Akvarijum Boka: Uskoro nove vrste, paviljoni i oporavilište za morske kornjače

Prvi i za sada jedini crnogorski akvarijum, otvoren je prije nešto više manje od dva mjeseca. Smješten na kraju kotorskog donjeg puta u palati Radoničić pri Institutu za biologiju mora.

Akvarijum “Boka” bilježi odličnu posjećenost.

Akvarijum Boka, palata Radoničić

Viša naučna saradnica u Institutu, Branka Pestorić kaže kako je posjeta bolja nego što su očekivali. „Imamo jako veliki broj porodičnih pojseta, naročito roditelja sa djecom. Jako je važno da su prije svega roditelji prepoznali da je to jedan sadržaj interesantan djeci jer definitivno treba da radimo na podizanju svijesti javnosti, podizanju svijesti djece da oni ovdje, sa kopona vide i da se upozanju sa stanovnicima mora tako ih zavole i nauče da brinu o njima“

U akvarijumu Boka postoji šesnaest bazena koji su podjeljeni u tri prostorije koje predstavljaju Mediteransko more, Jadransko more i Bokokotorski zaliv. U tih šesnaest bazena ukupno je oko šezdeset vrsta biljnih i životinjskih. Sve vrste pronđene su u Jadranskom moru duž crnogorske obale.

Akvarijum Boka

U toku je realizacija „Exchange“ projekta omogućena zahvaljujući IPA programu u kojem sarađuju Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. „ Upravo preko tog projekta dobili smo sredstava za dalje proširenje akvarijuma tako da planiramo na jesen da izgradimo nove bazene koji bi nam dali prostor za naseljavanje malo većih organizama kao sto su manje ajkule našeg mora.“, otkrila nam je Pestorić.

Iz Instituta za biologiju mora  koji je jedina institucija u Crnoj Gori koja kombinuje istraživanje i obrazovanje za promociju i praksu efikasnog očuvanja morskih divljih životinja, rekli su da akvarijum “Boka” osim što je turistička atrakcija biće i prilika naučnicima da izvode različite naučne eksperimente uživo, te da prate sve ono što je vrlo teško pratiti u prirodnoj sredini, kao što je rast i razvoj organizama i interakcija među vrstama.

„U dvorištu imamo prostora da postavimo privremene paviljone koji ce nam dati mogućnost da prikažemo one aktivnosti koje sada nisu vidljive. U pitanju su aktivnosti koje radimo u karantinima i čime se zapravo bavi Institut za biologiju mora u svojoj široj djelatnosti. Biće prikazane i oblasti kao što je ribastvo, stari ribolovni alati planktonski organizmi, bentos, morski otpad o tome slično…“

Branka Pestorić, Akvarijum Boka

U sklopu pomenutog Exchange projekta, Institut je u obavezi da napravi i oporavilište za morske kornjače čija je realizacija planirana za narednu godinu. „Smatramo da smo u obavezi da izgradimo oporavilište jer se Crna Gora nalazi na jednom traznitnom putu između juga gdje se morske kornjače polažu jaja i sjevernog Jadrana gdje se hrane, često su povrijeđene i naša pomoć im je neophona“, kazala je Pestorić.

Akvarijum “Boka” za posjetioce je otvoren svakog dana od 11 do 21 čas. Više informacija o cijenama ulaznica možete pronaći ovdje.

/Milica Cvijović/

BiH: Prašumu Janj UNESCO proglasio prirodnim dobrom od svjetskog značaja

0
Prašuma Janj -foto: prasumajanj.com

Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a proglasio je u srijedu, 28.jula, prašumu Janj kod Šipova, na zapadu Bosne i Hercegovine (BiH), prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”.

To je prvo prirodno dobro iz BiH koje je uvršteno na ovu UNESCO-vu listu, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Prirodno dobro od svjetskog značaja “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” prošireno je u srijedu, pored bosanskohercegovačkog, i sa lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske i Švajcarske.

