Oktoberfest Lustica Bay -Foto: The Chedi Luštica Bay
Raznolik spektar događaja i iskustava za sva čula u Luštici Bay biće organizovan i tokom jeseni u Marina naselju i Hotelu The Chedi Luštica Bay, gdje će i ovog vikenda početi zanimljiv i svima dobro poznat događaj, a pravi izazov za ljubitelje piva i poznavaoce bavarske kulture i životnog stila.
Drugi The Chedi Octoberfest week biće održan od subote, 25. septembra do nedjelje, 3. oktobra uz, za ovu priliku, posebno kreiran Octoberfest meni u The Spot restoranu na kojem će se od 14 do 17 sati svakoga dana naći čuvene bavarske perece, kobasice, pivo, marinirano meso i riba i mnoštvo drugih đakonija.
„Oktoberfest roštilj meni će biti ponuđen gostima u subotu 25. septembra i 3.oktobra a noć ranije će obilježiti bend svirka. Ovo svojevrsno gastro putovanje na čuveni festival je prvi događaj kojim najavljujemo uzbudljivu jesen, brojne aktivnosti, novu gastro ponudu ali pakete za sve koji će nas posjetiti“, saopštila je Leonarda Dedić, asistentkinja direktora prodaje u hotelu The Chedi Luštica Bay.
Luštica bay
Prema riječima Maše Radulović, menadžerke korporativnih komunikacija, u svijetu ljubitelja piva, odlazak na minhenski Oktoberfest predstavlja pravo hodočašće, pa čak i za cijele porodice, zbog mnoštva sadržaja koji prate festival. „A za nas, kao graditelje jednog novog grada, kreiranje osjećaja pripadnosti i zajedništva, je imperativ. Kod nas će pronaći svoj kutak i oni naklonjeni miru i laganom uživanju, kao i pravi avanturisti. Otvoreni smo za svakoga. Našim gostima i posjetiocima, pored zaista raznovrsne gastronomske i komercijalne ponude, obilja porodičnih događaja i aktivnosti, želimo da ponudimo mjesto u kome će se osjećati kao kod kuće i poželjeti da nam se vrate“, dodala je Radulović.
Luštica Bay u zalivu Trašte u Tivtu ove godine dočekuje posjetioce sa posebnim entuzijazmom i bogatom ponudom, pružajući uživanje za sva čula na jednoj od najljepših destinacija na crnogorskoj obali. Kalendarom događaja predviđene su svakodnevne aktivnosti za sve generacije stanovnika i gostiju Luštice Bay.
Predstavnici tržnih centara i privrednih subjekata koji posluju u okviru njih smatraju da su diskrimisani propisanim mjerama za suzbijanje pandemije, zbog kojih bilježe pad prometa veći od 50 odsto. Ovo je ocijenjeno danas na sastanku u Privrednoj komori, u čijem radu su učestvovali predstavnici Ministarstva zdravlja i Ministarstva ekonomskog razvoja.
– Tražimo da mjere važe jednako za sve. Jedino se, kada je u pitanju trgovina, u tržnim centrima traži jedan od dokaza sadržan u nacionalnoj digitalnoj kovid potvrdi. U tržnim centrima se lako može kontrolisati poštovanje epidemioloških mjera. Tržni centar Delta City od početka afirmiše imunizaciju zaposlenih i građana, i na punktu za vakcinaciju u Delti je imunizovano više od 10.000 ljudi – rekao je Dragan Perišić, Delta City, gdje posluje više od 80 privrednih subjekata, sa oko 1000 zaposlenih.
On je naglasio da mjere moraju biti jasnije definisane.
Mirko Đekić, TC Butiko, ocijenio je alarmantnim što im je od prvog dana stupanja mjera na snagu promet opao više od 50 odsto.
– Neophodno je da nam se omogući normalno funkcionisanje uz poštovanje svih mjera koje važe za druge poslovne subjekte – naglasio je Đekić.
Jadranka Popović, Polino Montenegro, naglašava da je promet u trgovinama šoping mola Delta siti opao i više od 50 odsto.
