Administracija američkog predsjednika Joea Bidena namjerava objaviti da će većina Amerikanaca koji se primili prve dvije doze cjepiva protiv koronavirusa trebati i treću, objavio je Washington Post pozivajući se na neimenovane, ali dobro obaviještene izvore.
Razlog za to jačanje je imuniteta pred visokozaraznom delta varijantom virusa.
Zdravstveni i znanstveni stručnjaci smatraju da će treća doza biti potrebna osam mjeseci nakon druge. Odluka o tome mogla bi biti objavljena već ovaj tjedan.
Primjena treće doze vjerojatno neće početi prije sredine ili konca rujna jer je prvo mora odobriti Agencija za hranu i lijekove (FDA). Pfizer je odobrenje već zatražio.
Zaključak da će široko jačanje imuniteta biti potrebno usvojen je nakon intenzivnih rasprava znanstvenika koji su proučavali podatke o širenju zaraze i učinkovitosti cjepiva u SAD-u i drugim zemljama.
Prošli je tjedan najpoznatiji američki epidemiolog Anthony Fauci izjavio da je “vjerojatno” da će svatko u nekom trenutku trebati treću dozu.
Pitanje takozvane ‘booster’ doze osjetljivo je, ali se o njemu sve više počelo govoriti otkako je snaga delta varijante iznenadila znanstvenike.
Sve više podataka ukazuju da imunitet stečen cijepljenjem slabi s vremenom, ali znanstvenici zasad neodlučno govore o tome jer još uvijek nastoje uvjeriti mnoge da se cijepe i prvim dvjema dozama. Uz to, nisu sigurni u kojoj mjeri slabljenje imuniteta mogu pripisati protoku vremena, a koliko varijantama virusa.
Javno preduzeće Morsko Dobro iz Budve i ove će godine nastaviti sa minimalnim ulaganjima u obalnu infrastrukturu i projekte nja području opštine Tivat, a što je i prethodnih nekoliko godina bila praksa te monopolističke državne firme koja ipravlja obalom i morem u Crnoj Gori.
Morsko Dobro na čijem su čelu prethodnih godina bili predstavnici DPS-a, a sada ga vode kadrovi DF-a, ove će godine u Tivtu investirati samo 20.000 eura i to za realizaciju jednog jedinog projekta – izgradnju 80 metara duge pješačke steze sa solarnom rasvjetiom uz granicu rezervata prirode „Tivaska Solila“. U svim ostalim primorskim Opštinama, Morsko Dobro kojeg sada vodi Mladen Mikijelj (DF), pplaniralo je realizaciju projekata veće vrijednosti – od takođe relativno simboličnih 72.000 eura za Optšinu Kotor, preko 125.000 eura za Opštinu Herceg Novi, 156 hiljada eura za Optinu Budva, 445 hiljada eura za Opštinu Bar, do 491.500 eura za realizaciju projekata u Opštini Ulcinj.
Uz radove u Solilima na koje je Morsko Dobro kao operater tog rezervata prirode skoncentrisano već godinama i pored kojih ta firma već duže vrijeme gotovo ništa drugo ne ulaže u Tivatsku rivijeru, budvansko JP je planiralo da ove godine potroši i ukupno 13 hijada eura na izradu planske dokumnetacije i to na „usklađivanje i doradu idejnog riješenja i glavnog projekta pješačke staze Lungo mare sa parternim uređenjem javnih površina obodom Ponte Seljanovo u dužini od cca 500 metara“.
I po ulaganjima Morskog Dobra u izradu projektne dokumentacije, Tivat je opet „na repu“ te kmategorije investicija ovog državnog preduzeća u primorskim optinama tokom ove godine. Na izradu projektne dokumentacije za buduće objekte u Kotoru, Morsko Dobro će naime, 2021. uložiti 38 hiljada eura, u Herceg Novom 49 hiljada, u Budvi 82.500 eura, u Baru 70.000 eura, dok će za Ulcinj biti izdvojeno 40.000 eura.
