Erdogan: Čestitamo CG na koracima koje pruža ka EU

0

Đukanović i Erdogan Doček

Predsjednik Turske Redžep Taip rekao je da je sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem dogovorio cilj, a to je 250 miliona dolara kada je riječ o trgovini. On je nakon sastanka sa Đukanovićem naglasio da je Turska realizovala u Crnoj Gori preko 20 miliona i da će nastaviti da investira u našu zemlju. Đukanović je kazao da je uvjerio svog turskog kolegu da je Crna Gora stabilna i da nastavlja da se kreće putem integracije u Evropsku uniju i da je spremna da na tom putu potpuno otvoreno razmjenjuje iskustva.

Predsjednik Milo Đukanović kazao je da su odnosi Crne Gore i Turske prijateljski. Međudržavni odnosi su razvijeni, a zahvaljujući članstvu Crne Gore u Nato savezu postali smo i partneri.

“Želim da izrazim nadu da će današnja posjeta predsjednika Turske značiti novi impuls međudržavnih odnosa”, kazao je Đukanović.

Kaže da je izrazio zadovoljstvo onim što Republika Turska radi kako bi doprinijela evropskoj i evro-atlantskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

“Kao dio našeg regiona Turska razumije deficit stabilnosti koju imamo na Z. Balkanu i potrebu da taj deficit prevaziđemo. Zato Tuska insistira na otvorenim vratima Nato i EU za zemlje regiona”, kazao je on i dodao da je to veoma važno.

Istakao je da su saglasni da ima prostora za ekonomsku saradnju i investicije shodno tome porazgovarali su o mogućnostima i potezima koje treba povući.

Erdogan je kazao da se nada da će Turska i Crna Gora prevazići trgovinsku krizu koja je nastala zbog pandemije.

“250 miliona dolara je cilj kada je riječ o trgovini koji smo na sastanku odredili i na kojem ćemo nastaviti da radimo. Turski privatni sektor postoji u Crnoj Gori i naša zemlja je u prvih deset država koje ulažu u Crnu Goru. Vrijednost projekata koje je Turska realizovala u Crnoj Gori je preko 20 miliona”, kazao je on i dodao da će nastaviti da ulažu u projekte u Crnoj Gori.

Istakao je da je Balkan važan za Evropu.

Doček

“Crna Gora nastavlja da poštuje mirnodopske aktivnosti i moramo da čestitamo na značajnim koracima koje vaša zemlja pruža ka EU integraciji. Nadamo se da će uskoro postati članica Evropske unije”, kazao je Erdogan.

Predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan sletio je na podgorički aerodrom u 11 sati i 30 minuta gdje ga je dočekao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. Na Cetinju ga je uz najveće državne počasti dočekao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Erdogan je u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori boravi na poziv Đukanovića, saopšteno je iz predsjednikovog kabineta.

Turskog predsjednika dočekao je na podgoričkom aerodromu potpredsjednik Abazović. Poželio mu je srdačnu  kome je ovo prva zvanična posjeta Crnoj Gori.

“Pružena ruka saradnje svima koji poštuju našu državu”, saopštio je Abazović na Tviteru.

U odvojenom programu prva dama Crne Gore Lidija Đukanović ugostiće prvu damu Republike Turske Emine Erdogan. One će posjetiti muzej kralja Nikole na Cetinju i izložbu na platou ispred Muzeja.

Predsjednik Erdogan će se, tokom zvanične posjete našoj zemlji, sastati i sa predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem i predsjednikom Vlade Zdravkom Krivokapićem, a planirana je i posjeta Nizamskoj džamiji i Medresi Mehmet Fatih.

IJZ: Preminule četiri osobe još 637 osoba inficirano, Kotor 32, H.Novi 24, Tivat 11

0
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

U posljednja 24 sata u Crnoj Gori je potvrđeno još 637 slučajeva koronavirusa – 586 među građanima Crne Gore i 51 među turistima. Od posljedica te bolesti preminule su četiri osobe iz Tivta, Herceg Novog, Ulcinja i Bara, od kojih je najmlađa imala 50, a najstarija 88 godina.

Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, urađena su 4.893 testa, a novi slučajevi su potvrđeni u sledećim opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore Novopozitivni slučajevi među turistima UKUPNO
Podgorica 161 1 162
Bar 52 8 60
Ulcinj 42 16 58
Budva 43 9 52
Bijelo Polje 46 46
Nikšić 43 1 44
Kotor 32 3 35
Herceg Novi 24 6 30
Rožaje 21 7 28
Tuzi 24 24
Berane 22 22
Pljevlja 22 22
Cetinje 14 14
Tivat 11 11
Danilovgrad 11 11
Plav 7 7
Petnjica 5 5
Mojkovac 2 2
Andrijevica 2 2
Plužine 2 2
Ukupno 586 51 637

 

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 27. avgust je iznosio 13,02 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.712.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 393 pacijenta, pa je ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva 8.023.

Od početka epidemijskih dešavanja u martu 2020. godine ukupno je registrovano 113.808 slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 113.808.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1878
Ulcinj 959
Bar 868
Budva 788
Nikšić 507
Bijelo Polje 455
Rožaje 399
Herceg Novi 352
Kotor 348
Berane 294
Tivat 268
Pljevlja 164
Cetinje 153
Tuzi 139
Danilovgrad 125
Plav 100
Petnjica 80
Mojkovac 33
Andrijevica 29
Gusinje 23
Plužine 23
Kolašin 21
Žabljak 11
Šavnik 6
Crna Gora 8023

Ambasadorka SAD uputila pismo zahvalnosti pomorskom kapetanu iz Kotora čija je posada na Pacifiku nedavno spasila američkog brodolomca

6
kapetan Nikola Cojić

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke uputila je pismo zahvalnosti kapetanu duge plovidbe Nikoli Cojiću i posadi kontejnerskog broda „MSC Kalina“ kojim on zapovijeda, zbog toga što su početkom avgusta, na Pacifiku spasili jednog američkog državljanina čija je mala jedrilica bila onesposovljena za plovidbu i lagano je tonula.

U pismu u koje smo imali uvid, američka ambasadorka je kazala da je njena prvenstvena misija u Crnoj Gori da pomaže državljane DSAD ako bi se oni našli u nekom problemu ili nevolji, odnosno da pronalazi nove načine da se učvrste prijateljski odnosi i saradnja naroda SAD i Crne Gore.

„Kada sam pročitala medijske izvještaje o vašem hrabrom spašavanju 72-godišnjeg džavljanina SAD koji se našao u opasnosti na okeanu, shvatila sam da ste vi time postigli oba ova moja prethodno pominjena cilja. Dok sam gledala vide klipove i čitala izvještaje o spasilačkoj akciji koju ste preduzeli, bila sam očarana, kao i mnogi drugi ljudi širim svijeta koji su pratili ovaj događaj. U momentu spašavanja ugroženog čovjeka, Vi i vaša posada postali ste ambasadori dobre volje i ja Vam se stoga zahvaljjujem na vašoj plemenitoj akciji“- napisala je ambasadorka Rajzing-Rajnke kapetanu Cojiću i posadi „MSC Kaline“ koja trenuno opet plovi Pacifikom, na svojoj redovnoj liniji od Kine prema zapadnoj obali SAD.

Kontejnerski brod „MSC Kalina“ na kome je zapovjednik kapetan duge plovidbe Nikola Cojić iz Kotora, a veći dio posade čine  pomorci iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske, spasio je početkom avgusta na Pacifiku američkog državljanina Lensa Iru Formana sa njegove deset metarske jedrilice koja je bila onesposobljena za plovidbu i počela je da propušta vodu.

kontejnerski brod MSC KALINA

Dok je „MSC Kalina“ bila na Pacifiku, oko 850 milja zapadno od obale američke savezne džave Oregon, ploveći na redovnoj liniji iz Los Anđelesa prema kineskoj luci Ningbo,  oko 9.30 časova je preko satelitskog telefona  kontejneraš italijansko-švajcarske kompanije „Mediterannean Shipping“ (MSC), obaviješten od stanice američke Obalne straže (USCG) iz Sijetla sa su oni dobili poziv u pomoć sa jedrilice koja se u tom trenutku nalazila oko 40 milja po krmi „MSC Kaline“. Kapetan Cojić je odmah okrenuo svoj brod i punom brzinom se uputio prema naznačenoj poziciji. Poslije otprilike sat ipo vremena on i posada „MSC Kaline“ ugledali su jedrilicu prvo na radaru, a potom i vizuelno. Riječ je bila i deset metara dugom brodiću na kome se nalazila jedna osoba –Amerikanac  star 72 godine. Njegov brod je ostao bez pogona- slomilo mu se glavno jedro, a u rezervoarima je imao samo oko 10 litara goriva. Jedrilica je propuštala vodu, tako da je američki nautičar Forman morao da bude evakuisan  i ukrcan ne veliki kontejnerski brod.

