Plastika u Jadranu: Zabrana kesa samo je prvi korak

3
Plastika u moru

Glavata kornjača Huanita uginula je prošle godine u Puli zbog plastičnih čepova koji su joj toliko povrijedili crijeva da nije mogla da svari hranu. Od tada se malo toga promijenilo da Sredozemlje prestane da bude jedno od najugroženijih mora plastičnim otpadom.

U julu je časopis “Science” objavio studiju sa zaključkom da svijet u globalnom zagađivanju plastikom ide prema tački sa koje nema povratka, a do 2050. u svjetskim okeanima biće više plastičnog otpada nego riba, upozoravaju naučnici.

Procjenjuje se da plastika čini oko 80 odsto morskog otpada, a Mediteran je jedno od najugroženijih područja, navode ekološki aktivisti.

U Centru za oporavak morskih kornjača u Puli, gdje je prošle godine uginula Huanita, često brinu o kornjačama koje stradaju zbog plastike, bilo da je progutaju ili se oko nje omotaju.

Mirta Smodlaka Tanković, naučna saradnica u Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, rekla je agenciji Hina da se stanje naglo pogoršava.

“Jadran nažalost nije drugačiji od ostatka Mediterana”, istakla je.

Istraživanja sprovedena na ribama i beskičmenjacima pokazala su da postotak jedinki u kojima je pronađena neka vrsta morskog otpada kontinuirano raste.

“Prosjek posljednjih godina u Jadranskom ribljem fondu bio je između 2 i 25 odsto, međutim danas se penje i do 40 odsto“, kazala je.

Smatra da je problem teško rješiv i da je najvažnije krenuti od izvora.

“Zabrana jednokratne plastike veliki je pomak, sada treba nastaviti da se radi na podizanju svijesti potrošača“, naglasila je.

Hrvatska zabranila plastične kese
Velika većina proizvedene plastike koristi se jednokratno, a potrebne su stotine pa i hiljade godina da se raspadne.

Ali, ni tada ne nestaje već prelazi u mikroplastiku.

Evropska unija od 2015. nastoji da ograniči i iz upotrebe ukloni plastične kese, a europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Evropskog parlamenta i Savjeta o smanjenju uticaja plastičnih proizvoda na okolnu, prenosi Hina.

Hrvatski sabor je 15. jula izglasao zakon o zabrani plastičnih kesa za nošenje čime je Direktiva EU o jednokratnoj plastici ušla u hrvatsko zakonodavstvo.

Alternative jednokratnoj plastici
Prijatelji životinja smatraju ovu zakonsku odredbu pobjedom i zahvaljuju svima koji su se pridružili apelu za zabranu plastičnih kesa.

“Bezbroj put svjedočili smo prizorima životinja koje ih progutaju ili se u njih upetljaju pa umiru u agoniji. Kako bi čuvali prirodu, na raspolaganju su nam platneni cegeri, korpe i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće”, upućuju iz Udruženja.

Nošenje vlastite boce za napitke, upotrebastaklenih boca, kupovina hrane u rinfuzi i odvajanje otpada lako su izvodljive navike, na ša posebno upućuju pobornici sve raširenijeg “zero waste” pokreta koji podstiče minimalno stvaranje otpada.

Mario Ščetar sa Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Univerziteta u Zagrebu rekao je za Hinu da se svake godine u svijetu odlaže više od 100 milijardi čaša za jednokratnu upotrebu te da ne treba zaboraviti ni one papirne koje su najčešće obložene plastikom.

“Alternativa su biorazgradive čaše dobijene iz skroba kukuruza ili krompira. Za slamčice postoje mnoge mogućnosti za novu upotrebu, a najpopularnije su one od borosilikatnog stakla, nerđajućeg čelika i od prirodnih materijala kao što su bambus i trska”, naglasio je.

Plastične boce za vodu od PET-a danas se zamjenjuju potpuno recikliranim

Recikliranje morskog otpada
Holandsko-hrvatski inovator Bojan Slat pokrenuo je projekt “The Ocean Cleanup”, sistem za čišćenje okeana od plastike koji od 2019. pluta u Tihom okeanu. Plutajući uređaji biće postavljeni na svih pet ogromnih ‘mrlja’ smeća koje su nastale zbog okeanskih struja.

Od sakupljene plastike izrađuju se sunčane naočare koje su ponuđene na prodaju putem internet stranice projekta.