Posljednje veće ulaganje Morskog Dobra u Tivtu desilo se prije tri godine kada je ta firma izdvojjila oko 150.000 eura za plaćanje dijela građevinskih radova na izgradnji prve faze lungo mare šetališta u Krašićima, a koje je bivša tivatska DPS-SD-HGI vlast vodila skandalozno loše, pa taj komad šetališta dužine nepunih 400 metara, nije završen ni do dana današnjega. Za do sada izvedene radove vrijedne skoro pola miliona eura na drugom projektu koji je bio najavljen kao zajedničko ulaganja Optine Tivat i Morskog Diobra, – izgradnju prve faze lungo mare šetališta i uređenje obale na Belanima, budvanska firma Tivćanima do sada nije uplatila ništa.
Sve ovo dešava se u situaciji kada prihodi koje Morsko Dobro ostvaruje sa tivatske obale ekponencijalno rastu jer je ta opština u fokusu ulaganja brojnih velikih ili manjih investitora koji ovdje grade turističke riziorte, marine, privezišta, kupališta… Sa teriotorije Tivta Morsko Dobro godinama prihoduje na stotine hiljada ura (samo od Porto Montenegra uzme skoro 380 hiljada eura godišnje), a gradu se kroz ulaganja ili održavanje reda na njegoj obali koje su Morsko Dobro i država prigrabili sebi, vraćaju samo mrvice.
Opština Tivat kojom sada upravlja koaliucija građanskih listi NP-BF-GB većina kojih je u predizbornoj kampanji izuzetno oštro kritikovala Morsko Dobro i obećavala radikalan raskid sa dosadašnjom praksom upravljanja morskm obalom sa obespravljenim primorskim opštinama u tom sistemu, samo je međšutim nastaviuloa praksu koju su uspostavili njeni DPS prethodnici i vrlo dobro sarađuje sa Morskim Dobrom. Tako je prije desetak dana potpisan sporazum o saradnji Morskog Dobra, Komiunalnog preduzeća i Opštine Tivat po kome su Tivćani od budvanskog JP za 32.000 eura, na period od godinu dana, iznajmili, odnosno zakupili vlastitu gradsku rivu i pristanište Pine.
“JP za upravljanje morskim dobrom i Opština Tivat, odnosno Komunalno preduzeće Tivat, sagasili su se da će cjelokupni iznos godišnje naknade biti usmjeren na realizaciju kapitalnih investicija u Opštini Tivat. Pine je bez upravljača od 2018. godine i ovakva situacija nije bila u interesu ni Opštine ni građana. Sada po prvi put, kroz partnerski odnos sa JP za upravljanje morskim dobrom, Komunalno preduzeće stiče pravo korišćenja cjelokupne površine Pina, a od posebnog je značaja činjenica da će svi prihodi koje JPMD ostvari ovim putem, biti vraćeni Tivtu kroz investicije u obalni pojas” – saopšteno je iz lokalne uprave povodom ovog kontroverznog aranžmana iznajmljivanja vlastite gradske rive.
Iznos koji će Opština za Pine uplatiti Morskom Dobru (32.000 eura) skoro je jednak ukupnim planiranim ovogodišnjim ulagnajima te firme u nove infrastrukturne objekte u Tivtu (33 hiljade eura sa planskom dokumentacijom). Pored toga, da bi upravljalo vlastitom gradskom lučicom – marinom Kalimanj koju su prije četrdesetak godina sredstvima samodoprinosa, za svoje potrebe sagradili sami Tivćani, tivatsko Komunalno preduzeće Morskom Dobru godišnje plaća dodatnih 20 hiljada eura. To znači da budvansko JP, samo od Opštine i njenog Komunalnog preduzeća, u Tivtu zarađujue skoro duplo vipe nego što ulaže u obalu tog grada. Povrh svega, administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP nedavno je predlođila a odbornička većina NP-BF-BG u SO Tivat izglasala odluku po kojoj Opština Morskom Dobru daje na besplatno korišćenje svoj poslovni prostor površine 36 kvadrata u sred centra grada, u Ulici palih boraca, na period od dvije godine. Kako je tada navedeno, motiv za ovaj potez bilo je najava Morskog Dobra da će zaposliti veći broj svojih kontrolora koji će tokom sezone kontrolisati stanje na obali i ponašanje zakupaca djelova morskog dobra, a što će rezultiorati njihovim “bržim i efikan sijim djelovanjem na teritoriji opštine (Tivat)”. Koliko je i ova strategija saradnje tivataskih gradskih vlasti sa budvanjim JP , uz ugla interesa Tivta bila uspješna, pokazuje zvanično sapopštenje Opštine Tivat sa posljednjeg, prije par dana održanog sastanka Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje turistilke sezone u tom gradu:
“Evidentirano je da sastancima Koordinacionog tima, uprkos pozivu, ne prisustvuju predstavnici JP za upravljanje morskim dobrom i Uprave pomorske sigurnosti.”
