticaje za plaćanje i pogodnosti do 31. decembra 2021.
“Očekuje se da će Program crnogorskog državljanstva putem ulaganja (CBI) završiti krajem 2021., sada je idealno vrijeme za kupovinu rezidenciju kojom upravlja hotel i iskoristite ovaj program”, poručio je David Margason generalni direktor, Porto Montenegra.
Britanski naučnici otkrili su gen koji udvostručuje rizik od smrtnog ishoda u oboljelih od COVID-a. Uz nove uvide o razlozima zbog kojih su neki ljudi podložniji ovoj bolesti od ostalih – ovo bi saznanje moglo omogućiti personalizirani pristup liječenju. Antivirusni lijekovi čine dodatak cjepivima. Pfizerovi prvi rezultati kliničkih istraživanja pokazuju da je njihov eksperimentalni lijek djelotvoran 89 posto u prevenciji rizika od hospitalizacije i smrtnog ishoda. Evropa je pak ponovno žarište pandemije.
Širom Evrope broj slučajeva zaraze koronavirusom neumoljivo raste, cijepljenje posljednjih mjeseci usporava.
– U Evropi, u kojoj je u posljednja četiri tjedna broj slučajeva porastao za 55 posto, cjepiva ima dovoljno, rekla je epidemiologinja Svjetske zdravstvene organizacije Maria Van Kerkhove.
Razlike u procijepljenosti između Istočne i Zapadne Europe su velike. Iako u objema raste broj novih slučajeva, na Zapadu su potreba za hospitalizacijom i učestalost smrtnih slučajeva manje u odnosu na zemlje Istoka. U Sloveniji je epidemiološka situacija sve teža.
– Imamo dovoljno cjepiva, ali za primanje prve doze malo je zainteresiranih. U regionalnim bolnicama u listopadu je prvom dozom cijepljeno samo između 200 i 280 ljudi, poručio je regionalni zapovjednik civilne zaštite Slovenije Sandi Curk.
U Slovačkoj koja ima jednu od najnižih stopa procijepljenosti u Europskoj uniji dosad najviše novih slučajeva u jednom danu. U Njemačkoj drugi dan zaredom najveći porast broja zaraženih od početka pandemije.
– Primjena booster doze nakon šest mjeseci treba postati pravilo, a ne iznimka, posebno za starije, zdravstveno ugrožene i medicinsko osoblje, kazao je njemački ministar zdravstva Jens Spahn.
Austrija se prema broju novozaraženih danas približila prošlogodišnjem rekordu. U Beču nove mjere – u restorane i frizerske salone mogu samo cijepljeni i oni koji su nedavno preboljeli Covid. Negativan test više nije dovoljan.
– Glupost. Ako su političari prevelike kukavice da uvedu obvezno cijepljenje, ne trebaju problem prebacivati na ugostitelje, istaknuo je ugostitelj iz Beča Franz Buchecker.
Nove mjere u Češkoj i Srbiji. U Bosni i Hercegovini liječnici se pripremaju za novi val epidemije.
– Posljednjih dana primjećujemo pogoršanje epidemiološke situacije. Povećava se broj hospitalizacija, naglasio je voditelj COVID odjela Sveučilišnog kliničkog centra Republike SrpskeDanijel Đokić.
U protekloj sedmici u Mađarskoj se broj dnevnih infekcija udvostručio, najveći porast broja smrtnih slučajeva imaju Rusija i Ukrajina.
