Dvodnevna konferencija Pozivajući drugu stranu: Lokalni mediji i angažovanje dijaspore na Zapadnom Balkanu u petak je završena u Ulcinju. Događaj je organizovan u okviru projekta Media for All, dvogodišnjeg programa podržanog od strane Ujedinjenog Kraljevstva i implementiranog od strane British Council-a, BIRN-a, Thomson fondacije i INTRAC-a.
Dijaspora je, za mnoge lokalne i nezavisne medije, još uvek neistražen resurs. Prva istraživanja rađena na primeru albanske dijaspore pokazuju da je 16% ispitanika zainteresovano da finansijski podrži lokalne medije u nekadašnjoj domovini. Ova cifra predstavlja optimističan podatak za mnoge medije na Zapadnom Balkanu, a mnogi tokom Media for All projekta su odlučili da svoje biznis planove usmere upravo ka dijaspori. Tokom konferencije predstavili su rezultate koje su otvarili na ovom polju.
Media for All – March 2022. Ulcinj
Konferenciju je otvorila Karen Medoks (Karen Maddocks), ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnog Gori: „Britanska vlada vidi snažan nezavisni medijski sektor kao važan element demokratskog društva. Kao novinari, odgovorni ste za to da ljudi i vlade u ovom regionu i šire imaju tačnu sliku o tome šta se dešava u vašim zemljama. Vaše izveštavanje osvetljava važna pitanja i pomaže da se donosioci odluka pozivaju na odgovornost. Zato se ovaj deo programa Media for All bavi razvojem poslovanja medija – fokusira se na to da vaš medij bude održi, tako da može da evoluira, raste i opstane u teškom i konkurentnom okruženju.“
Tokom dva dana, učesnici su mogli da prate diskusije o tipovima dijaspore, strategijama za njihovo identifikovanje i stvaranje partnerstava, kao i kratkim prezentacijama predstavnika medija, dobitnika granta, koji su predstavili svoje nove usluge i inovativne načine izveštavanja, poput mobilnog i video novinarstva, video serijala posebno kreiranih za dijasporu i drugo.
Od septembra 2019. godine do danas, projekat je pružio podršku za ukupno 85 medija na Zapadnom Balkanu u oblasti razvoja poslovanja, unapređenja dvosmerne komunikacije sa građanima i medijima, podrške omladinskim medijima i mladim novinarima i jačanja glasova žena unutar mediji i kao publike. Skoro jedna trećina podržanih medija u okviru Business Development grant šeme direktno ili indirektno targetirali su dijasporu u svojim poslovnim planovima.
U Crnoj Gori je od jučerašnjeg presjeka regostrovano 79 novih slučajeva koronavirusa. Smrtnih ishoda povezanih sa covid infekcijom nije bilo u posljednja 24 sata, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Od početka rata ruski vojnici leže u bjeloruskim klinikama. O tome se za sada malo zna – Bjelorusija taji informacije. Gdje se ti ranjenici nalaze i s kakvim povredama su primljeni u bolnice? O ovoj temi istraživao je Deutsche Welle.
Od 24. veljače, kada je ruska vojska počela invaziju na Ukrajinu, rusko ministarstvo obrane je samo jednom prijavilo svoje gubitke: po njihovim tvrdnjama, do 2. ožujka poginulo je 498 vojnika, a 1597 je ranjeno.
Ukrajina, pak, do sada govori o 13.500 mrtvih na ruskoj strani. Vjerojatno nijedna strana ne daje točne podatke.
Kako prenose bjeloruski mediji i Telegram kanali, mnogi ranjeni ruski vojnici prebačeni su u Bjelorusiju, gdje im se pruža prva medicinska pomoć, a potom ih transportiraju dalje u Rusiju. To je potvrdio čak i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko. Nakon prvih pet dana rata rekao je da se samo u Gomelju, Mosiru i još jednom bjeloruskom gradu liječi 160 do 170 ruskih vojnika.
Česte amputacije udova
Četiri izvora su potvrdila za DW da se ruski vojnici nalaze u bolnicama u ovim gradovima na jugu Bjelorusije. Pored toga u Narovlji, nedaleko od ukrajinske granice, postavljena je i poljska bolnica. Prema riječima jednog od sugovornika DW-a, u Mosir dolazi mnogo ranjenih.
