Sestre Bujas osmislile sjajnu inovaciju: njihov izum pomoći će proizvođačima maslinovog ulja…

0
Inovatori – foto Šibenik News

Kada inovacija dviju sestara, Franke i Tene Bujas u potpunosti zaživi mogla bi uvelike olakšati skladištenje i kontrolu kvalitete maslinovog ulja. Ali i ne samo njega. Naime, ove dvije Šibenčanke povezale su svoje struke, grafički dizajn i agronomiju te osmislile termo-etiketu za maslinovo ulje.

– Etiketa se sastoji od termo-osjetljivog dijela na kojem se u svakom trenutku može provjeriti koja je temperatura maslinovog ulja, ali i upute kako ulje ispravno čuvati – rekla nam je Franka na početku razgovora.

Problematiku vezanu za skladištenje maslinovog ulja, cure su prepoznale u razgovoru s maslinarima i ljudima iz struke.

– Ako se maslinovo ulje ne uskladišti na odgovarajući način ono više neće pokazivati parametre ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Uslijed nepravilnog skladištenja ili primjerice transporta, ulje može izgubiti svoja svojstva. Uvidjeli smo taj problem, ponajviše Tena koja je agronom po struci i kroz posao je okružena maslinarima i ljudima iz struke – istaknula je Franka.

Sestre Bujas s idejom su se prvi put pojavile na poduzetničkom inkubatoru, natjecanju za inovatore koje je organizirao Centar za nove tehnologije i poduzetništvo „Trokut“. Sudjelovanje na tom natjecanju, proširilo im je vidike te dalo poticaj da nastave razvijati svoju ideju.

– Zapravo je ideja o etiketi nastala puno prije natjecanja u „Trokutu“. Tada još nismo ozbiljno razmišljale o realizaciji ideje. Natjecanje, na kojem smo osvojili treće mjesto nas je u neku ruku potaklo da krenemo ozbiljnije u tu priču i da razradimo ideju do najsitnijeg detalja – naglasila je Franka.

Prvotno je zamišljeno da etiketa bude namijenjena isključivo proizvođačima maslinovog ulja. Kroz cijeli proces, ustanovili su da bi ideja o termo-etiketi mogla zaživjeti i u kućanstvima.

– Ciljali smo prvo na proizvođače maslinovog ulja koji bi etiketu mogli aplicirati na svoje boce. Na etiketi se nalazi i QR kod, koji kada se očita pokazuje dodatne informacije o ulju. Primjerice, točne kemijske parametre, kvalitetu, gdje je i u kojoj uljari proizvedeno i slično. Za etiketu su se zainteresirali i ljudi koji nisu isključivo proizvođači. Iz tog razloga smo odlučili prilagoditi našu ideju za sve potrošače. Etiketa koja bi u tom slučaju pokazivala samo temperaturu i način čuvanja ulja moći će se zalijepiti na bocu. Tako će potrošači moći kontrolirati ulje koje kupe u trgovini – rekla je Franka.

Ideja, koja još uvijek nije finalna ima potencijal da se iskoristi i na drugim proizvodima.

– Etiketa je u fazi prototipa i mislim da bi se ona mogla prilagoditi i za druge proizvode, a ne isključivo za maslinovo ulje. Primjerice na vinu, ali i nekim drugim prehrambenim proizvodima – tvrdi Franka.

Sljedeći korak je tisak i plasiranje etikete na tržište.

– Te dvije stvari su nam trenutno najveći izazov. U pregovorima smo s jednom velikom tiskarom i zaista se nadam da ćemo pronaći zajednički jezik. Iako se radi o termo-osjetljivoj boji sama tehnika tiskanja etikete nije komplicirana. Financijski gledano ovo nam je izazovan korak, nadam se da ćemo uskoro pronaći rješenje – istaknula je Franka.

Etiketu je prepoznala i struka. Na 19. međunarodnoj izložbi inovacija „ARCA“ sestre Bujas osvojile su brončanu medalju.

– Konkurencija je bez pretjerivanja bila jaka a inovacije su bile iz različitih područja. Ja sam u Zagreb došla doslovno s jednom etiketom i dvije boce maslinovog ulja. Osjećala sam se pomalo smiješno, ja s nekakvom malom naljepnicom a pored mene inovatori s formulom – kroz smijeh će Franka.