– Ovo su nesagledive posljedice za nas, jer smo u poslovanju opterećeni velikim troškovima i kreditima. Apelujem na Vladu i Institut za javno zdravlje da sagledaju ozbiljnost našeg problema, jer se ove kompanije nalaze u nezavidnoj situaciji, kako što se tiče pada prometa tako i organizovanja zaposlenih. Smatramo da je potrebno da nadležni razmotre vid pomoći kroz subvencije privrednim subjektima kojima je ograničen rad – rekla je Popović.
tržni centar
Sekretarka Odbora udruženja trgovine Privredne komore Jelena Golubović naglasila je da je ovaj sektor ugrožen, imajući u vidu da u odnosu na isti uporedni period 2019. godine zapošljava oko 8.500 radnika manje, kao i da je zabilježeni pad prometa u 2020. u trgovini na malo od 16,8 odsto uticao na veliki broj privrednih subjekata kojima treba vremena da se od toga oporave.
– Privredna komora od početka vakcinacije u Crnoj Gori radi na afirmaciji imunizacije kao i njene članice koje su u više navrata organizovale vakcinaciju zaposlenih – istakla je Golubović, dodajući da su privredni subjekti na sastancima u ovoj poslovnoj asocijaciji uvijek naglašavali da su za dosljedno poštovanje i kontrolu mjera, ali da im se ne ograničava rad.
Tamara Pajković, Mall Of Montenegro, istakla je da 70 privrednih subjekata koji tamo posluje zapošljava 400 radnika, te da mjere ugrožavaju njihovih 400 porodica.
– Nadamo se da ćete prilikom donošenja novih mjera uzeti u obzir zahtjeve privrede – kazala je Pajković.
Jelena Đurić, TC „Kamelija“ saglasila se da je evidentan pad posjeta tržnim centrima i izrazila očekivanje da će sastanak u Komori rezultirati konkretnim rješenjima.
Aleksandar Sekulić, generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja naglasio je da se više od 90 odsto ljudi zarazi u zatvorenom prostoru, te da je neophodno rigorozno primjenjivanje mjera. Pozvao je privrednike da učestvuju u afirmaciji imunizacije zaposlenih i stanovništva.
– Nemojte posmatrati situaciju kao pad vašeg prometa. Vaš promet je 100 odsto veći nego što bi bio da ste u lockdown-u – rekao je Sekulić.
Naglasio je da Ministarstvo odavno najavljuje uvođenje digitalnog kovid sertifikata i rigoroznijih mjera za suzbijanje pandemije.
On smatra da bi bilo od značaja da je potrebno da se svi uključe u proces afirmacije imunizacije. Iskazao je spremnost Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da obezbijede brze antigenske testove za zaposlene u tržnim centrima koji imaju namjeru da se vakcinišu ili su primili jednu dozu vakcine. Pozvao je Privrednu komoru da dostavi okviran broj takvih radnika, kako bi se uvidjelo da li postoje odgovarajuće količine testova za njihovo testiranje.
Milena Jovetić, načelnica Direkcije za regionalni razvoj Ministarstva ekonomskog razvoja istakla je značaj Komore u kreiranju mjera podrške privredi. Iskazala je spremnost Ministarstva da sasluša zahtjeve poslovne zajednice i da razmotri zahtjeve za subvencije ukoliko ne dođe do revidiranja mjera.
Dragan Janjević, Donator, pitao je da li postoji mogućnost da se mjere revidiraju, na način da se smanji dozvoljeni broj posjetilaca tržnih centara, ali bez kovid potvrda.
– Ovo nije borba za profit, već za ekonomski i zdravstveni opstanak. Pomozite nam da opstanemo, dajte nam šansu – apelovao je on.
Zaključeno je da buduće mjere moraju biti jasno definisane uz prethodnu konsultaciju sa privredom. Ukoliko ne dođe do revidiranja mjera, potrebno je razmotriti subvencije zarada za zaposlene u samoizolaciji i oboljele od kovida, kao i za one privredne subjekte kojima je mjerama ograničen rad.
Konzorcijum koji čine kompanije Novi Volvox i Leitner nastavili su pregovore sa Vladom u vezi s potpisivanjem ugovora o koncesije za izgradnju žičaru Kotor – Lovćen, rečeno je “Vijestima” zvanično u kompaniji Novi Volvox.