“Često bez ruku, nogu, ušiju ili očiju. Neki vojnici su dovedeni prekasno i već s gangrenom. Kada bi vojnici bili dovedeni na vrijeme, udovi bi mogli biti spašeni”, rekli su izvori.
Prema njihovim riječima, neki od ranjenih po pet dana nisu ništa jeli, bili su dezorijentirani, nisu imali pojma gdje se nalaze i tražili su samo da nazovu roditelje. “To su pacijenti koji su rođeni 2003. godine, iz siromašnih regija Rusije. Oni su zapravo još uvijek djeca”, kazali su izvori u razgovoru za DW.
Još jedan izvor, koji nije direktno vezan za zdravstvenu službu, ali je dobro obaviješten o situaciji, potvrđuje da se u bolnici u Gomeljskoj oblasti “operira non-stop” – do 50 ljudi za samo jednu noć. Među njima su i obični civilni pacijenti sa zakazanim operacijama.
Kirurzi najčešće moraju amputirati udove ruskim vojnicima. “Bolnica je prepuna”, kaže izvor, moleći da se lokacija klinike ne objavljuje u javnosti.
Nekoliko izvora DW-a javlja da se u Bjelorusiju dovoze ne samo ranjeni već i poginuli vojnici. Ali nitko od sugovornika ne može dati precizne podatke o broju poginulih.
Bolnički liječnici moraju šutjeti
Mnogi liječnici koje je DW kontaktirao odbili su razgovarati o liječničkoj pomoći ruskoj vojsci. Prema riječima dvojice sugovornika, liječnici su morali potpisati obvezu o čuvanju tajnosti tih podataka.
Bjeloruska zaklada medicinske solidarnosti napominje da se sve bolnice veoma strogo kontroliraju. “Zaposleni u (tajnim službama, nap. red.) KGB-u ili FSB-u rade direktno u bolnicama, sve zgrade su nadgledane. Mnogi liječnici koji bi teoretski mogli nešto reći su uklonjeni iz bolnica. Umjesto njih zaposleni su Rusi”, navodi nevladina organizacija. Mnogi liječnici i bolničko osoblje se boje i ne žele ni s kim razgovarati.
Prema podacima Bjeloruske zaklade medicinske solidarnosti, broj mrtvih vojnika je vrlo velik. Klinike u Bjelorusiji su pretrpane. “Svi ranjeni, gdje god je to moguće, vlakom se odvoze u Rusiju”, rekao je glasnogovornik zaklade.
Uprkos pandemiji korona virusa lani u teritorijalno more Crne Gore ušlo je 4 176 stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju.
Kako ističu iz Uprave za statistiku od ukupnog broja 3 396 plovila je doplovilo morem, a 780 su dovezena kopnom.
Prema vrsti stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, u teritorijalno more Crne Gore najviše je ušlo motornih jahti (45,1%), zatim jahti na jedra (34,3%) i ostalih plovnih objekata (20,6%).
Broj osoba koja su prispjela ovim plovilima u 2021. godini iznosio je 25 123. Prema državljanstvu, na plovilima najveći broj osoba je bio iz Velike Britanije (6,0%), Hrvatske (5,9%), SAD (3,7%), Skandinavskih zemalja (2,8%), Francuske (2,7%), Italije (2,4%), Njemačke (2,2%), Austrije (1,9%), Švajcarske (1,3%), i ostalih zemalja (71,1%).
Kruna “Male škola fotografije” biće izložba fotografija mladih iz Herceg Novog koji su tokom protekla tri mjeseca bili polaznici ove radionice. Izložba na kojoj će biti prikazani njihovi rezultati biće otvorena u utorak, 22. marta u galeriji „Sue Ryder“ na Belavisti.
Besplatnu radionicu za mlade „Mala škola fotografije“ organizovao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje u periodu od novembra prošle do marta ove godine, u okviru aktivnosti Lokalnog akcionog plana za mlade.
Mladi iz Herceg Novog, uzrasta od 13 do 29 godina, dobili su priliku da od mentorke Vanje Berberović Šuberić, dipl. grafičar-fotografa, nauče kako kroz objektiv kvalitetno uhvatiti trenutak, da saznaju više o istoriji i teoriji fotografije.