Franka se u Šibenik vratila upravo iz Zagreba, gdje je studirala i radila tri godine. Sestra Tena je na privremenom radu u Nizozemskoj.

– Bilo mi je dosta Zagreba, odlučila sam se vratiti doma i otvoriti svoj obrt. Bojala sam se u početku da će mi biti teško doći do klijenata, međutim, posla imam preko glave – veselo će Franka.

Još samo da se i sestra vrati.

– Nadam se, komuniciramo svaki dan. Nije prisutna fizički u ovoj priči s etiketom ali je zapravo uvijek tu. Njen doprinos u svemu ovom je ogroman, to moram naglasiti – sa smiješkom će Franka.

Frankini planovi trenutno su vezani za struku te plasiranje i daljnji razvoj etikete.

– U poslovnom smislu nastavit ću se kretati u smjeru grafičkog dizajna, paralelno gurajući ovu priču s etiketom. Nadam se da će taj projekt u potpunosti zaživjeti, to bi mi bio svakako dodatan vjetar u leđa – istaknula je Franka.

S obzirom na inovaciju dviju sestara, upitali smo Franku kako su kod nje rodile masline ove godine.

– Koja ironija, nemamo maslinik. Sestra je agronom pa je djelomično vezana za maslinarstvo a mama je kušač maslinovog ulja. Isprepleteni smo s maslinarstvom ali maslinik nemamo – kroz smijeh će Franka.

Možda zasadite koju maslinu nakon što etiketa u potpunosti zaživi.

/Toni Veljača/

H.Novi – Eko-sportsko selo na 22.000 kvadrata na Žvinjama

0
Herceg – Novi – Foto Boka News

Jedna od najzanimljivijih tačaka dnevnog reda sjednice SO Herceg Novi, koja je odložena za petak, 26. novembar, jeste projekat “Eko-sportsko selo”, koji bi trebalo da se izgradi na Žvinjama. Predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović kaže da je ovo značajan projekat, koji je u ovom trenutku tek u povoju, ali da grad iziskuje ovakve i slične projekte koji obogaćuju njegovu ponudu.

Predlagač je Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju, a Vladislav Velaš, načelnik sekretarijata, ističe da sve veći broj potencijalnih investitora želi da vidi gotove studije i napisane projekte, što su u lokalnoj upravi vidjeli kao nedostatak i na čemu se danas radi.

– Neophodno je što više ovakvih projekata kandidovati, imati što više spremnih projekata za potencijalne investitore. Da bismo neki projekat kandidovali za kapitalni budzet, kao i da bismo se obratili nekom evropskom fondu, moramo imati spremnu dokumentaciju – naglašava Velaš i dodaje da je riječ o velikom kompleksu, a Žvinje je izabrano zbog male izgrađenosti.

– Projekat na Živnjama nosi naziv “Eko-sportsko selo”. Riječ je o velikom kompleksu kakav nedostaje Herceg Novom. Na parceli od 22 hiljade kvadrata predviđena je izgradnja zatvorene sportske hale od preko 2000m², otvorenih sportskih terena 2500m², bazena sa tribinama na 1500m², dječijih igrališta, površina za rekreaciju, boravak u prirodi, takođe na 1500m² trim staza. Pored toga, predviđena je izgradnja ugostiteljskog objekta sa 250 mjesta, kao i objekata za smještaj sportista u aparthotelu i apartmanima – objašnjava Velaš.

Uz gondolu, koja je ušla u kapitalni budzet za narednu godinu, i saobraćajnicu, Velaš je mišljenja da ovaj projekat može biti zamajac za razvoj seoskog turizma na Žvinjama.

/K.Matović/

Priče iz podmorja: Torpedni brod 76T, nedaleko od uvale Žanjice…

Torpedni broda 76T – foto Darko Kovačević

Nedaleko od uvale Žanjice, na 35 metara dubine, leže ostaci. Njegova jedinstvena odiseja, kroz dva svjetska rata priča uzbudljivu priču pomorskih sukoba i jadranskih antagonizama XX vijeka.

Iako istorijski vrlo vrijedan i atraktivan lokalitet podvodne kulturne baštine, 76T nije često posjećen od strane ronilaca niti adekvatno promovisan.

