Lična karta od petka više neće vrijediti za ulazak u Ujedinjeno Kraljevstvo koje ubuduće traži od evropskih i od švicarskih građana da pokažu putovnicu, što je među novijim posljedicama brexita.
Britansko ministarstvo unutarnjih poslova ističe da će ova promjena omogućiti da se “organizirane kriminalne bande i druge osobe spriječi u zlouporabi sustava” jer su lične karte, kaže, “nezaštićen” dokument.
Podaci ministarstva pokazuju da su 48 posto krivotvorenih dokumenata otkrivenih na britanskoj granici 2020. evropske i švicarske osobne iskaznice. Te je dokumente “lakše krivotvoriti nego putovnice”, ističe ministarstvo i neki “nemaju biometrijske podatke”.
“Moramo djelovati protiv kriminalaca koji žele ilegalno ući u našu zemlju s krivotvorenim dokumentima”, rekla je u priopćenju ministrica unutarnjih poslova Priti Patel.
“Prestankom upotrbr nezaštićenih osobnih iskaznica jačamo našu granicu i ispunjavamo volju naroda da preuzmemo kontrolu nad našim imigracijskim sustavom”, dodala je.
Ova nova mjera, najavljena prije godinu dana, dio je širokog novog imigracijskog plana koji označava najavljeno pooštravanje u okviru brexita koje je Patel u priopćenju opisala kao “strogo prema onima koji žele zloupotrijebiti sustav i pravedno prema onima koji poštuju propise”.
Jedine iznimke za obvezatno predočenje pasoša jesu irski državljani s jedne strane te europski i švicarski građani s (privremenim ili stalnim) statusom britanskih rezidenata s druge koji će se moći koristiti svojom osobnom iskaznicom do 31. decembra 2025.
Prvog dana oktobra 1991. godine tačno u 6 sati više od 13 hiljada pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz vazduha. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa i pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu avijacije, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.
Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crtama obrane dugima više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika jedinica dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je avinima raketirao zgradu Centra za obavještavanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.
Napad na Dubrovnik
Samo u prvoj sedmici oktobra poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila.
Već 5. oktobra agresor je zauzeo Konavle i Slano i time presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske, a do kraja oktobra izbio na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 hiljada ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih jedeinica u grad i učvrstili crtu obrane.
Dubrovnik je u novembru i decembru 1991. pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj istoriji. U jakim napadima od 8. do 14. novembra te 6. decembra, na blagdan Svetoga Nikole, na grad je palo više od pet hiljada topovskih projektila, a u napadu 6. decembra više od šesto ih je palo na dubrovački stari grad. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Napad na Dubrovnik
Tokom srbo-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 hijade prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.
U Crnoj Gori se poslednjih godina svake godine registruje preko 400 novooboljelih od kancera dojke, dok broj umrlih godišnje prelazi 100.
Posljednjih dvadesetak godina u Crnoj Gori tako je godišnje umiralo između 60 i 100 osoba. Najviše u ovom stoljeću po Statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), su 104 osobe koje su umrle od kancera dojke prije desetak godina, dok neki najnoviji nezvanični podaci govore da su u 2019. godini umrle 123 osobe. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003. godine, a to su 62 osobe.
Interesantnost iz Statističkog godišnjaka IJZCG o broju umrlih osoba od kancera dojke su 2009. i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola.
Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva. Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest.
Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu.
Nasljedni rizik
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2.
Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole. Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su:
otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
promjene veličine i oblika dojke,
stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke, 4. svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici, 5. uvlačenje bradavice i 6. sekret iz bradavice.
Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči. Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
Faktori rizika su:
prva menstruacija prije 12. godine,
prvi porođaj poslije 30. godine,
nerađanje,
kasniji ulazak u menopauzu i
promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.
Tri stvari koje su najvažnije i koje treba dobro zapamtiti su:
osobe – žene najčešće same otkriju čvor, 2. većina čvorova nije kancer i ono najbitnije 3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje.
Grčka će uvesti policijski sat i zabraniti muziku u barovima, kafićima i restoranima u Solunu, svom drugom po veličini gradu nakon porasta broja oboljelih od covida-19, objavila je vlada.
Zaraze su stabilizirane u cijeloj zemlji, ali je porastao broj slučajeva u sjevernoj Grčkoj.
Ministarstvo civilne zaštite priopćilo je da će u Solunu i široj regiji, te susjednoj regiji Halkidiki i u gradu Larissa na snazi od 1. listopada biti ograničenja 4. stupnja tjedan dana.
Grčka je prošle godine prošla prvu fazu pandemije bolje od brojnih drugih zemljama, ali ove godine ima porast broja oboljelih i prošlih tjedana rastući broj slučajeva covida-19.