Kapetan Cojić i njegova posada od kojih su sedam pomoraca iz Crne Gore,  po dva iz Srbije, odnosno Hrvatske, sedam iz Indonezije i po jedan Grzujac, odnosno Grk,  potom su izveli vrlo zahtjevan manevar da se ogromni kontejneraš od 151.569 tona nosivosti,  dužine 366 metara i širine preko 51 metar, sigurno približe ugroženoj malenoj jedrilici, a da je pritom veliki brod ne udari i jednostavno pregazi. „MSC Kalina“ je potom svojim ogromnim  trupom, napravila zavjetrinu, spuštena je tzv. jakovljica (pilotska skala) sa boka velikog kontejneraša i posada „MSC Kaline“ je uprkos valovima koji su bacali onesposobljenu jedrilicu, uspjela je da sa skale dohvati ugroženog Amerikanca i ukrca ga na svoj brod. Momci kapetana Cojića čak su uspjeli da sa jedrilice koja je već polako tonula, evakuišu i dio ličnih stvari i prtljage brodolomca kojem su pružili utočište. Formanova jedrilica je bila u vrlo lošem stanju i imala je  prodor vode u trup. Kada mu se desila havarija, Amerikanac je plovio svojim malim brodićem od Havaja prema Sijetlu na zapadnoj obali SAD, a po njegovoj priči, nakon havarije na jedrima, već je par nedjelja bespomoćno plutao pučinom Pacifika dok USCG nije uhvatila njegov „Mayday“ poziv u pomoć i proslijedila ga „MSC Kalini“.

Judy-Reinke

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing-Rajnke u pismu koji je uputila kapetanu Cojiču i posadi „MSC Kaline“ naglasila je da je svaki pomorac dužan, kako po  drevnoj pomorskoj tradiciji, tako i zakonima koji vladaju u pomorstvu, da pruži pomoč ugroženima na moru, ali da i pored toga,  poduhvat kapetana iz Kotora i njegove posade zaslužuje posebnu pohvalu i priznanje.

„Vi i vaša posada ste na uzburkanom moru pažljivo manevrisali vašim brodom koji je skoro 40 puta duži od onesposobljene jedrilice, da bi spasili njenog jedinog putnika. Uspjeli ste čak da spasiste i nešto njegovih ličnih stvari sa tonuće jedrilice prije nego što ju je more uzelo. Vi i vaše kolege sa broda ste iskusni pomorci i zato mi je drago to ste baš vi bili tu, na pravom mjestu i u pravo vrijeme, da pomognete mom sunarodniku. Bravo!“- napisala je ambasadorka Rajzing Rajnke, zahvaljujuli se kapetanu Cojiću i njegovim oficirima i mornarima,  i poželjevši im mirno more na njihovim putovanjima preko Pacifika.

Erdogan u posjeti BiH: Džamije moraju biti naš centar

0
Komšić i Erdogan foto :Reuters

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan svečano je otvorio obnovljenu Baščaršijsku džamiju, koju je restaurirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske.

Poslije vjerskog obreda Erdogan je izjavio da je džamija trebalo da bude otvorena prošle godine, ali je to odloženo zbog pandemije koronavirusa.

Turski predsjednik je dodao da su džamije “centri znanja i kulture”.

“I moramo uzeti džamiju kao centar kako bismo napredovali u svakom smislu. Našu djecu treba da nosimo po džamijama što je moguće više. Naše supruge i ćerke treba da što više posjećuju džamije. I oni koji nisu muslimani mogu da slobodno posjete naše džamije”, naveo je Erdogan.

Poglavar islamske zajednice u BiH Husein Kavazović izjavio je da je srećan što je danas otvorena Baščaršijska džamija u prisustvu turskog predsjednika i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.