Prašuma Janj, pored Perućice, jedna je od najpoznatijih bh. prašuma.

Strogi je prirodni rezervat površine od 295 hektara od kojih je na 58 hektara zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost a prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke.

Lokalitet svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” trenutno je najveće serijsko dobro svjetske baštine sa 94 lokaliteta u 18 zemalja.

Obuhvata područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, BiH, Bugarskoj, Francuskoj, NJemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Španiji, Švajcarskoj i Ukrajini.

Na prestižnoj UNESCO-voj Listi svjetske baštine ranije je upisano područje Starog mosta starog grada Mostara, most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici.

Promocija knjige “Truba – moj instrument” autorke Sare Lakičević

0

“Truba moj instrument” Sara Lakičević

KotorArt Don Brankovi dani muzike nastavljaju sa izdavačkom djelatnošću, izdavajući knjigu/udžbenik Truba – Moj instrument, autorke Sare Lakičević, u saradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore, čija će promocija biti  u četvrtak, 29. jula, u Crkvi sv. Duha u Kotoru, sa početkom u 20 časova.

Učesnici konferencije, pored autorke, biće Ratimir Martinović, direktor KotorArta i Aleksandar Solunac, prva truba Beogradske filharmonije.

Knjiga Truba – moj instrument predstavlja prvu knjigu u Crnoj Gori ovog tipa. Napisana je za potrebe nastave trube u osnovnoj muzičkoj školi a mogu je koristiti i početnici na svim limenim duvačkim instrumentima. Sadrži precizno objašnjene sve tehničke aspekte sviranja trube, počev od pravilnog stava, istezanja tijela i vježbi disanja, do konkretnih vježbi dugih tonova, fleksibilnosti, intervala, ljestvica i etida. Knjiga je pisana savremenim jezikom, prilagođena djeci i sadrži dodatna poglavlja poput pripreme za javni nastup, liste prijedloga za slušanje muzike i dnevnika vježbanja kojima autorka daje lični pečat, sagledavajući širi kontekst učenja sviranja duvačkog instrumenta, vaspitanja i obrazovanja mladih.

Odluka da se napiše udžbenik o trubi bila je odvažna, racionalna i cjelishodna. Pošto autorka trubu vidi kao kraljevski instrument, ona zna kako se brani i vrijednost njegovog identiteta i umjetničkog uticaja. – istakao je prof. dr Ratko Božović u recenziji knjige.

Sara Lakičević, autorka, završila je tri smjera srednje muzičke škole: za klavir, za trubu i teoretski smjer u ŠOSMO Vida Matjan u Kotoru, a potom studije trube na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Mladena Đorđevića. Master studije trube završila je u Barseloni, na Konzervatorijumu Liceu, u klasi čuvenog soliste i pedagoga Luisa Gonazalesa Martija. Tokom školovanja osvajala je nagrade na domaćim i međunarodnim takmičenjima a pohađala je seminare kod priznatih pedagoga i svirača. Nastupala je s akademskim orkestrima Novog Sada, Beograda i Barselone, simfonijskim orkestrom Radio Televizije Srbije, orkestrom Narodnog pozorištu u Beogradu, orkestrom Banjalučke filharmonije, Beogradskom filharmonijom, Sarajevskom filharmonijom, Novosadskim big bendom, kao i sa svojim Brass Quintetom. Trenutno je doktorantkinja na smjeru komunikologije i medija na Univerzitetu Donja Gorica. Sa KotorArtom sarađuje više godine, a trenutno je PR menadžerka Festivala.

Opština Tivat postepeno smanjuje neizmirene obaveze

0
Tivat Kalimanj – Foto Drone Studio Tivat

Tokom prošlog mjeseca, Opština Tivat je isplatila ukupno 106.811 eura na ime neizmirenih svojih obaveza iz ranijeg perioda.

