Australka Rhiannan Iffland i Englez Gary Hunt, koji ove godine nastupa pod francuskom zastavom, pobjednici su mostarskog natjecanja svjetskog prvenstva Red Bull Cliff Diving.
Mostar je protekla tri dana bio domaćin najboljim svjetskim visinskim skakačima, a spektakularno natjecanje završeno je u subotu finalnom serijom skokova nakon koje su se Iffland i Hunt pokazali najkonstantnijim, izvijestila je Fena.
Hunt je skokom u četvrtoj seriji za koji, ipak, nije dobio nijednu desetku obezbijedio konačnih 429.70 bodova što mu je bilo dovoljno za prvo mjesto. Drugi je završio Rumun Constantin Popovici, a treći Nikita Fedotov iz Rusije.
U ženskoj konkurenciji nije bilo dileme oko pobjednice. Apsolutna favoritkinja Iffland odbranila je pobjedu koju je u Mostaru ostvarila 2019. godine i sa zbirom od 385.10 bodova se popela na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja.
Ovo je njena deseta pobjeda u nizu u Red Bull Cliff Diving, piše Anadolija.
Sjajna danas bila je i Adriana Jimenez iz Meksika koja je zauzela drugo mjesto, dok je trećeplasirana bila Jessica Macaulay iz Kanade.
Takmičenje u Mostaru bilo je drugo u ovogodišnjem kalendaru Red Bull Cliff Diving svjetskog prvenstva, a nakon Mostara slijede takmičenja u Downpatrick Headu u Irskoj i Polignanu u Italiji.
Skakači natjecanja Red Bull Cliff Diving u bosanskohercegovačkom gradu Mostaru skaču sa Starog mosta koji je remek-djela orijentalne arhitekture iz 16. vijeka. Stari most, visok 24 metra u najvišem dijelu, je obnovljen i otvoren u julu 2004. godine, a 2005. godine uvršten je na listu UNESCO-ovih zaštićenih spomenika kulture.
Petnaesto izdanje Hercegnovskog strip festivala biće održano od 3. do 8. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Boki. Grupa entuzijasta i ljubitelja stripa je krenula prije više od decenije u avanturu koja je prerasla u renomirani, svjetski događaj. Njihovi ciljevi su popularizacija stripa i edukacija o devetoj umjetnosti u Crnoj Gori. Herceg Novi je i ranijih godina ugostio velikane stripa iz regiona i svijeta, što će biti slučaj i ove godine, uprkos pandemijskim uslovima.
Kako su saopštili iz organizacije festivala, pored redovnih programa koje festival, posvećen devetoj umjetnosti, podrazumijeva, poput izložbi, radionica, berze, crtanja, kao i autentični program strip u boci, HSF uvijek donosi i kvalitetan muzički program, pa tako ove godine nastupaju poznati hercegnovski muzičar Marko Vlahović, te kantautorke iz Zagreba i Beograda – Sara Renar i Sana Garić. Takođe, novina u ovogodišnjem programu su i lokacije na kojima će se dio programa festivala održavati, poput prostora eks-Lazarev vrt u centru grada, ali prije svega i širenje festivala na Tivat, gdje će se, zahvaljujući saradnji sa Opštinom Tivat, dio programa održavati na Pinama.
Podsjetimo da, kako je festival rastao, osnivač Nikola Ćurčin je proširio ekipu organizatora te su se HSF-u pridružili najprije Jovan Subotić, a zatim i Nebojša Mandić. Ovaj trojac je zaokružio ovogodišnju listu od 12 specijalnih i više od 30 gostiju „povratnika“ Hercegnovskog strip festivala (HSF).
O Festivalu, strip kulturi u Crnoj Gori, interesovanju mladih za strip, kao i o pojedinostima vezanim za organizaciju HSF-a, za Pobjedu su govorili suorganizatori HSF-a Nebojša Mandić i Jovan Subotić.
N. Mandić
EVROPSKI CENTAR
Mandić je kazao će Herceg Novi i ove godine biti evropski centar devete umjetnosti, jer će na HSF-u biti dvanaest specijalnih gostiju – Đorđo Pontreli i Mario Milano, Valerio Pićoni i Marćelo Manđantini iz Italije, Aneke Murilenem i Fernando Dagnino iz Španije, Rus Artiom Trakhanov, Njemac Sedat Ozgen, Belgijanac Den Verlinden, Irac Kijan Tormi, Slovenac Izar Lunaček i Miroljub Milutinović Brada iz Srbije, kao i još više od 30 gostiju koji se vraćaju na HSF, među kojima su svjetski priznata imena poput Esada Ribića, Vilijama Simpsona, Mirka Čolaka i Branislava Kerca; garantuju da jedina crnogorska manifestacija posvećena stripu zaslužuje pomenuti epitet.
– Definitivno takav status smo postigli prošle godine, kada smo u strogim uslovima koje je diktirala epidemija uspjeli da organizujemo šestodnevni festival u punom kapacitetu i sa gostima iz zemalja EU. U tom kontekstu mogu reći i da pripreme za ovogodišnje, petnaesto izdanje HSF-a, teku lagano i ustaljenim tokom – zaokružili smo listu specijalnih gostiju, program skockali do kraja uz neophodnost dotjerivanja nekih detalja oko satnica i rasporeda prezentacija i predavanja, obišli i izvršili neophodne pripreme za sve lokacije na kojima će se održavati šestodnevni programi. Tako da je sada ostalo da se to sve realizuje, da počnemo sa štampom materijala i pripremama izložbi – rekao je Mandić.