Osnovni zadatak “Male škole fotografije” bio je da polaznici nauče prepoznati kvalitetnu fotografiju i primijene je u svom privatnom ili profesionalnom životu. Izložba zakazana za utorak biće rezultat tih aktivnosti i afirmacija stvaralaštva mladih ljudi iz Herceg Novog, navode iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje i pozivaju sve zainteresovane da prisustvuju ovom događaju.
Sedmo izdanje Zimskog HSF strip vikenda, okupilo je u petak sjajne umjetnike iz Velike Britanije – Vilijama Simpsona i Brajana Kirka, koji su na panel diskusiji na temu „Kreatvine industrije kao generator promjene“, prenijeli svoja iskustva u razvoju Sjeverne Irske – kao svjetski izuzetno značajne filmske destinacije.
Ambasadorka Velike Britanije u Podgorici Karen Medoks ovom prilikom je kazala da Vilijam Simpson i Brajan Kirk borave ove sedmice u Crnoj Gori sa ciljem da podijele svoja iskustva i podrže kreatore javnih politika u izgradnji filmske industrije.
„Sjevrna Irska je odličan model za Crnu Goru. Uspješno je izgradila svoju filmsku industriju kroz razvoj snažne strateške vizije i jakih veza između obrazovnog sistema i filmske industrije, kao i kroz promovisanje svoje kulture i ekonomskih mogućnosti. Crna Gora bi takođe imala koristi od diverzifikacije svoje ekonomije, podsticanja kreativnosti i inovacija, promovisanja svoje posebne kulture i prirodnog okruženja. To je ono što projekat Britanskog Savjeta namjerava da podrži. Oni rade sa Filmskim centrom na razvoju nastavnog plana i programa za izgradnju niza talenata sa vještinama koje su potrebne filmskoj industriji“, istakla je Medoks.
Vanja Madžgalj iz British Council-a kazala je da su kreativne industrije zapravo industrije budućnosti koje imaju veliki potencijal.
„One već danas na globalnom nivou predstavljaju oko šest odsto ukupnog GDP-a. U Velikoj Britaniji kreativne industrije predstavljaju 15 odsto ukupne britanske ekonomije i ona je već 2018. godine bila veća od automobilske, avio i naftne industrije zajedno. To je industrija sa ogromnim potencijalom. Ali pored ekonomskog potencijala, ova industrija snažno razvija i inovacije, te može uticati na ukupni društveni razvoj“, navela je Madžgalj.
Jedan od učesnika panela, poznati storiborder Vilijam Simpson, osvrnuo se na filmsku produkciju u Crnoj Gori i regionu i ukazao da treba postojati koprudukcija i saradnja između zemalja.
Hercegnovski strip festival HSF
„Hrvatska je odabrana za snimanje određenih scena iz Igre prijestola zbog Dubrovnika, koji je bio savršeno mjesto jer je riječ o starom gradu. Ali pamtim kada sam prvi put došao u Herceg Novi koji je imao mnogo toga što me je veoma zainteresovalo. Stoga sam napravio kratki film, od kojeg je dio snimljen u Herceg Novom. Više je umjetničko djelo, te stoga neće imati neki komercijalni karakter. Bio lijep osjećaj napraviti takvo nešto“, kazao je Simpson.
Cilj panel diskusije bio je da se kroz priču o povezanosti devete umjetnosti, tj. storibordinga i storitelinga da zamajac razvoju deficitarnih kadrova, ali i kroz sistematski pristup, reformu obrazovnog sistema i uvođenje opšte filmske kulture i edukacije, uz pomoć novih zanimanja i predmeta koji bi se fokusirali na kreativnost, kao i nove tehnologije koje se danas koriste u filmu.
Megajahta »Royal Romance«, vezana u riječkoj luci, blokirana je i do daljnjega joj je zabranjeno isplovljavanje, potvrdilo je za Novi list više različitih izvora.
Jahta je, službeno, do prije godinu dana pripadala Viktoru Medvedčuku, ukrajinskom milijarderu i osobnom prijatelju Vladimira Putina, glavnom eksponentu proruskih političkih snaga u Ukrajini koji je od lani do prije dva tjedna bio u kućnom pritvoru u Ukrajini iz kojega je pobjegao i od tada mu se gubi svaki trag. Jahta je formalno prodana u ožujku prošle godine, no očito je da je hrvatske i europske vlasti i dalje povezuju s nekim od oligarha ili tvrtki kojima ovih dana europske i svjetske zemlje blokiraju imovinu, u sklopu sankcija Rusiji zbog napada na Ukrajinu.