Najviše novca iz gradske kase po tom osnovu je otišlo na plaćanje neizmirenih poreza i doprinosa na zarade zaposlelih u lokalnoj upravi za što je tokom juna u državne fondove uplaćeno ukupno 80.895 eura.

Tokom prošlog mjeseca izmireno je i 8.834 eura ranijih obaveza lokalne uprave Tivta za neplaćene usluge pružene Opštini, te 3.705 eura ranijih obaveza za razni kupljeni materijal.

Izmireno je i 2.850 eura dugova na ime „ostalih obaveza“, te isplaćeno 10.157 eura na ime kapitalnih izdataka koji ranije nisu bili ranije podmireni.

Inače, ukupni prihodi Opštine Tivat po svim osnovama tokom juna su iznosili 1.084.820 eura, što znači da je oko 10 posto tog novca potrošeno na isplaćivanje neizmirenih obaveza a koje je aktuelna gradska NP-BF-GB uprava naslijedila od prethodne lokalne DPS-DSD-HGI vlasti Tivta. Ukupno je kada je preuzela upravljanje gradom, aktuelna lokalna vlast zatekla neizmirenih oko 4,5 miliona eura dospjelih obaveza Opštine koje je nagomilala prethodna administracija bivšeg gradonačelnika dr Siniše Kusovca.

Pored oko 553 hiljade eura koliko je aktuelna tivatska vlast za prvih plola godine isplatila po osnovu vraćanja rata i kamata na ranije uzete dugoročne kredite za gradnju vodovodne i kanalizacione infrasttrukture, u periodu od 1.januara do 30.juna ove godine, administracija aktuelnog predsjednika Optine Željka Komnenovia (NP) izmirila je i 979,4 hiljade eura na ime obaveza iz prethodnog perioda.

Inače, na kraju prvog polugodišta 2021., Opština Tivat i njene javne ustanove imale su ukupno 1.474.180 eura neizmirenih obaveza. Od toga se najveći dio (ujupno 646.567 eura) odnosi na poreze i doprinose na zarade zaposlenih u lokalnoj uporavi i tum ustanovama, a što je boljka koju Tivat vuče iz prošle godine kada je kašnjenje u izmirovanju tih obaveza kao pravilo svog poslovanja, uvela Kusovčeva uprava nad Tivtom.

Na početku jula mjeseca, Opština Tivat imala je i 115.344 eura neizmirenih obaveza po osnovu transfera institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru, te 155.332 eura neizmirenih obaveza po pozajmicama i kreditima. Ukupne neizmirene obaveze po osnovu otplate dugova na kraju drugog kvartala 2021. iznoslile su 561.935 eura.

Spojen Pelješki most

6
Pelješki most – foto Hina

Podizanjem posljednjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most je u četvrtak potpuno spojen i proteže se od Komarne na kopnenoj strani, do Brijeste na Pelješcu.

Most ima 13 raspona, od kojih je pet glavnih dužne 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.

Posljednji element koji je sinoć postavljen dug je 18 metara, a simbolički su postavljanje dovršili premijer Andrej Plenković, ministar prometa Oleg Butković, dubrovačko-neretvatnski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

Spajanje su pratili i brojni građani s kopna te mnoštva brodica, barki i drugih plovila.

Duljina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2.404 metara, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2.440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta 200 puta 55 metara.

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta je Marjan Pipenbaher.

Pelješki most – foto Hina 

Most je izgradio kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation. Kinezi su posao dobili na tenderu 2018. godine, ponudivši 2,081 milijarde kuna bez PDV-a, s rokom dovršetka radova od 36 mjeseci.

Gradnja je službeno počela 31. jula 2018. godine, kada je izvođač uveden u radove.

Očekuje se da će most zajedno s pristupnim cestama biti otvoren za promet u junu 2022. godine, prije početka glavne turističke sezone.

Odluku o financiranju gradnje mosta Vlada je donijela 2017. godine.