On je kazao da su ovogodišnji uslovi organizacije maltene isti kao i svih godina prije korone, osim što ipak i dalje postoje određena ograničenja, prije svega u načinu putovanja, jer je neuporedivo manje mogućnosti organizovanja prevoza gostiju iz inostranstva, što rezultira i većom cijenom i povećanjem troškova za njih kao organizatore.
– Međutim, Nikola, Jovan i ja smo navikli svih ovih petnaest godina da ne postoji prepreka koju ne možemo preći i koja će učiniti da se HSF ne održi, pa čak ni svjetska pandemija koja je prošle godine paralisala svijet ali ne i HSF – istakao je Mandić.
Upravo je organizacija prošlogodišnjeg festivala, kako je kazao Mandić, skrenula pažnju cjelokupne svjetske scene devete umjetnosti i zbog toga su im se obratili i direktori nekih od najvećih evropskih festivala iz Francuske, Engleske, Rusije, Češke sa željom da dođu ove godine kao gosti HSF-a.
– A koliko ljudi, involvirani u devetu umjetnost, vole naš festival, dovoljno govori činjenica da se mnogi vraćaju u Herceg Novi o svom trošku samo da bi bili dio šestodnevnog spektakla koji HSF podrazumijeva – ocijenio je Mandić.
Jovan-Subotić
STRIP VIKENDI
U okviru ovog festivala organizovani su i strip vikendi posvećeni velikanima stripa. Mandić je govorio o značaju takvih aktivnosti za grad i kulturni život Crne Gore.
– Jedna od naših osnovnih misija je popularisanje stripa kao jedne od najkompleksnijih umjetnosti i uključivanje što većeg broja mladih talenata u našu organizaciju i stvaranje prave slike o tome šta podrazumijeva stripovski narativ i stvaralaštvo u devetoj umjetnosti – rekao je Mandić.
Prema njegovim riječima, to se postiže ne samo kampanjskim pristupom već cjelogodišnjom angažovanošću i radom, koji znači i organizovanje zimskih Strip vikenda.
– Ali prioritetno kroz adekvatnu edukaciju, prije svega mladih neafirmisanih umjetnika, kao i u radu sa odraslim umjetnicima kojima savjete i cake u crtanju i slikanju na našim radionicama, daju najveći svjetski majstori strip stvaralaštva. I upravo to neposredno druženje i učenje od poznatih umjetnika je jedna od najbitnijih stvari koje se konkretno realizuju na svim festivalima stripa, a u našem slučaju je i odaziv za učešće u radionicama izuzetno veliki, jer ko ne bi došao da dobije besplatne savjete od ljudi koji su u samom vrhu aktuelne scene devete umjetnosti, ili od ljudi poput Vilijama Simpsona koji stvaraju vizuelne identitete serija kao što je „Game of thrones“ – ocijenio je Mandić.
On je dodao da su tokom prethodnih godina ostvarili i saradnju sa osnovnim školama u Herceg Novom, pa svaki festival jedan dan u programu ima posjetu likovnim sekcijama u osnovnim školama, gdje u saradnju sa redovnim profesorima, najveći svjetski majstori crtanja i pedagozi stripa održe po dva časa zaineteresovanim učenicima.
RENOME
Will Simpson2018
Subotić je kazao da je prisustvo velikih zvijezda svijeta stripa od velike važnosti za renome festivala, a konsekventno i za renome svih ostalih učesnika koji se nađu na njemu.
– To je najbolji način privlačenja kako medijske pažnje, tako i pažnje mnogobrojnih ljubitelja stripa iz regiona i Evrope. Domaći autori koji promovišu svoje stvaralaštvo na našem festivalu imaju mnogo veću publiku i veću priliku da se za njihovo ime čuje i da njihov rad bude primjećen – rekao je Subotić.
Mnogi su primjeri, prema njegovim riječima, dobijenih šansi i sklopljenih poslova kao posljedica boravka na festivalu.
– Ovo je naročito tačno upravo kada se radi o domaćim autorima jer je jedna od misija našeg festivala promocija domaćeg stvaralaštva i pružanje šanse mladim autorima. Crtati rame uz rame sa Vilijamom Simpsonom i Enrikeom Brećom, čini se kao prilično dobra prilika za promociju, zar ne?! – rekao je Subotić.
Na kraju krajeva, kako je kazao Subotić, strip je u centru pažnje najvećih svjetskih TV kuća i čitave holivudske produkcije već oko dvadeset godina i ne nazire se kraj ekranizacijama priča koje su potekle sa stranica sa oblačićima.
Subotić je pojasnio da mi svijetu imamo da ponudimo mnogo.