Nastava u crnogorskim školama počeće 1. septembra, a časovi će trajati 45 minuta, saopštili su iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, navodeći da će učenici, nastavnici i ostali zaposleni morati da nose maske.
Iz tog resora su kazali da su pripremili planove školama kako bi školska godina počela 1. septembra.
Kako su naveli, na sastanku sa predstavnicima Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja, poštujući sugestije Unicefa i Svjetske zdravstvene organizacije, podržan je prijedlog Ministarstva da se, u skladu sa školskim kalendarom, nastava organizuje na način predviđen zakonskim propisima.
„Shodno tome, Ministarstvo je pripremilo instrukcije koje će blagovremeno biti upućene školama kako bi školska 2021/22. godina počela regularno“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će nastava početi 1. septembra, i da će vrijeme trajanja školskog časa biti 45 minuta.
Škole su dužne da obezbijede toplomjere, sredstva za dezinfekciju ruku, prostora i površina i ostale higijenske potrepštine, kao i prostoriju za izolaciju učenika ako se posumnja na infekciju, do dolaska roditelja, i uz prisustvo odrasle osobe (nastavnik, pedagog…)
„Učenici, nastavnici, ostali zaposleni u školi i posjetioci, dužni su da nose maske i pri ulasku prođu tretman prevencije – mjerenje temperature i dezinfekciju“, kaže se u instrukcijama Ministarstva.
Navodi se da nastavu ne treba izvoditi kabinetski, kad god je to moguće, kako bi se smanjio fizički kontakt.
Sve učionice treba da imaju dozere sa sredstvom za dezinfekciju ruku, a škole su dužne i da obezbijede kvalitetno dežurstvo nastavnika i pomoćnog osoblja u školi i dvorištu.
„Učenika kome se povisi temperatura u toku nastave izolovati do dolaska roditelja. Zabraniti korišćenje flaša s vodom, već obezbijediti čaše za jednokratnu upotrebu“, navodi se u instrukcijama Ministarstva.
Iz tog resora napominju da treba svakodnevno voditi evidenciju o odsutnim nastavnicima i učenicima.
„Nakon odsustva, dužni su pokazati neki od testova koji potvrđuje da su negativni na prisustvo virusa COVID -19 u organizmu, ili ljekarsku preporuku za pohađanje nastave“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da treba ograničiti posjete roditelja školi, a roditeljske sastanke održavati onlajn.
Nastavnici su dužni da do 10. septembra obezbijede nastavne planove sa svim predviđenim ishodima, i da ih dostave u elektronskoj formi.
„Klasifikovati planove sa sažetim ishodima po predmetima i razredima, kako bi bio omogućen brzi prelazak na neki drugi model nastave“, dodaje se u saopštenju.
Navodi se da je Zavod za školstvo pripremio preporuke za pedagoško-psihološku podršku učenicima za organizaciju rada nakon otvaranja vrtića i škola.
„Takođe, Zavod je detaljno razradio uputstva za, eventualnu, organizaciju onlajn nastave za narednu školsku godinu“, kazali su iz Ministarstva.
Prema njihovim riječima, sa radom će nastaviti i Radna grupa za organizaciju i praćenje vaspitno-obrazovnog rada, u nešto izmijenjenom sastavu u odnosu na prošlogodišnju.
„Radnu grupu čine predstavnici Ministarstva, Zavoda, Ispitnog centra, Centra za stručno obrazovanje, Sindikata prosvjete, udruženja Roditelji i NARDOS, Instituta za javno zdravlje i Unije srednjoškolaca“, zaključuje se u saopštenju.