U maju 2013. godine, studija koju je naručila Europska komisija pokazala je da je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države.

Pelješki most – foto Hina

Pelješki most prva je od ukupno četiri faze projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” za čije je sufinanciranje Evropska komisija odobrila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova.

Naime, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Evropske unije sufinancira 85 posto, dakle 357 milijuna eura.

Evropska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu Stona.

U junu ostvareno 277,47 hiljada noćenja

0
Boka Kotorska- foto Boka News

U Crnoj Gori je u junu u kolektivnom smještaju ostvareno 69,92 hiljade dolazaka turista i 277,47 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 86,2 odsto ostvarili su strani, a 13,8 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u junu je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima 92,4 odsto, glavnom gradu pet odsto, planinskim mjestima 1,6 odsto i ostalim turističkim mjestima i ostalim mjestima jedan odsto.

Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Kolektivni smještaj se odnosi na hotele, odmarališta, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove.

Vozarine rastu, brodarsko tržište opet u fokusu

0
brod-kontejneri

Vozarine su posljednjih dana u ozbiljnom porastu, a promatrači primjećuju da je izgledan potencijal daljnjeg rasta.

Dio analitičara ipak je sklon reći da se još uvijek ne može govoriti o ‘super ciklusu’ rasta cijena, ali…

‘Je li to superciklus? Pa rekao bih da još nije, ali može postati’, rekao je za CNBC Mark Williams, generalni direktor Shipping Strategyja, pomorske konzultantske kompanije, prenosi tportal.

Takozvani superciklus odnosi se na dugotrajno razdoblje visokih i rastućih cijena, obično potaknut velikom potražnjom i niskom ponudom.

Rekao je da su vozarine za capesize brodove – najveću kategoriju brodova koji prevoze suhi teret i sirovine poput žita, željezne rude i ugljena – oko razina zabilježenih sredinom 2019. godine. Reuters je u utorak izvijestio da je prosječna dnevna zarada za segment capesizea iznosila 31.880 američkih dolara – što je više od deset puta više od cifre od oko 3000 američkih dolara iz veljače prošle godine.

Baltic Dry Index (BDI), koji prati stope brodova što prevoze suhu rasutu robu, uzletio je oko 74 posto od početka godine.

Analitičari su oprezni oko čimbenika koji bi mogli izbaciti cijene iz kolosijeka, ali procjenjuju da će se vozarine zadržati na visokoj razini barem u drugoj polovici 2021., a možda i kasnije.

Nekoliko je čimbenika podržalo stope prijevoza robe, uključujući uzlet robnog prijevoza koji pojačava potražnju za prijevozom općenito i ekonomski oporavak dok se dijelovi svijeta oporavljaju od pandemije.

No vladine poticajne politike i pozitivni makroekonomski izgledi temelj su ‘vrlo jakih’ tržišta, rekao je Williams.

Vlasti ubacuju gotovinu u sustav putem poticajnih mjera – i to je bila ‘ključna poluga’ za poticanje gospodarskog rasta, rekao je.

‘Ovaj snažan rast BDP-a pokretač je robne potražnje, a to je osnova snažnih tržišta na kojima danas uživamo’, rekao je Williams.

Vladine politike su i najveći rizik za brodarsko tržište, kaže Williams. Rekao je da bi, ako makroekonomski uvjeti ostanu jaki 2023. godine, svijet mogao biti u ‘opasnom položaju’ s obzirom na inflaciju.

‘U tom ćemo trenutku vidjeti rast kamatnih stopa središnjih banaka, što će neizbježno usporiti gospodarski rast, a onda će se ovaj poslovni ciklus preokrenuti… i sa sobom povući i brodarski sektor’, zaključio je.

“Dani pamidore, masline i meda u Grblju”

26
Dani pomidore maslina i meda

Dvodnevna manifestacija promotivnog karaktera “Dani pamidore, masline i meda u Grblju” okupiće prozvođače pamidore, masline, meda, sira, pršuta, vina, sokova…

Manifestacija će se održati u subotu, 31.07.2021. od 19-23 sata i nedjelja, 01.08.2021. od 09-13 sati, u centru Radanovića.