– Već smo spomenuli da smo u Crnoj Gori okruženi nevjerovatnim talentom i neće biti bolje prilike da ga promovišemo nego tokom svjetske manije za stripovima koja traje zahvaljujući prije svega Holivudu. Regionalni crtači kao što su Esad Ribić, Igor Kordej ili Mirko Čolak nisu samo velika imena svjetskog stripa već istinske superzvijezde koje se ne libe da pomognu mlađim autorima ili otvore vrata najvećih svjetskih kuća onima koji to zaslužuju. A tu su, pored nas, svakog izdanja Festivala, ne samo u Herceg Novom nego i na smotrama u okruženju. Zato je potreban sistemski pristup i investiranje u kulturu. Više festivala, više umjetničkih kolonija, više izložbi, više stripa u školama, više stripa u bibliotekama. Stiče se utisak da naš kvalitet nikada nije upitan, ali prezentacija istog definitino jeste – kazao je Subotić.
MLADI I STRIP
On je ukazao da su mladi apsolutno u dovoljnoj mjeri zainteresovani za strip.
– Da nismo organizatori festivala i da se ne susrećemo sa njima direktno, možda bi naš odgovor bio drugačiji. Ipak, svjedoci smo da je interesovanje za strip i dalje ogromno, kako za klasike, tako i za novija ostvarenja i naravno, sve popularnije japanske stripove, odnosno mange – rekao je Subotić.
On je naglasio da kod stripa nema šta da se ne voli.
– Dijapazon priča je širok i za svakoga postoji neko kvalitetno štivo u žanru za koji je osoba zainteresovana. Strip sebe nudi u cjelosti i u njemu nema laži i nema prevare. Ili vam se crtež sviđa ili ne sviđa. Isto je i sa pričom. Dodatna ljepota stripa je što je još uvijek relativno pristupačan i možete da se vraćate par stranica unazad, preskačete par stranica unaprijed i relativno brzo shvatite da li je to štivo za vas – rekao je on.
Prema riječima Subotića, mladi obožavaju strip i potrebno je da im se omogući što lakši pristup i što veći izbor za konzumaciju.
– U Crnoj Gori je, za sada, to zadatak grupice entuzijasta koji svoj posao odrađuju prilično dobro, ali uvijek može bolje uz malo podrške javnog sektora – zaključio je Subotić.
Strip ne može izgubiti borbu sa novim medijima
Strip je, prema riječima Nebojše Mandića, na prostorima bivše Jugoslavije tokom prethodnih decenija bio u ne baš blistavom statusu i u vrlo nezavidnom položaju, pošto se kao i svaka umjetnost izgubio u poplavi svega onog što su nam donijele ružne devedesete godine prošlog vijeka.
– Međutim, u 21. vijeku pod uticajem prije svega Italije i Francuske, ali i holivudskih filmova o superherojima strip se ponovo vraća na nivoe koje je imao sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Smatram da smo ponovnoj afirmaciji stripa u Crnoj Gori i mi uveliko doprinijeli, a strip stvaralaštvo ne može izgubiti borbu sa novim medijima, jer već pomenuta činjenica da je u Herceg Novom u više navrata boravio „storyboarder“ najpoznatije TV serije, a koji je taj posao dobio jer je vrhunski strip-autor implicira da se djela u novom načinu umjetnosti ne mogu uraditi bez dobrog strip-crtača koji vizuelno obradi scenario i pripremi ga za snimanje – istakao je Mandić i naglasio da i video igrice i ostale slične kompjuterske animacije rade upravo strip-autori, kao i ilustracije za sve vrste knjiga od beletristike do naučnih izdanja.
Nismo svjesni kvaliteta domaćih crtača
Na Pobjedino pitanje koliko se njeguje strip kultura u Crnoj Gori, Jovan Subotić je ukazao da se ona sa nivoa javnog sektora ne njeguje uopšte, što je velika šteta s obzirom na količinu talenta kojom smo okruženi.
– Ponekad nismo ni svjesni kvaliteta domaćih crtača, ilustratora i stvaralaca likovne umjetnosti uopšte. Što se tiče šire slike, kada dođete na Hercegnovski strip festival ili posjetite jedinu striparnicu u Crnoj Gori, „Mr. No“ iz Podgorice, uvidite da nam je u Crnoj Gori sve dostupno od najnovijih izdanja svih regionalnih izdavačkih kuća do elitnih gostiju iz svijeta stripa. Uvidite i da su ljudi i dalje jako zainteresovani za strip, da vole taj izražaj, da vole da čitaju nove i zanimljive priče – rekao je Subotić.
Domaći i inostrani turisti „okupirali“ su Durmitor. Trend odlične posjete u julu nastavljen je i u ovom mjesecu, pa bi se moglo desiti da budu oboreni rekordi i iz pretprošle godine, a ona je po broju noćenja na Žabljaku bila rekordna.
Po statistici koju vode u lokalnoj turističkoj organizaciji, u prvoj polovini avgusta bilo je čak 27 odsto više turista nego u istom periodu 2019. godine.
