Luštica Bay Spektakl svjetlosti – parada svjetlosnih talasa, boja i oblika u 3D formatu

0
Luštica bay

Nakon fascinantnog svečanog otvaranja, Luštica Bay Spektakl svjetlosti, svakog utorka, četvrtka i subote, sve do velikog zatvaranja, 4. septembra, svim posjetiocima Luštice Bay i naselja u neposrednom okruženju prirediće iskustvo koje se ne zaboravlja.

Ovaj izvanredni audio-vizuelni događaj u Luštici Bay donosi poseban novitet – vrhunac ugođaja biće priređivan svake subote sve do završetka spektakla, (večeras, 21., 28. avgusta, 4.septembra) uz dinamične svjetlosne i muzičke sesije, spektakularno osvijetljeni horizont uvale Trašte, animatore, atrakcije i umjetničke instalacije.

Glavna pozornica će biti lukobrani i svjetionik Luštice Bay koji osvjetljavaju more i kopno, talase i nebo u vrelim ljetnim noćima, pružajući doživljaj koji se pamti svakom posjetiocu. Čarobna predstava kroz igru svjetlosti i lasera biće popraćena muzičkim kompozicijama, uz prisustvo animatora i bacača plamena koji će upotpuniti ugođaj.

Luštica bay

Ovaj čudesan svjetlosni šou širom Marina naselja, prikazuje i osvijetljene brodiće kao umjetničke instalacije koje se ljuljuškaju na morskoj površini na ulazu u pećini, kugle i raznovrsne iluminirane postavke i animatore. Izuzetan audio-vizuelni spektakl na otvorenom privući će pažnju svakog gosta, posjetioca i nautičara koji će baciti sidro u zalivu Trašte, donoseći nezaboravno iskustvo koje za mnoge može biti i najupečatljiviji momenat njihovog ljetovanja u Luštici Bay.

Luštica bay

„Spektakl garantuje nezaboravno iskustvo svakog utorka i četvrtka a za sve koji Lušticu Bay posjete subotom veče, nevjerovatan praznik za sva čula koji se pamti. Iz godine u godinu nastojimo da pružimo našim posjetiocima nova iskustva i atrakcije koje će ih podstaći da se uvijek vraćaju u Lušticu Bay kao oazu odmora u kojoj će svako pronaći kutak za sebe, tokom dana i večeri, kako na prekrasnim plažama, u nizu trgovina, barova i restorana, tako i na kulturno-umjetničkim susretima i atraktivnim dešavanjima poput naše autentične svjetlosne projekcije na otvorenom u kojoj ćemo zajedno kreirati nove uspomene”, ističe Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija.

Prekrasna parada svjetlosnih talasa, boja i oblika u 3D formatu odvija se u pojedinačnim segmentima lajt-šou predstave koji se održavaju u 21, 22 i 23 časa, uz odgovarajuće muzičke kompozicije i različite stilove, svakog utorka, četvrtka sa vrhuncem zabave subotom, sve do 4. septembra.

Slovenija mijenja mjere na granici

0
Slovenija / Ljubljana, ilustracija Foto: Izvor: / Shutterstock

Slovenska vlada objavila je da će od 23. kolovoza i putnici u tranzitu za ulazak u zemlju trebati pokazati dokaz da su cijepljeni protiv covida-19, dokaz da su bolest preboljeli ili negativni test (tzv. PCT-uvjet).

“Od 23. kolovoza tranzit kroz Sloveniju više neće biti moguć bez ispunjavanja PCT-uvjeta”, objavila je vlada u priopćenju nakon sinoćnje dopisne sjednice.

Do tada za putnike u tranzitu i dalje vrijedi izuzeće po kojemu ne moraju na granici dokazivati svoj covid-status ako u najkraćem roku, a ne dulje od 12 sati, izađu iz Slovenije.

Nove mjere u Sloveniji

Izuzeće od PCT-uvjeta za ulazak u Sloveniju i dalje vrijedi za osobe mlađe od 15 godina, vlasnike zemlje i nekretnina u pograničnom području, prekogranične radne migrante i zaposlene u međunarodnom prijevozu.

Novom je odlukom vlade uz to ponovo propisano obvezno nošenje zaštitnih maski za posjetitelje javnih i kulturnih priredbi u zatvorenome, dok nošenje maski postaje obvezno i za okupljanja na otvorenom ako je na njima prisutno više od 100 osoba.

