Požari i rekordan talas vrućine duž Evrope

0
Požari i rekordan talas vrućine duž Evrope
šumski požar

Gotovo petsto vatrogasaca bori se s vatrenom stihijom u naselju Penteli, sjeveroistočnom predgrađu Atine. Plameni jezici nezaustavljivo gutaju sve pred sobom – gore kuće i automobili. Više od šesto stanovnika moralo je napustiti dom, a evakuisani su i pacijenti i osoblje dvije dječje bolnice.

– Moja je kuća u plamenu. Vatrogasci su učinili sve što su mogli. Dali smo im ključeve da uđu u kuću, ali vatra se proširila u svim smjerovima, rekla je Eftychia Alvanou, stanovnica Pentelija.

Vatrogascima pomažu kanaderi i helikopteri, ali gašenje otežavaju visoke temperature i jak vjetar.

– Ovo je jedan od najvećih požara s kojim sam se suočio. Riječ je o velikom i nepristupačnom području, punom zapaljivog materijala, a i vjetar je veoma snažan, poručio je pripadnik dobrovoljne vatrogasne jedinice Fotis Hatzifotis.

Nakon što su rekordne temperature pale za petnaestak stepeni, francuski vatrogasci napokon su stavili pod nadzor dva velika požara na jugozapadu zemlje. U regiji Gironde u sedam dana izgorelo je više od dvadeset hiljada hektara šume, a evakuisano je gotovo četrdeset hiljada stanovnika.

– Poharano je golemo područje. Riječ je o najmanje dva požara, a svaki od njih zahvata površinu veću od one koju inače gasimo tokom cijelog ljeta, naglasio je Eric Pitault, vatrogasna jedinica Girondea.

Vatrogascima su u pomoć pritekli i lokalni stanovnici, nastojeći obraniti svoje domove i posjede.

– Zalili smo teren s obje strane ceste kako se vatra ne bi rasplamsala, rekao je poljoprivrednik Jerome Massignani.

– Vatrogasci rade izvanredan posao. Oni su heroji. Plameni jezici bili su visoki poput stabala bora i došli su dvadeset metara od moje kuće. Vatrogasci su spasili moj dom i moje životinje, kazao je stanovnik Balizaca Ernest.

Te sreće nisu bili ovi stanovnici predgrađa istočnog Londona. Njihovi su domovi juče nestali u plamenu.

– Jutros sam shvatio – nemamo ništa, sve je izgorjelo. Zahvalni smo Bogu što smo svi živi i što niko nije povrijeđen, dodao je stanovnik Wenningtona Timothy Stock.

Vatrogasci su cijelu noć nastojali obuzdati požare, koji su buknuli tokom najtoplijeg dana u britanskoj istoriji s temperaturama višim od 40 stepeni.

Prekinute su brojne željezničke linije jer je vatra oštetila tračnice i nadzemne vodove.

– Juče su vatrogasci imali najviše posla od Drugoga svjetskog rata. Obično prime oko 350 poziva na dan, kada je gužva oko petsto, a juče su ih primili više od 2600, naglasio je gradonačelnik Londona Sadiq Qhan.

Predstavljanje književnog opusa Enesa Halilovića u Kotoru

0

Predstavljanje književnog opusa Enesa Halilovića u Kotoru

JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor i Gradska biblioteka i čitaonica organizuju u petak 22. jula u Atrijumu Kulturnog centra predstavljanje opusa književnika Enesa Halilovića. Sa autorom će razgovarati docent dr Jelena Knežević

Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru. Autor je zbirki poezije: “Srednje slovo”, “Bludni parip”, “Listovi na vodi”, “Pesme iz bolesti i zdravlja”, “Zidovi” i “Bangladeš”; zbirki priča: “Potomci odbijenih prosaca”, “Kapilarne pojave” i “Čudna knjiga”; drama: “In vivo” i “Kemet”, romana: “Ep o vodi”, “Ako dugo gledaš u ponor” i “Ljudi bez grobova“. Osnovao je književni časopis “Sent” i književni web časopis “Eckermann”.