Direktorica Vanja Krgović-Šarović kaže da imaju bolju prijavu i bolju naplatu turističke takse, pa su više nego zadovoljni. Gotovo da nema evropske države iz koje nema gostiju u durmitorskom kraju, parkinzi su pretijesni, a najveća gužva je, uobičajeno, prema Crnom jezeru. Sa obje strane puta koji vodi ka najprometnijem ulazu u NP Durmitor parkirani su automobili i autobusi, pa čak je i na skijalištu Savin kuk dobra posjeta, jer mnogi sunčane dane iskoriste za panoramsku vožnju. Ugostiteljski objekti u podnožju skijališta dnevno u prosjeku imaju oko 300 gostiju.
NP Durmitor već je posjetilo više od stotinu hiljada ljudi, procentualno gledano to je za desetak odsto manje nego u 2019. godini koja se služi kao reper turističkim poslenicima ne samo na Primorju već i sjeveru Crne Gore.
I hotelijeri su zadovoljni, popunjenost je dobra, traži se krevet više i u privatnom smještaju. U nebo svi gledaju i nadaju se toplim danima, jer poznato je da prve kiše na kraju ljeta rastjeraju turiste. No, vjeruju turistički radnici i da se pandemija neće ponovo „zahuktati“, tim prije što će ovom sezonom, ma koliko dobra bila, samo pokriti gubitke iz prošle.
Durmitor – Zminje jezero . foto Boka News
Minuli vikend je i na Žabljaku bio kišan, pa je manje bilo domaćih posjetilaca, a stranci odustaju od boravka u prirodi i manje se kreću.
Miraš Vuković iz žabljačkog Udruženja ugostitelja i hotelijera zadovoljan je. Kaže da konkretno njegov restoran bilježi rezultate slične pretprošlogodišnjim.
– Na Žabljaku kad ima sunca ima i gostiju, a ovog ljeta nije falilo toplih dana. Imamo dobre nejave i dosta rezervacija za septembar, ali umnogome ćemo zavisiti i od novih epidemioloških mjera koje se očekuju početkom narednog mjeseca. U septembru su naši gosti većinom stranci, oni koji ne vole gužve i odlični su vanpasionski potrošači. Recimo, 2019. godine je bilo toplo u septembru i oktobru, temperature se nijesu spuštale ispod 20 stepeni, pa smo imali sjajnu posjećenost čak do polovine novembra – riječi su Vukovića.
Nema na Žabljaku niko preciznu statistiku, ali primjetno je, kažu, da ove godine ima manje Izraelaca, Njemaca i Rusa u poređenju s prethodnim sezonama. Uobičajeno, česti gosti su Francuzi i Belgijanci, Estonaca i Čeha je više, pa i turista iz Indije.
Vukovića raduje što ove sezone imaju dosta i tranzitnih turista.
– Kada govorimo o posjetiocima iz regiona, raduje nas što su se ove sezone mnogi odlučili da ka Primorju idu preko Pljevalja. Dakle, oni su u proputovanju na Žabljaku, u povratku sa Primorja takođe se zadržavaju, neki i prenoće, ali mnogi makar ručaju, a u to vrijeme stranci su u planini, na raftingu, ziplajnu, na biciklu… To je dobro za sve ugostitelje i mislim da bi trebalo narednih sezona da osmislimo programe koji će doprinijeti još boljoj ponudi te vrste – zaključuje Vuković.
Više od 500 migranata stiglo je u subotu 28. avgusta na italijansko ostrvo Lampedusa, što je gradonačelnik Toto Martello nazvao “jednim od najvećih iskrcavanja u posljednje vrijeme”.
Italijanski ophodni brodovi otkrili su i spasili 539 migranata koji su bespomoćno plutali Sredozemnim morem u pretrpanom ribarskom čamcu, samo 15 kilometara od obale Lampedusa, izvijestila je novinska agencija ANSA i drugi mediji pozivajući se na italijanske vlasti.
Prema prvim informacijama, među migrantima su bile najmanje tri žene i 29 maloljetnika bez pratnje. Spašeni su uglavnom došli iz zemalja sjeverne i zapadne Afrike, te Bangladeša i Sirije.
U početnom prihvatnom centru na Lampedusi, koji ima kapacitet 250 osoba, sada je znatno više od 1.200 migranata, navode mediji.
Samo je u utorak 507 migranata stiglo na otok na više od 20 brodova u razdoblju od 24 sata.
Prema podacima UN-a, ove je godine u središnjem Mediteranu umrlo oko 1.040 migranata.
Italijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova navodi da je više od 37.000 migranata brodom stiglo na italijansko tlo od početka januara, što je više nego dvostruko u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Pitanje prihvata migranata stalni je izvor sukoba u italijanskoj političkoj areni iz koje se poziva i druge države EU-a da prihvate dio migranata i omoguće njihovu pravedniju raspodjelu.
“Otok Lampedusa još je jednom u situaciji da sam preuzme teret humanitarnog prihvata”, požalio se Martello, dodajući kako svijet ne bi trebao biti fokusiran samo na Avganistan.
U utorak, 31. avgusta od 21 čas na Trgu između crkava u okviru petog festivala Ćirilicom biće priređeno veče Marine Rajević Savić pod nazivom „Dok anđeli spavaju“, a pored autorke učestvuju književnik i kritičar Petar Arbutina i protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić.
