Iz kompanije Monteput objavili su edukativni spot povodom puštanja u rad prioritetne dionice, autoputa Bar-Boljare, od Smokovca do Mataševa.
U videu su prikazane instrukcije kako se uključiti, ali i voziti na auto-putu, a sve u cilju zaštite i bezbjednosti učesnika u saobraćaju.
Prvi putnici prošli su danas i prvih sedam dana vožnja će biti besplatna, a poslije će putarina iznositi 3,5 eura.
Motar, matar, morski komorač, trava Svetog Petra (lat. Crithmum maritimum ) je i sitni samonikli žbun koji se u našim krajevima najčešće koristio u gladnim godinama, a pomorci su njegove ukiseljene listove kada su se ukrcavali u brod nosili kao sredstvo protiv skorbuta.Posljednjih godina ta pomalo zaboravljena biljka ponovo dobija na popularnosti. Motar raste na pjeni od mora do linije gdje dopiru najveći valovi,duž cijele obale Evrope , gdje god je stjenovito. Kaže se da raste na staništima „od bure“ koja mu donosi dragocjenu posolicu . Biljka je halofit, što znači da je prilagođena rastu na slanim staništima.Stabljika je odrvenjela a listovi su mesnati i aromatični. Cvjetove zelenkastožute boje razvija u avgusti i septembru. Motar je mesnat , pun tečnosti i jake arome. Treba ga brati prije cvjetanja, u maju I junu. Koristi se svjež, a može se i sušiti kada ima i blaži ukus. Mesnati i čvrsti izdanci odnosno listići motara beru se kao šparoge, tako da se lagano otkinu na mjestu gdje se sami “prelome”. Motar se može brati i kasnije, kada dobije cvjetiće, no tada listići imaju “teži” okus.
Motar su kao začin, ali i jelo koristili stari Rimljani I Grci. Nije mu odolio ni sam Zevs, koji bi nakon jela s petrovcem sanjao stvoriteljske snove o novim gradovima, lukama i ostrvima. Pominje ga i Šekspir u tragediji Kralj Lir i to u kontekstu opasnosti koje prate “berače” matara po klisurama engleskih strmih obala (Edgar govori slijepu Gloucesteru praveći se da su na strmoglavoj uzvisini: “na pola puta dole visi neko ko bere matar, grozno zvanje”). U romanu Sirota (1885.) hrvatskog književnika Eugena Kumičić ima nekoliko rečenica o motaru koji opisuje u kraju kod istarske uvale Brestova.
Iako je upotreba motara u kulinarske svrhe u priobalju, a osobito na području dalmatinskih ostrva poznata još od davnina, ova morska delicija je jedno vrijeme bila u potpunosti zanemarena i zaboravljena. Motar se priprema na bezbroj načina- odličan je “na lešo” s kuvanim krumpirom, svježe lišće motara može se dodati zelenoj salati, rikuli , izvrstan je prilog uz ribu i plodove mora, a fino se kombuje i s jajima i sirom. Od motara se može napraviti omlet, rižoto, varivo, umak… Može poslužiti i kao nadjev za složence i pite/savijače te se može dodati u kruh ili picu.
U tradicionalnoj medicini se koristi kao antiskorbutik i diuretik, za detoksikaciju organizma i čišćenje krvi, protiv bubrežnih komplikacija, tegoba želuca i za mršavljenje, a njegovo eterično ulje se koristi i u kozmetici.
Željko Starčević dobar poznavalac , sjeća se da se prije pojave vlažnih maramica, matar koristio za skidanje katrana sa dijelova tijela.
Stavite vodu, ostiku, so, češnjak i lovorov list u veliki lonac i dovedite do vrenja, na srednje jakoj vatri.
Dodajte motar i kuhajte dok ne omekša, oko 5 minuta (nemojte prekuhati).
Izvaditi sadržaj iz vode u kojoj se kuvao, složiti u sterilizirane tegle, a na vrh stavite krišku limuna. Preliti vrućom ostikom, ostavljajući oko centimetar do vrha.
Koristiti kao začin ili prilog, dodati u salate s citrusnim voćem, ili uz ribu i meso.