U Sloveniji posljednjih dana manje zaraza

U Sloveniji je u posljednja 24 sata potvrđeno 199 zaraza koronavirusom, manje nego dan ranije, kad ih je bilo 248, a manji je i postotak pozitivnih, no stručnjake brine jesen jer se očekuje da bi znatno mogao porasti broj hospitalizacija.

Simulacije pokazuju da bi na jesen broj hospitaliziranih mogao biti sličan lanjskom, kazao je za Slovensku televiziju dr. Janez Žibert sa Zdravstvenog fakulteta u Ljubljani, koji se bavi simulacijama razvoja epidemije.

Trenutno su u Sloveniji 42 hospitalizirana covid-bolesnika, skoro dvostruko više nego prije godinu dana.

“Opravdano smo zabrinuti”

“Opravdano smo zabrinuti, premda je situacija danas drukčija jer imamo cjepivo, no uz sadašnji tempo tek ćemo krajem listopada najmanje jednom dozom zaštititi 60 posto populacije, što je nedovoljno da se spriječi novi val”, kazao je.

Po njegovim je riječima zato vjerojatno da na jesen u bolnicama opet bude i do tisuću oboljelih, od čega petina na intenzivnim odjelima, a samo bi smrtnih slučajeva zbog cijepljenja starijih bilo manje nego u lanjskom drugom valu.

U Sloveniji je u posljednja 24 sata na 1841 testiranog bilo 199 potvrđenih zaraza, odnosno 10.8 pozitivnih testova, dok ih je dan ranije bilo 248, uz viši udio pozitivnih nalaza.

Vlada je objavila da su u bolnicama trenutno 42 oboljela od covida-19, od čega sedmero na intenzivnim odjelima, što je nešto više nego dan ranije.

Sedmodnevni prosjek novih zaraza u jednom danu iznosi trenutno 165 slučajeva. 14-dnevna incidencija zaraza na sto tisuća stanovnika je 94, a potrebnim dozama cjepiva zaštićeno je do sada 40.1 posto ukupne populacije.

Novih smrtnih slučajeva među pacijentima u posljednja 24 sata nije bilo pa ukupan broj preminulih od početka epidemije ostaje 4433.

U julu oboren 142 godine star globalni temperaturni rekord

0
Ljeto – foto Boka News

Juli 2021. je bio najtopliji mjesec otkad su počela mjerenja prije 142 godine, podaci su američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA).

Temperature zraka u julu na sjevernoj hemisferi oborile su rekord star 142 godine, sa povećanjem od 1,54 stepena Celzijusa iznad mjesečnog prosjeka.

Rick Spinrad, voditelj NOAA, podsjetio je da je juli inače najtopliji mjesec u godini, međutim, ovogodišnji rekord postao je jedan od pokazatelja uznemirujućeg i destruktivnog načina na koji su klimatske promjene pogodile svijet.

Nacionalna uprava za okeane i atmosferu napomenula je da njeni mjesečni izvještaji odražavaju dugoročne promjene navedene u Međuvladinom odboru Ujedinjenih naroda (UN) o klimatskim promjenama (IPCC) objavljenom prošle sedmice.

U izvještaju je upozoreno da će se u 21. stoljeću prekoračiti dva stepena globalnog zatopljenja ako se ništa ne poduzme.

S druge strane, Sjedinjene Američke Države se bore sa šumskim požarima, što stručnjaci pripisuju vrućini i suši uzrokovanim klimatskim promjenama.

U Herceg Novom boravi oko 33.000 turista

0
Herceg Novi -foto TO HN

Prema posljednjim podacima gradske TO, u Herceg Novom boravi 32.796 turista, što je 82% ostvarenog prometa od 2019. godine. Ima 31.937 stranih gostiju i 859 domaćih gostiju.

6.544 ljudi odabralo je hotelski smještaj, dok je 26.158 gostiju boravilo u domaćinstvima. Nema registrovanih turista u hostelima, a 94 u kampovima.

Prema posljednjem presjeku Nacionalne turističke organizacije (NTO), u Crnoj Gori ima blizu 192 hiljade turista, što je 87 posto ostvarenog turističkog prometa od 2019. godine u ovom periodu, rekla je vd pomoćnika direktora NTO Aleksandra Maksimović, rekao je za Mediabiro.