Kultna emisija „Dok anđeli spavaju“, koju već duže od tri decenije uređuje i vodi Marina Rajević Savić, obrađuje životne priče ekskluzivnih gostiju iz različitih sfera društva. Popularni TV serijal koji je pomjerio granice klasičnog televizijskog intervjua, tête á tête. Svaka emisija izazivala je svojevrsne reakcije u javnosti kako zbog izbora gostiju, tako i zbog autentičnosti pristupa i izvanrednog novinarsko-istraživačkog rada Marine Rajević-Savić. Originalna pitanja, kao i apsolutno novi, veoma neobični uglovi sagledavanja intervjuisanih ličnosti glavni su epiteti tog TV serijala. U izdanju Službenog glasnika objavljena su 4 toma razgovora, intervjua i ispovijesti.
Marina Rajević Savić rođena je 17. juna 1960. u Peći, na Kosovu i Metohiji. Završila je Trinaestu beogradsku gimnaziju i Filološki fakultet u Beogradu, na katedri za francuski jezik i književnost i italijanski jezik.
Kada je imala petnaest godina, počinje da radi kao novinar, voditelj emisije za srednjoškolce „Prekobrojni čas“ na radiju Studio B, a par godina kasnije postaje voditelj popularnih emisija „Pop non stop“, „Sto veličanstvenih“ i „Igla naša ploča vaša“. Za sebe često kaže da je „dete“ Studija B, da je u toj kući, uz pjesnika Dušana Radovića, direktora Dragana Markovića, novinare i urednike, Aleksandra Kostića i Živadina Mitrovića, pekla zanat i zavoljela novinarstvo.
Uporedo sa radom na radiju, sa osamnaest godina počinje televizijsku karijeru, kada je zapazio novinar Dževad Sabljaković i pozvao da s njim vodi u to vrijeme veoma gledanu emisiju Vikend program. Sarađuje i sa Mićom Orlovićem u programu za inostranstvo, zatim sa Svetolikom Mitićem, u dokumentarnom programu. Vodi emisije Nedeljne naučne novosti, Naučni intervju i Naučni forum. Godine 1992. prelazi na Treći kanal, gdje osmišljava i počinje da uređuje novi projekat, serijal emisija „Dok anđeli spavaju“. Godine 1996. prelazi na BK Televiziju, sa istom emisijom i tu radi do 2001.
Emisija „Dok anđeli spavaju“, pojavljuje se ponovo, ovoga puta na „Studiju B“, u periodu od 2005. do 2006, a od 2019. na Sputnjiku.
Nemalo puta si prozvan da si postavljen od strane politike kao kompromis pozicijske političke opcije. Koliki je to bio teret u tvom radu?
Nema tereta kad znate da ste postavljeni na osnovu Zakona i da ste u skladu s njim postupali i radili. A da li je bilo izazova i to velikih – jeste. Šest mjeseci prije mog postavljenja, tadašnji predstavnici Vlade i resornog Ministarstva su otvorili priču o koncesiji Aerodroma. Istovremeno, počinje medijska kampanja protiv Aerodroma Crne Gore, odnosno obesmišljavanje njegovog uspješnog poslovanja. Otvoreno pitanje budućnosti Aerodroma i medijska pažnja je i mene zatekla. U svakom slučaju, za vrijeme mog mandata, maksimalno sam ulagao napor da javnosti predstavim pravu sliku o uspješnom poslovanju, potencijalu i značaju kompanije za nacionalnu ekonomiju, i koncesije nije bilo, što smatram jednim od najvećih uspjeha.
Koliko si znao o zračnom prometu i funkcioniranju aerodroma kada si došao na poziciju CEO-a Aerodroma Crne Gore?
Za ovaj posao, kao što i sam znaš, potrebno je puno specifičnog znanja i iskustva kako bi se došlo do rezultata koje smo postigli za prethodne četri godine. Nisam se libio da pođem ni kod Saše, ni kod Roka, Armina, Frana i svih iskusnih kolega direktora aerodorma od kojih sam mnogo naučio. Avijacija jednostavno uđe u krv, aerodromski život ima svoju žilu kucavicu, kao zasebnu stvarnost. No, iza ove živopisne slike krije se mnogo veoma strogih pravila i procedura, teških izazova da se stvari promijene na bolje jer u ovoj oblasti svaka “sitnica” izuzetno puno košta.
Tivat nema noćno slijetanje. Koji je glavni problem noćnog slijetanja u Tivtu i jeste li što radili u tom pogledu da se to riješi?
Na taj projekt sam izuzetno ponosan, jer smo na javnom tenderu dobili tri najbolje svjetske kompanije za uvodjenje noćnog slijetanja. Pobjedila je firma podružnica Airbus-a, Francuski Nav blue koji je svoj posao perfektno odradio. Nažalost, mi moramo sami sebi stavljati eksere pod točak.
Aerodrom Tivat nema noćno slijetanje, jer je Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore jasno uslovila Aerodrome Crne Gore da bez sertifikacije Aerodroma Tivat ne može biti ni noćnog slijetanja. S obzirom da se postojeći aerodrom Tivat ne može sertifikovati zbog svojih prostornih i ostalih ograničenja, noćnog slijetanja očigledno neće biti.