Prikupljenim novcem finansiraju nove aktivnosti, a procjenjuju da prodajom jednih naočara mogu očistiti prostor veličine 24 fudbalska terena. Podrškom projekta odloženoj plastici se daje “druga šansa” i pomaže se u rješavanju problema.

Drugi zanimljiv projekat je “marGnet” koji su razvili naučnici iz Hrvatske i Italije, a radi se o modelu koji morski otpad pretvara u biodizel. Jedan od partnera na projektu, zadužen za odvijanje aktivnosti u Hrvatskoj je Plavi svijet.

“U sklopu aktivnosti projekta razvijen je prototip uređaja za recikliranje otpada iz mora u pogonsko gorivo za brodske motore. Rezultati testiranja dobijenog goriva pokazali su da je izuzetnog kvalitete i da zadovoljava sve propisane standarde”, rekla je za Hinu naučnica Jelena Basta iz Instituta Plavi svijet.

Ukoliko se u budućnosti pojave zainteresovani ulagači mogu se napraviti odgovarajući proračuni i konstruisati takvi uređaji za širu upotrebu u lukama, dodala je.

Stanje je alarmantno, ali rješenja postoje, slažu se stručnjaci. Osim uvođenja veće odgovornosti proizvođača i korporacija za proizvode, nove upotrebe predmeta i efikasnijeg recikliranja, važno je odbaciti konzumerizam kao svakodnevni stil života. Glavate kornjače će vam biti zahvalne.

U Herceg Novom otvorena izložba slika Aleksandra Lozovoja

0
Aleksandar Lozovoj foto; RTHN

Izložba slika umjetnika Aleksandra Lozovoja „Crna Gora očima ruskog umjetnika“  otvorena je u subotu, 18. seprembra  u Gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“ u Herceg Novom.

U ime sveštenstva hercegnovskog obratio se protojerej stavrofor Obren Jovanović, riječima da mu je čast da učestvuje u programu obilježavanja 310 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Carske Rusije.

– Govoriti na izložbi ovog velikog umjetnika je čast. Ovo slikarstvo balansira između djetinjeg i kubizma,odnosno, impresionizma. Meni je upravo ovo čisto, djetinje  skrenulo pažnju, što upućuje na Sveto pismo i riječi Božije: „ Koji se ponizi kao dijete biće u carstvu nebeskom“. Kada Gospod kaže da je carstvo nebesko za dijete, ne znači da nije za odrasle, jer onaj ko sačuva djetinje u sebi,zadobiće i carstvo božije. Taj unutarnji osjećaj je nešto što je veliko bogatstvo za svakog čovjeka, posebno, za umjetnika kojem daje vjeru, živost, radost, koloritnost, svjetlost koja vodi ka tvorcu svjetlosti. To govore slike, Aleksandra Lozovoja, koje su prepune religioznih motiva. Možemo da vidimo razne dijelove Crne Gore u kojima umjetnik, upravo, pokazuje čistu djetinju dušu . Vidio je najljepše rijeke, more i dobre ljude i sve što je čisto, izvorno, blagosloveno, osvrnuo se otac Jovanović, arhijerejski namjesnik za Herceg Novi.

Lozovoj je učestvovao na više od 30 samostalnih i grupnih izložbi, kako u Rusiji, tako i u Evropi i SAD-u.

A.Lozovoj foto RTHN

Govorila je direktorica JUK Gradska galerija Josip Bepo Benković i Zavičajnog Muzeja,  Slavica Božović:

– Osjećaj duhovnosti prolazi kroz  filter individualnosti. Aleksandar Lozovoj je potekao iz umjetničke porodice i direktni je učenik čuvenih ruskih avangardnih umjetnika 20. vijeka. Tokom 60-ih i 70-ih godina studirao je u privatnoj umjetničkoj radionici Varvare Bubnove, savremenice i koleginice Maljeviča, Majakovskog, Tatlina, Rodčenka.  Radovi jednog od najvećih ruskih umjetnika Aleksandra Lozovoja sačinjavaju dio više svjetskih muzejskih zbirki. On je i autor knjiga i članaka o likovnoj umjetnosti, kao i nekoliko televizijskih filmova, navela je Božović.

 Ovo slikarstvo balansira između nečeg djetinje čistog i ekspresionizma i fovizma – priroda viđena očima ovog umjetnika živi i diše, kao da je uhvaćena plamenom.