Brod je pripadao seriji torpednih brodova izgrađenih od 1913. do 1914. godine koji su mogli da plove deset sati brzinom do 30 čvorova. Performanse ove klase su trebalo da zadovolje potrebe austro-ugarske ratne mornarice za brzim dejstvima u slučaju blokade Otrantskih vrata. Angažovan na zadacima duž dalmatinske obale 1914. godne je premješten u Luku Šibenik, odakle plovi u izviđačke misije prema Bariju, Palagruži i Tremitiju. Učestvovao je u bombardovanju Ankone 1915. godine. Sljedeće godine je preduzeo nekoliko potraga za podmornicama. Polagao je mine ispred luka Trst i Bar. Tokom blokade Otrantskih vrata bio je u pratnji veličanstvenog broda Sent Ištvan, koji je, iako na vrijeme opažen od strane 76T, torpedom potopio italijanski MAS patrolni brod.

Torpedni broda 76T – foto Darko Kovačević

Nakon Prvog svjetskog rata 76T je pripao Jugoslovenskoj kraljevskoj ratnoj mornarici. Remontovan je i primenovan u T1 sa službom u Tivtu. Ulaskom Jugoslavije u Drugi svjetski rat 1941. godine patrolirao je južnim sektorom sa bazom u Kotoru. Ubrzo je zaplijenjen od strane italijanske mornarice koja ga je koristila u borbi protiv partizana duž dalmatinske obale. Po italijanskoj kapitulaciji ponovo je došao u posjed Jugoslovenske kraljevske ratne mornarice koja je, u egzilu, imala bazu na Malti. Na Jadran se vraća poslije Drugog svetskog rata i postaje dio ratne mornarice SFRJ. Novi naziv Golešnica 91 dobio je po planini u današnjoj Sjevernoj Makedoniji. Korišćen je uglavnom za patrole uz granicu. Kraj plovidbe dočekao je u odredu školskih brodova da bi iz službe izašao 1955. godine. Zastario i rashodovan, potopljen je kao meta tokom mornaričke vježbe 1959. u Bokokotorskom zalivu.

Golešnica 91 leži na pjeskovitom morskom dnu. Pramac je na desnom boku uronjen u pijesak sa još uvijek prisutnim sidrenim vitlom. Srednji dio broda je kolapsirao, dok se na krmi i dalje vide držači dvije osovine koje su pokretale propelere. Iako potopljen na kraju svog radnog vijeka, ostaci koji svjedoče njenu priču čekaju rješenje Uprave za kulturna dobra kojim će uživati pravnu zaštitu.

Fotografije i tekst: Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam

Literatura:

Gačević, D., 2012., Podmorje Crne Gore, Matica Crnogorska, Herceg Novi.

René, G., 1976., Austro-Hungarian Warships of World War I, Allan, London.

Vego, M., 1982., “The Yugoslav Navy 1918–1941”, International Naval Research Organisation, Warship International, Toledo, Ohio, XIX (4): 342–361.

Whitley, M. J., 1988., Destroyers of World War Two: An International Encyclopedia, Naval Institute Press, Annapolis, Maryland.

Brzo i efikasno reagovanje u incidentima na moru od presudnog značaja

0
Radionica za Nacionalni plan reagovanja na pomorska zagađenja

Zagađenje mora je jedan od najvećih problema sa kojim se susreće današnje društvo, a u smjeru očuvanja čistoće sprovode se aktivnosti Ministarstva kapitalnih investicija, prije svega potvrđivanjem međunarodnih konvencija, izradom zakonskih i podzakonskih akata i aktivnostima koje iz toga proizilaze, kazao je državni sekretar u Ministarstvu Zoran Radunović, na otvaranju trodnevne radionice “Nacionalni plan reagovanja na pomorska zagađenja – IMO OPRC strateški nivo – nivo 3”, koja se u organizaciji Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama održava u hotelu “Palas“ u Petrovcu.

Državni sekretar se zahvalio Džou Smolu, konsultantu na projektu revizije Plana, a ujedno i predavaču na ovoj radionici, naglašavajući značaj Nacionalnog plana koji treba da osigura brzo, srazmjerno i efikasno reagovanje na nacionalnom nivou na incidente na moru, koji su prouzrokovali ili mogu da prouzrokuju zagađenje morske sredine uljem i drugim opasnim i štetnim materijama.