Tender za dodjelu koncesije za izgradnju žičare raspisalo je 6. juna prošle godine nekadašnje Ministarstrvo turizma i održivog razvoja (MORT), a konzorcijum koji čine podgorička i italijanska firma je bio jedini ponuđač. Bivša Vlada je početkom avgusta prošle godine zadužila MORT da počne pregovore o zaključenju ugovora o koncesiji, ali taj posao nekadašnja izvršna vlast nije završila.
Kako pišu Vijesti čekaju na odgovore od Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) u vezi nastavka pregovora
”Konzorcijum Leitner – žičara ‘Kotor 1350’, čiji je Novi Volvox član i lokalni partner na projektu, izabran je na tenderu za izgradnju žičare Kotor – Lovćen. Radi se o projektu od izuzetnog značaja za Crnu Goru, posebno za njenu turističku ponudu. Investicije ove vrste i kompleksnosti, a posebno iznosa za realizaciju, važne su za svaku zemlju. Pregovori sa Vladom su nastavljeni. Posvećeni smo njihovom uspješnom završetku, pa se nadamo da će i ugovor biti potpisan u najskorije vrijeme”, kazali su u ovoj kompaniji.
Iz ove kompanije su kazali da je konzorcijum Leitner – žičara “Kotor 1350” vrlo zainteresovan za realizaciju ovog projekta i da će uložiti svu svoju ekspertizu investirajući 24,2 miliona eura, kako bi ovaj projekat doprinio unapređenju dalje prepoznatljivosti Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije.
”Uvjereni smo da će žičara biti sama po sebi nova turistička atrakcija, koja će izazivati veliko interesovanje turista i naših građana, imajući u vidu da spaja najljepše predjele, crnogorske planinske i primorske prirodne ljepote. Specifičnost ovog projekta je i u tome što se realizuje u dvije opštine – u opštini Kotor, gdje se nalazi polazna stanica kao i dio stubova, i u opštini Cetinje, gdje je planirana izlazna stanica sa pratećim sadržajima.
S obzirom na to da su ove dvije opštine nezaobilazna destinacija svakog turiste koji posjeti Crnu Goru, vjerujemo da će žičara doprinijeti daljem promovisanju naše zemlje i njene ponude”, kazali su u kompaniji Novi Volvox.
Rok izgradnje žičare je 12 mjeseci od sticanja neophodnih pretpostavki za početak izgradnje, a rok za izradu pratećih sadržaja projektovan je na maksimalnih 36 mjeseci, s tim što konzorcijum smatra, kako su naveli, da se i ovi sadržaji mogu završiti u roku od godinu dana.
Izgradnja ove žičare se pominje 20-ak godina, najčešće u predizbornim kampanjama.
Lokacija koncesije za izgradnju žičare Kotor – Lovćen određena je Prostornim planom posebne namjene za NP Lovćen. Predviđena koncesija za ovaj projekat je 30 godina, od datuma ispunjenja preduslova predviđenih u nacrtu ugovora o koncesiji. Taj period uključuje i vremenski period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na jednu godinu, kao i operativni period u trajanju od preostalih 29 godina.
Prema analizi koncesionog dokumenta, koje je uradio nekadašnji MORT, ulaznice za vožnju žičarom bi koštale 15 i 20 eura, a ukupni godišnji prihod za sedam mjeseci, koliko bi radila žičara, iznosio između 3,7 i 4,7 miliona.
Na tender koji je početkom juna raspisao MORT mogao se prijaviti ponuđač koji je za posljednje tri fiskalne godine imao prosječnu pozitivnu dobit koja nije manja od pet miliona eura, kapital pet miliona eura i prosječni promet od najmanje 100 miliona.
Uslov je bio i da ponuđač (ili član konzorcijuma) ima ili je zaključio ugovor o konzorcijumu s licem koje ima iskustvo u izgradnji i opremanju najmanje jednog operativnog sistema žičare koji je izgrađen u posljednjih pet godina.