Priče, poezija i drame Enesa Halilovića objavljene su u zasebnim knjigama na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom i bugarskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, njemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, bjeloruski, jermenski i latinski jezik. Dobitnik je nagrada: Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, „Meša Selimović“, „Branko Miljković“, „Đura Jakšić“, „Ahmed Vali“, „Stevan Sremac“, „Zlatno slovo“, “Vitalova nagrada” a za urednički rad u Sentu dobio je nagradu „Sergije Lajković“.

Po romanu “Ako dugo gledaš u ponor”, Zlatko Paković režirao je istoimenu predstavu, a po knjizi poezije “Zidovi” urađeni su istoimeni film i predstava u režiji Mitra Belojice.

Istraživački projekt u Splitu: u more pušteno stotine hiljada hobotnica

0
Istraživački projekt u Splitu: u more pušteno stotine hiljada hobotnica
HOBOTNICA VELIČINE 32 MM
PERO UGARKOVIĆ/INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO

Splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji s Hrvatskim savezom za športski ribolov na moru započeo je istraživanje mogućnosti uzgoja ranih razvojnih stadija hobotnice za potrebe repopulacije.

U sklopu istraživanja, u more je pušteno više stotina hiljada jedinki ličinki hobotnice. Kroz sljedećih godinu dana procijenit će se uspješnost probnog poribljavanja kao i površina obitavanja puštenih jedinki.

Hobotnica je naš najveći i najpoznatiji glavonožac koji se oduvijek koristio za prehranu. Kako je opadao ulov riba, glavonošci su se počeli intenzivnije iskorištavati pa im je porasla i vrijednost.

Danas su hobotnice, zbog značajne potražnje, izložene intenzivnoj eksploataciji. Izlovljavaju ih gotovo svi, od športsko-rekreacijskih do profesionalnih ribara. To neminovno dovodi do prorjeđivanja staništa hobotnica. Rezultat toga nije samo manjak hobotnica za ljudsku potrebu već i narušen ekosustav u kojem hobotnica ima važnu ulogu.

Održivost populacija hobotnica može se ostvariti smanjenjem potražnje za njezinim mesom ili strogom regulacijom i povećanom kontrolom pri izlovu. No ako nije moguće ostvariti održivost na takav način ono što se također može razmatrati je i poribljavanje ili repopulacija.

Preliminarna opažanja upućuju na tu mogućnost stoga je Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji sa Hrvatskim savezom za športski ribolov na moru pokrenuo istraživanje kojim bi se trebao definirati tehničko–tehnološki model uzgoja ranih razvojnih stadija hobotnica te pronašao najbolji model koji će garantirati uspješnost poribljavanja.

– Puštanje paraličinki hobotnica u more je zapravo ponavljanje preliminarnog istraživanja započetog u ljeto 2019. godine koje zbog pandemije Covida nije privedeno kraju – napomenuo je dr. Leon Grubišić, voditelj Laboratorija za akvakulturu splitskog Instituta.

– Uz pomoć jednog sportskog ribolovca, prije pandemije našli smo dvije jedinke na otoku Čiovu koje su bile puštene iz našeg Laboratorija kao paraličinke stare svega nekoliko dana, no ove godine se nadamo dobiti puno preciznije rezultate – dodao je dr. Grubišić

Prije provedbe pokusa procijenjeno je stanje naselja hobotnica na širem području zahvata te osiguran roditeljski stok koji se mrijestio u kontroliranim uvjetima.

– Hobotnice bezbrižno žive i ležu jajašca u našim bazenima, vrijeme inkubacije je oko 4 tjedna. Za to vrijeme, kao u prirodi, izležu se i ličinke raka žbirca te postaju hrana tek izvaljenim hobotnicama. Ovim pokusom istraživali smo načine ishrane mladih hobotnica ličinkama rakova i artemijama. U prirodi 1% ličinki hobotnica preživi ličinačku fazu, ovim pokusom očekujemo da bi taj postotak mogao biti veći – rekao je dr. Grubišić.

Dr. Tanja Šegvić Bubić, viša znanstvena suradnica u Laboratoriju za akvakulturu pojasnila je kako može prepoznati da je hobotnica u divljini upravo beba puštena iz Instituta.