“Kao potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora iz 1982. godine, Crna Gora ima obavezu da štiti i očuva morsku sredinu. Zagađenje mora je jedan od najvećih problema sa kojim se susreće današnje društvo. Pripreme za sve moguće situacije koje bi mogle nastati usljed incidenta koje za posljedicu ima zagađenje mora, zahtijevaju pažljivo razmatranje, a planiranje u nepredviđenim situacijama od suštinskog je značaja za uspostavljanje sistema pripravnosti i reagovanja koji je propisan kao zahtjev shodno OPRC konvenciji (Međunarodna konvencija o spremnosti, reagovanju i saradnji u slučaju zagađenja uljem, 1990) i OPRC-HNS protokolu (Protokol o spremnosti, reagovanju i saradnji u slučajevima zagađenja opasnim i štetnim materijama, 2000)”, naglasio je Radunović.

Radionica za Nacionalni plan reagovanja na pomorska zagađenja

Kako napominju u saopštenju MKI, Radunović je govorio i o aktivnostima koje Ministarstvo kapitalnih investicija preduzima kada je u pitanju saradnja sa drugim državama preko bilateralnih i multilateralnih sporazuma u slučaju velikog zagađenja mora, kao i projektima vezanim za nabavku opreme za zaštitu mora od zagađenja podržanim od EU kroz IPA instrument pretpristupne pomoći.

Na Konferenciji učestvuju predstavnici Ministarstava, unutrašnjih poslova i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Mornarice Vojske Crne Gore, Uprave pomorske sigurnosti i upravljanje lukama, Uprave za ugljovodonike, te Pomorskog fakuleta u Kotoru, Centra za ekotoksikološka ispitivanja, Agencije za zaštitu životne sredine i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.

Aerodromi Crne Gore podnijeli prijave protiv troje zaposlenih u Tivtu

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Aerodromi Crne Gore podnijeli su krivičnu prijavu protiv troje zaposlenih na Aerodromu Tivat i pokrenuli disciplinski postupak protiv direktora tog Aerodroma, šefa bezbjednosti i službenika koji su, bez odobrenja, na službeni izlaz Administrativne zgrade, 17. novembra 2021. godine, iznijeli dva paketa većih gabarita i putnu torbu sa nepoznatom unutrašnjom sadržinom.

Prethodno, po nalogu izvršnog direktora Gorana Jandreoskog i njegovog zamjenika Petra Radulovića, a u konsultaciji sa Odborom direktora, pokrenuta je interna istraga, tokom koje su od aktera tog događaja uzete izjave.

Uprkos tome što su zaposleni koji su 17. novembra, bez znanja nadređenih, bilo čije saglasnosti i neovlašćeno, iznjeli nama nepoznate predmete, izjavili da su u paketima i torbi bile lične stvari bivšeg šefa bezbjednosti, očekujemo da policija utvrdi punu istinu, kako bi bili sigurni da ACG nijesu oštećeni ni za jedan cent, ili bilo koji dokument.

Odluka o pokretanju disciplinskog postupka pokrenuta je danas, prvog radnog dana nakon povratka Jandreoskog i Radulovića sa službenog puta iz Brisela.

ACG ne prejudicira ničiju krivicu, ali ćemo istrajati u otkrivanju istine – da li je bilo koji naš službenik ovakvim postupcima počinio bilo koje krivično djelo i eventualno nanio štetu ACG.

Uskoro policijski sat u Mostaru?

0
Mostar – foto vizit mostar

Vodstvo Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) u Mostaru pozvalo je sve djelatnike te zdravstvene ustanove da se cijepe budući je to do sada učinila tek njih trećina, dok se zbog rasta broja zaraženih u toj regiji ne isključuju nove restriktivne mjere poput uvođenja policijskog sata.

U saopštenju dostavljenom medijima iz SKB-a Mostar predstavnici bolnice su poduprli nedavno uvođenje mjere “cijepljen, testiran, prebolio” u entitetu Federacije BiH prigodom ulaska u državne institucije, što bi trebalo stupiti na snagu 20. decembra. Pritom su upozorili na iznimno nizak postotak broja cijepljenih.