Ovo je prvi put da se (na predlog Mjesnih zajednica Radanovići i Gornji Grbalj) na manifestaciji Dani meda i masline u Grblju, nađe i toliko cijenjena “grbaljska” pamidora.

Pokrovitelji manifestacije su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

Može li EU izbaciti Mađarsku?

2
EU Orban

Odnosi između mađarskog premijera Viktora Orbana i drugih evropskih lidera izgleda su pali na najniži nivo. Orban godinama sprovodi desničarsku agendu koja je često u suprotnosti sa suštinskim vrijednostima bloka.

Njegov najnoviji potez bilo je uvođenje “zakona o zaštiti djeteta”, koji zabranjuje da se sa mlađima od 18 dijele informacije za koje se može smatrati da promovišu homoseksualnost. Taj zakon uključuje sve proizvode, reklamiranje i medijske sadržaje koji opisuju homoseksualne ili transrodne osobe i obrazovne programe sa LGBTQ tematikom ako čak i pomenu postojanje gej ili transrodnih ljudi. Taj zakon je posljednji u nizu napora za ograničavanje LGBTQ+ prava i sloboda u toj zemlji.

To je na neki način slično Poglavlju 28 Margaret Tačer, zakonu koji je spriječio britanska vijeća i škole da “promovišu i prihvataju homoseksualnost kao pretpostavljeni porodičn život”. Iako je taj zakon naišao na protivljenje čim je uveden, on je u potpunosti ukinut tek 2003. Konzervativna stranka se na kraju izvinila za njegovo uvođenje.

Evropski parlament vidi novi zakon kao dio postepenog ukidanja fundamentalnih prava u Mađarskoj – od države podržanu LGBTQ-fobiju koja krši ljudska prava u okviru šire političke agende razbijanja demokratije i vladavine prava. Evropska komisija takođe je naglasila da su “jednakost i poštovanje dostojanstva i ljudskih prava ključne vrijednosti EU, uvrštene u Član 2 Ugovora EU” i pokrenula je kaznenu proceduru protiv Mađarske.

Države članice su takođe pozvale na odlučniju akciju. Holandski premijer Mark Rute je rekao da taj zakon signalizira da “Mađarskoj više nije mjesto u EU”, a ministar spoljnih poslova Luksemburga pozvao je na referendum o tome da li bi Mađarskoj trebalo da dozvoliti da ostane članica EU.

Međutim, može li EU izbaciti Mađarsku? Prestanak članstva u međunarodnim organizacijama nije posebno uobičajen. Ako pogledamo Ujedinjene nacije, najveći i najambiciozniji napor da se države stave pod jednu međunarodnu organizaciju, vidimo da je, iako nije uvijek lako pridružiti se, definitivno puno teže izbaciti neku članicu.

Izbacivanje Tajvana i SRJ iz UN
Generalna skupština UN je 1971. odlučila da zvaničnike sa Tajvana zamijeni onima iz kontinentalne Kine. Razlog je bio taj što je Maova kopnena Kina bila priznata kao država, a ne Tajvan. Taj potez je značio da je Tajvan praktično izbačen iz te organizacije. Drugi rijetki primjer bio je odluka Generalne skupštine da Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) – koju su, do tada, činile samo Srbija i Crna Gora a ne ostale bivše republike koje su su otcijepile od Jugoslavije – ne može automatski naslijediti članstvo Jugoslavije i da se mora ponovo prijaviti. UN je praktično izbacila Jugoslaviju i osam godina kasnije primila SRJ kao novu državu članicu.