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat
Nova vlast tvrdi da je novi terminal u Tivtu puno preplaćen, da se nije dobila dovoljna vrijednost za iznos novaca i da je terminal toliko loše napravljen da se uopšte ne može koristiti. Je li to istina?
Terminal 2 za odlazeće putnike je pušten u rad u 2019. godine i za tri mjeseca rada je opslužio oko 110.000 putnika. Kad to pomnožite sa najmanje 20 eura takse koju plaćaju odlazeći putnici dođete do cifre od 2,2 miliona eura. Investicija je bila oko 3,6 miliona eura. Ako postoji bolji posao u Crnoj Gori od toga, prihvatam odgovornost da smo pogriješili. Dakle, za tri mjeseca zaradite skoro 50% cijele investicije, što vam dovoljno govori o uspješnosti investicije.
Zašto Terminal 2 nije otvoren ove godine?
Zato što se nova uprava bavila stvarima koje su se dešavale prije, a ne onim što znači priprema sezone za aerodome i državu. Nepostojanje obučenog kadra za KD operatere je onemogućio rad Terminala 2 ove godine. Uspješnost te investicije govori i da je u prošloj, kovid godini, Terminal služio za genralnu avijaciju. Ove godine kada na Aerodromu Tivat imate rast generalne avijacije od 30% – ne otvoriti Terminal 2 makar za tu vrstu putnika je blago rečeno, neracionalno.
Aerodrom Tivat
Nova vlast tvrdi da nisu poštivane procedure, da nedostaju ozbiljni operativni dokumenti i da su Aerodromi radili protivno zakonu i temeljnim pravilima struke. Kako to da onda nisu izgubili operativne licence u tvoje vrijeme?
Sam si dao odgovor na to pitanje. Zar misliš da bi najznačajnije svjetske aviokompanije uopšte letjele na naše aerodrome da su oni nesigurni i nebezbjedni. Naravno da ne. Pri tome, zaboravlja se da je Agencija za civillno vazduhoplosvtsvo u svakom momentu mogla da ga zatvori ukoliko je smatrala da za tim ima potrebe, jer joj Zakon daje te mogućnosti.
Ove godine rezultati Aerodroma Crne Gore su istinski fascinantni. Tivat je čak preskočio Dubrovnik. Jesi li ti zaslužan za to ili nova uprava?
Do 22. avgusta ove godine, Aerodromi Crne Gore su ukupno opslužili skoro 800.000 putnika, što je manje za skoro milion putnika u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ostavio bih po strani takve ocjene i govorio o uspješnijoj ljetnoj sezoni u odnosu na 2020. godinu jer je to direktno posljedica odluke države da se u Crnu Goru može ulaziti bez ikakvih ograničenja vezano za kovid, posebno za zemlje regiona. Možemo govoriti o ispravnosti te odluke pogotovo u djelu onoga što nas čeka narednih mjeseci, ali je definitivno pomoglo ekonomiji Crne Gore, pa tako i Aerodromima.
Ključna dva tržišta ove godine za našu zemlju su bili Republika Srbija i Ukrajina. Ukrajina je standardno dobro tržište za Crnu Goru i mi smo uspjeli prošle godine da, prvi put u istoriji, uspostavimo redovan avio saobraćaj između dvije zemlje tokom cijele godine što se pokazalo kao odličan potez.
Razgovore sa nacionalnim avio prevoznikom Kazahstana Air Astanom smo mi započeli u februaru ove godine i zahvaljući ministru vanjskih poslova naše zemlje, koji nam je pomogao i oslobodio njihove državljane viza, danas imamo jako uspješnu priču. HIljade Kazahstanaca ljetos su posjetili Crnu Goru i dobili smo sasvim novo tržište, i to tokom cijele godine.
Ove godine skoro 40% opsluženih putnika na Aerodromima Crne Gore je došlo Air Serbiom što dovoljno govori o tome koliko je loš potez bio gašenje MGX-a i prepuštanje ozbiljnih novčanih sredstava drugim aviokompanijama. S duge strane, Aerodromi Crne Gore će morati da prihvate realnost da im je nacionalni avioprevoznik Republike Srbije ključni partner i moraće ga dodatno stimulisati da bi sačuvali broj operacija koje su imali. Air Serbia je pokazala da je izrasla u ozbiljnu aviokompaniju i svaka im čast na tome.
Nakon što su ti uručili otkaz, v.d. direktora Aerodroma Crne Gore je izjavio da se predomislio i da za tebe ima mjesta u Aerodromima, sam da ti kažeš koju funkciju želiš. Zašto si to odbio?
Zakon o privrednim društvima Crne Gore jasno propisuje nadležnosti i dužnosti koje imaju Odbor direktora i Izvršni direktor kao organi upravljanja u jednoj kompaniji. Kao što vam je poznato, Izvršni direktor je dužan da sprovodi odluke Odbora direktora, a ukoliko to ne radi, Izvršni direktor biva smijenjen.