U okviru PostPurgatorija u srijedu 18.avgusta, četvrtak 19.avgusta i petak 20.avgusta odigraće se pozorišna predstava “Filomena Marturano” sa početkom u 21:00h na Sceni Atrijuma ljetnjikovca Buća.
Uloge tumače: Anita Mančić, Branimir Bane Popović, Jelisaveta Seka Sablić, Nebojša Kundačina, Momčilo Otašević, Emir Ćatović, Božidar Zuber, Kristina Obradović, Pavle Popovići i Andrea Mugoša. Režiju potpisuje Jagoš Marković.
Komična melodrama “Filomena Marturano” italijanskog glumca i reditelja Eduarda de Filippea jeste priča o braku, ljubavi i strasti. Nova interpretacija teksta Jagoša Markovića pršti od strasti, emocija i humora koji obavija intimnu dramu dvoje ljudi emocija i strašću spojenih u jedno, a životnim i socijalnim prilikama otrgnutim jedno od drugog. Likovi u predstavi kreću se između humora, satire, cinizma i duboke i istinske drame.
“Filomena Marturano”,je produkcija koju je crnogorska kritika poslije premijernog izvođenja ocjenila kao “čudo koje se desilo na teatarskim daskama” i “pozorišni potres, . Predstava u Markovićevoj režiji dočarava, jednu izuzetno zanimljivu viziju Mediterana i mediteranskih naravi u priči o porodičnim vrijednostima i ljubavnim strastima.
„Vjekovi kotorskog pazara“, naziv je izložbe autorki Radojke Abramović i Danijele Nikčević, u organizaciji JU Pomorskog muzeja Crne Gore koja će biti otvorena u srijedu 18.08. 2021. godine u 20 sati. Izložbom je obrađen istorijat kotorske pijace, od srednjeg vijeka do danas.
Kotorska tržnica, u narodu popularna kao „pjaca“ ili još popularnije „Markat“ tj. kod starijeg stanovništva koristi se i naziv „Pod Markat“ predstavlja po svojoj građevinskoj i arhitektonskoj koncepciji jedinstven prostor u gradu Kotoru.
Kotorski markat u kontinuitetu danas bilježi trajanje od preko jednog vijeka, a mi smo se potrudili da izložbom „Vjekovi kotorskog pazara“ damo na značaju prostoru koji se otvara u ranim jutarnjim časovima, na radost kotorana i ostalih iz okruženja koji rado posjećuju kotorsku tržnicu, pa je pored kupovine ona mjesto susreta i okupljanja, što joj daje i tradicionalnu vrijednost.
Izložbu od 74 fotografije prati katalog, edukativno – zabavna radionica „Kotorski pazar okom djeteta“ u saradnji sa JU OŠ „Njegoš“, učenicima I1 područnog odjeljenja Benovo, i dokumentarni film „Crnogorski pazar u Kotoru“ sniman za potrebe emisije „Tradicija Crne Gore: Stari pazari“.
Izložba je realizovana zahvaljujući Sporazumu o realizaciji manifestacija u organizaciji Pomorskog muzeja i Opštine Kotor, u okviru Programa kulturnih manifestacija za 2021. godinu.
Izložbu će otvoriti naš sugrađanin Branko Janjalija, inženjer u penziji, a u muzičkom dijelu programa nastupiće klapa „Bisernice Boke“.
Svi zainteresovani izložbu mogu pogledati u muzejskoj galeriji do 06. septembra 2021. godine.
Splitsko-dalmatinska županija predstavila je web servis PomorskoDobro.Dalmacija.hr na kojem se može provjeriti status neke plaže, odnosno je li riječ o “privatnoj plaži” ili slobodnom pomorskom dobru, ali i prijaviti devastaciju ili neovlašteno okupiranja pomorskog dobra, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Za stanovnike Splita, Trogira, Solina, Omiša, Makarske, otoka Brača, Hvara i Visa te ostatka Splitskodalmatinske županije više ne bi trebalo biti dvojbe nalaze li se na privatnoj plaži ili slobodnom pomorskom dobru. Županija u kojoj se nalazi drugi najveći grad u Hrvatskoj i najveći na hrvatskoj obali predstavila je web servis PomorskoDobro.Dalmacija.hr na kojem se takve informacije mogu brzo provjeriti.
