Bez plana i dozvole grade terminal za bogataše koji ne žele da se voze u koloni do luksuznih rizorta

0
Bez plana i dozvole grade terminal za bogataše koji ne žele da se voze u koloni do luksuznih rizorta
Lokacija na kojoj se pravi vodeni terminal u odnosu na pistu aerodroma Tivat

Način na koji je država pristupila uspostavljanju tzv. vodenog terminalan Aerodroma Tivat u najmanju je ruku neozbiljan što potvrđuje i stav najmeritornijeg organa – Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV) koja je izrazila veliku rezervu prema tome kakav će biti uticaj tog objekta na sigurnost izvođenja operacija vazduhoplova na tom aerodromu.

ACV je Zakonom o vazdušnom saobraćaju prepoznata kao regulatorno tijelo u oblasti vazdušnog saobraćaja., odnosno vrhovna vazduhoplovna vlast bez čijeg „amina“ se ne može raditi ništa što ima uticaj na sigurnost, odnosno bezbjednost izvođenja vazduhoplovnih operacija u državi.

„U skladu sa svojim ovlašćenjima, a na osnovu detaljne stručne analize, mišljenja smo da bilo kakva izgradnja ili aktivnosti u neposrednoj blizini operativnih površina, bilo kog aerodroma, moraju biti smanjene na minimum, kako bi se prioritet dao sigurnom obavljanju operacija vazduhoplova, posebno u uslovima vanrednih procedura, kako ne bi došlo do ugrožavanja sigurnosti putnika, vazduhoplova i opreme.  S obzirom da se djelovi infrastrukture vodnog terminala planiraju izgraditi u zoni zaštitnih površina Aerodroma Tivat (čime će se povećati prisustvo putnika, vozila i prateće opreme), smatramo da navedeno može imati negativnog uticaja na vazdušni saobraćaj, kao i na korisnike vodnog terminala na Aerodromu Tivat i u tom kontekstu neophodno je implementirati zaštitne mjere, kako nova infrastruktura ne bi uticala na sigurnost obavljanja vazdušnih operacija i bezbjednost putnika koji koriste vodni terminal“- rekli su nam u ACV.

Na pitanje kakav je njihov definitivni stav vezano za način na koji je trenutno napravljen tzv. vodeni terminal  Aerodroma Tivat, odnosno način i protokole za funkcionisanje tog objekta, iz ACV su nam kazali da „Agencija nije bila u posjedu tehničke dokumentacije o bilo kakvim detaljima koji se odnose na način upravljanja objektom, uspostavljanja koridora kretanja putnika, određivanja mjesta čekanja, ukrcavanja i iskrcaja u i iz vozila/autobusa i slično.“

„Sa aspekta uticaja na bezbjednost civilnog vazduhoplovstva, a po sadašnjem planu korišćenje infrastrukturnog prostora nije u bezbjednosno-zaštićenoj zoni aerodroma, i samim tim ne bi imao uticaja na bezbjednost zaštićene zone“- podvukli su iz ACV.

Izgradnja privremenog tzv. vodenog terminala tivatskog aerodroma jedan je od prioriteta koje je istakla aktuelna Vlada premijera Dritana Abazovića, radi navodnog smanjenja problema koji putnici sa aerodroma Tiuvat imaju prilikom drumskog tarsnfera iz te vazdušne luke do krajnjih destinacia do kojih oni putuju, a zbog ljeti katastrofalno zakrčene Jadranske magistrale kroz Tivat. Vlada je krajem kmaja usvojila zaklučak da se krene u hitno uređenje privremenog vodenog terminala na lokaciji Kukoljina a koju starosjedioci Tivta inače, zovu Blato. Građevinski radiovi na čišćenju i uređenju prostora na katastarkoj parceli 1261/2 KO Mrčevac koje finansira JP Morsko Dobro iz Budve, počeli su bez da je ta firma dobila potrebne i tražene urbanističko-tehničke uslove niti od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, niti od resornog Ministarstva ekologiuje, prostornog planiranja i urbanizma, s obzirom da se ta lokacija nalazi u zahvatu važeće Drđžavne studije lokacije „Aerodrom Tivat“. Zahtjev za izdavanje UTU Morsko Dobro je Sekretarijatu za uređenje prostora Ioptinje Tivat podnijelo još 8.juna, ali ih do sada nije dobilo jer taj organ još uvijek nije dobio zvaniče stavove  više državnih institucija ili preduzeća koji se o takvom zahtjevu po zakonskoj proceduri, moraju izjasniti, a među kojima je i stav ACV-a.