“Ova džamija je simbol. Ovo su trenuci da se prisjetimo vakufa koji ju je sagradio”, kazao je Kavazović.

On je zahvalio Erdoganu što Turska pomaže IZ u BiH u obnovi džamija.

“Džamije su naša zajednička prošlost i naša zajednička budućnost. Muslimani u BiH, zajedno sa svojim komšijama, žele da grade mirnu i prosperitetnu državu”, istakao je Kavazović, dodavši da to neće spriječiti ni “loše riječi loših ljudi koje slušamo ovih dana”.

Baščaršijska džamija, odnosno džamija Havadže Duraka, izgrađena je u 16. vijeku.

Danska najavila potpuno ukidanje restriktivnih mjera 10. septembra

0
Danska

Zahvaljujući dobroj vakcinisanosti protiv covida-19, restriktivne mjere koje su u Danskoj još uvijek na snazi ukinut će se 10. septembra s obzirom na to da se bolest u toj državi više ne smatra “prijetnjom po društvo”, objavilo je u petak dansko ministarstvo zdravlja.

“Epidemija je pod kontrolom i možemo se pohvaliti rekordnom stopom vakcinacije. Zato ćemo 10. septembra moći odbaciti posebne restriktivne mjere koje smo morali uvesti u borbi protiv covida-19”, rekao je ministar zdravlja Magnus Heunicke.

Podsjetio je da epidemija još nije završila, ali je istaknuo da danska vlada “neće oklijevati bude li trebalo brzo djelovati u slučaju da pandemija ponovno naruši temeljne funkcije društva”.

U martu 2020. Danska je bila jedna od prvih zemalja koje su uvele režim djelomičnog zatvaranja. Zatvorila je škole i firme čiji rad nije bio od ključne važnosti za funkcioniranje države. Nekoliko nedelja kasnije, nakon prvog ublažavanja uvedenih mjera danske su ih vlasti od avgusta 2020. odlučile ponovno postupno pooštravati. Djelomični ‘lockdown’ uveden je za Božić.

Od tada se zemlja postupno ponovno otvara. U aprilu su uvedeni digitalni pasoši, čija je upotreba sada ograničena.

Dana 14. avgusta obavezno nošenje maske u javnom je prijevozu ukinuto. Dotad je javni prijevoz bio jedino mjesto gdje su se maske morale nositi.

Obavezno pokazivanje zdravstvene knjižice u noćnim klubovima (koji se ponovno otvaraju 1. septembra) i na velikim okupljanjima od 10. septembra se ukida.

Od ranije je planirano da se “coronapass” od 1. septembra više neće tražiti ni u restoranima, sportskim centrima niti pri odlasku kod frizera.

Od 5,8 miliona stanovnika ove skandinavske zemlje protiv covida-19 ih je vakcinisano više od 70 posto.

Duvački kvintet Tramontana nedelju, 29.avgusta u Tivtu

0
kvintet Tramontana

Na sceni Atrijuma Buća u nedelju, 29.avgusta u 21h nastupiće crnogorski duvački kvintet Tramontana.

Kvintet je osnovan 2021. godine u saradnji kolega , vođama Duvačkih sekcija, iz Crne Gore, Srbije i Makedonije, po narudžbini festivala Kotor Art. Na tom festivalu nastupio je u sličnom sastavu sa kolegama hornistom Nikolom Ćirićem i fagotistom Antoniom Nasevskim. Reprizno izvođenje doživeo je u Podgorici u sali Muzeja i galerije Podgorice.

Članovi kvinteta na koncertu u Tivtu biće:
Marija Đurđević Ilić – flauta
Ivana Dakić – oboa
Petar Garić – klarinet
Igor Lazić – horna
Dušan Petrović – fagot

Program:
Modest Mussorgskyi – Slike sa izložbe (premijerno izvođenje)
Jacques Ibert – Trois pièces brèves (premijerno izvođenje)
I. Allegro – En pressant jusqu’à la fin
II. Andante
III. Assez lent – Allegro scherzando – Vivo
György Ligeti – 6 Bagatelles
1. Allegro con spirito
2. Rubato. Lamentoso
3. Allegro grazioso
4. Presto ruvido
5. Adagio. Mesto
6. Molto vivace. Capriccioso

Ulaz na koncert je slobodan, a broj mjesta je ograničen usled epidemijske situacije. Više informacija možete dobiti pozivom na broj 069 342 799

 

Na Grenlandu otkriven novi otok – najsjevernija kopnena tačka na svijetu

0
Christiane Leister na najsjevernijoj kopnenoj točki svijeta / REUTERS

Znanstvenici su prošli mjesec otkrili maleni otok uz obalu Grenlanda za koji kažu da je najsjevernija kopnena tačka na svijetu, a otkriven je nakon pomicanja ledenih santa.

