Najbolji vizuelni umjetnici u 2021. Daliborka Kordić i Petar Martinović
Nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2021. godini osvojili su umjetnici: Daliborka Kordić za triptih, rađen kombinovanom tehnikom na papiru i Petar Martinović za skulpturu rađenoj u terakoti, pod nazivom “Model Mićko 972“.
Žiri je radio u sastavu: Gordana Franović, istoričarka umjetnosti (predsjednica), mr Svetlana Lana Bokan, akademska vajarka (članica) i Dijana Lazović, akademska slikarka (članica).
Žiri je na sjednici održanoj 8. novembra 2021. godine donio odluku da na izložbi ,,Kotorski vizuelni umjetnici 2021.’’ učestvuju 19 umjetnika: Eleonora Apollonio, Nedeljko Simanić, Simon Vučković, Mile Albijanić, Milodarka Milatović, Ružica Rebronja, Kristina Kusovac, Željka Jovićević, Petar Martinović, Milenko Premović, Željka Pestorić, Jovana Pestorić, Romana Pehar, Daliborka Kordić, Dušica Ivetić, Sonja Gledić, Bosiljka Bakočević, Ana Zarubica i Dubravka Milivojević.
Nakon stručnog pregleda svih radova vizuelnih umjetnika, žiri je donio odluku da Nagradu za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2021. godini dodijeli umjetnicima: Daliborki Kordić i Petru Martinoviću.
„Daliborkin rad se istakao zbog snage linije koja je znatno osvježenija, nosi posebnu poruku koja se istovremeno prepoznala i u radu Petra Martinovića koji je tu liniju iskoristio u izražaju svojih prepoznatljivih skulptura.
Pored tradicionalnog višeslojnog slikarstva i vajarstva, ove godine je izložba oplemenjena sa nekoliko radova iz domena potpuno savremenih tehnika kao što su digital art i video art“ – stoji u obrazloženju.
Na jubilarnom 30. Međunarodnom salonu urbanizma u Nišu, Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog osvojila je treću nagradu za rad „Avanturistički park – Vrbanj“, u kategoriji Urbanistički projekti i realizacije.
Na ovogodišnjem Međunarodnom salonu predstavljena su 142 rada podijeljena u 12 kategorija. U kategoriji Urbanistički projekti i realizacije izloženo je 28 radova, među kojima je i “Avanturistički park Vrbanj”.
Izgradnja parka, kao sportsko-rekreativnog kompleksa sa sadržajima adrenalinskog tipa, nastala je kao realizacija jedinstvenog projekta prekogranične saradnje Adriatic Cannoning, s ciljem cjelogodišnje turističke valorizacije ambijentalnih potencijala regionalne prirode. parka i afirmacije ruralnog zaleđa i održivog korišćenja prirodnog pejzaža jedinstvenog reljefa i izuzetne biodiverziteta.
Organizator Salona je Udruženje urbanista Srbije, a manifestacija je realizovana zahvaljujući saradnji Udruženja urbanista Srbije, JP Urbanistički zavod Niš i Udruženja urbanista Niša. Glavni pokrovitelji Međunarodnog salona su Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i grad Niš.
Dubrovački aerodrom ove zime će biti povezana s tri velika grada – Moskvom, Barcelonom i Istanbulom.
Prema Moskvi prometuje Ural Airlines, prema Barceloni španjolski Vueling, a prema Istanbulu Turkish Airlines. Prijašnjih je godina Croatia Airlines prometovala na liniji prema Frankfurtu u zimskom redu letenja, no zbog niske potražnje linija ni ove zime nije u prometu. Ipak, za Dubrovnik bi bilo ključno imati povezanost s barem jednim velikim europskim čvorištem, poput Londona, Amsterdama, Pariza, Frankfurta, Munchena ili Beča, odakle bi putnici mogli nastaviti putovanje prema krajnjim odredištima. Naime, preko Moskve to praktički i nije moguće, Vueling ne nudi široku mrežu odredišta preko Barcelone, dok je kod Turkish Airlinesa slučaj da nitko iz europskih gradova neće letjeti prema Istanbulu da bi zatim nastavio putovanje prema Dubrovniku. Linija iz Istanbula svakako je dobrodošla za putnike iz Azije, pa čak i Sjeverne Amerike, no tih je putnika u zimskim mjesecima razmjerno malo.