Uskoro savremena oprema za video nadzor u u Gradskoj luci Herceg Novi

0
Razglednica, panorama HN Skver

Agencija za gazdovanje gradskom lukom potpisaće naredne sedmice ugovor o ugradnji opreme za videonadzor i za malu meteorološku stanicu. Riječ je o realizaciji prve faze projekta RegalPorts koji se finansira iz budžeta EU a u koji su osim hercegnovske uključene i male luke iz Italije i Albanije. Projekat je nakon kraćeg zastoja zbog korone, nastavljen, kazao je direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom, Božo Ukropina.

-Sva oprema je zadnje generacije i imaćemo monitoring nad kompletnim akvatorijumom luke Škver i dijela šetališta. Na naš sistem moći će da se priključi još dosta kamera ukoliko to bude potrebno da se pokrije čitavo šetalište – kazao je Ukropina.

Nautičari će u luci dobiti i podatke o vremenskoj prognozi.

-Meteorološka stanica će zaista biti jedno osvježenje, sa svim parametrima koji su neophodni nautičarima, o davanju zvanične prognoze, i ono što je najvažnije o brzini vjetra i visini talasa – rekao je Ukropina.

Oprema je vrijedna 40 000 eura, a kroz projekat RegalPorts u gradskoj Luci očekuju da će do kraja godine dobiti još 40.000 eura.

Ukropina Božo direktor Gradske luke HN

-Novac će namjenski biti utrošen kako to nalažu uslovi prekograničnog projekta. Šta god da uradimo nama će dobro doći jer našoj luci nedostaje mnogo toga. Ovo je prva faza projekta i nama je veoma značajna jer ćemo preuzeti monitoring nad lukom –rekao je naš sagovornik.

Ukropina navodi da će im ugradnja nove opreme donijeti znatne uštede koje su posebno značajne u periodu slabijeg poslovanja.

Premda je sezona u gradu veoma dobra za nautički turizam nedostaju gosti sa zapadnog tržišta.

-Nakon 2020. sve što uradite je pomak naprijed. U junu smo bili na nekih 60 % prometa iz 2019. Nažalost u julu je uslijedio pad na nekih 42 %. Više faktora je uticalo na to. Klijenti koji dolaze sa zapada rezervišu plovila mnogo ranije, po pola ili godinu unaprijed. Zbog situacije sa koronavirusom to se ove godine nije desilo. Ono što je bitno za nautički turizam je to da nam fale veliki turistički brodovi iz okruženja, „Vesna“, „Budva, „Knez Lipovac“ jer u hotelima nema gostiju sa tog tržišta, kojima su ta putovanje interesantna. Gost koji dolazi kod nas iz regiona nije toliko platežan i u tolikom broju ne obilazi zaliv. To je ono što nam nedostaje ove godine i tu imamo značajan pad. To je sigurno uslovilo pad od nekih 30 do 40 % prometa. Da ne pominjem turske gulete koji dolaze samo jednom sedmično a ranije su bili po tri ili četiri puta u sedam dana-rekao je Ukropina.

Prije desetak dana otkazan je dolazak katamarana jer je par gostiju bilo zaraženo korona virusom i oni su ostali u Splitu a direktor Luke očekuje da će do kraja avgusta desetak katamarana doći na Škver.

Prognoze su da će promet ove sezone biti ostvaren na nivou 50 % u odnosu na 2019.

-To nama nije dovoljno ali sve što ostvarimo nakon 2020. Kada nismo imali ništa, je pomak naprijed. Uzdamo se u septembar ukoliko vrijeme posluži da će biti više posla. Prije korone, 2018. i 2019. septembar je bio naš najudarniji mjesec. Tada padne najam čartera i pokazalo se da je to najbolji mjesec za nautičare. Nadamo se da ćemo nešto da odradimo ali svakako to neće biti dovoljno da bi funkcionisali na pravi način- naveo je Ukropina.

Izložba radova Bisenije Tereščenko u ponedeljak, 16. avgusta u Galeriji solidarnosti

0
Bisenija Tereščenko rad

Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor najavljuje izložbu mozaika “Divljanje divljenja” autorice Bisenije Tereščenko, koja će biti otvorena u Galeriji solidarnosti u ponedjeljak, 16. avgusta u 12 sati.