U Grčkoj su zabilježena 2232 novozaražena i 33 umrlih u četvrtak, čime je ukupan broj oboljelih od početka pandemije narastao na 655.767 a umrlih na 14.828.
Ta zemlja s 11 miliona stanovnika do sada je primijenila više od 12 miliona prvih doza cjepiva. Oko 58 posto Grka je u potpunosti cijepljeno i vlada se nada da će se povećati broj cijepljenih na 70 posto ljudi, što bi povećalo izglede u izgradnji kolektivnog imuniteta.
Devedesetšestogodišnja Irmgard Furchner, kojoj je u četvrtak trebalo početi suđenje za pomaganje u ubistvima zatvorenika u nacističkom koncentracionom logoru, uhapšena je u Hamburgu nakon što se nije pojavila na sudu.
Nakon što je u četvrtak ujutro taksijem napustila dom za starije u kojem živi, policajci su je uhapsili u sjevernom dijelu grada.
“Policija je optuženu izvela pred sudiju“, priopćio je sud u Itzehoeu pored Hamburga, prenijela je Hina.
Sada bi ljekar trebao utvrditi je li 96-godišnjakinja zdravstveno sposobna za smještanje u pritvor.
Protiv Furchner je pred pokrajinskim sudom u Itzehoeu trebao početi proces zbog sudjelovanja u ubistvu 11.000 zatočenika u logoru Stutthof pored Gdanjska tokom Drugog svjetskog rata, u kojem je Furchner radila kao stenografkinja i sekretarica uprave logora.
Sudija je zbog nepojavljivanja optužene pred sudom početak procesa odgodio za 19. oktobar.
Furchner je još početkom septembra u jednom pismu sudiju zamolila da je iz zdravstvenih razloga oslobodi obaveze prisustvo procesu, što je odbijeno.
Međunarodni Auschwitz odbor danas je izrazio ogorčenje nepojavljivanjem optužene pred sudom.
Suđenje bi zbog velikog zanimanja medija trebalo biti održano u jednoj industrijskoj dvorani na periferiji Hamburga.
Slovenački ustavni sud danas je privremeno suspendovao vladinu odluku o obaveznoj vakcinaciji državnih službenika ocjenivši da krši njihova radna prava.
Nekoliko sindikata zatražilo je ocjenu ustavnosti odluke po kojoj radnici u državnoj upravi od petka 1. oktobra za dolazak na posao treba da imaju potvrdu da su primili najmanje jednu dozu vakcine protiv kovida-19 ili da su preboljeli zarazu.
Sindikalci tvrde da onima koji to odbiju prijeti otkaz, a vlada da je riječ o privremenoj mjeri radi zaštite zdravlja i normalnog funkcionisanja države.
Ustavni sud je ocjenio da bi odluka mogla da dovede do otkazivanja ugovora o radu, prenjela je agencija Hina.
“To bi značilo ne samo pogoršanje položaja zaposlenih nego bi ugrozilo njihova prava iz radnog odnosa”, naveo je sud u obrazloženju.
Suspendovanom odlukom, koja je naišla na negativne kritike javnosti, bilo bi obuhvaćeno oko 130.000 ljudi koji su do 1. okobra morali da da prime bar prvu dozu cjepiva, a do 1. novembra drugu kako bi mogli da rade.
Vlada ju odluku o obaveznoj vakcinaciji državnih službenika namjeravala da kasnije proširi na druge kategorije stanovništva kako bi se 70 odsto populacije vakcinisalo.
Nacionalna digitalna COVID potvrda, iako je najavljena, neće biti uvedena od 9. oktobra za ulaz u prehrambene prodavnice čija površina prelazi hiljadu metara kvadratnih, saopšteno je iz Vlade.
Ova odluka je donesena na sjednici vladinog Savjeta za borbu protiv koronavirusa nakon što je konstatovan blagi pad u obolijevanju i hospitalizacijama.
“U zavisnosti od kretanja epidemije tokom naredne sedmice, eventualno ažurirane protivepidemijske mjere biće predstavljene na redovnoj konferenciji za javnost 8. oktobra u Institutu za javno zdravlje”, poručuju iz Vlade.
Vlada je zadužila Upravu za inspekcijske poslove i Upravu policije da pojačaju kontrolu primjene Nacionalne digitalne COVID potvrde i svih ostalih mjera u borbi protiv koronavirusa.
Ministarstvo prosvijete, nauke, kulture i sporta Crne Gore podržalo je direktorku Gimnazije Kotor Slavicu Stupić koja neće da sprovede inspekcijski nalog, umjesto da je, kao što Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju nalaže, smijeni, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
“Da li Vlada Crne Gore, premijer Zdravko Krivokapić i potprdjednik Dritan Abazović, podržavaju ovakvu odluku ministarke Bratić koja svoj svjetonazor stavlja ispred vladavine prava?