– Kako nije moguće staviti vidljivu oznaku na hobotnice kojom bi ih se moglo prepoznati godinu dana od puštanja, izvršili smo genotipizaciju roditelja i paraličinki hobotnica s mikrosatelitnim biljezima. Uzorkovanjem biološkog materijala divljih jedinki i analizom DNA možemo utvrditi roditeljske vezu s hobotnicama iz naših bazena – pojasnila je dr. Šegvić Bubić.

Puštene hobotnice trebale bi se nastaniti narednih godinu dana u široj okolici Splita gdje će postati dio divlje populacije. Djelatnici Instituta ronjenjem će pokušati pronaći što više hobotnica te ih uzorkovati neagresivnim metodama.

No da bi rezultati bili što kvalitetniji Institut i HŠRM nadaju se pomoći ribolovaca koji će loviti hobotnice. Upravo dvije ulovljene hobotnice pronađene na Čiovu 2019. godine genetski su se podudarale s jedinkama puštenim na Marjanu 6 mjeseci ranije.

– Znamo da će mnogi ribolovci loviti hobotnice na splitskom području pa ih ovim putem pozivamo na suradnju. Prije nego budu išli u ribolov objasniti ćemo im kako uzorkovati vrlo mali komadić hobotnice koju su ulovili za potrebe DNA analize – dodala je dr. Šegvić Bubić.

Air Montenegro povećao broj letova na liniji Tivat-Beograd

0
Air Montenegro povećao broj letova na liniji Tivat-Beograd
Air Montenegro

Nacionalna avio kompanija Air Montenegro povećala je broj letova na liniji Tivat-Beograd na 16 sedmično.

Kako prenosi portal Zamaaero, Air Montenegro će na toj realaciji svakodnevno imati dva leta, a po tri četvrkom, petkom i subotom.

Jedan let obavljaće se utorkom.

Bronzana nagrada Green Destinations procesa za Tivat

0
Bronzana nagrada Green Destinations procesa za Tivat
Tivatska ostrva

Turistička organizacija Tivat, kao prva destinacija u Crnoj Gori koja je pristupila programu Green Destinations, redovno sprovodi aktivnosti koje će uticati na efikasnije upravljanje destinacijom kroz unaprjeđenje kvaliteta prateći globalne standarde GSTC-a (Globalnog savjeta za održivi turizam) implementiranim kroz kriterijume Green Destinations, kao akreditovane organizacije.

U okviru pomenutih aktivnosti Turistička organizacija Tivat je imala zadatak da tokom proteklog perioda izvijesti o 100 traženih kriterijuma, a potom je uslijedila revizija istih. Tivat kao aplikant je, nakon revizije i evaluacije od strane Green Destinations komisije za sertifikaciju, uspješno postigao status Green Destinations Bronze Award. Tim dostignućem, Tivat je i prva destinacija na Zapadnom Balkanu (WB6) koja je dostigla ovaj nivo. Tivat je od 2020. godine radio na razvoju i izvještavanju, te je sa dvije priče dobre prakse (Tivatska Solila i TransformaTivat) dobio globalno priznanje u okviru takmičenja Top 100, posvećeno primjerima dobre prakse

U procesu evaluacije destinacije bodovi se dodjeljuju na osnovu svih dostavljenih kriterijuma prema Green Destinations standardima, koji su podijeljeni u 6 tema te se uzima prosjek istih i definiše nivo nagrade. Tivat je sa prosječnom ocjenom 6,7 u 6 kategorija na skali od 1 do 10 nagrađen bronzom, koja se dobija ukoliko je ukupan skor veći od 5,9.

Nagrade za predsertifikaciju izdaju se na period od dvije godine i zahtijevaju reviziju na licu mjesta svake 4. godine, a desk reviziju (reviziju bez dolaska u destinaciju) svake 2. godine. Sertifikacija važi za period od 3 godine i svaka trogodišnja provjera će biti na licu mesta. U ovom slučaju, za Tivat je izvršena desk revizija od strane više revizorke Tine Hedi Zakonjšek iz Slovenije.

Destinacija je postigla najvišu ocjenu u temi Socijalno blagostanje 8.1, dok je u temi Kultura i tradicija ocijenjena sa 8.0. Najniži rezultat 4.7 je dodijeljen za temu Poslovanje i ugostiteljstvo, uz savjet destinaciji da podstakne podizanje svijesti među predstavnicima turističkog sektora kada su u pitanju teme održivosti poput monitoringa, smanjenja potrošnje električne energije, smanjenja potrošnje vode, plastičnog otpada i sl.