Narežite luk na kockice i popržite ga na maslinovu ulju dok ne postane staklast.Dodajte rižu i pržite je minutu-dvije uz stalno miješanje. Podlijte čašom vina i nastavite miješati.Zagrijte temeljac i blanširajte cijele listove motara.
Rižu malo po malo podlijevajte temeljcem i miješajte dodavati listiće motara.Gotovi rižoto pustite da odstoji 5-6 minuta prije posluživanja. Po želji ga možete posuti i parmezanom.
Pola kilograma motara kratko popržiti na prosulji (tavi). 20 dag badema blanširati, oguliti, tostirati na tavi. Ubaciti ih u blender, samljeti, pa dodati 1 dl prošeka, 2 kašike balzamiko ostike, malo soli, bibera, pola decilitra maslinova ulja. Izblendati do željene gustoće.
Ovaj se pesto služi kao začin uz tjesteninu i uz jela od teletine i junetine.
/Slavica Kosić/
Na gradskoj rivi Pine u Tivtu u petak 15. jula će se održati prva ovosezonska „Fešta od ribe i vina“ u organizaciji Mjesne zajednice Tivat-Centar i na inicijativu lokalne Turističke organizacije.
Fešta počinje u 20.30 sati defileom mažortetki i Gradske muzike Tivat na potezu od sidra na Trgu od kulture do gumna na južnom kraju Pina gdje će nakon toka nastupiti folkloraši KUD-a „Boka“.
Uslijediče besplatna podjela prigane i pečene ribe posjetiocima, kao i vina koje su obezbjedili organizatori i brojni sponoori ove manifestacije. Kulminacija fešte biće u 22 sata kada počinje koncert popularne muzičke grupe „Toć“.
Ovogodišnji program KotorArt festivala, Don Brankovi dani muzike, nastavlja se koncertom kamernog orkestra Kamerata Balkanika, večeras, 14. jul, u Bogorodičinoj crkvi na Prčanju, sa početkom u 21 sat.
Kamerata Balkanika je ansambl kojim rukovodi solista i koncertmajstor Fedor Rudin. Sastavljen je od talentovanih mladih muzičara regiona, koji spajaju umjetničku izuzetnost i kreativnost.
Orkestar, okupljen od strane organizacije ArtLink iz Beograda, u okviru svoje turneje po regionu sviraće djela: Hajdna, Mocarta i Betovena.
Partneri koncerta su Fond za Zapadni Balkan (Western Balcans Fund) i ArtLink, navodi se u saopštenju organizatora.
Manifestacija “Dan Novog zaleđa” u organizaciji Mjesne zajednice Kameno-Žlijebi sinoć je okupila veliki broj posjetilaca. Manifestacija je obuhvatila tri manifestacije: peti Sajam domaće hrane, šetnju „Preko Boke na mjesečini“ i brdsku trku Novska Sky mini trail liga (Sky mini trail).
Domaći izlagači njih 15 predstavilo je svoje proizvode na domaćem stolnom sajmu u prekrasnom ambijentu crkve sv. Gastronomskom ponudom, ali i unikatnim artiklima, dočarali su autentičnost zaleđa Novog, javlja RTHN.
Prema riječima direktora Agencije za izgradnju i razvoj Orjene Milje Vitorović, koji su organizatori jednog dijela programa, ovakvi događaji obogaćuju turističku ponudu grada.
– Sajam domaće hrane organizuje MH Kameno Žlijebi. Manifestaciju su podržali Općina i Turistička organizacija. Organizirano je i peto kolo Novske Sky Mini Trail lige, izložba fotografija Gumna, kao detalja tradicionalne arhitekture i predavanje na istu temu. Organizovana je i šetnja do naših najljepših vidikovaca, rekao je Vitorović.
Cilj ovih programa je, kako ističe, revitalizacija sela.
– Naše zaleđe krije ogroman potencijal. Veoma mi je drago da učestvujem u svemu ovome. Kao upravitelji zaštićenog područja, bez obzira da li neko selo pripada Parku prirode ili ne, pokazali smo da želimo da uvozimo sve ono što naši mještani rade. Oni su čuvari naše tradicije i to treba cijeniti i poštovati. Kroz seoski turizam vidjeli smo koliko ljudi cijene tu autentičnost. Na tome treba raditi, valorizovati i organizovati što više događaja, rekao je Vitorović.