Pristanište vodenog terminala

Zanimljivo je da je Morsko Dobro u uređenje „vodenog terminala“ vrijedno oko 30.000 eura krenulo i bez osnova u svom Programu korišćenja sredstava tog JP za 2022. koji je ranije usvojila Vlada i u kojem ne postoji ta stavka kada su u pitanju ulaganja Morskog Dobra na teritoriji opštine Tivat za ovu godinu. Uprkos tome, Morsko Dobro je na lokaciji Blato proteklih dvadesetak dana izvršilo betoniranje platoa koji vodi do tamo od ranije napravljenog betonskog mula, izgradilo manji sanktarni čvor, kao i uredilo i asfaltiralo veliki plato za parkiranje vozila, te postavilo elektroenergetsku infrarstrukturu, rasvjetiu i hortikulturno uredilo čitav prostor sadnjom raznog bilja i drveća. Sve to Morsko Dobro radi pozivajućii se na svoj “Programu privremenih objekata u zoni morskog dovra za teritoriju Opštine Tivat  za period 2019-2023.”,  a kojim su na ovoj lokaciji su uz jedan veći i jedan manji privremeni ugostiteljski objekat, ucrtani i  jedan “montažno-demontažni privremeni objekat dimenzija 65 x 24 x 6 metara, ukupne površine čak 1.300 kvadrata sa  namjenom “montažna hala – terminal za putnike”. U akvatorijumu kod postojećeg betonskog pristanipta predviđeno je i postavljanje u moru još jednog privremenog objekta – plutajućeg pontonskog privezišta dimenzija 50 x 2,5 metara. Trenutno ovdje egzistira smao jedan manji plutajući privetzni ponton dužine 15 metara.

Ovako zamišljen privremenog objekta na ovoj lokaciji mnogo je veći od onog stalnog što za konačni vodeni terminal predviđa DSL “Aerodrom Tivat”. Ipak I za njegovo korišćenje  u smislu pristajanja plovnih objekata i po aktuelnom “Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra za teritoriju Opštine Tivat  za period 2019-2023.”,  neophodno je dobiti formalnu saglasnost ACV-a. Agenmcvija je već ranije propisala da ovdje ne mogu pristati plovila čija je visina veća od 3 metra iznad površine mora. budući da se lokacija nalazi unutar najuže kontakt zone praga piste 14 aerodroma Tivat i “probija” njene tzv. horizontalne prelazne ravni. Morsko Dobro je to ograničenje već narušilo sadnjom više sadnica drveća koje su već sada visoke preko 3 metra u odnosu na nivo mora, a nalaze se još i bliže pragu piste 14 nego što je to slučaj sa priveznim pontonom na koji mogu pristati plovila niža od tog limita.

Nepostojanje formalne saglasnosti nadležnih organa i rezervisanost vrhovne vazduhoplovne vlasti prema ovakvom konceptu „vodenog terminala“ nije međutim spriječila premijera Dritana Abazovića da  prošle nedjelje u pratnji ministara kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića (BS), ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković –Đurović (URA) i eokonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića (URA) obiđe ovu lokaciju i izrazi zadovoljstvo onim što se ovdje dešava. U društvu premijera i ministara tada su bili i čelnici Morskog Dobra Mladen Mikijelj i Blažo Rađenović, te članovi Borda direktora Aerodroma Crne Gore Nebojša Đoković i Eldin Dobardžić. Kako je tada rečeno, Morsko Dobro i ACG zajedno će upravljati pristaništem sa kojeg će putnike moći da preuzmu samo brodari koji su se već javili na oglas Morskog Dobra. Za dovoženje putnika od terminalne zgrade aerodroma do pristaništa u Kukoljini, kako se čulo, koristiće se interna drumske saobraćajnica aerodroma koju sada koriste taksisti za pristup terminalu, a čime će se izbjeći zakrčena Jadranska magistrala.

Foto Vlada CG

„Vodeni terminal je bio obećanje predsjednika Vlade a ovo što sada dobijamo u Kukoljini nije klasični vodeni terminal kakav aerodrom Tivat i Crna Gora zaslužuju, već privremeno rješenje koje smo postigli u rekordnom roku. Turisti koji budu slijetali na aerorom i nakon toga koristili ovaj terminal za dalji transfer, mislim da će imati sasvim drugačiji i mnogo ljepši i intenzivniji prvi doživljaj Boke i Crne Gore i neće čekati u dugim kolonama na cestama.“-. kazao je Abazović dodajući da se nada da će od jeseni „imati jednog ozbiljnog operatera“ koji će vodeni terminal u Tivtu organizovati na još bolji način za narednu sezonu“.

On je istakao da će veliki rizorti vjerovatno imati besplatan vez za svoja plovila kojima budu preuzimali svoje goste sa vodenog terminala u Tivtu, a na pitanje „Vijesti“ imaju li saglasnost ACV-a za ovakvo improvizovano rješenje u osjetljivoj i zaštićenoj  kontakt-zoni aerodroma, premijer je kazao da je „bila dilema vezano za stav ACV-a“.

„Podržavam to apsolutno jer su oni izrazili svoju zabrinutost zbog blizine vodenog terminala u odnosu na pistu i ogradu aerodroma. To je po meni, profesionalan pristup ACV-a, Ipak, mislim da projekat može da se kompletira i da se operacije preko njega vrše bez restrikcija.“- kazao je Abazović dodajući da „sigurnost i bezbjednost ostaju prioriotet da ne dođemo u situaciju ugrožavanja letjelica i putnika“.

žDa je u svemu međutim, riječ o velikoj improvizaciji koja se radi bez adekvatne dokumentacije, potvrđuje i odgovor ACV-a na pitanje “Vijesti” jesu li njihovi inspektori u međuvremenu obišli ovu lokaciju jer se ona nalazi u vrlo osjetljivoj zoni s obzirom na horizontalne prelazne ravni tivatskog aerodroma.