Iako je preko Zagreba moguće putovati prema nizu europskih odredišta, ako želimo poticati cjelogodišnji turizam onda bi svakako trebali osigurati povezanost Dubrovnika s jednim od spomenutih europskih čvorišta. London bi bio i najlogičniji izbor s obzirom na to da je prije pandemije British Airways prometovao prema Dubrovniku i zimi. Naime, britanski su turisti jedni od najzastupljenijih u Dubrovniku, a s British Airwaysom je moguće ( ne idealno) ostvariti konekcije prema drugim odredištima u Europi.
U decembru bi Vueling trebao prometovati između Rima i Dubrovnika, no kompanija još uvijek ostavlja mogućnost otkazivanja letova iako su isti trenutno dostupni za booking.
Split kao izuzetak
Naša najprometnija zračna luka ove godine ima razmjerno dobru mrežu međunarodnih linija u zimskom redu letenja.
Dostupni su svakodnevni letovi prema Rimu i Munchenu, još važnije prema Frankfurtu, uz to su u prometu i leisure linije Eurowingsa prema Düsseldorfu i Stuttgartu. U vrijeme oko Božića i Nove godine Eurowings će nakratko prometovati i na liniji između Kölna i Splita, a KLM će prometovati na liniji iz Amsterdama.
Za primjer, British Airways ovog je ljeta prometovao gotovo dva puta dnevno prema Dubrovniku te svakodnevno prema Splitu. Ove zime kompanija nema niti jednog leta prema obali, a prekida operacije i prema Zagrebu. Niskotarifni avioprijevoznici po tom su pitanju još rigorozniji. Stotine tjednih letova EasyJeta i Ryanaira te desetine letova Wizz Aira prema hrvatskim obalnim zračnim lukama a niti jedan zimi.
Ako već putem udruženog oglašavanja izdvajamo velika financijska sredstva kako bi potaknuli te avioprijevoznike da prometuju prema Hrvatskoj – onda bi im trebalo uvjetovati prisustvo u hrvatskim zračnim lukama u zimskom redu letenja, naravno, sa znatno manjim brojem redovnih linija i tjednih letova, a to dodatno potaknuti izraženijim popusta prihvata i otpreme zrakoplova i putnika u samim zračnim lukama. Dok do toga ne dođe, ne moramo očekivati značajan međunarodni promet u hrvatskim zračnim lukama u zimskim mjesecima.
Svečano obilježavanje velike, 130. obljetnice od osnutka Centra za istraživanje mora Instituta “Ruđer Bošković” započelo je ovog ponedjeljka u rovinjskom Multimedijalnom centru. Tom se prilikom Martin Pfannkuchen, predstojnik Centra, u svom pozdravnom govoru obratio uzvanicima, mahom suradnicima iz brojnih rovinjskih ustanova i udruga, te im se zahvalio na izvrsnoj suradnji za koju su tijekom svečanosti primili prigodne plakete. Napomenuo je također kako je s tim danom tek započelo višetjedno slavlje, piše Glas Istre.
Trinaest desetljeća kontinuiranog istraživanja doveli su do prepoznatljivosti rovinjskog Centra. Najopsežnija znanstvena dokumentacija o stanju mora na europskoj razini postoji upravo zahvaljujući njima. Za sve su ipak zaslužni ljudi, od onih koji su bili sami inicijatori pa do današnjih zaposlenika Centra, naveo je David M. Smith, ravnatelj Instituta “Ruđer Bošković”, koji je Centru poželio još mnogo godina uspjeha.