“Iako svi zdravstveni djelatnici u svojem radu svakodnevno provode niz mjera sprječavanja infekcija unutar bolničkog sustava, činjenica je kako smo nezadovoljni relativno niskom procijepljenošću djelatnika SKB Mostar, koja je oko 35 posto”, naveli su predstavnici SKB-a Mostar.

Pozvali su sve djelatnike ove zdravstvene ustanove, ali i građane, da se cijepe protiv virusa SARS-CoV-2 istaknuvši da je “to jedini izlaz iz ove pandemije”. “Pored odgovornosti prema sebi i svojim bližnjima, medicinski djelatnici odgovorni su i prema pacijentima, misleći u prvom redu na njihovo zdravlje, ali i sigurnost”, ističe se u priopćenju.

Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Županije zapadnohercegovačke Andrea Jurić, koja je i epidemiologinja, izjavila je kako uvođenje policijskog sata po njenom mišljenju predstavlja jednu od najučinkovitijih mjera za sprječavanje širenja epidemije.

“Rezultat koji se zaista pokazao vrlo učinkovitim je bilo uvođenje policijskog sata – nakon takve mjere vidjeli smo da je pritisak na bolnice značajno pao. Moje mišljenje je da se policijski sat pokazao kao učinkovita mjera i ja bih ostala pri tome”, istaknula je dr. Jurić.

Pozvala je građane na cijepljenje tvrdeći da je cilj postići razinu od 80 posto procijepljenosti koja bi štitila od velikog širenja koronavirusa.

“Očekuje nas i izazovna naredna godina, sigurno je da neće završiti s ovim četvrtim valom u kojem se trenutno nalazimo. Očekujem nove valove”, rekla je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Županije zapadnohercegovačke.

Carević nije došao na svečanu sjednicu povodom Dana opštine Budva

0
Marko Carević

Svečana sjednica povodom 22. novembra, Dana oslobođenja Budve, održana je danas u velikoj sali SO Budva, na kojoj nije prisustvovao predsjednik opštine Marko Carević i njegovi saradnici. Odbornici opozicije takođe su se odazvali pozivu da danas prisustvuju svečanoj sjednici, prenosi RTV Budva.

Predsjednik SO Budva Krsto Radović održao je govor u kome je između ostalog poručio da ako je čemu istorija naučila Budvu to je onda da ona posle svakog izazova i teškog perioda izlazi sve jača.

– Ali nažalost, moram da primjetim da naše generacije tu lekciju očigledno nisu dobro usvojile. Period za nama obilježen je samovoljom, neopštovanjem i nedostatkom dijaloga koji jedini najefikasnije obezbjeđuje napredak i garantuje budućnost. Stoga je, nikad važnije, da se prisjetimo vrijednosti koje su nas danas okupile, kako bi zajednički, doprinijeli prosperitetu i razvoju Budve i svih njenih građana. To je dug prema našim slavnim precima i obaveza prema našim potomcima. I zato, dozvolite mi da svim našim dragim sugrađanima od srca čestitam Dan oslobođenja Budve, Dan naše opštine, uz čvrsto uvjerenje da ćemo čuvajući svoju tradiciju, istoriju i nasljeđe predaka, istovremeno poštujući i njegujući multietnički duh Budve, nastaviti zajedno da gradimo ljepšu i bolju budućnost na ovim prostorima, u svijetlu mira, tolerancije i međusobne saradnje, koji nemaju alternativu. Mi danas, sa ovog mjesta odlučno poručujemo da prošlost dobro pamtimo i iz nje učimo, da se naših heroja Drugog svjetskog rata sa ponosom sjećamo, te da smo istrajni u namjeri da budućnost gradimo u zajedničkoj slozi, zajedništvu i suživotu. Na ponos naših predaka i potomaka, na ponos Budve i Crne Gore – zaključio je Radović u svečanom govoru.

Po završetku svečane sjednice SO Budva, upitan da prokomentariše nedolazak Carevića i njegovih koalicionih partnera, Radović je kazao da je ovo za njega velikii značajan datum te da danas ne želi danas da se bavi dnevnom politikom.

– Zašto je neko došao ili nije došao to bi trebalo njih da pitate, ja prosto danas ne želim da govorim o politici – kazao je Radović u kratkoj izjavi za RTV Budva.