„Inspektor Agencije je 22.06.2022. godine na zahtjev JP Morsko Dobro pregledao navedenu lokaciju i izvršio uvid u stanje na pristanišnom doku, a kako nema adekvatne dokumentacije za navedeni objekat, usmenim putem dao smjernice predstavnicima Morskog Dobra, na koji način i pod kojim uslovima je moguće urediti površinu pristanišnog doka. Površina pristanišnog doka se nalazi u zoni prilazne površine za prag 14 poletno sletne staze , odnosno odletne površine sa praga 32 poletno sletne staze Aerodroma Tivat, i shodno tome moraju biti zadovoljeni visinski kriterijumi za izgradnju/postavljanje fizičkih objekata, kako isti ne bi predstavljali vazduhoplovnu prepreku.“- rekli su nam iz ACV-a.

U Agenciji kažu da oni ipak ne mogu zabraniti rad ovakvom improvizovanog „vodenog terminala“ jer se njihove nadležnosti „isključivo odnose na subjekte vazdušnog saobraćaja“. Uzimajući u obzir činjenicu da vodni terminal nije objekat koji je sastavni dio aerodromske infrastrukture, već zasebni objekat, koji je izgrađen na obalnom području kojim upravlja JP Morsko Dobro „ACV u skladu sa sadašnjim planom i datim smjernicama, ne bi imala razloga da zabrani korišćenje ovog objekta.“

„Takođe, rad terminala (prihvat/transport putnika na dijelu vodnog terminala), ne bi bio u nadležnosti nadzora ACV-a, jer će ti putnici biti predmet redovne bezbjednosne procedure Aerodroma Tivat.“- podvukli su iz Agencije.

TERMINAL SAMO ZA VIP-PUTNIKE SA LETOVA BIZNIS AVIJACIJE ?

Iako su iz Vlade i Morskog Dobra u javnosti stvorili utisak da će preko „vodenog terminala“ sa aerodroma Tivat do svojih hotela i drugih krajnjih odredišta širom Boke,biti transferisani svi putnici koji to budu željeli, iz ACG je indirento potvrđeno da to neće biti slučaj, već će „vodeni terminal“ korostiti samo izuzetno mali broj putnika.

„Sa predstavnicima dva rizorta koji su za sada iskazali interesovanje za brodski transfer putnika od i do Aerodroma Tivat, usaglašene su procedure prihvata i transfera putnika od Terminala 2 do vodenog terminala. Nakon izlaska iz terminalne zgrade, putnici će biti usmjereni do Terminala 2, gdje će ih čekati hotelsko vozilo koje ih prevozi do vodenog terminala. Na taj način vozila sa putnicima neće izlaziti na magistralni put Budva-Tivat. Aerodromi Crne Gore će postaviti rampu ispred Terminala 2 i na taj način će se regulisati ulazak/izlazak vozila.Radovi na uređenju ove saobraćajnice su u toku.”- saopšteno je iz ACG, nakonj posjete Abazovića i  ministara “vodenom terminalu”.

Kako saznajemo ovaj vid transfera moći da koristi samo manji broj VIP gostiju koji idu prvenstveno u rizort Portonovi u Kumboru, odnosno manjim dijelom u Porto Montenegroo u Tivtu, a koji dolaze na aerodrom Tivat letovima privatnih i biznis aviona iz segmenta tzv. generalne avijacije. Tih putnika nije ni izbliza toliko puno da bi oni svojom i brojnošću automobila kojim se prevoze, uticali na stvaranje gužvi na Jadranskj magistrali do Tivta i Kumbora. Da “vodeni terminal” zapravo neće riješiti problem zakrčenja u drumskom saobraćaju, pokazuje i indirektno priznanje ACG da taj objekat uopšte neće moći koristiti za brodski transfer eventualno zaniteresovani putnici sa brojnih komercijalnih letova koji dolaze na aerodrom Tivat i da to pitanje (suštinski motiv za ulazak u cijelu priču zvanu vodeni terminal) uopšte nije ni regulisano.

“U cilju eventualnog prevoza putnika komercijalne avijacije, a koji izraze želju za prevoz vodenim putem do određenih destinacija, ACG nastavljaju komunikaciju sa predsjednikom Opštine Tivat.”- poručili su iz ACG.

Čekamo odgovore Morskog Dobra na set pitanja u vezi načina na koji su pristupili uređenju, opremanju i organizaciji funkcionisanja ovog kontroverznog novog privremenog objekta na obali Tivta.

ANIMA – performans 13. jula ”Ne možete nam oduzeti sjećanje na slobodu”

0
ANIMA – performans 13. jula ”Ne možete nam oduzeti sjećanje na slobodu”
ANIMA

Povodom 13. jula Dana državnosti Crne Gore, Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora organizuje performans pod nazivom ”Ne možete nam oduzeti sjećanje na slobodu” koji će se održati na Trgu od oružja u Kotoru u 12:00 sati. U vremenu ograničenih i ugroženih prava i sloboda, naglašavamo da je za nas 13. jul sjećanje na slobodu, na nesebičnu, strašnu i beskompromisnu hrabrost, na spremnost da se stoji ili padne zarad svojih uvida i izbora, na ono čega u glavnom toku političkog života nema, ali bez čega ni slobode ne može biti.

Smisao i svrha svakog praznika jeste obnavljanje i učvršćivanje sjećanja na osnovne principe i vrijednosti koje neka zajednica baštini. Suverenitet i antifašizam bi tako trebalo da predstavljaju temelje savremenog crnogorskog društva. Ali, ako pogledamo našu društvenu, ekonomsku, političku ili kulturološku zbilju – možemo ih li uopšte razaznati?