Odgovor ministarstva
Upit o blokadi »Royal Romancea« Novi list uputio je nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture iz kojeg nisu potvrdili ni demantirali da je ovom konkretnom plovilu zabranjeno isplovljavanje, ali je potvrđeno kako je odredba o zabrani napuštanja luka izdana za ukupno tri plovila povezana s osobama na listi sankcija, u trima hrvatskim lukama, među kojima je i Rijeka.
– Obavještavamo Vas kako su s današnjim danom (srijeda, 16. ožujka, op.a.), u skladu s odredbama Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja i Zakona o lučkim kapetanijama, zbog osnovane sumnje u povezanost vlasnika jahte s osobama na sankcijskom popisu, za tri plovna objekta smještena u marini Betina, u ACI Skradinu te u Luci Rijeka, izdane mjere privremene zabrane korištenja i isplovljenja.
Navedene jahte do opoziva mjera, odnosno do odluke koju mogu donijeti nadležna tijela, do daljnjega ne smiju napustiti mjesto na kojemu se nalaze. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture provjerava sve informacije i provodi potrebne aktivnosti, kao član međuresorne Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja, a sukladno ovlastima Zakona o međunarodnim mjerama ograničenja i ostalih resornih zakona, odgovoreno je iz ministarstva.
»Royal Romance« jučer je bio na svojoj uobičajenoj poziciji u riječkoj luci, a na brodu nisu bile vidljive nikakve aktivnosti. No, u oči upada zaštitarska kućica postavljena na samoj rivi, pokraj broda, u kojoj odnedavno zaštitari stražare 24 sata dnevno. Članove posade koji su svi iz Hrvatske tim Novog lista nije zatekao na palubama, ali su, prema izjavama prisutnih građana, netom prije dolaska obavljali uobičajene poslove čišćenja i pranja vanjskog dijela broda.
Za boravka u luci pokraj broda je prošetao i uniformirani policajac koji je zastao i kratko porazgovarao sa zaštitarom. Sam brod je, neuobičajeno, vezan na način da je bok broda oko četiri metra udaljen od rive na koju je privezan, a na krmenom dijelu je pristupna rampa podignuta visoko u zrak, što govori da su poduzete mjere kako bi se izbjegao bilo kakav mogući incident i pristup neovlaštenih osoba na palubu.
Putem društvenih mreža ranije su već upućene prijetnje prema brodu, među kojima i uznemirujući poziv da se brod zapali, zbog čega je »Royal Romance«, neslužbeno, već neko vrijeme pod pojačanim sigurnosnim nadzorom.
Pitanje sigurnosti
O policijskom postupanju oko jahte Novi list pitao je i Policijsku upravu primorsko-goransku, iz koje je odgovoreno kako zaustavljanje, odnosno blokada plovila nije u njihovoj nadležnosti, a na pitanje o nadzoru jahte i okolnog područja kratko je odgovoreno kako – policija radi svoj posao.
Zanimalo nas je i što se u ovakvim slučajevima blokade, odnosno zabrane isplovljavanja broda, događa s posadom. Moraju li ostati na brodu, je li im zajamčena isplata plaća za to vrijeme te tko će voditi brigu o sigurnosti broda i luke u slučaju da posada, iz bilo kojeg razloga, napusti brod, Novi list pitao je Nevena Melvana, glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske.
– Detalje ovog slučaja zasad ne znamo, ali sigurno ćemo kontaktirati posadu ili oni nas. Prakse u ovakvim situacijama, kada se zabranjuje isplovljavanje jahti, dosad nema, ne samo u Hrvatskoj, nego ni na svjetskoj razini, o tome će se idući tjedan raspravljati i u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), a o svemu će se oglasiti i Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF).
Ono što mogu reći je da su pomorci potpisali ugovore, u praksi, kada je riječ o jahtama, najčešće su to »off shore« tvrtke, a tvrtka im je dužna isplatiti plaće. Uz to, putem P&I kluba, odnosno osiguranja, trebaju imati zajamčenu isplatu tri plaće ukoliko im ih ne isplati tvrtka za koju rade. Ukoliko unatoč svemu bude problema s isplatom plaća, Sindikat pomoraca i ITF će odraditi svoj posao, kao i u brojnim slučajevima do sada i naplatiti njihova potraživanja, kaže Melvan, dodajući kako, u slučaju da posada u nekom trenutku napusti brod, brigu o sigurnosti plovila preuzima tijelo koje je izdalo rješenje o zabrani isplovljavanja.