Na mozaicima Bisenije Tereščenko, rađenih u kamenu, preovladavaju ikone svetaca, kao i čitav niz realističnih prikaza, uključujući cvijetne aranžmane.

Bisenija Tereščenko rođena je 1974. godine u Beogradu. Diplomirala je na beogradskom Fakultetu likovnih umjetnosti u klasi profesora Slavoljuba Čvorovića 2000. godine. Magistrirala je na odsjeku Zidnog slikarstva, ciklus mozaika i to temom “Monumentalno u bajkama i mozaiku”. Od decembra 2021. godine radi kao docentkinja na predmetu Mozaik na Visokoj školi za umjetnost i konzervaciju pri Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Radila je brojne mozaike i murale u javnim i sakralnim objektima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Italiji. Imala je veliki broj samostalnih izložbi, a dobitnica je Nagrade za mozaik Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu te Prve nagrade na Bijenalu mozaika u SKC-u Novi Beograd.

Agencije za razvoj i zaštitu Orjena: Sačuvajmo šume od požara

0
Mountain bike dan na Orjenu

Poslednjih dana smo svjedoci zastrašujućih prizora u kojima vatrena stihija „guta“ šume u Crnoj Gori i širom Evrope. Stoga, iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, mole za dodatni oprez i poštovanje mjera koje su na snazi o zabrani loženja vatre na otvorenom.

Apeluju na građane da ne bacaju opuške od cigareta i ostali nerazgradivi, lako zapaljivi otpad.

-Upućujemo poseban apel svim izvođačima radova na putu Vrbanj -Orjen sedlo, privatnim vlasnicima šuma i ostalim ljubiteljima prirode koji se kreću ovom trasom, da poštuju saobraćajni znak o dozvoljenom kretanju vozilima isključivo do 2,5 tona. Ovaj put koji predstavlja svojevrsno umjetničko djelo, naše kulturno istorijsko naslijeđe ali i jedini protiv požarni put za Orjen, oštećen je i u veoma je lošem stanju na pojedinim dionicama.

Neophodna mu je hitna sanacija za šta smo uputili i zahtjev Opštini Herceg Novi. Poštovanje ove mjere je od izuzetnog značaja jer svako veće opterećenje od dozvoljenog, stvara nova oštećenja koja predstavljaju rizik po putnike i otežavaju kretanje vozila Službe zaštite i spasavanja-vatrogasnoj jedinici HN i zaštitarskoj službi parka.

Šume Orjena su pluća našeg grada ali i dom brojnih životinjskih vrsta. Budimo odgovorni, sačuvajmo sve prirodne i kulturno istorijske vrijednosti naše planine, poručju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.

U slovenačkim planinama ove godine već 22-oje mrtvih

1
slovenija

Dvadeset i dvoje ljudi smrtno je stradalo ove godine prilikom planinarenja u Sloveniji, objavila je danas spasilačka služba.

U planinama Slovenije koje godišnje imaju do milion i po posjetilaca, smrtno nastrada u prosjeku tridesetak ljudi.

Spasioci su u gotovo 400 intervencija tokom ovogodišnje sezone izvukli 216 povredjenih i onih koji su doživeli srčani udar, prenosi Hina.

Hitna služba je upozorila planinare da moraju imati plan i potrebnu opremu te da ne smiju precjenjivati svoje fizičke sposobnosti.

– Nije dobro što na terenu još uvijek susrijećemo onemoćale planinare koji se ne mogu vratiti u dolinu putem kojim su došli ili se to ne usude, a među njima je dosta onih iz alpskih država za koje bi se očekivalo da imaju planinarsko iskustvo i svijest – kažu spasioci.

Uz povrijeđene ili poginule na skijanju i spuštanju padobranima ili motornim zmajevima, planinari stradaju prilikom otklizavanja ili odrona kamenja, a pet do deset smrti dogodi se zbog srčane kapi.

Planine su dio turističke ponude Slovenije koju promovišu političari, posebno premijer Janez Janša, oduševljeni alpinista.

On je ove godine, uoči početka predsedavanja EU-om, na najviši vrh Triglav vodio austrijskog kolegu Sebastiana Kurca i šefa diplomatije EU Žozepa Borela.