Iskrene čestitke sadašnjim i bivšim djelatnicima Centra uputio je i rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga, rekavši da su uloga i važnost Centra za istraživanje mora neupitni.
Tokom 130 godina ovim rovinjskim znanstveno-istraživačkim domom upravljali su znanstvenici austrougarske monarhije, Kraljevine Italije, jugoslavenske federacije i konačno države Hrvatske. Ono što je zasigurno ostalo nepromijenjeno je zahtjevan, dugotrajni rad usmjeren k novim otkrićima, saznanjima, razumijevanju i praćenju morskog svijeta u svim njegovim oblicima, rekao je Paliaga.
Za 130. obljetnicu predstojniku Centra gradonačelnik Paliaga uručio je priznanje Grada Rovinja.
Zoološku stanicu u Rovinju 1891. godine osnovao njemački prirodoslovac dr. Otto Hermes, a upravo je Rovinj odabran kao lokacija zbog izuzetne čistoće mora, raznolikosti flore i faune, ali i povezanosti s glavnim, velikim europskim gradovima željezničkim putem. Uslijedile su turbulentne promjene koje su se odvijale pod utjecajem društveno-povijesnih prilika, ali i djelovanjem značajnih pojedinaca koji su ostavili svoj trag na širenje djelatnosti i znanstveno-istraživačkog rada Centra.
Centar ima dugu tradiciju znanstvenih istraživanja obalnog dijela mora, preciznije sjevernog Jadrana. Kao njegov daljnji smjer, Pfannkuchen iznosi plan prikupljanja podataka digitalnim putem kako bi bili u stvarnome vremenu te ujedno dostupni svima.
Stockholm je prepolovio broj dopuštenih električnih romobila na svojim ulicama, što je najnoviji udarac popularnom, ali kontroverznom obliku gradskog prijevoza.
Gradsko vijeće izglasalo je ograničenje broja dozvoljenih romobila na 12.000 sa sadašnjih 23.000 te smanjila broj ovlaštenih tvrtki za iznajmljivanje skutera s osam na tri.
Ograničenja stupaju na snagu 1. januara, a gradske vlasti će u idućim tjednima objaviti kojim će tvrtkama biti dozvoljeno zadržati dozvole za iznajmljivanje, rekli su dužnosnici nakon glasanja.
Korištenje električnih romobila eksplodiralo je proteklih godina u najvećim gradovima diljem svijeta, ali i kontroverze oko njihove uporabe.
Pristaše smatraju da su električni romobili prikladan oblik prijevoza, dok kritičari tvrde da zatrpavaju ulice i da mogu biti opasni pri velikim brzinama.
Nekoliko svjetskih prijestolnica uvelo je ograničenja na njihovu uporabu.
Kopenhagen ih je potpuno zabranio u listopadu 2020., a ponovno je ih dopustio godinu dana kasnije, ali uz stroga pravila kojima se ograničava njihovo parkiranje i uporaba.
Oslo je u srpnju smanjio broj dopuštenih romobila s 20.000 na 8.000 i zabranio da ih se vozi između 23 i 5 sati.
Pariz je uveo ograničenje brzine električnih romobila na 20 kilometara na sat.
Singapur je zabranio vožnju električnih romobila na pješačkim stazama, po uzoru na Njemačku i Francusku.
Migranti, prepušteni sami sebi unutar Bjelorusije, ponovo su na silu pokušali preći granicu i ući u Poljsku, no na granicu su poslana dodatna pojačanja u ljudstvu, javlja Reuters.
– Nije bila mirna noć, bilo je puno pokušaja da se probije poljska granica, rekao je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak za javni radio PR1.
Kako javlja privatna radio postaja RMF, granicu je na silu jučer pokušalo prijeći oko 200 migranata, a 60 ih je to ponovo pokušalo nakon ponoći.