Organizatorka Svetlana Stanovčić zadovoljna je i odzivom izlagača i posetilaca koji, kako je istakla, znaju da cene njihov trud i doprinos turističkoj ponudi.
– Sajam traje pet godina, mogla je biti duža tradicija, ali nas je omeo korona virus. Ovo je danas potvrdilo da možemo nastaviti. Stranci su prvi prepoznali naš rad i seoski turizam, koji je prepoznat u cijelom svijetu. Uz strance su i naši ljudi shvatili vrijednost seoskog turizma, rekao je Stanovčić.
Na sajmu je svoju ponudu predstavilo i pčelarstvo Radman, a Željko Radman ističe da je lijepo upoznati druge proizvođače, ali i stalne kupce.
-Predstavili smo proizvode sa našeg pčelinjaka, med i druge reproduktivne preparate. Zadovoljni smo posjećenošću. Lijepo je što smo se okupili u zaleđu, rekao je Radman.
U okviru manifestacije otvorena je izložba “Gumno” i održano predavanje “Gumno i vjerovanja”. Organizirano je i peto kolo Novska Sky Mini Trey lige i šetnja do vidikovca. Goste na sajmu zabavljala je muzička grupa Duo Ferrali.
Španjolske vlasti provode istragu nakon misterioznog nestanka kapetana kontejnerskog broda koji je krajem prošlog tjedna uplovio u španjolsku luku Algeciras.
Kontejnerski brod Algeciras Express od 50.789 dwt isplovio je 30. juna iz turske luke Yalova, koja se nalazi na obali Mramornog mora južno od Istanbula. Španjolska La Guardia Civil de Algeciras izvijestila da je četiri dana kasnije, odnosno 3. jula, prvi časnik broda obavijestio policiju da je kapetan nestao. Posada je pretražila cijeli brod, ali kapetanu nije bilo ni traga, javlja The Maritime Executive.
Algeciras Express stigao je pred luku Algeciras 7. jula. Međutim, španjolske vlasti naredile su da se brod usidri van luke dok ne stigne novi kapetan i preuzme zapovjedništvo nad brodom, jer kapetan mora biti prisutan na mostu prilikom pristajanja broda u luku, piše Safety4Sea.
Kontejnerski brod Algeciras Express plovi pod zastavom Liberije te je u vlasništvu Seaspana, a trenutno je u najmu za Hapag-Lloyd. Prema nekim izvještajima, Hapag-Lloyd je organizirao smjenu i na brod pozvao ukrajinskog kapetana, a nakon njegovog dolaska plovilu je 10. jula dopušteno uplovljavanje u luku.
Nakon što je pristao u luku, na brod se ukrcala policija, a uz prvog časnika ispitano je i preostalih 28 članova posade. Policija je također pretražila cijeli brod, uključujući kapetanovu kabinu. Lokalni mediji izvijestili su da je kabina izgledala sasvim uobičajeno, a pronađen je i plan plovidbe kojeg je kapetan pripremio netom prije nestanka. Međutim, kapetanu nema ni traga, a nisu pronađeni ni dokazi koji bi upućivali na nasilje. Na brodu se ništa nije činilo neuobičajenim.
Nestali kapetan navodno je državljanin Filipina. Španjolske vlasti surađuju s vlastima Filipina, ali i s Liberijom kao državom zastave broda. Istraga je još u tijeku.
Algeciras Express je tijekom ovog putovanja prevozio tek manji broj kontejnera. Ostao je usidren kod Algecirasa do ponedjeljka, a jučer je nastavio put prema luci Tanger-Med u Maroku.
Ukrajina, UN i Turska pozdravili su napredak u pregovorima koji imaju za cilj nastavak izvoza žitarica iz Crnog mora koji je blokirala Rusija, čime bi se smanjio rizika od gladi u svijetu s kojim su suočeni milijuni, no kraj rata ostaje daleko dok se snažno granatiranje nastavlja i danas.
Turski ministar obrane Hulusi Akar rekao je jučer da će sporazum o izvozu žitarica biti potpisan sljedeće sedmice.