Ako ne podržavaju, onda je vrijeme da sami iniciraju njenu smjenu.
Svaki organ vlasti, pa i Ministarstvo koje vodi Bratić, dužan je da uvažava i poziva na poštovanje odluka organa u čijoj je nadležnosti kontrola nad sprovođenjem zakona, umjesto što ohrabruje bojkot takvih odluka i kršenje zakona.
CGO poziva nadležne inspekcije organe CG da istraje u ovom postupku i izda prekršajni nalog i prijedlog za smjenu direktorke koja misli da za nju zakon ne važi u ovoj državi” – kaže se u saopštenju CGO.
Opština Tivat je započela za izvođenjem radova na adaptaciji kuhinje i instalaciji potrebne opreme u Srednjoj mješovitoj školi Mladost. Navedeni radovi su jedna od aktivnosti projekta „EnhanCing Sustainable ToUrism Development through Culinary HeritAge – CUHaCHA“, koji se realizuje u okviru drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore za period 2014-2020. godine. Rok za završetak radova je 60 dana, a njihova ukupna vrijednost iznosi 89,387.00 eura bez PDV-a.
Pored uređenja i opremanja “The culinary heritage showroom” kuhinje u SMŠ Mladost, Opština Tivat kao partnerska organizacija projekta, radiće na valorizaciji i promociji gastronomskog nasljeđa, putem organizovanja specijalizovanih obuka, umrežavanjem i promocijom novih turističkih proizvoda koji će biti proizvedeni u okviru projekta. Jedan od tih proizvoda će biti “Culinary heritage trails”- staze gastronomskog naslijedja, kao i kuvar tradicionalnih recepata.
Vodeći partner projekta je Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA (Hrvatska), a ostali partneri na implementaciji projekta, pored Opštine Tivat, su Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko – Neretvanske županije – Kanton (Bosna i Hercegovina) i Zadarska županija (Hrvatska). Period implementacije projekta je od 15.08.2020. do 14.08.2022. godine. Ukupan budžet projekta je 710.946,94 eura, dok je iznos namijenjen Opštini Tivat 173.823,60 eura. Projekat je odobren u okviru programske prioritetne mjere: Doprinos razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baštine.
Osnovna tema projekta je tradicionalna hrana koja je hiljadama godina igrala glavnu ulogu u tradiciji i folkloru zemalja programskog područja, predstavljajući osnovni dio njihove kulturne baštine. Hrana i kultura su od posebne važnosti na ovom području gdje su tradicija, kulturna baština, gastronomija i ugostiteljstvo neraskidivo isprepleteni. Lokalna kuhinja i proizvodi mogu podstaći inovacije i promociju, unaprijediti razvoj na regionalnom i globalnom nivou, te još više poboljšati turističku ponudu.
Ministarstvo kapitalnih investicija čestitalo je svjetski Dan pomorstva, koji se ove godine obilježava pod sloganom Pomorci – u centru budućnosti pomorstva.
Iz Ministarstva su kazali da se svjetski Dan pomorstva obilježava svake godine u čast pomorske zajednice i njenog značaja u svijetu.
„Svake godine ovaj datum prati i posebna tema, a događaji u ovoj godini su fokusirani na značaj samih pomoraca, uslova u kojima rade i mogućnostima poboljšanja njihovog položaja“, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su naveli da je potreba da se skrene pažnja na nemjerljivu ulogu koju pomorci igraju u transportnom sistemu povećana pandemijom koronavirusa, koja je pokazala u kojoj mjeri je ljudski kadar neophodan i nezamjenljiv bez obzira na ubrzan razvoj modernih tehnologija.
„Crnogorska pomorska administracija intezivno se bavi temama vezanim za ljudski element plovidbe, uključujući sigurnost i bezbjednost pomoraca na brodovima, njihovu dobrobit i važnost osiguravanja obučenog i kvalifikovanog kadra, spremnog da se suoči sa izazovima i mogućnostima digitalizacije i automatizacije“, rekli su iz Ministarstva.
Most Milenijum u Podgorici i Gradska vrata u Kotoru danas će, povodom obilježavanja svjetskog Dana pomorstva, biti osvijetljeni plavom bojom.
„Ovim simboličnim gestom, Glavni grad i Kotor, ali i Crna Gora kao zemlja sa dugom pomorskom tradicijom, pridružiće se globalnoj inicijativi Međunarodne pomorske organizacije (IMO), koja će takođe osvijetliti svoje sjedište u Londonu“, zaključuje se u saopštenju.