Splitsko-dalmatinska županija prva je u Hrvatskoj povezala sve registre koji prate stanje u priobalju i tako stvorila jedinstven elektronički sustav praćenja pomorskog dobra. Na web stranici Pomorsko dobro može se pogledati gdje su katastarski dokraja riješene granice pomorskog dobra, gdje postoje koncesije na pomorskom dobru koje uključuju i marine i brodogradilišta, zatim gdje su lučka područja, kao i specijalne mikrolokacije.
Sustav ima i mogućnost službene prijave devastacije ili neovlaštenog okupiranja pomorskog dobra, piše Jutarnji list.
„Legende svjetla“ u Kotoru – prof dr Mithad Kozličić – foto Boka News
U 68. godini života, preminuo je prof. dr. sc. Mithad Kozličić, istaknuti hrvatski povjesničar pomorstva, dugogodišnji sveučilišni profesor i pročelnik Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.
Rijetki su ljudi koji zaslužuju toliko poštovanje većine, kao što je to dr. Mithad Kozličić. Bio je meritum hrvatskog pomorstva koji je udario temelje povijesti ove grane u našoj pomorskoj zemlji, a njegove velike zasluge bile su i u obrani Hrvatske za vrijeme Domovinskog rata, za koje nije htio preuzeti zasluge, novac, ni uniformu. U svojoj veličini bio je skroman, a iza sebe je ostavio narodno blago i generacije profesora koji će zahvaljujući njegovim temeljima graditi čvrste zidove maritimne povijesti; piše Morski.hr
Rođen 14. aprila 1954. u Zenici (BiH). Odrastao i dobio osnovnoškolsko obrazovanje u Bihaću (BiH). Srednju školu polazio u Puli, a dovršio u Divuljama pored Trogira (1969.-1973.). U Splitu studirao na Mornaričkoj vojnoj akademiji, nautički smjer (1974.-1978.), a usporedo izvanredno na Filozofskom fakultetu u Zadru radi proširenja vlastitih humanističkih znanja i spoznaja. Nakon diplomiranja plovio na različitim površinskim brodovima i podmornicama, a od 1986. do početka 1991. kustos i zamjenik načelnika Vojnopomorskog muzeja u Splitu. Zbog perspektivnoga nastavnog rada u Mornaričkoj vojnoj akademiji – Split, u svojstvu profesora vojnopomorske povijesti, u akademskoj 1990./1991. završio jednogodišnje dopunsko andragoško-pedagoško obrazovanje pri toj visokoškolskoj ustanovi. Od 6. aprila do 25. jula 1991. profesor vojnopomorske povijesti na Mornaričkoj vojnoj akademiji (Split).
Budući da povijest pomorstva istočnog Jadrana ranije nije istraživana sustavno, kao svoj znanstveni i životni cilj postavio je pisanje integralne povijesti pomorstva toga akvatorija. Znanstveno je obradio najznačajnije autohtono brodovlje, uključujući fundus kojem su domaći žitelji (starovjekovni i Hrvati) dali vlastiti prinos. Drugi segment su historijska geografija, uključujući povijest kartografije i povijesnu demografiju te pravila plovidbe iz kojeg je područja ponajviše objavio. Istraživao je geostrategijske relacije koje su bitno utjecale na funkcioniranje istočnojadranskih luka kao trgovinskih mostova između Sredozemlja i vlastita zaobalja.
Bio je inicijator i voditelj poslijediplomskog magistarskog i doktorskog studija “Povijest hrvatskog pomorstva” na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu te uz prof. dr. sc. Damira Magaša suinicijator te prvi voditelj poslijediplomskog doktorskog studija “Jadran – poveznica među kontinentima” na Sveučilišta u Zadru.
Iskrena sućut obitelji i svim prijateljima u ime redakcije portala Pomorac.hr.
Posljednji ispraćaj prof. dr. sc Mithada Kozličića bit će u maloj dvorani krematorija na zagrebačkom Mirogoju u petak, 20. avgusta, u 9 sati.
Trenutno najskuplji i najznačajniji projekat koji realizuje lokalna uprava Tivta – izgradnja pristupne saobraćajnice MR2 za turistički kompleks Luštica Bay u Krtolima, odvija se planiranom dinamikom uz manja kašnjenje u isporuci posebnih gabiona koji se koriste za stabilizaciju kosina.