 Slovensku dušu Aleksandra Lozovoja, otisnutu na slikama koje su samo dio njegovog bogatog opusa, zainteresovana publika može pogledati radnim danima i subotom od 8:00 do 20:00 časova, do 7.oktobra.

Institut u Igalu u minusu 2,58 miliona eur-a

0
Institut Igalo

Institut “Dr Simo Milošević” nastavio je da posluje sa gubicima, pa je za prvih šest mjeseci bio u neto minusu od 2,58 miliona eura, čime se i vrijednost kapitala sa 101,688 miliona smanjila na 99,102 miliona eura, pokazuje finansijski izvještaj objavljen na Montenegro berzi.

Neraspoređeni dobitak ranijih godina iznosio je 1,052 miliona, a gubitak 20,668 miliona, tako da je akumulirani gubitak dostigao 19,61 milion eura

Upoređujući podatke u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, gubici tokom ove, veći su za 385 hiljada eura, odnosno za 17 odsto.

Institut, koji je poznata zdravstveno-turistička ustanova, od prodaje je za ovu godinu do jula zaradio 1,439 miliona, što je za 242 hiljade više nego prethodne, ali je od ostalih aktivnosti poslovanja zaradio 266 hiljade, što je za 61 odsto manje prihoda nego što je to bio slučaj godinu dana ranije.

U odnosu na prošlogodišnji period, značajno su porasli i rashodi kompanije, koji su se uvećali za 30 odsto na ukupno 1,933 miliona.

Ušteda od 18 odsto u odnosu na prošlu godinu ostvarena je u dijelu troškova na zarade, pa je izdvajanje za te potrebe iznosilo nešto više od dva miliona eura.

Vrijednost imovine je procijenjena na 121,722 miliona, što je za milion manje nego lani. Obrtna sredstva su se duplo uvećala tokom ove godina i to na 923 hiljade eura.

Za tu svrhu Investiciono razvojni fond (IRF) je krajem februara 2021. odobrio dugoročni kredit Institutu u iznosu od dva miliona eura, koji je bio predviđen za izmirenje zaostalih plata zaposlenima i zaostalih dugova prema dobavljačima.

”Isplatom ovog kredita stvoriće se neophodne pretpostavke za održavanje likvidnosti i adekvatnu pripremu sezone, za koju se očekuje da će biti na nivou koji će omogućiti nastavak uspješnog poslovanja Instituta kao što je to bio slučaj prije pojave pandemije”, saopšteno je tada iz IRF-a.

Kompanija “Vile Olive” privrednika Žarka Rakčevića je od Vlade Srbije 2018. godine kupila 26 odsto akcija Instituta za 2,8 miliona eura. IRF ima 23 odsto, Vlada Crne Gore 19, a Fond za zdravstvo 10 odsto vlasništva nad ovim preduzećem.

/I.Ivanović/

NP Biogradska gora posjetilo 50,7 hiljada turista

0
NP Biogradska Gora – foto Boka News

Nacionalni park (NP) Biogradska gora je u dosadašnjem dijelu godine posjetilo 50,7 hiljada turista, što je oko 80 odsto u odnosu na rekordnu 2019, saopštila je njegova direktorica Marija Dulović.

„Ako uporedimo podatke od avgusta ove i 2019. godine, možemo govoriti o ostvarenju rezultata po osnovu prodatih ulaznica od oko 98 odsto“, rekla je Dulović na sjednici Socio-ekonomskog savjeta NP Biogradska gora.

Dulović je kazala da je NP Biogradska gora od početka godine ostvario prihode od 93 odsto u odnosu na rekordnu 2019.

„Ukoliko vremenske prilike i epidemiološka situacija to dozvole, na posjete računamo do oktobra“, navela je Dulović i dodala da je misija NP promocija i očuvanje prirode, zdravog načina života i povratak prirodi.

Kada je riječ o strukturi posjetilaca, u junu, julu i avgustu najviše je bilo domaćih gostiju iz Podgorice i sa primorja, dok je zabilježen i veći broj stranih gostiju iz Srbije, Izraela i Ukrajine.

Iz preduzeća Naconalni parkovi Crne Gore (NPCG) su saopštili da je na sjednici konstatovana uspješna turistička sezona, koja se realizovala u specifičnim uslovima.