Makijaveli je prije mnogo stoljeća vladaru uputio dragocjeni savjet koji vladari i danas pomno prate, da onaj ko zagospodari gradom naviklim da živi u slobodi – a ne uništi ga, danas sjutra će on uništiti njega (…) i ako se stanovnici grada ne razjedine ili ne rasele, tvrdi on – sjećaće se svoje slobode u svakoj prilici. Sjećanje na slobodu je tako garant nemirnog vladarevog sna.

Što siromašnije – to polarizovanije, crnogorsko društvo, rastrojeno toksičnom sagom o Temeljnom ugovoru klizi po ivici fizičkog sukoba kojeg u prestrojavanju partikularnih interesa i vlastite moći do besvijesti zatežu neodgovorni političari/ke. Umjesto brige o miru i održivosti, o načinima na koje bi se moglo spasiti ono što je ostalo od države i njenih nemilice otuđivanih i satiranih resursa, umjesto da se ozbiljno pripremaju za tešku zimu koja dolazi, oni nam nude reciklirane strahove, podjele, i prijetnje koje se jedine obistinjuju, za razliku od vaskolikih predizbornih obećanja koja ne pamte ni oni koji su se njima zavaravali, a još manje oni koji su im ih davali.

Posljednji razorni pokazatelj besramne i dnevno-politički proračunate prakse bio je govor crnogorskog premijera u Potočarima kojim je izvršio nedopustivu relativizaciju genocida i negiranje patnje preživjelih. Ne može da ne zna doktor političkih nauka na čelu vlade jedne od država bivše Jugoslavije ko je ubijan u Srebrenici i zbog čega. Nije propust, nego je ili notorno neznanje ili zla namjera, nijedno primjereno premijeru. Izgovora nema, niti ga može biti.

Tim Anime

Zapovjednik, Vlatko Peko, krvave glave popeo se na prevrnuti brod i uputio uspaničene putnike da plivaju prema Glavatu. U idućem trenutku je nestao

0
Zapovjednik, Vlatko Peko, krvave glave popeo se na prevrnuti brod i uputio uspaničene putnike da plivaju prema Glavatu. U idućem trenutku je nestao
Otočić-Glavat-kod-Pomene

Dubrovačko područje i danas je pod dojmom pomorske nesreće koja se pred otokom Mljet dogodila jučer, a u kojoj je život izgubio vlasnik i zapovjednik izletničke brodice ‘Kaća‘, pedesetčetverogodišnji Pločanin, Vlatko Peko.

Nakon posjeta Nacionalnom parku Mljet i ukrcaja u devet metara dugu brodicu ispred hotela Odisej u Pomeni, devetero putnika, francuskih i slovenskih turista,  krenulo je natrag na Pelješac. U vali od Pomene more je bilo gotovo idealno i ništa nije nagovještavalo tragediju do koje je došlo već kratko po isplovljenju  kod otočića Glavat. Brodica se, kao što smo već pisali, zbog velikih valova prevrnula, no  srećom svih devet putnika je spašeno zahvaljujući prisebnosti zapovjednika i Marija Orlandinija iz Ronilačkog centra Aquatica Mljet.

Čim smo saznali da je slovenska obitelj koja je, na sreću, preživjela jučerašnji brodolom, smještena u Žuljani, posjetili smo to malo turističko mjesto na poluotoku Pelješcu. Zatekli smo ih ispred njihova apartmana upravo u trenutku dok su dvojici policijskih inspektora PU dubrovačko-neretvanske davali iskaz o pojedinostima tragedije. U jednom trenutku otac je, vidjeli smo, s rukom na očima brišući suze, naglo ušao u apartman, a  slijedila ga je supruga. Inspektori su nakon uzimanja iskaza krenuli ka Dubrovniku, a mi smo preko vlasnika apartmana, Lovrenka Hasana, pokušali stupiti u kontakt sa slovenskom obitelji. Međutim, otac se očito prepričavajući traumatičan događaj, psihički slomio te nije više želio s nikim razgovarati.

Što se zapravo dogodilo na ‘Kaći‘ raspitali smo se kod mještana koji nam kažu  da je brodica bila sigurna za plovidbu, a zapovjednik i njezin vlasnik iskusni morski vuk koji dobro poznaje tajne more. Doznajemo da je slovenska obitelj iz Celja, te da se starija kćer bojala mora. U Žuljanu su, na ljetovanje stigli u petak, 8. srpnja te su se u nedjelju odlučili otići na izlet te posjetiti Nacionalni park Mljet. No nisu se nadali tako valovitom moru uz jaku tramuntanu.

Nakon posjeta Nacionalnom parku, prepričavaju nam mještani, ‘Kaćom‘ su krenuli nazad prema Pelješcu, no u bok ih je udario prvi jaki val. Brod se zanio, a velika drvena kutija u putničkom prostoru je otklizala i prikliještila noge gospođi iz Slovenije. Muž joj je  priskočio u upomoć, no u tom trenutku brodicu udara drugi bočni val, zanosi je i prevrće je. Putnici su ispali u more, jedni kroz prozore, a drugi su spas potražili skakanjem sa krme i preko ograde. Srećom u more istovremeno ispadaju sigurnosni pojasevi opremljeni zviždaljkama te su ih putnici uspjeli navući kako bi se održali na morskoj površini.