Saobraćajnica duga 605 metara, koja predstavlja nastavak već izgrađene saobraćajnice MR 1 i njen produžetak ka kompleksu projekta Luštica Bay u Radovićima, gradi se na potezu od postojećeg puta Radovići- Pržna, zapadno prema kompleksu nekadašnje kasarne “Milan Spasić” u Radovićima, a počeli su 21.juna. Novom MR2 saobraćajnicom, obuhvaćena je i izgradnja jednog kružnog toka koji će je povezati sa postojećim MR 1 i starom saobraćajnicom za uvalu Pržna, obostranih trotoara i biciklističkih staza, kao i jednog podzemnog pješačkog prelaza, a predviđeno je i postavljenje nove atmosferske kanalizacije, te vodovodnih i instalacija slabe i jake struje.
Radove vrijedne 1.149.525 eura izvodi kompanija “Civil engineer” doo iz Podgorice, a ugovorom sa Opštinom Tivat kao investotorom, je predviđeno da radovi traju 300 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Budući da je ovo infrastrukturni projekat od posebnog značaja za Opštinu Tivat i Crnu Goru, radovi na izgradnji MR2 se izvode i tokom ljetnjih mjeseci kada je u Tivtu inače, na snazi ljetnja zabrana građenja zbog nesmatanog odvijanja turističke sezone.
Izgradnjom prije dvije godine završene MR1 saobraćajnice duge oko 5 kilometara i aktuelnog MR2 puta, u potpunosti će biti rasterećen regionalni put Tivat – Radovići preko obale Đuraševića i Bogišića, te omogućen brz i lak pristup Plavim horizontima, odnosno naselju Luštica Bay.
Predstava “Glava lava” prema romanu Ivana Salečića, u režiji Aide Bukvić, te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla druga je premijera na 72. Dubrovačkim ljetnim igrama, a bit će izvedena na igralištu pod Minčetom od 20. do 24. avgusta.
Predstava prema istoimenom romanu, u adaptaciji Marijane Fumić, tematizira dubrovačku tradiciju s više strana i različitih kuteva, najavila je na predstavljanju premijere intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski.
– U romanu se isprepleću dva narativa – dubrovačke sadašnjosti u kojoj glavni lik preuređuje nekretninu u povijesnoj jezgri, te dubrovačkih prilika uoči i poslije Velike trešnje. Salečić se bavi bremenitošću obitelji Gundulić, ali i lik Ivana Gundulića čini bliskim svima, rekla je Ruždjak Podolski.
Autor romana Ivan Salečić izjavio je kako ga je pri pisanju zanimalo kako dubrovačka sadašnjost i prošlost mogu funkcionirati kao jedno, što često nedostaju u čitanju današnjeg Dubrovnika.
– Htio sam uključiti povijest, jer mi se učinilo da ju je nemoguće zaobići. A nisam htio ni da priča bude dvodimenzionalna. Zanimalo me kako oživjeti te ljude i kako bi oni danas izgledali, objasnio je Salečić.
Redateljica Aida Bukvić naglasila je kako je roman Ivana Salečića složen za prijenos u kazalište i dramatizaciju.
– Odlučili smo se za dva rukavca, barok i sadašnjost. Isprepletenost i suživot raznih vremena bila mi je najzanimljivija u čitanju romana i promišljanju predstave, a to je beskrajno scenski potentno. Taj DNK i usud prošlosti, zapisan i zaključan u gradske zidine, neminovno isijava i postaje dio sadašnjosti, a nosi svo znanje i umjetnost koje je grad pružio svijetu, istaknula je Bukvić.
Uz rediteljku Aidu Bukvić i dramaturginju Marijanu Fumić, autorski tim čine i scenograf Ivo Knezović, za scenski pokret zadužena Blaženka Kovač-Carić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, oblikovatelj svjetla Martin Šatović, autor glazbe Maro Market, savjetnik za govor Maro Martinović, asistentica redateljice Antonela Tošić, asistent scenografa Pietro Boban koji potpisuje slikarske radove, dok je autor kiparskih radova Timo Škrlec.