Stotine migranata su podigle logor uzduž granice ojačane bodljikavom žicom i koju čuvaju poljski vojnici kako bi spriječili njihov ulazak u Europsku uniju. Broj vojnika koji čuvaju granicu je povećan s 12.000 na 15.000.
Migranti se probili kroz ogradu na granici Bjelorusije i Poljske
Dvije velike skupine migranata navodno su uspjele probiti ogradu na granici između Bjelorusije i Poljske.
Nekoliko desetaka ljudi uspjelo je srušiti ogradu u blizini sela Krynki i Bialowieza i prijeći granicu, javila je poljska agencija PAP pozivajući se na lokalnu radiopostaju Bialystok.
Postaja navodi riječi glasnogovornice pograničnih snaga, koja je rekla da su u oba slučaja ograde na granici nasilno srušene.
– Neki su migranti odvedeni u Bjelorusiju, a neki su uspjeli pobjeći, dodala je.
Na bjeloruskoj strani nalaze se stotine migranata.
Poljska odbija primiti migrante na svoj teritorij pa je posljednjih sedmicna poslala stotine pripadnika svojih snaga na granicu te podignula bodljikavu žicu, u nastojanju da spriječi bilo kakav pokušaj migranata da se probiju.
Bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenkozatražio je jučer da migrantima bude omogućeno da uđu u Poljsku. U intervjuu je rekao kako većina njih želi produžiti dalje, u Njemačku.
Europska unija optužila je Minsk da pomaže migrantima da dođu do vanjskih granica Unije u Poljskoj, Litvi i Latviji u znak osvete za zapadne sankcije uvedene Bjelorusiji zbog političke represije nad vlastitom oporbom.
Lukašenko, kojega zovu “posljednjim europskim diktatorom”, zanijekao je da namjerno dovodi ljude iz zemalja u krizi, poput Sirije, Afganistana, Libije i Iraka, i potom ih pušta prema granici s EU-om.
Europska unija trenutačno planira uvođenje novih sankcija Bjelorusiji, koje bi se posebno odnosile na državnog zračnog prijevoznika Belaviu zbog navodnog transporta migranata u Bjelorusiju.
Njemačka traži uvođenje novih sankcija Bjelorusiji
– Njemačka je za uvođenje novih sankcija Europske unije Bjelorusiji, objavio je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, optuživši bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da “beskrupulozno iskorištava migrante šaljući ih na granicu s Poljskom”.
– Sankcionirat ćemo sve koji sudjeluju u ciljanom krijumčarenju migranata, rekao je Maas u priopćenju, dodajući da će EU raditi na “proširenju i jačanju (…) sankcija protiv Lukašenkova režima”.
Opisujući situaciju na bjeloruskoj granici kao strašnu, Maas je optužio Lukašenka za pokretanje “opasne spirale iz koje nema izlaza”. Također je izrazio uvjerenost da je EU spreman djelovati protiv drugih zemalja i zračnih prijevoznika uključenih u prijevoz migranata.
– Nitko ne smije nekažnjeno sudjelovati u Lukašenkovim nehumanim aktivnostima, izjavio je Maas, upozorivši da smo “spremni, kao EU, povući i posljedice”.
Predsjednik Lukašenko, bliski saveznik Moskve, naglasio je da njegova zemlja “neće kleknuti pred EU-om”.
Vjernici iz Boke Kotorske juče su proslavili Blaženog Graciju, u njegovom rodnom mjestu Muo, u crkvi Pomoćnice kršćana.
Proslavi su prisustvovali kako katolici tako i pravoslavci poštovaoci Sveca.
Središnju svečanu koncelebriranu misu predslavio je kotorski biskup mons. Ivan Štironja u zajedništvu s biskupijskim svećenicima. Nakon župnikova pozdrava, biskup je uputio dobrodošlicu svim vjernicima biskupije i hodočasnicima, te zahvalio na njihovoj prisutnosti, istaknuvši važnost molitvenih okupljanja poput ovoga, kada ne slavimo samo blagdan župe, već i biskupije, budući da je bl. Gracija njezin sveti suzaštitnik.