Luštica Bay: Dva turinira u odbojci na pijesku

2
Lustica Bay

Ljubitelji  ljetnjih sportova i dobre zabave imaće u narednih sedam dana, počev od 15. avgusta,  jedinstvenu priliku za nova sportska uzbuđenja u Luštici Bay – da uživaju u nadmetanjima mješovitih domaćih i internacionalnih timova u odbojci na pijesku. Novi sportski tereni u naselju Central Luštica Bay biće „poprište“ sportskih borbi tokom čak dva odbojkaška turnira a više od stotinu navijača sa tribina odbojkaškog terena na pijesku bodriće domaće i međunarodne takmičare čije učešće je najavljeno.

Prvi turnir, „Luštica Bay Beach Volleyball Tournament 2021“, biće organizovan u nedjelju, 15. avgusta, od 17 časova kao takmičenje za rekreativce i prilika za dobro druženje i zabavu uz igre za djecu i odrasle, koje će biti organizovane u dva različita termina tokom trajanja cjelokupnog događaja.  Devet  mješovitih ekipa momaka i djevojaka imaće po tri takmičara za koje su obezbijeđeni dresovi, a najboljima i novčane nagrade od 50 do 350 eura.  Pored turnira, publiku će zabavljati voditelj programa i di-džej a pripremljena su i razna iznenađenja za navijače.

Internacionalni odbojakški turnir „Beach Volleyball Luštica Bay 2021“ 21. i 22. avgusta koji, uz podršku Luštice Development i Turističke organizacije Tivat priprema Odbojkaški klub „Akademija“ iz Tivta, okupiće odbojkaše iz Crne Gore, Srbije i Bosne Hercegovine. Među odbojkašima iz ove tri države koji će se takmičiti za nagradni fond ukupno vrijedan 1800 eura, su mahom profesionalni odbojkaši i igrači odbojke na pijesku i to: Aleksandar Marojević, Dalibor Lečić, Vladan Stojanović, Stefan Mirković, Stefan Radević, Vladimir i Slobodan Bojić, te Aldin i Admir Oković, Aleksandar Gavrilov, Ivan Lozić i Nenad Šormaz.

luštica bay

Ovaj turnir počeće 21. avgusta kada će žrijeb odlučiti raspored nadmetanja, potom će dan kasnije uslijediti mečevi osam profesionalnih ekipa, a 22. od 16 časova polufinale i finale turnira. Prvoplasirani tim biće nagrađen sa 800 a drugi sa 400, dok će tim na trećem mjestu dobiti 300 eura. Biće uručena četiri trofija i osam medalja.

„Novi sportski tereni u naselju Central su odlična prilika da u Luštici Bay omogućimo sportistima, rekreativcima i ljubiteljima sportova da budu, takoreći, na svom terenu i u punom elementu. Konkretno, teren za odbojku na pijesku je trenutno jedan od samo tri standardizovana terena ovog tipa u cijelog Crnoj Gori, što nagovještava veliki potencijal za takmičenja na najvišem nivou. Sigurni smo da će dva različita turnira podići adrenalin kako profesionalnim igračima tako i rekreativcima a publici i navijačima dati razlog za salve aplauza i ovacija. Po prvi put imamo priliku da organizujemo internacionalni sportski događaj koji će doprinijeti sportskom pozicioniranje Luštice Bay kao svestrane destinacije ali i Tivta kao grada koji njeguje sport. Sigurni smo da atraktivnost odbojke na pijesku doprinosi još boljoj zajedničkoj turističkoj ponudi koja na ovaj način postaje možda i jedinstvena na teritoriji Crne Gore“, saopštila je Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Development.

Prema riječima Aleksandra Marojevića, iz OI „Akademija“,  odbojka na pijesku (Beach Volley) je jedan od globalno najpopularnijih i najatraktivnijih sportova. „To je potvrđeno na OI u Brazilu 2016. godine, gdje je bila sport sa najvećim brojem gledalaca. Atraktivna i za igrače i za gledaoce, odbojka na pijesku je karakteristična za primorska mjesta što Tivat čini idealnim za promociju i pozicioniranje ovog sporta“, rekao je Marojević.

Berlinski zid: Prije šest decenija grad je hermetički zatvoren

0
Berlinski zid

„Brandenburška kapija je zatvorena“ – bila je to udarna vijest kojom je novinska agencija Asošijeted pres (AP) u ranim jutarnjim satima 13. avgusta 1961. obavijestila svet da je počela gradnja Berlinskog zida. Kapija se nalazila tačno između istočnog i zapadnog dijela grada a vojnici i Narodne armije DDR su blokirale sve uobičajene prelaze u Zapadni Berlin – najprije bodljikavom žicom.