„Uz realizaciju programskih aktivnosti koje se tiču očuvanja i promocije najznačajnijih vrijednosti tog zaštićenog prirodnog područja i konstruktivne predloge svih subjekata koji doprinose kvalitetnom odvijanju turističke sezone, predstavnici NPCG su istakli generalne smjernice u vezi sa pripremnim aktivnostima za narednu godinu, koje će se realizovati u sinergiji sa ključnim subjektima“, navodi se u saopštenju.

NP Biogradska Gora – foto Boka News

U NPCG su uvjereni da će, i pored nezvjesne situacije uslovljene pandemijom koronavirusa, uz dobru pripremu, naredna turistička sezona biti uspješnija po broju posjetilaca i po ukupnom turističkom prometu.

Predstavnik NPCG, Veselin Luburić, podsjetio je da je početkom juna u Kolašinu održana naučna konferencija pod nazivom Antieroziona zaštita Biogradskog jezera i rješavanje hidroloških problema u slivu Biogradske rijeke i Biogradskog jezera, na kojoj su učestvovali relevantni stručnjaci iz oblasti zaštite voda i zemljišta.

On je rekao da su u šumskom ekosistemu prašumskog rezervata sprovedene ključne aktivnosti uključujući Monitoring zdravstvenog stanja šuma, kao i druge aktivnosti vezane za zaštitu i unapređenje biodiverziteta.

Na sastanku su prezentovani predlozi za unapređenje turističke ponude tokom naredne godine, kao i inicijative o zaštiti prostora.

Ruski parlamentarni izbori pod povećalom svjetske javnosti

0
Izbori Rusija – oto: Evgenia Novozhenina / REUTERS

Drugi je dan glasanja na ruskim parlamentarnim izborima. Predsjednik Vladimir Putin pozvao je sugrađane, uoči izbora, da iskažu “domoljublje”. Rusija se prostire na 11 vremenskih zona, što je osnovni razlog što izbori traju čak tri dana. I ovi su izbori pod povećalom svjetske javnosti jer će se, unatoč protivljenju Kijeva, održati i na ukrajinskom teritoriju.

Platforma za bijes javnosti zbog gospodarskih problema, suzbijanje neslaganja i odgovor vlade na pandemiju izazvanu koronavirusom – sve su to parlamentarni i lokalni izbori u Rusiji 2021. Ugušivši političku oporbu i neovisne medije, Kremlj pokušava riješiti jednostavan matematički problem: kako potaknuti brojeve Jedinstvene Rusije, a da ne izazove vrstu prosvjeda koji su izbili zbog rasprostranjenosti grube prijevare birača 2011.

– Ne vjerujem da je interes naših političara poboljšati život običnih ljudi. Nažalost, oni koriste samo prirodne resurse naše zemlje. Oni prodaju naftu, plin i otpad, ali životi običnih ljudi se ne mijenjaju, kaže Elvira Ere, učiteljica u Moskvi.

Jedinstvena Rusija dodirnula je dno – manje od 30 % Rusa državnim je anketarima reklo da će glasati za vladajuću stranku.

Prokremaljski orijentirana, nema sumnje, naći će način zadržati kontrolu nad Državnom Dumom i svoju sadašnju ustavnu većinu – u proteklom sazivu imala je 336 od 450 zastupnika. Za ruskog pak predsjednika izbori su važan test nacionalnog raspoloženja.

– Mislim da će to biti Jedinstvena Rusija. To je snažan tim. Oni su za istinu, za stabilnost. Ne, postoje mnoge stvari koje još nisu učinjene. Ali to je život. Što još čovjek može željeti?, kaže Maria Vasiljeva iz Tarbagataja u Sibiru.

Malo je prostora u Rusiji za “drugačije gledanje na stvari” – sve je pod nadzorom čovjeka kojeg mnogi zovu “ruskim carem”. On, u samoizolaciji, glasao je jučer, prvog dana trodnevnih izbora u zemlji 11 vremenskih zona – elektronički.

– Kao što vidite, pod sanitarnim ograničenjima i karantenom, svoju sam građansku dužnost obavljao online, u elektroničkom obliku. Takav sustav glasovanja koristi se u mnogim zemljama svijeta… Ovaj put građani Ruske Federacije koji žive u sedam regija mogu koristiti ovu uslugu. Općenito, računam na našu aktivnu poziciju. Odlučite se. Hvala vam, poručio je Putin.