– Ankara će osiguravati pošiljke u tranzitu, a strane će zajednički provjeravati terete žitarica u lukama, dodao je.
Međutim, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da je potrebno više rada prije finalizacije dogovora.
– Vidjeli smo kritičan korak naprijed, rekao je Guterres novinarima u New Yorku.
– Još uvijek trebamo puno dobre volje i predanosti svih strana, dodao je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski djelovao je optimistično u kasnonoćnim komentarima.
– Ukrajinsko me izaslanstvo izvijestilo da postoji napredak. U nadolazećim danima dogovorit ćemo detalje s glavnim tajnikom UN-a, poručio je.
Turska i Ukrajina rekle su da će se uspostaviti zajednički koordinacijski centar s Rusijom i Ujedinjenim narodima.
– Njegova će zadaća biti provođenje općeg nadzora i koordinacije sigurne plovidbe u Crnom moru, rekao je na Twitteru šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak.
Stečajnom upravniku kompanije Meljine kompleks, Ladu Šekularcu, pristiglo je sedam prijava potraživanja ukupne vrijednosti skoro 100 mil EUR, saopšteno je na prvom sastanku povjerilaca u Privrednom sudu.
Od kompanije koja je bila u vlasništvu biznismena Duška Kneževića, najviše potražuje država, pa je zaštitnik imovinsko-pravnih interesa prijavio potraživanje od 80 mil EUR koje se odnosi na sudski spor pokrenut prije više godina za raskid ugovora o privatizaciji bolnice Meljine, a traže i dodatnih 6 mil EUR za odštetu, ali Šekularac nije precizirao na šta se taj dio odnosi, piše Pobjeda.
Potraživanja od po oko 6 mil EUR prijavile su i dvije banke koje su bile u Kneževićevom vlasništvu, sada u stečaju, Invest banka Montenegro i Atlas banka, dok osnivač Meljine kompleksa, Atlas cap, traži 67.000 EUR koje je ova kompanija u njihovo ime uplatila, kada je stečaj zbog duga za zarade i doprinose tražila tadašnja direktorica Olivera Elez Mihajlović.
Opština Herceg Novi, koja je i inicirala stečaj zbog neizmirenih poreskih obaveza, prijavila je preko 800.000 EUR potraživanja, a Uprava prihoda i carina (UPC) 59.000.
Potraživanja po osnovu doprinosa od nekoliko stotina EUR prijavila je i Irena Čavić koja je bila jedina zaposlena u ovoj kompaniji.
Stečaj u Meljine kompleks sudija Dragan Vučević otvorio je 26. maja, što je nedavno potvrdio i Apelacioni sud odbivši žalbu ove kompanije.
Apelacioni sud je ocijenio da neosnovanim navode žalbe, ukazujući da je prvostepeni sud utvrdio da je Meljine kompleks trajnije nesposoban za plaćanja, odnosno da je obustavio plaćanja u periodu od 30 dana neprekidno.
Utvrđeno je i da su svi poslovni računi ove kompanije ukinuti, dva u bivšim Kneževićevim, banka IBM i Atlas na ljeto 2018, a kod CKB-a krajem prošle godine.
Odbačeni su i navodi da je odluka o stečaju bazirana na nepotpunom izvještaju privremenog upravnika, imajući u vidu da je priložen dokument Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da je upravnik u njihovim prostorijama izvršio uvid u finansijske spise koji su u njihovom posjedu.
Ovaj sud je ocijenio da su se stekli uslovi da Opština Herceg Novi traži stečaj, bez obzira što nije uspostavila zalogu na nepokretnostima ove kompanije na cijeli iznos potraživanja, već samo na dio.
Na sastanku je formiran Odbor povjerilaca koji će činiti predstavnici Opštine Herceg Novi, UPC-a i Atlas capa.
Za narednu srijedu zakazano je ročište za ispitivanje potraživanja, a Meljine kompleks je, kako je kazao njihov zastupnik, obavijestio upravnika da namjeravaju da podnesu plan reorganizacije, za šta je rok 60 dana od otvaranja stečaja.