Planirana trasa žičare počinje od lokaliteta Dub, koji se nalazi na periferiji grada Kotora (u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor s Tivtom) i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen.
Minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje iznosi 18 miliona eura, a minimalni iznos koncesione naknade je 15 odsto od ostvarenog profita na godišnjem nivou. Svi objekti i oprema nakon isteka perioda koncesije prelaze u vlasništvo države.
Kapacitet 1.000 putnika po satu
Iz kompanije Novi Volvox su kazali da je žičara kompleksan projekat koji počinje od lokaliteta Dub, koji se nalazi na periferiji Kotora i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.350 metara nadmorske visine.
”Visinska razlika između polazne i krajnje stanice će biti 1316 metara. Žičara će biti dugačka nešto preko 3.900 metara, a imaće 20 stubova. Projektovani kapacitet je 1.000 putnika po satu, a žičara će imati 40 gondola u koje može stati po deset osoba. Sva oprema žičare biće proizvedena od renomiranog svjetskog proizvođača sistema žičara Leitner, kao i sistem upravljanja žičarom”, kazali su iz kompanije novi Volvox.
U sklopu projekta, planirani su i određeni prateći sadržaji – suvenirnice, parking prostori i restoran sa vidikovcem na izlaznoj stanici Kuk.
Izvršni direktor tvrtke Moderna Inc Stéphane Bancel smatra da će pandemija koronavirusa završiti za godinu dana, s obzirom na to da povećana proizvodnja cjepiva osigurava globalne zalihe, rekao je švicarskim novinama Neue Zuercher Zeitung.
“Ako pogledate širenje proizvodnih kapaciteta u industriji tijekom posljednjih šest mjeseci, do sredine sljedeće godine trebalo bi biti dostupno dovoljno doza da se svatko na ovom svijetu može cijepiti. Boosteri bi također trebali biti mogući do potrebnih mjera”, rekao je novinama u intervjuu.
Cijepljenje će uskoro biti moguće čak i za novorođenčad, rekao je.
“Oni koji se ne cijepe, imunizirat će se prirodno, jer je delta varijanta vrlo zarazna. U ovom slučaju ćemo završiti sa situacijom koja je slična situaciji gripe. Ili se možete cijepiti i imati dobru zimu. Ili se ne cijepiti i riskirati da se razbolite i možda završite i u bolnici.”
Na pitanje znači li to povratak u normalu u drugoj polovici godine, rekao je: “Od danas, za godinu dana, pretpostavljam.”
Bancel je rekao da očekuje da vlade odobre booster cjepiva za ljude koji su već cijepljeni jer rizični pacijenti koji su cijepljeni prošle zime “nedvojbeno” trebaju osvježenje.
Njihovo booster cjepivo ima pola od originalne doze cjepiva, što znači da će ih više biti dostupno.
“Volumen cjepiva je najveći faktor ograničenja. S pola doze, imali bismo 3 milijarde doza dostupno širom svijeta za nadolazeću godinu umjesto samo 2 milijarde”, rekao je.
Sastav booster doze ostaje isti kao kod originalnog cjepiva za ovu godinu jer Moderna nije imala dovoljno vremena da ga promijeni.
“Trenutno testiramo cjepiva optimizirana za delta varijantu u kliničkim testiranjima. Ono će činiti bazu booster cjepiva za 2022. godinu. Također isprobavamo delta plus beta, sljedeću mutaciju za koju znanstvenici vjeruju da je moguća.”
Moderna može koristiti postojeće proizvodne linije za nove varijante kao i za originalno cjepivo protiv covida-19. Cijena cjepiva ostat će ista, rekao je.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3.862 uzorka na novi koronavirus.
Potvrđena su 483 nova slučaja infekcije.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije koronavirusa po opštinama:
Podgorica 162
Nikšić 57
Budva 38
Bar 36
Berane 27
Bijelo Polje 25
Danilovgrad 21
Cetinje 20
Herceg Novi 15
Ulcinj 15
Pljevlja 15
Tuzi 9
Tivat 8
Kotor 7
Andrijevica 7
Rožaje 6
Plav 5
Petnjica 3
Kolašin 2
Žabljak 2
Mojkovac 1
Plužine 1
Šavnik 1
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno pet smrtnih ishoda iz sljedećih opština: Podgorica (4) i Budva (1).