– Je li to sud, država, Lučka kapetanija, nije važno, oni u tom slučaju moraju voditi računa o brodu i sigurnosti, kaže Melvan.
Prijetnje nedopustive
Kada je riječ o sigurnosti, Neven Melvan ističe kako je nedopustivo da se brodu i pomorcima na njemu upućuju prijetnje u bilo kom obliku te da vlasti moraju poduzeti sve mjere kako ne bi došlo do ugrožavanja sigurnosti.
– To je potpuno nedopustivo. Ne smijemo dopustiti da se prijeti sigurnosti naših ili bilo kojih drugih pomoraca, samo zbog toga što rade svoj posao. Treba poduzeti sve što se može da oni budu sigurni, kaže Melvan.
»Royal Romance« u duljim ili kraćim periodima u riječkoj je luci vezan već nekoliko godina.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij jutros je odgovorio na nastup ruskog čelnika Vladimira Putina na moskovskom stadionu uputivši mračnu poruku.
Zelenskij se oglasio dan nakon što je Putin nahvalio “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini kao “herojsku” misiju ruske vojske tijekom domoljubnog skupa na moskovskom stadionu Lužnjiki pred desecima tisuća Rusa.
“Sto tisuća ljudi ispred stadiona, zajedno s 95.000 u samoj areni, odgovara otprilike broju ruskih vojnika koji su ušli u Ukrajinu”, rekao je Zelenskij u subotu ujutro u videoporuci.
“A sada zamislite 14.000 leševa na ovom stadionu uz još nekoliko desetaka tisuća ranjenih i osakaćenih ljudi”, rekao je on, misleći na ukrajinske procjene ruskih gubitaka od početka rata.
Zelenskij je još jednom pozvao na hitan prekid sukoba. “Rat se mora završiti, prijedlozi Ukrajine su na stolu”, rekao je, prema novinama Ukrajinska Pravda.
Rusija je napala Ukrajinu 24. februara.
Kijevski regionalni guverner Oleksij Kuleba izjavio je da je u subotu rano ujutro najmanje 50.000 civila evakuirano iz borbenih zona sjeverno i sjeverozapadno od glavnog grada, a vlasti nastavljaju s naporima spašavanja.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič rekao je u subotu ujutro da je došlo do više borbi između ruskih i ukrajinskih snaga u zračnoj luci Černobajevka, u blizini Hersona na jugu Ukrajine.
Hrvatska namjerava svečano otvoriti Pelješki most, najskuplji infrastrukturni projekt sufinanciran iz EU fondova, između 19. i 21. jula, rekao je u petak Hini izvor iz Europske komisije.
Otvorenju bi trebale nazočiti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i europska povjerenica za kohezijsku politiku Elisa Ferreira.
“S obzirom da se radi o najvećem projektu iz EU fondova, one bi trebale tada nazočiti ceremoniji otvorenja”, rekao je izvor dodavši da će ceremonija biti održana 19., 20. ili 21. jula. To otvaranje je planirano u jeku turističke sezone kada bi tisuće turista mogle putovati prema Dubrovniku.
Obilazeći gradilište Pelješkog mosta, premijer Andrej Plenković u januaru ove godine rekao je bi se hrvatski teritorij kopneno trebao spojiti do početka ovogodišnje turističke sezone. Do ljeta se u promet planira pustiti i dio obilaznice preko Pelješca, a jedino je otvaranje čvora Ston – odgođeno za jesen ove godine.
I ministar prometa Oleg Butković najavio je puštanje mosta u promet do početka turističke sezone.
Most na poluotoku Pelješcu, kojim se cestovnim zaobilaženjem BiH povezuje južni dio Hrvatske, najskuplji je infrastrukturni projekt otkako1986. godine Europska komisija počela sufinancirati projekte.
Most je koštao 418 milijuna eura u čemu EU sudjeluje s 85 posto novca a Hrvatska s 15 posto.