Biskup Ivan posebno je pozdravio sestre Služavke Malog Isusa na čelu s provincijalnom glavaricom s. M. Terezijom Pervan.
Biskup Ivan Štironja – foto Biskupija Kotor
Na kraju mise, župnik je zahvalio svima na pomoći prilikom organizacije proslave blagdana. Osobitu zahvalnost i pohvalu izrazio je vokalnom ansamblu Chorus angelorum sa sjedištem u Brelima, koji je pod ravnanjem Laure Radić i uz orguljsku pratnju Ivana Peraka, vrlo skladnim pjevanjem uzveličao misno slavlje. Kako je don Robert naglasio, radi se o veoma mladom ansamblu i po nastanku i po starosnoj dobi pjevača, koji je pokazao današnjim gostovanjem koliko vrijede predan rad i požrtvovnost, te ih je potaknuo da nastave rasti u ljubavi prema liturgijskom pjevanju. Solističke dionice liturgijskih skladbi izveli su Laura Radić, Jure Šaban-Stanić i Luce Granić.
Blaženi Gracija Muo 9. novembar 2021. – Foto Kotorska biskupija
Blaženi Gracija, redovnik augustinac, pustinjak (Muo Boka Kotorska, 27. XI. 1438. – Venecija, 9. XI. 1508.) svetac euharistije, pomiritelj ljudi i zaštitnik ribara, radnika, neženja, vrtlara, pokornika, pomoraca.
Zauzimanjem pomorca Antuna Jankovića iz Mula njegovo tjelo je preneseno iz Venecije u rodni Muo, 1810. godine.
Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno se zalagao za siromase i prosjake, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila od same riječi. Naročito je pomogao gubavce. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela.
Blaženi Gracija Muo
Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u sredini mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine, B. D. Mariji Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom olltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo Blaženog Gracije te je na taj način župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala Svetište Blaženog Gracije.
Blaženi Gracija
Blaže Blaženi Gracija rođen je u Mulu godine 1438. Do svoje tridesete godine živi u obiteljskom domu, osiguravajući egzistenciju roditeljima i sebi težačkim poslom. Nakon toga, postaje mornar na mletačkom trgovačkom brodu. Bitna godina za njegov život je 1468. kada na poticaj propovjednika bl. Šimuna Camerina, donosi odluku napustiti dotadašnji način života i dati se na raspolaganju Bogu i bližnjemu u zajednici pustinjačkih redovnika augustinaca.
Blaženi Gracija Muo
Svoj redovnički život počeo je u samostanu Svete Marije na brdu Ortone, nedaleko od Padove, gdje dobije ime Gracija, što u prijevodu znači milost. Odmah se istakao poniznošću, skromnošću i odlučnošću, zadobivši simpatije svoje subraće. Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno su mu bili na srcu siromasi i prosjaci, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila nego materijalni dar. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela.
Blaženi Gracija umro je na glasu svetosti 9.novembra 1508. godine na otoku Svetoga Kristofora ispred Venecije, a neraspadnuto tijelo mu je preneseno u rodni Muo, 1810. godine.
Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u središtu mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine BDM Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom oltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo blaženog Gracije te je tako župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala svetište bl. Gracije.
Direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski i njegovi saradnici su sa predstavnicima Bokeškog foruma razgovarali o važnim infrastrukturnim projektima na tivatskom Aerodromu, a na sastanku je bilo riječi o mogućim zajedničkim ulaganjima u bolji život građana Tivta.
Jandreoski je predsjednika, potpredsjednika i člana Glavnog odbora Bokeškog foruma – Andriju Petkovića, Igora Radoševića i Vedrana Božinovića upoznao sa činjeničnim stanjem – da rješavanje imovinsko pravnih odnosa i odluka hoće li se ići u koncesije ili ne, nije u njegovoj, niti nadležnosti Aerodroma Crne Gore.