Među preminulima najmlađi je imao 64 a najstariji 87 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.879.
Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 8.104.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 539 pacijenata.
Direkcija za investicije Opštine Tivat nastavila je radove na izgradnji prve faze lungo mare šetališta i uređenja obale na Belanima.
Radovi koje izvodi kompanija MCG iz Podgorice, obavljaju se na dijelu trase šetališta od ponte Petkovića na istoku, zapadno prema plaži Belane.
Direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Budimir Cupara (NP) kazao je da su radovi na Belanima nastvaljeni čim je aktulna gradska NP-BF-GB uprava uspjela da stabilizuje finansijsko stanje u gradskoj kasi, a koju je prethodna DPS-SD-HGI vlast Tivta ostavila u katastrofalnom stanju i sa višemilionskim dugovima. Čim je u gradski budžet počelo pristizati nešto više svježeg novca od naplate komunalija od investitora koji grade nove objekte po Tivtu, Opština je nastavila i sa proteklih mjeseci zbog besparice, maltetne potpuno zamrznutim ulaganjima u izgradnju javnih objekata i nove infrastrukture.
Tako je nastavljena i gradnja šetališta i uređenje obale na Belanima, a prema riječima Cupare u ovoj fazi poslova završiće se armirano betonski radovi, radovi na hidrotehničkim instalacijama- atmosferska i jedan dio fekalne kanalizacije, dio cjevovoda, radovi na postavljanju kablova za električne instalacije, odnosno instalacije slabe struje, telekomunikacije, instalacije javne rasvjete i postavljanje razvodnih ormara za napajanje objekata i napajanje ormara za javnu rasvjetu.
Tivat foto Opština Tivat
On je najavio da će se do kraja godine, izvoditi i radovi na preostale tri dionice budućeg lungo mare šetališta na Belanima, a oni predviđaju izgradnju potpornih zidova i određenih elemenata koji su potrebni za rekonstrukciju mula. Šetalište je inače, ukupne dužine oko 400 metara, a obuhvata potez od mula kod kuće Faža na zapadu pa sve do žičane ograde na samom istočnom kraju, prema kompleksu Župa.
Vrijednost preostalih radova koji su planirani da se završe do kraja ove, odnosno početkom naredne godine, iznose 111.873,61 eura.
Time će se završiti prva faza objekta vrijedna ukupno 499.800 eura a koja je započeta u septembru 2019., pa lani prekinuta zbog pandemije koronavirusa i besparice u gradskoj kasi Tivta. Do sada su inače, na Belanima izvedeni poslovi vrijedni skoro 388 hiljada eura, a taj iznos je i isplaćen izvođaču.
Druga faza radova na Belanima procijenjene vrijednosti million eura, podrazumijeva izgradnju kafeterije- vidikovca, otvorenog mandraća- bazena sa dvije ponte i plažnog objekta. Opština Tivat je te radove kandidovala za finansiranje kapitalnih projekata za narednu godinu kod Ministarstva finansija iz državnog kapitalnog budžeta.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja prihvatilo je zahtjev Odbora direktora kompanije Luka Kotor da se ta firma odlobodi plaćanja fiksne koncesione naknade za period trajanja zabrane uplovljanja brodova u tu luku tokom 2020.godine, kao i da se odloži plaćanje koncesionih obaveza za 2021 godinu.
Potvrdio je to danas Odbor direktora Luke Kotor kojim predsjedava Ljiljana Popović-Moškov (URA).