Ključna razlika između slučajeva Tajvana, SRJ i Mađarske je ta što se članstvo u UN uglavnom oslanja na to da je članica miroljubiva država, dok EU ima malo sofisticiranije kriterijume. To je takođe razlog zašto postoji mnogo država koje nisu članice EU, ali nema mnogo priznatih država koje nisu članice UN.

Članstvo Tajvana i SRJ u UN praktično je prekinuto jer oni više nisu smatrani državama. Mađarska je drugačiji slučaj. Niko ne dovodi u pitanje da li Mađarska postoji kao država. Sporno je to koliko je ona pod Orbanovim vođstvoma privržena obavezama koje proizilaze iz članstva u EU.

Uobičajeniji odgovor na situacije ove vrste je suspenzija, prije nego izbacivanje.

Tokom aparthejda, mnoge međunarodne organizacije suspendovale su Južnu Afriku iz članstva. Slično tome, Organizacija američkih država suspendovala je Kubu između 1962. i 2009. godine, i Honduras između 2009. i 2011, jer su njihove vlade kršile posvećenost Međuameričke demokratske povelje demokratskim institucijama.

Grčka je takođe suspendovana iz Savjeta Evrope tokom njene diktature krajem 1960-ih i početkom 1970-ih, a Sirija je suspendovana iz Arapske lige od 2011. i Organizacije islamske saradnje od 2012.

Pravila iz člana 7 ugovora EU omogućavaju joj da suspenduje glasačka prava neke članice “ako država ozbiljno i uporno krši principe na kojima je zasnovana EU”. Njegovi efekti se neće previše razlikovati od onoga što su druge međunarodne organizacije radile u prošlosti.

Taj mehanizam, međutim, nikad nije upotrijebljen i ne bi ga bilo lako primijeniti. Prethodni napori da se aktivira član 7 za suspenziju glasačkih prava Mađarske u odgovoru na njen odnos prema izbjeglicama i migrantima su propali.

Međutim, taj mehanizam je sada možda jedini primjereni odgovor na akcije Mađarske.

Trenutno ne postoji jasan način na koji bi EU izbacila neku članicu. Međunarodne organizacije ne izbacuju često svoje članice. Umjesto toga, bolje bi bile privremene mjere poput suspenzije glasačkih prava Mađarske u EU ili drugih privilegija.

Ako je sloboda, demokratija, poštovanje ljudskih prava, fundamentalnih sloboda i vladavine prava obaveza članstva, zar njihovo nepoštovanje ne bi trebalo da nosi posljedice?

Predstava “Dečak sa koferom” u četvrtak, 29. jula na tivatskoj Ljetnoj pozornici

0
Decak sa koferom

U četvrtak, 29. jula na Ljetnoj pozornici u Tivtu sa početkom u 21:30 čas biće odigrana predstava “Dečak sa koferom” beogradskog pozorišta “Duško Radović”.

“Dečak sa koferom” autora Majka Kenije je priča o dvanaestogodišnjem dečaku koji je primoran da napusti svoj dom i krene na dugo i opasno putovanje ka boljem životu u “obećanoj zemlji”. U malom koferu, koji nosi sa sobom, nalazi se njegovo  najveće bogatstvo – priče koje su mu pričali roditelji pre spavanja. Uz pomoć tih priča i Krisje, devojčice koju na putu upoznaje, Naz uspeva da se sretne sa bratom na sigurnom, i ispriča novu priču. Svoju priču.
Predstava se kao dominantnom temom bavi pitanjem nasilne migracije dece koja je sve više prisutna u savremenom društvu, i ima za cilj da kod publike razvije empatiju prema raseljenim licima.

 

Režija: Damjan Kecojević
Prevod: Milica Naumović
Dramaturg: Bojana Lazić
Scenograf: Zorana Petrov
Kostimograf: Maja Mirković
Kompozitor: Vladimir Pejković

Uloge:
Mladen  Lero
Jelena  Ilić
Jovana  Cvetković
Jelena  Ćuruvija Đurica
Dubravka  Kovjanić
Nedim  Nezirović