Foto: Mario Orlandini / Dubrovački vjesnik

Nakon što se brodica okrenula naopako, uočili su vlasnika i zapovjednika krvave glave no koji ih je odmah pitao jesu li svi dobro? ‘Izlazite odmah! – povikao je Vlatko Peko i pozvao ih da plivaju prema otočiću Glavat pred Pomenom. Mladi supružnici iz Francuske s djetetom zaplivali su  prema otočiću, no starija kćer slovenske obitelji u strahu je počela zvati u pomoć, a njezina majka zbog ozljeda na nogama nije mogla odmah krenuti ka Glavatu. Zapovjednik Peko se uspio popeti na kobilicu ‘Kaće‘ te je hrabrio putnike da plivaju i da izdrže tih stotinjak metara koliko j od njih bio udaljen otočić.  Slovenac mu je odgovorio da će krenuti te pozvao suprugu i kćeri da zaplivaju no,  kad je pogledao prema brodici, kapetana više nije bilo na njoj.

Pored brodolomaca su prošla još dva izletnička broda, no tek ih je posada drugoga uočila ali im zbog velikih valova i opasnosti da dožive istu sudbinu kao i ‘Kaća‘ nisu mogli približiti.

– Na Mljetu boravi ekipa podvodnih arheologa Hrvatskog restauratorskog zavoda s kojima surađujem. Upravo smo dogovarali što i gdje ploviti i roniti popodne kad su mi radio-vezom prenijeli poruku s broda  ‘Novi dan‘ iz Krila Jesenica da su uočili havariju te su uputili S.O.S. poziv. U roku od minut i pol smo prijatelj Željko Prebisalić i ja bili na mojem 7,5 metara dugom gliseru. Prije nego smo odvezali cimu i uputili se, arheolog-ronilac Anton Divić pitao je može li i on sa mnom, na što smo mi spontano rekli ‘upadaj!‘  I dobro da je bio s nama jer Divićje, inače doktorirao arheologiju na sveučilištu u Marseillesu i izvrsno govori francuski pa je kad smo stigli na mjesto nesreće prevodio nastradalim Francuzima – priča Orlandini.

– Kad smo stigli u moru sam vidio brodolomce, plivali su prema Glavatu. Rekli su mi da im nedostaje još jedan. Oplovio sam oko otočića, naišao sam na brod s okrenutim trupom okrenutim te uočio tijelo kapetana s kojim sam prijatelj već 20 godina. Među stradalima je bilo i dijete od pet godine te dvije tinejdžerice, ukupno devet putnika, ali je zapovjednik je nažalost podlegao ozljedama. Slovenci, otac i majka te djevojke od 15 i 17 godina kojoj se tek na Pelješcu pojavila modrica na čelu , te dva bračna para iz Francuske od kojih jedno s petogodišnjim djetetom su svi bili u strašnom šoku, vidjelo im se to na licima, no brzo smo ih prevezli i našli im smještaj. Slovencima i mladom bračnom paru iz Francuske na Pelješcu, a drugim francuskim turistima u Hotelu ‘Odisej‘. Svi su odmah medicinski zbrinuti, no pri prevrtanju broda ostali su bez odjeće i dokumenata, bez ičega – kaže Orlandini, sretan što je uspio spasiti putnike. Kapetan Vlatko je, kaže,  do zadnjeg trenutka nadzirao putnike, no pri tom je sam izgubio život.

Obzirom da su putnici u brodolomu izgubili osobne stvari, mobitele i dokumente, pri povratku svojim domovima granicu će moći prijeći predočenjem današnjeg policijskog zapisnika.

/Ahmet Kalajdžić/

NVO Grupa Građana BU2: Podrška borbi u cilju oslobađanja priobalja i slobodnog pristupa moru

0
NVO Grupa Građana BU2: Podrška borbi u cilju oslobađanja priobalja i slobodnog pristupa moru
Boka Kotorska- foto Boka News

Podršku menadžeru Opštine Kotor Ivanu Mikijelju u  zajedničkoj borbi sa JPMD u cilju oslobađanja priobalja i slobodnog pristupa moru, danas su uputili iz budvanske NVO “Grupa Građana BU2”.

“U Kotoru je u toku je akcija oslobađanja ponti u cilju nesmetanog prilaza od strane građana i turista, koju u potpunosti podržavamo.

M.Mitrović

Ja kao građanka Svetog Stefana koja godinama sa svojim rođacima vodim borbu za slobodan pristup kupalištima na ovoj teritoriji, dajem podršku svim pravičnim ljudima koji žele da ovom problemu stanu na kraj i omoguće nesmetano uživanje našeg lijepog priobalja kako domaćem stanovništvu tako i turistima.

Kad je novo rukovodstvo JPMD stupilo na snagu ono što je bilo evidentno je to da je decenijama priobalje bilo brutalno “oteto” od strane pripadnika bliskih demokratskoj partiji socijalista i da je običnom narodu, mještanima i svim onim neutralnim ljudima bilo uskraćeno i elementarno Ustavom zagarantovano pravo.