Luka Kotor bila je izuzetno pogođena mjerama na suzbijanju pandemije koronavirusa koje je lani sprovodila bivša DPS-om predvođena Vlada, a koja je sredinom marta uvela zabvranu uplovljavanja u crnogorske luke svih brodova na kružnim turističkjm putovanjima i jahti. Zabrana je kada su jahte u pitanju, poslije nekoliko mjeseci relaksirana, ali su kruzeri i njihove klasične operacije dovođenja putnika, ostali u najvećoj mjeri zabranjeni duže od godinu dana. Uz pogubne efekte koje je pandemija koronavirusa generalno, tokom 2020. i 2021. uzrokovala u svjetskoj kruzing industriji, ovo je učinilo da Kotor skoro potpuno ostane bez očekivanih dolazaka kruzera. Prije izbijanja pandemije lani je inače, bilo planirano i u najvećoj mjeri potžvrđeno uplovljavanje čak 500 kruzera u luku Kotor, međutim zbog vanrednih epidemioloških okolnosti i politike zatvaranja zemlje koju je sprovodila bivša DPS-om predvođena vlast, u Kotor je lani uplovilo samo 7 brodova, a ove godine do sada je Luka Kot0or imala samo 30-tak dolazaka, mahom manjih kruzera.
“Odbor direktora , je od imenovanja u aprilu mjesecu 2021.godine postavio sebi kao najvažniji i najprioritetniji zadatak pregovore sa nadležnim ministarstvima u Vladi, a vezan za ogromna finansijska opterećenja koje našem Društvu stvaraju dvije fiksne koncesione naknade (za prvenstvenu koncesiju i za pilotažu). Ove naknade ukupno iznose 500.000 eura na godišnjem nivou i koje bez posledica po opstanak Društva, jednostavno ne mogu biti izmirene”- saopštio je menadžment te kompanije koja je u većinskom vlasništvu Opštine Kotor.
Kruzer EURODAM prošle sedmice u Kotoru – foto S.L.
Predsjednica Odbora direktora Ljiljana Popović-Moškov precizrala je da su proteklih mjeseci vodili intezivne pregovore sa resornim Ministarstvom kapitalnih investicija, kao i sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja.
“Naš zahtjev je bio oslobađanje navedenih naknada za period trajanja zabrane uplovljanja plovila u našu luku, kao i jedan period prolongiranja njihovog plaćanja, kako bi se stvorili preduslovi za finansijsku konsolidaciju „Luke Kotor” A.D., koja je prijeko potrebna usled štete u poslovanju koju smo pretrpjeli u 2020. godini, ali i u ovoj 2021. U luku Kotor je tokom 2020.godine uplovilo sedam brodova, a ove godine imamo oko 30-tak uplovljavanja. Ako se zna da su pomenuti Ugovori i određivanja fiksnih koncesionih naknada rađeni na pretpostaci uplovljavanja od blizu 500 brodova, jasno smo kao argumentaciju naveli da su isti jednostavno neodrživi i da su se okolnosti drastično promijenile te da iste treba izmijeniti i korigovati”- kazala je Popović-Moškov.
Istakla je da su takvi zahtjevi menadđžmenta konačno juče prihvaćeni od Ministarstva finansija i socijalnog staranja koje je uputilo dopis Ministarstvu kapitalnih investicija “kojim nas oslobađaju plaćanja obje fiksne koncesione naknade za period trajanja zabrane uplovljanja plovila u našu luku, kao i da se odloži plaćanje obaveza za 2021 godinu, uz obavezu izrade Aneksa oba Ugovora u skladu sa novonastalim okolnostima.”
Projekat “Bravo Bravissimo” je projekat koji finansira Evropska zajednica, a čiji je cilj oživljavanje nasljeđa Rossinijeve opere povezujući je sa modernim oblicima umjetnosti poput pozorišta, muzike, dizajna, kuvanja i promovisanjem kulturnog nasljeđa kao izvora inspiracije za umjetničko ko-stvaralaštvo i inovacije.
Za potrebe realizacije projekta raspisan je poziv mladim umjetnicima (starosti između 23 i 30 godina) koji je otvoren do 15. oktobra 2021. godine. Potrebni su sljedeći umjetnici: 1 operski pjevač – bas bariton i instrumentalisti: 2 violine, 1 viola i 1 violončelo. Za odabrane umjetnike obezbijeđena je finansijska podrška od 1.000 €, plus plaćanje svih troškova putovanja i smeštaja tokom međunarodnih putovanja.