„Operacija obezbjeđenje granice“ koju je predsjednik Njemačke Demokratske Republike Erih Honeker tada počeo, bila je zaključenje podjele Berlina. Njome je spriječeno bježanje u Saveznu Republiku Njemačku, jer je od 1949. u tu zemlju prebjeglo 2,6 miliona ljudi.

Hladni rat
Masovni egzodus bio je ekonomski poguban za DDR, kojoj je u vrijeme gradnje zida već nedostajao veliki broj zanatskih radnika, ali i ljekara. Zvanično obrazloženje za gradnju je, međutim, bilo sasvim drukčije: „Očuvanje mira zahtijeva da se prekinu aktivnosti zapadnonemačkih revanšista“.

Ta agresivna retorika bila je tipična za vrijeme u kojem su se komunistički Sovjetski Savez i kapitalisitčke Sjedinjene Američke Države ogorčeno nadmetale da pokažu ko ima bolji društveni sistem. Obje strane permanentno su se naoružavale i stvorena je takozvana „ravnoteža straha“ – to stanje je trajalo sve do pada Berlinskog zida 1989.

Zapadni Berlin – „Ostrvo slobode u komunističkom moru“
Podijeljeni Berlin je bio takoreći žarište borbe dva sistema. Pobjedničke sile su ga 1945. podijelile na četiri sektora: u istočnom dijelu grada komandu su imali Sovjeti, u zapadnom – Amerikanci, Britanci i Francuzi.

Tadašnji predsjednik SAD Džon F. Kenedi nazvao je demokratski Zapadni Berlin „ostrvom slobode u komunističkom moru“. A DDR je zid dugačak 155 kilometara zvanično zvao „antiimperijalističkim zaštitnim zidom“.

Mjesto užasa i sjećanja: ulica Bernauer štrase
Tokom 28 godina postojanja Zida, na njemu ili pred njim nastradalo je najmanje 140 ljudi. Sjećanje na njihovu sudbinu oličeno je u komadu zida dugačkom 200 metara koji još uvijek stoji u ulici Bernauer štrase. To je mjesto gdje se povremeno organizuje okupljanje svjedoka starog vremena koji tu pripovijedaju šta su sve doživjeli.

Jedan od njih je, na primjer, Joahim Rudolf, koji je prebjegao u Zapadni Berlin, a poslije toga prokopao tunel dužine 140 metara – sa zapadne prema istočnoj strani, da bi drugima omogućio bjekstvo.

On kaže da se neposredno poslije zatvaranja granice s jednim prijateljem našao u blizini bodljikave žice pred kojom su stajali vojnici naoružani „Kalašnjikovima“. Vojnici su vikali na njih dvojicu i Rudolf prenosi da mu je u tom trenutku bilo jasno da su spremni i da pucaju.

Bio je to nagli ulazak u jedno mračno vrijeme.

Perspektive mladih
No, u Bernauer štrase na okupljanja svedoka danas dolaze i mladi ljudi, poput Lenarta Zibelsa. On je rođen 1995. upravo na jedinom mjestu gdje je zid još postojao. „Kada živite tako blizu šume“, kaže nam, „i vidite taj zid, i stazu pored njega, u glavi Vam se stvaraju pitanja“.

Lena Kvinke, 22-godišnja studentkinja prava u Haleu, rođena je u Kamerunu, a rasla u Etiopiji. Tamo je išla u školu na njemačkom jeziku i učila po njemačkim nastavnim planovima. Otac joj je Njemac i još u djetinjstvu je mnogo slušala o Berlinskom zidu. „Nije vam svejedno kad stojite ovdje pred ostacima Zida, znajući čitavu priču“, kaže Lena. „Uvijek sam se pitala kojem dijelu Njemačke bih ja tada pripadala.“

Lena i Lenart imaju i nešto zajedničko. Kao mladi ljudi, kada čuju riječ „zid“, ne pomišljaju samo na Berlinski zid, već i, na primjer, na zid između SAD i Meksika, ili onaj između Izraela i palestinskih područja. „U svakom slučaju“, kaže Lena, „kad god čujem riječ zid, to je za mene nešto nepodnošljivo“.