Tri kandidata istog imena i sličnog izgleda

Prvi put od 1993. nema OESS-ovih neovisnih promatrača koji nadgledaju izbore. No, oni iz ruskog Golosa evidentirali su masovan dolazak uniformiranih osoba na biračka mjesta. Jasan znak da su vlada i predsjednik Putin mobilizirali sve državne namještenike kako bi osigurali pobjedu.

Poznati oporbeni kandidat Boris Višnjevski u Sankt Peterburgu se natječe protiv još dva kandidata s njegovim imenom i – sličnog izgleda.

– Na glasačkom listiću tri su Višnjevska zaredom. Svi se zovu Boris. Ako i želite glasati za mene, možete lako pogriješiti i glasati za nekog drugog, kaže.

Iako na izborima sudjeluje ukupno 14 stranaka, mnogim kandidatima koji se smatraju oponentima predsjednika Putina zabranjeno je sudjelovanje, uključujući sve koji su povezani s u siječnju zatočenim oporbenim čelnikom Aleksejem Navaljnim.

Smart voting, platforma koju je na bazi Googlea i Applea osmislio pokret Navaljnog, blokirana je – zaposlenicima tehnoloških giganata u Rusiji – prijetili su…

/E.Gojan/

BiH prva u Evropi po broju preminulih od covida na milion stanovnika

0
Mostar – foto Boka News

Bosna i Hercegovina, u kojoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 15 smrtnih ishoda povezanih s covidom, prva je u Europi po smrtnosti, dok je u svijetu na drugome mjestu iza Perua po toj negativnoj statistici.

Po podacima statističkog portala Worldmetersa koji svakodnevno ažurira podatke o broju novozaraženih, preminulih i drugu statistiku vezanu uz koronavirus, u Bosni i Hercegovini je do sada smrtnost iznosila 3134 osoba na milijun stanovnika.

Lošiju statistiku u svijetu ima samo Peru u kojemu je 5934 takvih slučajeva na milijun stanovnika.

U Evropi je druga po smrtnosti Mađarska s 3128 ljudi, dok s 3070 slučajeva slijedi Sjeverna Makedonija, a 2916 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika ima Crna Gora.

Hrvatska se s 2084 smrtna ishoda povezanih s komplikacijama izazvanih covidom na milijun stanovnika nalazi na 20. mjestu u Europi.

Po službenim statistikama u BiH je u zadnja 24 sata potvrđeno 967 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a zabilježeno je 15 smrtnih slučajeva. BiH se po broju novozaraženih osoba nalazi na 25 mjestu po Worldmetersu.

U Herceg Novom boravi 8,94 hiljade turista

0
Herceg Novi Ilustracija, Foto: Shutterstock

Septembar je idealan mjesec za ljetovanje. Razloga za posjetu Herceg Novom baš u septembru je mnogo. Ljetovanje u ovom periodu ima posebne draži. Prijatna temperatura kristalno čistog mora u jednom od najlepših zaliva svijeta, bokokotorskom, uz dnevne temperature čiji je prosjek 28C stepeni, idealni su uslovi za boravak tokom cijelog dana na nekoj od hercegnovskih plaža.

U Herceg Novom boravi 8,94 hiljade turista, što je 58 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom periodu 2019. godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 8,36 hiljada, a domaćih 582.

U hotelima boravi 3,23 hiljade gostiju, a u domaćinstvima 5,69 hiljada.

U auto-kampovima borave 24 gosta, dok u hostelima nema prijavljenih turista.

U tivatskom dijelu zaliva održana dobrotvorna regata

0
Tivat regata

Porto Montenegro Jahting Klub danas je u saradnji sa kompanijom Dnevni čarter, organizovao dobrotvornu regatu u cilju skupljanja pomoći za Crveni Krst Tivat.

Sakupljena sredstva su, kako su kazali organizatori, prevashodno namijenjena ugroženim porodicama kojih je u ovom trenutku preko 160 u opštini Tivat.

Regata je održana u tivatskom dijelu zaliva, a takmičilo se osam timova na J70 jedrilicama koje čine flotu Jahting kluba Porto Montenegra.

Prihodi od regate namijenjeni su donaciji Crvenom krstu.

Kako je kazala jedna od organizatorki Ana Makarova  regata ima jedan lijepi dobrotvoran cilj i da je na teritoriji tivatske opštine dosta ugroženih porodica.