Odbor direktora Aerodroma Crne Gore je donio odluku kojom me razrešava dužnosti i da mi prestaje radni odnos . Iz tih razloga sam bio zatečen izjavom v.d.izvršnog direktora koji je prilikom gostovanja na jednoj televiziji izjavio da će mi ponuditi drugo radno mjesto, pozivajući se na to da svojim radom mogu doprinijeti uspješnom poslovanju aerodroma. Još više iznenađuje izjava da “odluka odbora direktora nije sveto slovo na papiru”, i da su se predomislili. Takvim postupanjem sadašnjeg menadžmenta, došli smo u apsurdnu pravnu situaciju, a to je da Odbor direktora odluči da mi prestaje radni odnos, dok mi nakon određenog vremena, odnosno nakon prijema mog tužbenog zahtjeva, v.d.direktora nudi drugo radno mjesto.
Nakon tvog odlaska aerodrome je preuzela Ana Lončarević, vrhunska profesionalka. No, ista je odmah prozvala vladu i dala otkaz ni 20 dana po preuzimanju aerodroma. Kako to?
Ana je bila jedan od mojih najbližih saradnika i bio sam ponosan kada je ona preuzela Aerodrome. Nadao sam se da će dobiti podršku za svoj rad. Kada se to nije desilo i kada se tražilo od nje da radi stvari koje nemaju veze sa avijacijom, povukla se i dala ostavku. Nadam se da će novi direktor znati da iskoristi njene vrhunske sposobnosti I da će ponovo doprinositi preduzeću.
Aerodrom Tivat – foto S.L.
Što misliš o novom direktoru Aerodroma Crne Gore Goranu Jandreoskom?
Mislim da je to jedan od rijetkih, dobrih poteza nove Vlade u oblasti avijacije i da se nadam da će imati podršku za svoj rad.
Kamo bi po tebi trebali ići Aerodromi Crne Gore u skoroj budućnosti?
Aerodromi Crne Gore, tj. Vlada Crne Gore treba da 45% svojih akcija proda nekom od zainteresovanih, najboljih svjetskih aerodromskih operatera, a da zadrži većinsko vlasništvo u ovoj strateški važnoj kompaniji. Od novca od prodaje manjeg dijela trebalo bi izgraditi novi Aerodrom u Tivtu, a kasnije kad se on izgradi – zajednički bi trebalo napraviti i novi Aerodrom u Podgorici. Mislim da je ovo realno, praktično I brzo ostvarivo rješenje, jer čekanjem na velike odluke – naši Aerodromi samo gube, a tada gubi cijela država.
Najmanje 12 osoba ozlijeđeno je u nesreći u vodama blizu španjolskog ljetovališta Ibize kada se katamaran s putnicima nasukao na stijenu.
Katamaran San Gwann u vlasništvu njemačke brodarske tvrtke FRS u subotu navečer zaplovio je iz Ibize prema Formenteri, no nasukao se na stijenu između dvaju mediteranskih otoka.
Na brodu je bilo 35 putnika i 12 članova posade, priopćile su lokalne vlasti i tvrtka.
Među ozlijeđenima je desetogodišnjak koji je hitno helikopterom prevezen u Sveučilišnu bolnicu Son Espases u Palmi de Mallorci, izvijestio je regionalni list Diario de Ibiza pozivajući se na informacije dobivene od lokalnih vlasti.
Teže je ozlijeđen i jedan muškarac, a 10 osoba ima lakše ozljede.
Nesreća se dogodila oko 22 sata po mjesnom vremenu nedugo nakon što je brod isplovio iz luke Ibize.
U više slovenskih gradova postavit će se uskoro inovativno dizajnirani pješački prelaze koji stvaraju iluziju trodimenzionalnosti i vozačima izgledaju kao fizičke prepreke pa pred njima automatski koče, a cilj akcije je povećati sigurnost pješaka u prometu.
Prva dva takva “lebdeća” pješačka prijelaza, odnosno “3D zebre” dobit će ovih dana Velenje u gradskog četvrti gdje se nalazi više škola, idući tjedan postavljaju se u Ptuju, a u tjednu mobilnosti koji se obilježava od 16. do 22, septembra i u Ljubljani, objavili su slovenski mediji.
“Ponosni smo što smo prva općina koja je prihvatila ovo rješenje i siguran da će zbog ovakvih pješačkih prijelaza djeca biti sigurnija”, kazao je za Slovensku televiziju gradonačelnik Velenja Peter Dermol.
Inicijativu za uvođenje ovakvih prijelaza pokrenulo je u suradnji s lokalnim zajednicama i udrugama za sigurnost u prometu jedno osiguravajuće društvo.
Ideja o trodimenzionalnim zebrama u Europi potekla je s Islanda gdje su se prvi takvi pješački prijelazi pojavili 2017. godine, ali nije svuda prihvaćena. U više je njemačkih gradova takvo rješenje odbijeno jer nije u skladu s propisima u cestovnom prometu.
Nekoliko “lebdećih zebri” bilo je bilo je prije dvije godine postavljeno u Sarajevu, ali su gradske vlasti od njih uskoro i odustale, vrativši se klasičnom rješenjeu prijelaza.
Iznošenje notornih neistina od strane predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića u komentaru na saopštenje Opštinskog odbora DPS Tivat povodom godine dana nove vlasti u Tivtu, gotovo da ne bi zavrijedilo niti reakciju niti komentar. Ali zarad istine i pravilnog obavještavanja crnogorske javnosti dozvolite ipak da kratko prokomentarišem nekoliko stvari.