„Bravo Bravissimo“ koristi mladim umjetnicima pružajući im jedinstvenu priliku profesionalnog napretka i podrške lokalne zajednice, sa posebnim naglaskom na aktivno uključivanje mladih. Odabrani mladi umjetnici će učestvovati u zajedničkom, umjetničkom procesu punih 12 mjeseci, koliko traje projekat za razvoj ove opersko-pozorišne predstave u kojoj će ponovo oživjeti najznačajnije partiture iz čuvenih Rosinijevih djela.
Partneri na projektu su JU Kulturni centar “Nikola Djurkovic” Kotor (Crna Gora), Association Des Agences De La Democratie Locale (Francuska), Municipio De Lousada (Portugal) i Theatro Aeroploio – Ena Theatro Giapiadia (Grčka), a nosilac čitave ideje je Udruženje Societa Musicale Orchestra e Coro San Marco iz Italije.
Prestižni francuski magazin Le Figaro objavio je članak o Crnoj Gori kao atraktivnoj turističkoj destinaciji koju vrijedi posjetiti, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
“Novinari ovog magazina, koji su u organizaciji Nacionalne turističke organizacije boravili u studijskoj posjeti Crnoj Gori, u članku nisu krili oduševljenje našom zemljom.
U članku se između ostalog navodi: Njena obala je jedna od najsjajnijih na Mediteranu, dok se na sjeveru mogu naizmjenično pronaći divlja jezera, duboki kanjoni i netaknuti vrhovi.
Ono što posebno ističu jeste da je naša zemlja ima veliki broj pravoslavnih i katoličkih crkvi, kao i džamija i da je Crna Gora u stvari jezgro Balkana pod suncem.
Bokokotorski zaliv je predstavljen kao predio nestvarne ljepote i mješavina jezera u Švajcarskoj, norveških fjordova i venecijanske lagune. Osim toga, u članku se navodi, da u tom predjelu svaki ćošak na ulici predstavlja jednu stranu istorije i da se uticaj Venecijanske Republike i njihova elegancija može pronaći na cijeloj crnogorskoj obali.
Novinari su bili impresionirani Skadarskim jezerom, brojem i vrstama ptica koje se na njemu nalaze, kao i okolnim selima i njihovim načinom života. Poseban utisak na njih je ostavila Pavlova strana i pogled koji se pruža sa tog dijela, koji su nazvali Amazon Balkana”, piše u saopštenju.
Skadarsko jezero
Njihovu priču završavaju Prokletijama. Dolaskom u dolinu Grebaje uočili su očaravajući alpski pejzaž, sa livadama punim cvijeća i impresivnim vrhovima.
Svojom ljepotom i vrhovima sa oštrim grebenima, koji stoje uspravno prema nebu izdvajaju se Volušnica i Talijanka, a ukoliko se odvažite da krenete u osvajanje ovih vrhova obavezno koristite pomoć vodiča, preporučuju čitaocima, navodeći da ih ne treba zavarati činjenica da je Crna Gora teritorijalno mala zemlja”, piše u saopštenju.
Pravo je čudo kako je ova mala zemlja zapravo toliko velika, a njena kompaktna geografija nudi beskrajne horizonte, zaključuje se na kraju teksta.
Gimnazija Kotor priključila se inicijativi Evropske komisije pod nazivom Evropska nedelja sporta, čiji su osnovni ciljevi usmjereni na promociju sportske i fizičke aktivnosti koja je namjenjena svima, bez obzira na starost, fizičku spremnost ili bilo koju drugu karakteristiku pojedinaca, kao i da podstakne građane da svakodnevno budu aktivni i usvoje zdrave stilove života.
Shodno planirananom, predviđene su sljedeće aktivnosti:
-u četvrtak 23.09. 2021. godine učenici trećeg i četvrtog razreda Gimnazije Kotor, zajedno sa svojim profesorima popeće se uz kotorske bedeme do tvrđave San Đovani;
– u petak 24. 09. 2021. god. održaće se kros za učenike prvih i drugih razreda Gimnazije Kotor na potezu od Instituta za biologiju mora do Mjesne zajednice u Dobroti;
– za subotu 25.09. 2021.god. planirana je biciklistička tura za zaposlene u JU Gimnazija Kotor donjim putem u Dobroti.