“Ribaru” sva zlatna odličja

0
Pobjednici kupa Bara – ekipa Ribar

Državno ekipno prvenstvo u ribanju štapom iz barke za seniore i 1. Kup Bara u sportskom ribolovu, održan je proteklog vikenda u Baru.

Na državnom   ekipnom prvenstvu, na kojem je učestvovalo 16 ekipa, prvo mjesto osvojila je ekipa „Ribar“ Baošići ( Dejan Sijerković, Zdravko Damjanović, Marko Vujisić) sa 15 plasmanskih bodova. Drugo je bilo „Igalo“ ( Aleksandar Milosavljević, Miloš Dašić, Goran Boričić) sa 27, a treće „Sabljarka“ ( Ljubinko Vrbnjak, Danilo Maslovarić, Sveto Knežević)  sa 43 plasmanska boda.

Na 1. kupu Bara, na koje je su učestvovale 22 ekipe, pored težine vrednovanje je vršeno i prema vrstama ribe. Najuspješniji  je bio „Ribar“ Baošići sa 22.010 bodova, drugo „Igalo“ sa 18.224, a treće Delfin Budva ( Dejan Beljkaš, Ivan Dejanović, Aleksandar Pejović) sa 17.628 bodova. U pojedinačnoj konkurenciji zlatna medalja pripala  je Sijerković Dejanu („Ribar“) sa 10.582 boda, srebrna Danilu Maslovariću („Sabljarka“) sa 7.806, a bronzana Zdravku Damjanoviću („Ribar“) sa 7.578 bodova.

Pehar za najveći ulov pripao je Goranu Boričiću koji je za četiri sata ribolova uhvatio 7.432 gr ribe, a pehar za naveću ulovljenu ribu ( škripinu težine 792 gr) Dejanu Sijerkoviću.

Uzorani tehnički organizatori bili su barski klubovi „Rumija“, „Pristan“, „Lampuga VP“ i „Free divars“

U subotu je u Baru održano Državno ekipno prvenstvo štapom iz barke za seniore i 1. Kup Bara u sportskom ribolovu.

Na državnom   ekipnom prvenstvu, na kojem je učestvovalo 16 ekipa, prvo mjesto osvojila je ekipa „Ribar“ Baošići ( Dejan Sijerković, Zdravko Damjanović, Marko Vujisić) sa 15 plasmanskih bodova. Drugo je bilo „Igalo“ ( Aleksandar Milosavljević, Miloš Dašić, Goran Boričić) sa 27, a treće „Sabljarka“ ( Ljubinko Vrbnjak, Danilo Maslovarić, Sveto Knežević)  sa 43 plasmanska boda.Na 1. kupu Bara, na koje je su učestvovale 22 ekipe, pored težine vrednovanje je vršeno i prema vrstama ribe. Najuspješniji  je bio „Ribar“ Baošići sa 22.010 bodova, drugo „Igalo“ sa 18.224, a treće Delfin Budva ( Dejan Beljkaš, Ivan Dejanović, Aleksandar Pejović) sa 17.628 bodova. U pojedinačnoj konkurenciji zlatna medalja pripala  je Sijerković Dejanu („Ribar“) sa 10.582 boda, srebrna Danilu Maslovariću („Sabljarka“) sa 7.806, a bronzana Zdravku Damjanoviću („Ribar“) sa 7.578 bodova.

Pehar za najveći ulov pripao je Goranu Boričiću koji je za četiri sata ribolova uhvatio 7.432 gr ribe, a pehar za naveću ulovljenu ribu ( škripinu težine 792 gr) Dejanu Sijerkoviću.

Uzorani tehnički organizatori bili su barski klubovi „Rumija“, „Pristan“, „Lampuga VP“ i „Free divars“

DPS Tivat: U nedostatku rješenja preostaje samo napad

0
DPS Tivat

Uzalud čelnici Opštine Tivat ovih dana, za sve što nijesu kadri da realizuju, okreću strelicu prema opoziciji, tvrdeći da zbog nedolaska na skupštinska zasijedanja, čine štetu građanima Tivta, navode iz DPS Tivat dodajući da time, jasno je, zaboravljaju da su upravo oni kroz svoje predstavnike u prethodnim sazivima umnogome koristili bojkot Skuštine kao vid političke borbe.