Da više ne bude povlašćenih, a da se Ustav Crne Gore poštuje, možemo uspjeti samo zajedničkim snagama i poštenim radom!” – poručila je Milica Mitrović predsjednica “Grupa Građana BU2”

Za pola godine Sud za prekršaje u Budvi naplatio 730.000€ novčanih kazni

0
Za pola godine Sud za prekršaje u Budvi naplatio 730.000€ novčanih kazni
Sud

Sud za prekršaje u Budvi za prvih 6 mjeseci 2022.godine ukupno je naplatio 730.000 € novčanih kazni i troškova prekršajnog postupka, što je povećanje u odnosu na uporedni dio prošle godine od skoro 200.000€ ili oko 30 procenata, saopštio je predsjednik suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.

Pored svih izazova u radu sa kojima se sud nosi u tekućoj godini, počevši od nedovoljno opredijeljenih budžetskih sredstava, preko velikog broja ograničenja koja proizilaze iz odredaba Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, pa do rada sa čak dvoje sudija manje, sud je velikim zalaganjem sudijskog i službeničkog osoblja uspio da na polugodišnjem nivou ispuni jedan od ciljeva prekršajnog postupka – efikasno izvršenje prekršajnih sankcija, što će se nastaviti i u daljem periodu.

Ovim putem se apleuje na sve stranke u postupku da koriste podsticajne mjere predviđene zakonom o prekršajima (pravo na popust od 1/3 izrečene novčane kazne) i da izrečene kazne uplaćuju u zadatim rokovima, kako bi izbjegli zamjenu novčane kazne za kaznu zatvora, te dodatne troškove postupka izvršenja prekršajnih sankcija.

Sud će i u narednom periodu obavještavati javnost kako o kvalitetu i kvantitetu rada suda kao cjeline, tako i o predmetima koji izazivaju pojačano interesovanje javnosti, poručio je predsjednik suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.

Korona presjek: 292 novooboljela, Kotor 26, H. Novi 22, Tivat 15

0
Korona presjek: 292 novooboljela, Kotor 26, H. Novi 22, Tivat 15
kovid – korona virus

Institut za javno zdravlje IJZ je saopštio da u protekla 24 sata nije bilo preminulih od posljedica koronavirusa. Registrovano je 292 novooboljelih.

Oporavila su se još 183 pacijenta, a trenutno je 2644 aktivnih slučajeva.

Dan državnosti u Luštici Bay

0
Dan državnosti u Luštici Bay
Luštica Bay – TO Tivat – foto Ranko Maraš

Segmenti muzičkog, kulturnog i istorijskog identiteta Crne Gore biće predstavljeni svim posjetiocima Luštice Bay kroz zanimljiv program 13. jula


Dan državnosti Crne Gore ove godine biće obilježen u Luštici Bay, u srijedu, 13.jula u 21 sat u Amfitetaru Marina naselja – koncert Gitar dua Srđan Nikčević & Darko Bulatović, trija Variette i pripovijedačke sesije autorke Biserke Milić glavni su segmentu programa te večeri

Gitar duo Srđan Nikčević & Darko Bulatović duže od dvije decenije na pravi način valorizuju muzički identitet i nasljeđe na globalnom nivou – afirmišu muziku za gitaru, kako kroz recentne autore, koji su pisali za gitaru, tako i kroz svoje autorske kompozicije, utemeljene u muzičkoj baštini Crne Gore, te su pravi odabir ove večeri uz trio Variette. Ovaj trio čine mladi crnogorski muzičari gitarista Petar Dobričanin, flautistkinja Dijana Orlandić i Miroslav Ilić (harmonika).

Osjećaj ponosa, fascinantne istorijske ličnosti Crne Gore i muzika, okosnica su programa u kojem ključni dio zauzima storija o Olgi Ivanović, unuci čuvenog crnogorskog pisca i kučkog vojvode, Marka Miljanova, koju će ispričati autorka ovog art projekta  Biserka Milić.

„Ovim događajem našim gostima i stanovnicima nudimo ekskluzivan i autentičan prikaz crnogorsku istoriju i zanimljiv ženski lik izuzetnih karakternih osobina i sudbine, čojstva i junašatva na drugačiji način. Istorija i tradicija podneblja su identitet koji želimo što više da utkamo u identitet i DNK destinacije Lušticu Bay i predstavimo svim gostima“, kaže Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Bay.

Rođena kao Olga Ivanova Lazović, ova posebna žena je bila američka književnica, kompozitorka, plesačica, filozofkinja, profesorka i supruga poznatog američkog arhitekte Frenka Lojda Rajta. Savremenica Borhesa, Nabokova i Hemingveja, Olga je bila Crnogorka koja je intrigirala tadašnju svjetsku elitu. U genima je nosila žestinu – otac vrhovni sudija, a majka general crnogorske vojske. Rajtovi biografi priznaju Olginu veliku važnost za njegovo arhitektonsko stvaralaštvo i nasljeđe.

„Njeni izraženi crnogorski geni, neustrašivost i odlučnost, prije svega, odveli su je na zanimljiv životni put. Olga je simbol crnogorske žene u koju je utkana sva snaga crnogorske junačke ličnosti. Crnogorke znaju koliko moraš biti jak i koliko hrabar da bi opstao. One su uvijek bile najbolji prirodni životni treneri za svoju djecu“, saopštila je Boserka Milić.

Svojevrstan istorijski vremeplov u Crnu Goru, Evropu i SAD prošlog vijeka – kuda je sve put nosio unuku Marka Miljanova, obilježiće na malo drugačiji način Dan državnosti u Luštici Bay, a ulaz je slobodan za sve posjetioce, stanovnike i goste.