Kao neki od važnijih kriterijuma na kojima treba raditi u narednom periodu kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou ističe se upravljanje otpadom (monitoring, smanjenje, odvajanje i reciklaža otpada), monitoring ekonomskih uticaja (koji podrazumijeva da se uspješnost sezone ne mjeri brojem turista i ostvarenih noćenja već praćenjem i indikatora kao što su potrošnja turista, zaposlenost, investicije itd.), upravljanje klimatskim promjenama, upravljanje rizicima vezano za zaštitu životne sredine. Ovo su samo primjeri indikatora razvoja koji moraju biti riješeni na nacionalnom i implementirani na lokalnom nivou, a koje je potrebno unaprijediti i u procesu pristupanja EU.

“Budući da je ovo prva revizija, destinacija je dobro obavila posao u implementaciji održivosti u svom poslovanju i izvještavanje o 100 kriterijuma. Destinaciji se savjetuje da slijedi uputstva i preporuke iz ovog revizorskog izvještaja za poboljšanje rezultata u budućnosti”, riječi su revizorke Zakonjšek. Stoga će sljedeći korak biti završetak akcionog plana za naredne dvije godine kako bi tim opštine Tivat, javnih institucija i privrede koji je radio na ovim kriterijumima u prethodnom periodu, imao jasnu mapu puta za rad na tim poboljšanjima.

Postoje brojni benefiti kod destinacija učesnica u programu GD sertifikacije, naročito onih koje su dobitnici određenih priznanja, a najznačajniji su: 1) postati kredibilno konkurentniji u svim aspektima održivosti, što se takođe mora posmatrati kao zadatak u ekološkoj državi; 2) marketinške pogodnosti koje funkcionišu u skladu sa svjetskim trendovima rastuće potražnje za istinski održivim destinacijama i iskustvima; 3) razmjena iskustava i umrežavanje sa turističkim destinacijama širom svijeta.

Novih 769 slučajeva koronavirusa, aktivna 4.454

0
dnevni presjek 19.7

 

Tokom posljednja 24 sata u Crnoj Gori od posljedica kovida-19 preminula je jedna osoba, a registrovano je 769 novih slučajeva koronavirusa.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) saopšteno je da je analizirano 2 036 uzoraka.

Prijavljen je oporavak kod 583 pacijenata, a trenutno su aktivna 4.454 slučaja.

Tradicionalna  fešta – “Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva“ 20. jula

0
Tradicionalna  fešta – “Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva“ 20. jula
Gornji Stoliv / foto TO Kotor

Tradicionalna  fešta – Gornji Stoliv 20.7.2022. “Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva“


Tradicionalna fešta proslave zaštitnika Stoliva Sv.Ilije održava se  decenijama   u Gornjem Stolivu  gdje je i istoimena crkva. Taj dan je bio povod da Stolivljani, te ostali Bokelji , kao i turisti posjete  Gornji Stoliv i da uživaju u druženju uz čašćenje , kao i uz prigodnom   programu.

Ove 2022. NVO Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva će organizovati kulturno-zabavni program na dan sv.Ilije  20. jula 22. sa početkom u 20 sati. Uz koncerat  organizovati će se  prezentacija starih  zanata,  pučke gastronomij.

Ovom feštom želimo da skrenemo pažnju stručne i laičke javnosti  na  Gornji Stoliv koji je građen od XV vijeka na nadmorskoj visini od 220 m, na padinama brda Vrmac ,a koji je danas napušten  i zapostavljen. U svom vjekovnom trajanju  formiran je kao naselje sa cca 1200 stanovnika, stolnom crkvom, školom, pekarom, prodavnicama, velikom bistijernom za vodu. Sada je probijen kolski put do Gornjeg Stoliva, što je jedan od preduslova da mu se vrati život I da se zbog svoje istorije, prirodne atraktivnosti, te kamene arhitekture  se plasira u ruralni turizam,

/arh. Vlasta  Mandić/

P R O G R A M   “MAGIČNO VEČE U ŠUMI KOSTANJA”  GORNJI STOLIV -20.07.2022.  početak u 20 sati

Nastupiće : Hor župe  Imena Marijinog  Stoliv, Vjera Radulović, violinistkinja iz Kotora, Klapa Maris, Dušica Kordić na violini i Nikola Vukčević za klavirom, Belan iz Stoliva za gitarom.
Veče će biti obogaćeno smijehom uz humor Sanje Otašević i Teatrom 303 a tu je i neizostavno kolo Bokeške mornarice.