Do tada je kao jedan od najskupljih projekata figurirala izgradnja podzemne željeznice u portugalskom gradu Portu za što je iz EU fondova bilo izdvojeno 316 milijuna eura.
U petak se u Bruxellesu održava 8. Kohezijski forum, skup na kojem se raspravlja o kohezijskoj politici kojom Europska komisija putem svojih fondova nastoji smanjiti razvojne nejednakosti između dijelova Europske unije.
Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi poziva sve činioce lokalne biznis zajednice, a naročito privredne subjekte koji se bave ugostiteljskom djelatnošću, poljoprivrednike i trgovce, na koordinisano djelovanje i uspostavljanje međusobne saradnje, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni. Resorni Sekretarijat je spreman da pruži stručnu pomoć pri udruživanju privrednika na nivou opštine Herceg Novi i pri formiranju regionalnih klastera na nivou Boke Kotorske, poručuje sekretar za ekonomski razvoj, turizam i investicije, Nenad Vitomirović.
S obzirom na aktuelna dešavanja u Evropi, crnogorski turizam je direktno pogođen i pitanje je u kojoj mjeri možemo računati na istočno-evropsko tržište (gosti iz Ukrajine i Rusije su lani u Crnoj Gori ostvarili 21.3% ukupnog broja noćenja i činili su 15.8% od ukupnog broja turista).
Vitomirović smatra da je potrebno fokusirati se na tržišta na kojima smo već prisutni, a koja, kada se uzmu u obzir sve navedene okolosti, imaju najveći potencijal za rast potražnje za naš turistički proizvod. To se odnosi na Češku, Poljsku, Rumuniju, Mađarsku, Francusku, Veliku Britaniju, Njemačku, Austriju i Norvešku.
Statistike ukazuju na to da su za turiste sa istočno-evropska tržišta najpopularija evropska odredišta Grčka i Turska. Treba imati u vidu da, kako bi nadomjestile nedolazak gostiju iz Rusije i Ukrajine, ove i mnoge druge “turističke”zemlje su pokrenule jake marketinške kampanje u cilju promocije ljetnje turističke sezone, navodi novski sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije.
-Zato nam je potrebna još intenzivnija promocija u regionu, prvenstveno u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, i više nego ikada je nužno uspostavljanje tijesne saradnje između lokalne privrede i samouprave. S tim u vezi, Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi će učestvovati na sajmovima turizma u regionu kako bi dali dodatni podstrek promociji našeg grada, a Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije, kao nadležni organ lokalne uprave za planiranje i razvoj turizma, poziva našu biznis zajednicu da se udruže i delegiraju predstavnike koji će sa nama tokom cijele godine na dnevnom nivou pratiti razvoj situacije kako bi pravovremeno i zajedno reagovali na nadolazeće probleme, naglašava Vitomirović.
On dodaje da je iznimno bitno pravilno povezati sve segmente lokalne privrede u cijelinu, što je i cilj ove inicijative i razlog za otvaranje novih kanala komunikacije sa lokalnom samoupravom i ostvarivanja odnosa i saradnje sa državnim organima, organima državne uprave i privrednim subjektima u Herceg Novom.
– Želimo da podstaknemo lokalne privrednike da se udružuju kroz uspostavljanje veza, odnosa i međusobnog dijaloga, ističe Vitomirović.
Uspostavljanje privatno-javnog dijaloga, kao i inputi iz realnog sektora privredeće biti od velike pomoći Sekretarijatu pri identifikaciji prepreka sa kojima se susreće naša biznis zajednica, kako bi kroz konstruktivno i partnersko djelovanje doprinio unaprijeđenju poslovnog ambijenta i investicione klime u Herceg Novom, što je jedan od osnovnih zadataka ovog Sekretarijata.
Iz tog razloga, u narednom periodu će u Opštini biti organizovan sastanak sa svim relevantnim činiocima turističkog odnosno privrednog sektora uopšte, kako bi zajedno preduzeli korake u identifikaciji svih problema i njihovom rješavanju.
Novski privrednici, hotelijeri i ostali ugostiteljski djelatnici, poljoprivrednici i trgovci mogu svoje inicijative, predloge i sugestije slati na mail adresu nenad.vitomirovic@hercegnovi.me, ili na istu adresu zakazati prijem u prostorijama Sekretarijata u vrijeme prijema stranaka, svakog radnog dana od 8 do 11 časova.