Evropa zabrinuta zbog smanjene isporuke plina

0
Evropa zabrinuta zbog smanjene isporuke plina
Plin – foto EPA

Nakon četiri i pol mjeseca rata u Ukrajini ni mir ni primirje nisu još na vidiku. Istodobno, zbog sankcija Rusiji, u Evropi sve više raste strah da će Moskva na jesen zatvoriti plinsku pipu.

Rusija je već najavila zatvaranje plinovoda Sjeverni tok 1 za danas, i to radi redovitog održavanja koje obično traje 10 dana. Međutim, strahuje se da plin neće stizati ni nakon završetka najavljenih radova.

Rusija smanjila isporuke plina Italiji

12:50

Rusija je za trećinu smanjila isporuke plina Italiji, priopćio je u ponedjeljak Eni, talijanski energetski dobavljač u djelomičnom vlasništvu države.

O smanjenju isporuka plina Italiji, tvrtku Eni je prethodno je obavijestio ruski Gazprom.

Umjesto uobičajena 32 milijuna prostornih metara plina dnevno, danas će se Italiji isporučiti 21 milijun prostornih metara plina.

U slučaju novih i značajnijih promjena, Eni je priopćio da će izaći s detaljnijim informacijama.

Od ruske invazije na Ukrajinu, talijanski premijer Mario Draghi nastoji osloboditi zemlju od ovisnosti o ruskim energentima. Vlada je stoga zaključila nove ugovore s Azerbajdžanom, Katarom i Alžirom.

Također je nedavno kupila dva terminala za uskladištenje ukapljenog prirodnog plina (LNG) i njegovog vraćanja u plinsko stanje putem operatera plinske mreže Snam.

Zemlja sa skoro 60 milijuna stanovnika većinu plina uvozi iz Rusije

Broj Ukrajinaca koji ulaze u zemlje EU-a se vratio na predratnu razinu, tj. od prije početka ruske invazije, a više ljudi će se vraćati i odlaziti prije početka nove školske godine, kazala je u ponedjeljak europska povjerenica za unutarnje poslove.

Iz Ukrajine je nakon ruske invazije u veljači zemlju napustilo više od šest milijuna ljudi koji su utočište potražili u članicama Unije, izvijestio je krajem lipnja Frontex.

Do danas ih se vratilo 3,1 milijun.

– Što se tiče priljeva izbjeglica, situacija je sada stabilna. Broj prelazaka iz Ukrajine u EU je na predratnoj brojci, i na razini od prije pandemije covida, tako da smo ponovo na normalnom, uobičajenom broju prelazaka ljudi, kazala je povjerenica Ylva Johansson.

Po njenim riječima, gotovo isti broj Ukrajinaca ulazi u EU i vraća se natrag u zemlju.

– Predviđam da će veliki broj Ukrajinaca donijeti odluku prije početka nove školske godine – hoće li im djeca krenuti u školu u nekoj od članica EU-a ili će se vratiti u domovinu i tamo započeti školsku godinu, rekla je Johansson.

Zemlja s najviše ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika je Češka, potom slijede Poljska, Estonija, Litva, Bugarska i Latvija.

Manje plina i za OMV

13:32

Austrijska energetska kompanija OMV objavila je pak u ponedjeljak da joj je ruski Gazprom dodatno smanjio isporuke plina.

Od sredine lipnja Gazprom je isporučivao otprilike upola manje plina no što je naručeno, naveo je glasnogovornik OMV-a Andreas Rinofner.

U ponedjeljak stiglo je čak 70 posto manje plina no što je naručeno, izjavio je glasnogovonik austrijske kompanije za agenciju APA.

Dodao je i da će punjenje skladišta ovisiti o dnevnoj potrošnji i nabavi plina na fizičkim tržištima. Koliko je plina stvarno isporučeno i uskladišteno bit će poznato dan-dva kasnije, objasnio je glasnogovornik OMV-a.

Austrija je nedavno upozorila Gazprom da će, ako ne napuni svoj dio skladišta u Haidachu blizini Salzburga, prepustiti taj posao drugim tvrtkama. Zato je regulator E-Control pokrenuo postupak izbacivanja Gazproma, rekla je ministrica energetike Leonore Gewessler.

Skladište u Haidachu ima kapacitet od 2,9 milijardi kubika. Gazprom ima pravo na dvije trećine, ali nije ga koristio mjesecima.

Otvoreni 39. “Dani muzike”: Tradicija, potreba i argument Herceg Novog kao grada kulture

0
Otvoreni 39. “Dani muzike”: Tradicija, potreba i argument Herceg Novog kao grada kulture
Dani muzike

Koncertom Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ iz Kotora sinoć je na Kanli kuli otpočeo 39. Međunarodni festival „Dani muzike“. Najstarije pjevačko društvo na Balkanu i dirigent Mr Mihajlo Lazarević izveli su djela Ivanova, Stankovića, Mokranjca, Bortnjanskog i Spanudakisa, u jedinstvenom ambijentu drevne kule.

„Dane muzike“ otvorio je potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur, koji je istakao višestruki značaj ove manifestacije za grad i namjeru lokalne uprave da bude pouzdan i konstantan oslonac orgaizaciji festivala.