MZ Radanovići i Gornji Grbalj, Društvo pčelara Grbalj i Maslinarsko društvo Boka, 31. jula i 01. avgusta, organizuju promotivnu manifestaciju “Dani pamidore, masline i meda u Grblju” 2022.
Osim proizvođača iz Grblja (pamidore, masline, med, vino, sir i drugi domaći proizvodi), na izložbi će se predstaviti i proizvođači iz drugih krajeva Crne Gore, gosti i dugogodišnji saradnici.
Pozivamo sve građane i njihove goste, da sa nama provedu zabavno veče uz degustaciju domaćih proizvoda, u centru Radanovića, od 19-24 sata, u nedjelju i od 9-13 sati (ponedjeljak).
Cilj manifestacije je promocija seoske sredine kao nedovoljno iskorištenog potencijala u turističkoj ponudi opštine Kotor, usmjeravanje pažnje na sadržaje izvan turističkih centara, afirmacija sela kao nosioca poljoprivredne djelatnosti, čuvara tradicije i prirodnog okruženja i proizvodnje domaće hrane kao turističkog proizvoda.
Rasterećenje gradskog jezgra i aktiviranje manje poznatih destinacija u zaleđu.
Konačno, okupljanje, zabava u opuštenoj atmosferi, druženje i upoznavanje domaćih proizvođača i njihovih proizvoda, jedan je od najvažnijih rezultata ove aktivnosti, kayali su nam iz MD Boka.
Sedam godina od početka gradnje, Crna Gora je u srijedu otvorila prvu dionicu svoje prve autoceste, koja će, kada bude zavrršena, povezati Podgoricu sa sjeverom te države i granicom sa Srbijom.
Četrdeset jedan kilometar autoceste stajao je gotovo milijardu eura, a za sedam godina njegove izgradnje promijenile su se četiri crnogorske vlade, a završetak radova pet puta je odgađan.
Izvođač radova bila je kineska kompanije China Road & Bridge Corporation (CRBC), ista ona koja je gradila Pelješački most u Hrvatskoj.
Otvarajući autocestu crnogorski premijer Dritan Abazović je kazao da “sedam godina od početka izgradnje Crna Gora ne otvara samo put već i perspektivu za njezinu budućnost”.
“Autoput je početak trajnog spajanja Crne Gore sa svijetom. Vrleti crnogorskog krša sjedinit će se s plodnom ravnicom, Podgoricu sa sjeverom države, Crnu Goru s Europom”, rekao je Abazović.
Autocesta ima 20 mostova ili 15 posto ukupne dužine, 16 dvocijevnih tunela i četiri petlje.
Na složenost trase utječe i činjenica da će budući vozači iz pravca Podgorice putovanje počinjati na 60 metara nadmorske visine te će ubrzo doći u planinski dio i na nadmorsku visinu od 1100 metara.
Autocesta je otvorena povodom 13. srpnja, Dana državnosti, a vrpcu je presjekao premijer Dritan Abazović. Prvi putnici proći će autocestom u četvrtak i prvih sedam dana vožnja će biti besplatna, a poslije će cestarina iznositi 3,5 eura.
Prvi tender za izgradnju crnogorske autoceste raspisan je davne 2008. godine i na njemu je prvorangirani bio konzorcij koji je predvodila kompanija Konstruktor iz Splita, a postavljanju kamena temeljca godinu dana poslije prisustvovala je i tadašnja premijerka Hrvatske Jadranka Kosor.
Na proljeće 2010. godine država Crna Gora raskinula je ugovor s Konstruktorom, bez plaćanja penala, jer između ostalog ta tvrtka nije osigurala financijske garancije. Nakon toga, crnogorska vlada je punih pet godina tražila nove partnere za gradnju “projekta stoljeća”, kako su ga nazvali u Crnoj Gori.
Procjena stručnjaka je da će to biti najskuplja autocesta u Europi po cijeni izgradnje kilometra.
Ovo je tek prva, ali najzahtjevnija dionica autoceste čija ukupna dužina u konačnici treba iznositi oko 160 kilometara. Još se ne zna kada će početi izgradnja nastavka autoceste koja će ići prema crnogorskoj obali.
© BokaNews, 2021