U saopštenju Opštinskog odbora iznesene su gole činjenice i argumenti za razliku od Vašeg u kojem ste se odlučili za lični obračun sa mnom i mojom užom familijom bez osnova, otvarajući nepostojeće afere, podmećući i iznoseći gole neistine, presuđujući prije suda. Prvo o mojim argumentima, saopštila je Jovanka Laličić, predsjednica Opštinskog odbora DPS Tivat.
Kako drugačije kvalifikovati Vaše postupanje kada je u pitanju obračun sa zaposlenima nego da ste ih nezakonito poslali kućama. Zar za to ne postoje rješenja Komisije za žalbe koje nijeste ispoštovali i za čije izigravanje ste angažovali advokatski tim. Na taj način prouzrokovali ste nepotrebne sudske sporove za koje ćete morati u Budžetu obezbijediti dodatna i ne mala sredstva, nažalost sve na teret građana naše opštine. Za prestanak radnog odnosa osnov vam je bilo ukidanje radnih mjesta pa Vas s pravom pitamo kako sada za ista raspisujete javne oglase. Kako ćete uspjeti zadovoljiti narasle apetite Vaših koalicionih partnera ili „ljudi iz sjenke“ koji su Vam na usluzi u plasiranju neistina. Naravno da i ovi prvi i ovi drugi traže dio kolača. Imate ozbiljne probleme, pa čak dolazi i do fizičkih obračuna u zgradi Opštine što nije do sada zabilježeno. Ipak, to je Vaš problem. Što se tiče projekata, dokazi su na svakom mjestu.
Jedini Vaš uspjeh je hvatanje divljih goveda kojom akcijom ste lično rukovodili.
No, ono što nije samo Vaš problem jeste to što ste spremni da iznosite neistine u vezi sa konkretnim slučajem zaposlenja moga zeta željeći time da urušite moj dignitet i ugled. To ćete uspjeti zasigurno kod Vaših istomišljenika kojih je svakim danom sve manje, i u grupi fejsbuk jurišnika koji su vam desna ruka u iznošenju pogrdnih kvalifikacija na moj račun i notornih laži. Nećete moći to kod većine građana Tivta, a do kojih mi je itekako stalo.
Jovanka Laličić
Kada je u pitanju zaposlenje moga zeta, istina je da je u konkretnom slučaju raspisan javni konkurs na koji se uredno i kao jedini kandidat prijavio moj zet. Zbog toga ne osjećam grižu savjest što, zamislite nakon 40 godina rada u Opštini Tivat, nijesam spriječila svog zeta da konkuriše na objavljeni konkurs. Na bazi sprovedenog javnog konkursa uručen mu je Ugovor o radu koji je uredno potpisan i pečatiran od strane direktorice Centra. Na bazi tog ugovora čiju validnost i zakonitost osporavate, uredno je prijavljen kod Uprave prihoda i donijeto je rješenje o zaradi. Ako je nezakonito zapošljen a ne nezakonito otpušten, hoćete li objasniti široj javnosti zbog čega ne možete da ga uredno odjavite kod Uprave prihoda nego plaćate poreze i doprinose a on odavno nije zaposlenik Centra. Čujemo da Vas i još neke bliske saradnike upravo to posebno nervira i brine.
Gospodine Komnenoviću, u toku je sudski spor pred Osnovnim sudom u Kotoru po tužbi moga zeta zbog načina na koji ste mu kao i većini dali otkaz, a njemu za razliku od drugih, bez ikakvih prava po prestanku radnog odnosa (bez naknade ili otpremnine). Istina je da u dokumentaciji koju smo poslali Osnovnom sudu postoji uredno potpisani i pečatirani Ugovor o radu u šta će se uvjeriti i Vaš advokatski tim.
Sa nestrpljenjem očekujemo epilog sudskog postupka i sa zadovoljstvom ćemo upoznati širu javnost o tome. A Vama preporučujemo da do tada „vaše istine” ostavite u fioci. A što se tiče Vašeg poštenja i principijelnosti zar nijeste imali namjeru da za direktora Radio Tivta izaberete sestrinog supruga?! A nijeste ni godinu dana u fotelji koja Vam je nekim čudom neviđenim pripala. Za kratko zasigurno, kaže se u saopštenju Jovanke Laličić, predsjednica Opštinskog odbora DPS Tivat.
Singapur je u potpunosti cijepio 80 posto od svojih 5,7 miliona stanovnika protiv covida-19, izjavio je u nedjelju ministar zdravstva, i time postao najprocjepljenija zemlja na svijetu što će mu omogućiti daljnje ublažavanje mjera.
– Prešli smo još jednu prekretnicu kada je 80 posto našeg stanovništva u potpunosti cijepljeno s dvije doze, objavio je ministar zdravstva Ong Ye Kungna Facebooku.
To daje tom otočnom gradu-državi najveći postotak potpuno cijepljenih na svijetu, navodi Reuters.
Vlasti su ranije rekle da će dodatno ublažiti ograničenja uvedena u svrhu suzbijanja širenja covida-19 nakon što se u potpunosti cijepi 80 posto stanovništva.