„Pored toga što kvalitetnim programima obogaćuje hercegnovsko kulturno ljeto, ovaj festival predstavlja platformu za promociju i afirmaciju umjetnika iz Herceg Novog, Boke i Crne Gore. „Dani muzike“ su za naš grad višestruko značajni – oni su tradicija, kulturna potreba i važan argument u potvrđivanju Herceg Novog kao grada kulture. Iz tog razloga, Opština Herceg Novi i ove godine stoji iza festivala, podržavajući programe koji daju doprinos kvalitetu, ljepoti i harmoniji hercegnovskog kulturnog ljeta”, poručio je potpredsjednik Mustur.

Dani muzike

Prema riječima direktora festivala, maestra Borisa Kraljevića, vjernoj i mnogobrojnoj publici će ove godine biti predstavljeni umjetnici iz Evrope, Azije i Sjeverne Amerike, u programima horske muzike, kamerne muzike različitih sastava, kao i zanimljivih klavirskih solo recitala.

On je ovom prilikom podsjetio i da su pojedini umjetnici, poput dua Krivokapić-Martinović, donirali dio honorara sa prošlog nastupa za kupovinu novog klavira u Dvorani Park, kao i da je primadona iz Seula, Sung Hee Park donirala dodatna sredstva za prijeko potreban novi instrument na kojem sada muziciraju pijanisti – gosti festivala.

Ispred producenta festivala JUK „Herceg fest“, Gordana Porobić Krcunović je naglasila da „39 godina kontinuiteta festivala svjedoči o značaju klasične muzike za život savremenog čovjeka, iako je taj život često zaglušen disonantnim tonovima“.

“Nekada je zadatak nauke bio da otkrije tajne prirode i da ta otkrića budu u službi razvoja i dobrobiti civilizacije. Na žalost, zadatak nauke danas je u spasavanju prirode i civilizacije, jer se čovjek otuđio od prirode i ima disharmoničan odnos prema njoj. Upravo se najvažnija funkcija klasične muzike ogleda u tom pokušaju da uspostavi ponovo odnos čovjeka, prirode i univerzuma, da frekvenciju ljudske duše, koja se promijenila pod uticajem surovih potreba globalnog tržišta, ponovo naštimuje ljudsku dušu i pomogne joj da se uskladi sa prirodom i univerzumom. To je i misija festivala koji traje već 39 godina”, poručila je Porobić Krcunović.

Dani muzike

Prvoj večeri festivala prisustvovali su i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, poslanica u Skupštini Crne Gore, Tamara Vujović i potpredsjednik Opštine Kotor, Siniša Kovačević.

„Dani muzike“ nastavljaju se večeras programom u sali Muzičke škole Herceg Novi u 21.30, gdje će nastupiti sopran Milica Lalošević (Crna Gora) i pijanistkinja Iliriana Đoni (Crna Gora/Njemačka), a na repertoaru će biti kompozicije Debisija, Gunoa, Pučinija, Šopena i Dvoržaka.

Pokrovitelj 39. „Dana muzike” je Opština Herceg Novi, producent JUK „Herceg-fest”, a sponzori Institut Igalo, „Hunguest Hotel Sun Resort” i Radio-televizija Herceg Novi.

Mikijelj: U toku akcija oslobađanja ponti u cilju nesmetanog prilaza od strane građana i turista

0
Mikijelj: U toku akcija oslobađanja ponti u cilju nesmetanog prilaza od strane građana i turista
Ponta – foto Boka News

Menadžer Opštine Kotor i koordinator radne grupe za popisivanje ponti i kupališta na teritoriji Opštine Kotor, Ivan Mikijelj ističe da je na inicijativu Opštine Kotor, a u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u toku akcija uklanjanja protivpravno postavljenih ograda, kapija i mobilijara sa ponti na području Opštine Kotor.

Cilj ove akcije je, kako je naveo, da se građanima i posjetiocima našeg grada omogući nesmetan pristup morskoj obali u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

“Opšte je poznata činjenica da je godinama unazad pristup velikom dijelu obale bio onemogućen od strane nesavjesnih pojedinaca koji su djelove morskog dobra koristili isključivo za sopstvene potrebe, pritom zabranjujući drugim građanima Kotora i turistima koji dođu u naš grad da uopšte pristupe pontama i obali”, kazao je Mikijelj.

Zbog navedenog, kako je ocijenio, Opština Kotor je odlučila da uvede komunalni red i u ovoj oblasti, na zadovoljstvo svih građana i turista koji će u narednom periodu biti u mogućnosti da uživaju blagodeti našeg zaliva na ravnopravnoj osnovi.

Plažni mobilijar – foto Komunalna policija Kotor

Takođe, dodaje, u saradnji sa službom kontrole JPMD vršiće se pojačane kontrole legalnih zakupaca morskog dobra na području Opštine Kotor, kako bi isti ispoštovali svoje zakonske i ugovorne obaveze da se polovina zakupljene površine oslobodi plažnog mobilijara, a nelegalno postavljene kapije i ograde se uklone i omogući nesmetan pristup javnoj površini.

“U konačnom, nakon ovogodišnje akcije oslobađanja nelegalno zauzetih ponti, cilj opštine je da se od sledeće turističke sezone pojedine ponte ponude u zakup zainteresovanim licima, pri čemu bi djelovi zaliva tj ponte koje se tradicionalno koriste kao kupališta od strane građana Kotora imale status gradskih javnih ponti bez mogućnosti postavljanja mobilijara i bez mogućnosti zakupa istih”, zaključio je Mikijelj.