“Predstavnici Bokeškog foruma došli su sa četiri, za njih značajne teme – koncesija, zapošljavanje lokalnog stanovništva, imovinsko-pravni sporovi i sponzorstvo lokalnog košarkaškog kluba. Saopštio sam im da sam upoznat sa svim sporovima vezanim za zemljište, ali i da ACG nijesu odgovorni za to, a kada su koncesije u pitanju da ću zastupati interese Države, koja će odlučiti u kom smjeru će Aerodromi da se razvijaju”, rekao je Jandreoski.
On je predstavnicima Bokeškog foruma rekao i da je kompanija odlučila da sponzorstvima ne zadovoljava interese pojedinaca, već da su spremni, ako bude trebalo, da sponzorišu državne timove ili Olimpijski komitet.
“Predložio sam im i da, ukoliko se zaista staraju za poboljšanje kvaliteta građana, skupa realizujemo neki infrastrukturni projekat na tivatskom aerodromu, pošumimo neki predio, napravimo park, pristupni put, obezbijedimo autobus koji bi saobraćao od aerodroma do grada…Tim povodom i sjutra nastavljamo sastanak, u Tivtu”, rekao je Jandreoski.
Petković je tokom sastanka kazao da su koncesija i neriješeni imovinsko-pravni odnosi pitanja koja muče građane Tivta, navodeći da su za njih od veoma važnog značaja buduće investicije koje Aerodromi Crne Gore planiraju u Tivtu, kako bi poboljšali život lokalne zajednice.
“Vjerujem da smo danas uspjeli da, na obostrano zadovoljstvo, sa direktorom Jandreoskim riješimo određene nesporazume i da je sve ovo dobra polazna osnova za buduće akcije”, rekao je Petković izražavajući uvjerenje da je to tek prvi u nizu razgovora, koji će, kako vjeruje, dovesti do rješenja svih problema.
Migranti kampiraju na poljsko-bjeloruskoj granici Foto: Reuters / Reuters
Evropska komisija prati letove iz više od dvadeset zemalja prema Bjelorusiji kako bi se ustanovilo da li se ti letovi koriste za dovođenje migranata koji se onda upućuju prema granici s Europskom unijom, izjavio je u utorak glasnogovornik Komisije Peter Stano.
Prvi letovi prema Bjelorusiji bili su iz Iraka, koji je kasnije suspendirao letove prema Minsku nakon razgovora s dužnosnicima EU-a.
“Bjeloruski režim Aleksandra Lukašenka uspio je otvoriti nove rute, ne samo iz Iraka. Riječ je o više od deset zemalja, a mi pratimo letove iz još toliko zemalja kako bi ustanovili jesu li ti letovi zlorabljeni za dovođenje ljudi”, rekao je Stano na konferenciji za novinare.
Dodao je da EU u suradnji s tim državama nastoji zaustaviti zlouporabu ljudi od strane bjeloruskog režima. “Suspenzija letova jedna od opcija na koji partnerske države mogu surađivati. Druga je opcija repatrijacija, to jest prihvaćanje svojih državljana koji su već otputovali”, rekao je Stano.
Među zemljama iz kojih se prate letovi su Jemen, Maroko, Tunis, Alžir, Indija, Rusija.
Stano je rekao da je Komisija spremna u kratkom roku pomoći Poljskoj, koja je trenutačno suočena s vrlo napetom situacijom na granici s Bjelorusijom, ako to Varšava zatraži.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson izjavila je za Euronews da bi na granici Poljske i Bjelorusije voljela imati prisutnost evropskih agencija Frontexa i Europola.
Istaknula je da situacija na toj granici “nije prvenstveno migrantska kriza”.
“To je agresija očajnog i nelegitimnog režima i zato moramo učiniti sve kako bismo spriječili da još ljudi dolazi u takvu situaciju”, rekla je Johansson.