“Mi smo htjeli da skrenemo pažnju ljudi koji žive ovdje ali i stranaca, kako je u suštini lako organizovati ovakve akcije. Želimo da nam svima bude dobro, i nama kao organizatorima i ljudima kojima će se udijeliti pomoć”, kazala je ona.

Tivat regata

Svaka organizacija, kako je rekla, zahtijeva brigu oko raznih detalja ali u principu nije bilo teško organizovati ovu regatu.

“Došli su ljudi iz raznih gradova i država i ovaj događaj je međunarodnog karaktera”, pojasnila je ona.

Takmičar iz USA kazao je da je današnja regata bila divna te da je lijep i povod kojim je organizovana.

Takmičarka Vedrana Gadža prvi put učestvuje u trci.

“Skoro dvije godine jedrimo, a profesionalno smo počeli tek ovo ljeto.

Danas nam vjetar nije baš povoljan ali valjda bude dobro”, kazala je ona.

IJZ: Sedam preminulih, 600 novih slučajeva zaraze, Kotor 25, H.Novi 17, Tivat 14

0
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4.683 uzorka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 600 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 201
Nikšić 78
Bar 41
Budva 36
Berane 36
Pljevlja 36
Bijelo Polje 28
Kotor 25
Danilovgrad 18
Herceg Novi 17
Rožaje 15
Tivat 14
Cetinje 11
Ulcinj 9
Tuzi 7
Andrijevica 6
Šavnik 5
Mojkovac 4
Kolašin 3
Gusinje 3
Žabljak 3
Petnjica 2
Plav 1
Plužine 1
Ukupno 600

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 17.09.2021. godine je iznosio 12,81 odsto.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Rožaje (2), Plav (2), Ulcinj (1), Kotor (1) i Bijelo Polje (1).

Među preminulima najmlađi je imao 28 a najstariji 72 godine starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1839.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 553 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7.999.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 125 728.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 2832
Nikšić 880
Pljevlja 587
Bar 540
Budva 387
Berane 362
Bijelo Polje 345
Ulcinj 290
Herceg Novi 263
Danilovgrad 261
Kotor 256
Rožaje 228
Cetinje 150
Tivat 150
Tuzi 147
Kolašin 110
Andrijevica 44
Mojkovac 36
Petnjica 34
Žabljak 34
Plužine 22
Plav 17
Šavnik 14
Gusinje 10
Crna Gora 7999

DPS Tivat: Opasno sijanje mržnje prema Crnogorcima i nacionalnim manjinama dirigovano iz vlasti

18
Foto DPS

Džabe se nova lokalna vlast u Tivtu trudi da saopštenjima i slatkorječivim izjavama dokaže svoj građanski karakter, jer ih činjenice i ponašanja u tome neumitno u kontinuitetu demantuju, saopštavaju iz DPS-a Tivat.

“Ne tako davno svjedočili smo veličanju tuđih zastava, klicanju Kosovu i Srbiji sa ljetnje pozornice. Posljednjih dana članovi partija skupštinske većine, bolje reći najbliži članovi njihovih familija preko društvenih mreža šalju opasne poruke povodom događaja na Cetinju. Oni siju mržnju prema Crnogorcima i nacionalnim manjinama, svrstavajući nažalost Tivat tamo gdje mu nije mjesto i predstavljajući ga kao najsrpskiji grad u Crnoj Gori. I tu se priča o njihovim nacionalističkim nastupima ne završava. Lokalna vlast nije mogla odoljeti da ne pokaže svoju privrženost apostolskoj vladi i ideji “srpskog sveta“, pa se pridružila slavlju povodom novouspostavljenog zajedničkog praznika Republike Srbije i Republike Srpske “Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“. U tome su pribjegli trikovima postavljanja transparenata, na kojima čestitaju ovaj praznik i na kojima veličaju Tivat kao srpski grad, a koji su odmah nakon fotografisanja uklanjani”, navodi se u saopštenju.

Foto DPS

Iz DPS-a Tivat navode da pretpostavljaju da je to dio kompromisnog rješenja sa lokalnom vlašću čiji su predstavnici samo nekoliko dana ranije, histerično naredili preduzimanje hitne akcije uklanjanja transparenta izvjesne grupe građana na kojima je pisalo “Tivat je uz Cetinje”.

“Ipak, najnoviji događaji na političkoj sceni u našem gradu najavljuju i ukazuju da će se u što skorije vrijeme i sve ovo nazivati ružnom prošlošću Tivta”, zaključuju u saopštenju.