Gornji Stoliv

KotorArt: Koncert “Berlin u gostima” u srijedu, 20. jula u Porto Montenegru

0

KotorArt: Koncert “Berlin u gostima” u srijedu, 20. jula u Porto Montenegru

Članovi čuvene Berlinske filharmonije okupljeni u trio koji čine violinista i koncert-majstor Daišin Kašimoto, prvi klarinetista Andreas Otenzamer i gostujući pijanista Hose Galjardo nastupiće večeras (srijeda 20. jul) u 21 sat u Domu Vojske u Porto Montenegru.

Na  programu će biti djela Mocarta, Mendelsona, Pjacole i Geršvina.

Koncert je dio ciklusa KotorArt u gostima.

Partneri koncerta su: Ambasada Njemačke, Porto Montenegro, Henley & Partners, Regent Porto Montonegro I Sotheby’s International Realty.

Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta  se održava u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.

COVID: Utrostručen broj zaraza u Evropi, udvostručene hospitalizacije

0
COVID: Utrostručen broj zaraza u Evropi, udvostručene hospitalizacije
Test covid

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je kako je na području Evrope utrostručen broj novih slučajeva zaraze korona virusom u posljednjih šest sedmica, te kako je riječ o skoro polovini broja novozaraženih u cijelom svijetu.

Superzarazne varijante soja omikron predvode novi val zaraza širom kontinenta, a obnavljanje infekcija ima potencijal da dovede do dugoročnog oboljenja COVID-a. Premda su mali brojevi prijema na odjelima intenzivne njege, iz UN-ove zdravstvene agencije navode u utorak kao se broj hospitalizacija udvostručio.

„Sa povećanjem broja slučajeva, svjedočimo i povećanju broja hospitalizacija koji će se dalje povećavati u mjesecima jeseni i zime. Ova prognoza predstavlja ogroman izazov za zdravstvo u mnogim državama koje je već od ogromnim pritiskom krize koja traje od 2020. godine“, naveo je u saopćenju Hans Kluge direktor evropskog ogranka WHO-a.

Evropska regija WHO-a ima 53 države članice i proteže se sve do Centralne Azije. Prijavila je skoro tri miliona novozaraženih korona virusom prošle sedmice, a pandemija svake sedmice na ovom području odnese skoro 3.000 života. Globalno, broj slučajeva COVID-19 je povećan u posljednjih pet sedmica i skoro svaka država je povećala broj testiranja.

Iz WHO-a pozivaju da sve osobe starije od pet godina sa slabijim imunim sistemom prime drugu „booster“ vakcinu, kao i na nošenje maski u zatvorenom prostoru i u javnom prevozu.

Ranije ovog mjeseca je prvi čovjek WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio kako je pandemija korona virusa „daleko od završetka“, te kako novi valovi zaraza širom svijeta pokazuju kako virus „slobodno trči“.

Sjeverna Makedonija i EU – teatar apsurda, nema cilja: Zvuči komplikovano, i jeste

0
Sjeverna Makedonija i EU – teatar apsurda, nema cilja: Zvuči komplikovano, i jeste
EU dala konačni pečat otvaranju pregovora sa Skopljem i Tiranom

Po riječima Ežena Joneska, “apsurdno je ono što nema svrhu, ni cilj”. Književni pokret Teatar apsurda, čiji je najistaknutiji predstavnik rumunsko-francuski pisac, trenutno najbolje opisuje odnose Sjeverne Makedonije i Evropske unije.

U komplikovanim odnosima EU i Sjeverne Makedonije apsurdnost se ogleda ne samo u tome da nema cilja, već je svrha ulaska u EU svedena na apsurd. Zvuči komplikovano, i zaista jeste.