Budva organizovanjem dočeka Nove godine, nije više samo ljetnja metropola, već centar zbivanja kada je u pitanju okupljanje ljudi iz čitavog regiona, pa i šire, poručila je direktorica Turističke organizacije Budva (TO) Maja Liješević.
Ona je, na konfrerenciji za novinare povodom dočeka Nove godine, u organizacije TO Budva, istakla da je sve to u interesu privrede, ali i u interesu održavanja imidža Budve, kao grada u kojem su svi dobrošli.
Doček Nove godine na Trgu u Budvi biće organizovan u skladu sa propisanim epidemiološkim mjerama.
„Potrudili smo se da poštujemo sve ono što je na snazi, ali naravno da očekujemo da epidemiološka situacija bude povoljna, kako bi po mjerama, koje su trenutno aktivne, organizovali novogodišnji program na glavnom Trgu u Budvi“, rekla je Liješević.
Govoreći o sadrzaju novogodišnjeg programa, ona navodi da će program, koji se sastoji od dnevnog i noćnog dijela, trajati tri dana i tri noći.
„U dnevnom programu, 30. decembra je planiran dječiji program, odnosno Djeda Mraz koji će obići cijelu budvansku opštinu i mališanima dijeliti poklon paketiće“, rekla je Liješević.
U drugom danu dnevnog programa, kako je dodala, predviđen je koncert gradske muzike Budva, dok je 1. januara planiran tradicionalni koncert klasične muzike.
Prema njenim riječima, za večernji program, sva tri dana, prvo nastupaju lokalne grupe.
„U četvrtak, 30. decmbra, prvo nastupa budvanski bend The grupa, zatim Isak Šabanović, a nakon toga posjetioce će zabavljati hrvatska zvijezda Nina Badrić“, navela je Liješević.
Drugi dan večerenjeg dijela programa počinje nastupom grupe iz Budve SMF, zatim slijedi nastup Tijane Dapčević.
„Doček Nove godine na Trgu u Budvi biće završen nastupom hrvatskog izvođača Gibonnija“, kazala je Liješević.
Posljednji dan, takođe u večernjem dijelu programa, biće upriličen nastupom Jack Lupino.
„Novogodišnji program će se završtit nastupima dvije poznate regionalne zvijezde. Oko 22 časa na scenu će izaći Petar Grašo, a njega će, nešto prije ponoći, zamijeniti poznata regionalna zvijezda Lepa Brena“, navela je Liješević.
Na pitanje da li imaju rezervni plan u slučaju da dođe do promjena kada je epidemiološka situacaija u pitanju, Liješević je odgovorila da tim koji se bavi organizavnjem novogodišnjeg program ima pomenuto kao izazov.
„Nama je svakako imperativ da poštujemo mjere nadležni državnih organa. U ovom trenutku to su festivalske mjere koje mi namjeravamo da primijenimo. Biće kontrola kovid potvrda i da li postoje četiri propisana uslova koja su potrebna za dozvoljen ulazak na novogodišnji program“, napomenula je Liješević.
Budva – foto Boka News
Takođe je, kako je dodala, planiran i punkt za brzo testiranje.
„Ipak, ukoliko bude pogoršanja epidemiološke situacije mi ćemo se tome prilagodoti“, poručila je Liješević.
Ona je istakla da je TO Budva, uprkos izazovima u kojima su našli posljednje tri godine, uspjela da doček Nove godine bude spektakularan.
Liješević napominje da su ugovori sa svim izvođačima sklopljeni i za to je planirano oko 150 hiljada eura.
Upitana da prokomentariše nedavna dešavanja u TO Budva, Liješević je odgovorila da su TO, i ona kao direktor, uradili sve u skladu sa zakonom i propisima.
„Mislim da je moj stav izašao u javnosti , kao i stav nadzornog organa i da ga sad ne bih opet ponovljala, držim se toga da treba jednostavno sačekati one koji su nadležni za nadzor sproveđenja zakona u TO“, navela je Liješević.