“Naročito im smeta nemogućnost usvajanja brojnih akata, za čije je stavljanje na Dnevni red sjednice lokalnog parlamenta bilo dovoljno vremena u prethodnom periodu, ali očigledno ne i efikasnosti u postupanju, pa je samim tim najlakše krivca tražiti u tuđem dvorištu. Često se čuje od tivatske vlasti da će zbog navedene situacije život u našoj opštini stati. Manipuliše se čak i time da zaposleni neće primati zarade a da prema opštinskim preduzećima i ustanovama neće biti vršene pripadajuće budžetske transakcije. Ipak, nesklad i nefunkcionisanje u svojim redovima, ne mogu sakriti, dok planirani radovi u sektoru investicija ne idu željenom dinamikom”, ističu u tivatskom DPS-u.

Foto opština Tivat

Naglašavaju da se nakon početnih, čestih susreta sa vladinim resorima i ministrima došlo se do Dana opštine, na kojoj im predstavnici Vlade, sa kojom kažu da imaju dobru saradnju, nijesu prisustvovali.

“A samo dan ranije, iz Tivta, sa šetališta Pine i skupa na kojem su aktivno učestvovali predstavnici i odbornici vladajuće koalicije, čule su se oštre kritike prema toj istoj Vladi a od ministarke zdravlja tražila ostavka. Veliki skup u jeku epidemije u Tivtu, stvaranje gužve, bez maski, protiveći se kovid propusnicama i polemišući o potrebi za vakcinacijom predstavljao je ogroman rizik za širenje virusa. I tako iz dana u dan, kroz prizmu da se “kupi vrijeme”, nema pomaka. A brojni građani Tivta se sve više i sve češće pitaju “kuda plovi ovaj brod”, shvatajući da je aktuelni kapetan sve više dezorijentisan ploveći po pučini”, navode iz DPS Tivat.

Regata Dan Tivta okupila mlade jedriličare iz svih gradova Boke

0

 

Regata

U organizaciji JK Delfin, a u čast rođendanu grada, u akvatorijumu Tivatskog zaliva ovog se proteklog vikenda je organizovana tradicionalna regata Dan Tivta, koja je okupila mlade jedriličare iz svih gradova Boke.

Svi učesnici regate Dan Tivta  pokazali su sportski duh i izuzetne vještine i istrajnost na moru u borbi sa vjetrom koji je tokom dva dana takmičenja izazivao jedriličare iz raznih smjerova i promjenjljivom snagom. Prvog dana jedrenje počelo po buri koja je ubrzo oslabila te je regata prekinuta. Nakon promjene regatnog polja kako bi se prilagodili oštrijalu, sve klase su uspješno završile jednu regatu. U nedelju su odjedrene još dvije regate, nakon kojih su dobili konačni poredak i pobjednike u svim klasama.

Regata

Najboljim jedriličarima Regate Dan Tivta 2021. nagrade su uručili sekretar društvenih djelatnosti Borka Mršulja i predsjednik JK Delfin Frano dr Tripović.

Regata

 

U nastavku su imena najboljih jedriličara po klasama koji su se izborili za mjesto na postolju:

1st ILCA6 Nikola Golubovic, JK Delfin
2nd ILCA6 Ana Jovanovic, AJK Beograd
3rd ILCA6 Spasoje Djuranovic, JK Delfin

1st ILCA4 Pavle Music, JK Delfin
2nd ILCA4 Petar Klakor, JK Delfin
3rd ILCA4 Andrija Markovic, JK Delfin

ILCA4 konkurencija devojke
1. Mia Palikuća, JK Jugole Grakalić
2. Nina Strahinja, JK Lahor
3. Helena Dabetic, JK Lahor

1st Optimist Marko Vujovic, JK Lahor
2nd Optimist Aleksa Roganovic, JK Lahor
3rd Optimist Marin Cizek, JK Lahor

Optimist djevojcice
1. Nika Zivkovic , JK Lahor
2. Vanja Strahinja, JK Lahor
3. Tijana Petricevic, JK Lahor

Regata

Optimist do 12
1. Luka Klikovac, JK Delfin
2. Nika Zivkovic, JK Lahor
3. Justin Milojevic, JK Jugole Grakalic