Najviši predstavnici Sjeverne Makedonije i EU održali su u utorak u Briselu prvu međuvladinu konferenciju. Još četiri zemlje su u formalnom procesu pregovora za pristupanje EU – Turska, Srbija, Crna Gora i Albanija. Sve zemlje su održale međuvladine konferencije, otvarajući put formalnom procesu pregovora.

Međutim, Sjeverna Makedonija, koja je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2005. neće započeti pregovore nakon sastanka u utorak u Briselu. Za razliku od ostalih, Sjeverna Makedonija je krenula u ono što formalni briselski rječnik opisuje kao – početak procesa otvaranja pregovora.

Da bi otvorila pregovore, zemlja mora prvo da promijeni svoj ustav i uključi bugarsku manjinu kao njen kontsitutivni dio. Ali u makedonskom parlamentu nema dvotrećinske većine za taj korak. Osim nacionalističke opozicije, mnogi prozapadni intelektualci i političari smatraju da će to samo podstaći dalja očekivanja i zahtjeve Sofije.

Zahtjevi Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji

Ono što je sporno nije samo pitanje promjene ustava kako bi se udovoljilo bugarskim interesima, već i sve ostalo što Bugarska zahtijeva od svog balkanskog susjeda.

Većina Makedonaca u Sjevernoj Makedoniji je uvređena jer ih Bugarska ne priznaje kao naciju i ne priznaje njihov jezik. Uz pomoć Francuske i drugih evropskih zemalja, Bugarska je uspjela da nametne svoje tumačenje.

Istorijskih događaja kao de fakto uslov za napredak Sjeverne Makedonije u Pregovaračkom okviru, osnovnom dokumentu i mapi puta za pregovore sa EU.

Izraz “apsurdan” se može primijeniti na Pregovarački okvir. U njemu je sadržana jednostrana deklaracija Bugarske koja tvrdi da makedonski jezik ne postoji, i da je to zapravo dijalekt bugarskog jezika.

Sličnih zahtjeva ima o istorijskim ličnostima, od srednjeg vijeka do početka 20. vijeka, u vezi sa udžbenicima u Sjevernoj Makedoniji. Bugarska insistira da kraljeve i revolucionare iz tih perioda treba identifikovati kao etničke Bugare.

Bugarska nije pokušavala da sakrije šta hoće. Tokom posjete Berlinu u maju, bugarski predsjednik Rumen Radev je rekao: “Nećemo dozvoliti da se ‘makedonizam‘ legitimiše u EU.

Zvanična politika Bugarske opisuje “makedonizam” kao ideologiju koja je, poslije Drugog svetskog rata, “vještački” i nasilno pretvorila Bugare u Makedonce.

Ovakav stav prilično suludo polazi od toga da u istoriji, posebno u Evropi, postoje nacije i jezici koji su stvoreni “prirodno”.

Protivnik ili partner EU?

Zbog ovog istorijskog spora, Bugarska je od 2019. više puta stavljala veto na početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije sa EU. Sada je EU iznijela ono što naziva “evropskim kompromisom” – predlogom koji bilateralni spor između dva balkanska susjeda pretvara u problem EU.

Kada je Makedonija 2018. preimenovana u Sjevernu Makedoniju, da bi se zadovoljili zahtevi Grčke, koji su, kao i oni iz Bugarske, zadirali u istoriju i identitet, zemlji je obećano da je put ka EU otvoren. Sada više niko ne vjeruje u takva obećanja.

Brisel se nadao da će otpočinjanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom pokazati svoju posvećenost zemljama Zapadnog Balkana i poboljštati svoj imidž, i istovremeno smanjiti uticaj Rusije. Ali rezultat je dramatičan porast antievropskih osjećanja u Severnoj Makedoniji i povećanje popularnosti proruske stranke u zemlji.

I EU i Sjeverna Makedonija su sada zašle u ćorsokak. Ako Sjeverna Makedonija želi da nastavi evropski put, morala bi da pristane na ponižavajuće bugarske zahtjeve.

U suštini, izbor Sjeverne Makedonije je da ne pregovara o pitanjima identiteta i da nikada ne uđe u EU, ili da prihvati da njeni građani nikada neće ući u EU kao Makedonci sa svojim makedonskim jezikom.

Ako EU nastavi da podržava takve zahtjeve, uskoro bi umjesto partnera mogla da dobije još jednog protivnika u Evropi.