Otkriće je uslijedilo u trenutku dok arktičke nacije – Sjedinjene Države, Rusija, Kanada, Danska i Norveška vode bitku za kontrolom nad Sjevernim polom udaljenim oko 700 km prema sjeveru, kao i za okolno morsko dno, za prava na ribolov i pomorske puteve koji su nastali otapanjem ledenjaka zbog klimatskih promjena.

“Nije nam bila namjera otkriti novi otok”, rekao je Reutersu polarni istraživač i voditelj istraživačkog objekta Arktičke postaje na Grenlandu Morten Rasch. “Otišli smo onamo po uzorke.”

Znanstvenici su isprva mislili da su stigli na Oodaaq, otok koji je 1978. otkrio danski istraživački tim. Tek su kasnije, provjeravajući točnu lokaciju, shvatili da su stupili na drugi otok, koji se nalazi 780 metara sjeverozapadno.

“Mi smo pomalo kao istraživači iz prošlosti, koji su mislili da su stigli na određeno mjesto, a zapravo su pronašli potpuno neko drugo mjesto”, rekla je švicarska poduzetnica Christiane Leister, koja je financirala ekspediciju.

Mali otok, promjera otprilike 30 metara, čiji najviši vrh iznosi oko tri metra, sastoji se od blata s morskog dna, kao i od morene, nakupina materijala nataloženog izravno s ledenjaka koji se neprestano kreću.

Članovi istraživačkog tima su rekli da će za novootkriveni otok predložiti naziv “Qeqertaq Avannarleq”, što na grenlandskom znači “najsjeverniji otok”.

Na istom je području posljednjih nekoliko desetljeća najsjeverniji otok na svijetu tražilo više američkih ekspedicija. Godine 2007. arktički istraživač Dennis Schmitt otkrio je sličan otok u blizini.

Premda je izložen kretanju ledenjaka, znanstvenici su rekli da današnji izgled otoka nije izravna posljedica globalnog zatopljenja koje je smanjilo ledenu ploču Grenlanda.

Rene Forsberg, profesor i voditelj geodinamike na danskome Nacionalnom svemirskom institutu, koji je 1978. bio dio ekspedicije koja je otkrila Oodaaq, rekao je kako ovo kopno ispunjava sve kriterije da bi ga se nazivalo otokom.

Potvrdio je da je to trenutačno najsjevernija kopnena točka na svijetu.

O otkriću su prvi put u petak izvijestile danske novine Weekendavisen.

Zatvoren saobraćaj Radovići – MR1 – Solila – Obala Đuraševića do 13 sati

16
Adriatic Luštica Bay Montenegro Race

Međunarodna biciklistička  trka „Adriatic Luštica Bay Montenegro Race 2021”, u organizaciji Biciklističkog kluba Budva i u partnerstvu sa Lušticom Bay održava se danas. subota, 28. avgusta, sa početkom u 10 sati.

Trka je kružnog tipa, sa rutom: Radovići – Novi put MR1 – Solila – Obala Đuraševića. Vozi se 12 krugova, u dužini od 9,8 kilometara, dok je finiš trke na poligonu Luštica Bay.

Na kompletnoj deonici trke službenici policije će vršiti potpunu blokadu saobraćaja, u periodu od 9,30 do 13,00 sati.

Mole se građani Tivta i turisti da u navedenom periodu odlože svoje planirane aktivnosti, na području održavanja trke!

Krtoli – foto Opština Tivat

Na kompletnoj dionici trke službenici policije će vršiti potpunu blokadu saobraćaja, u periodu od 9,30 do 13,00 sati.

Za subotu najavljujemo protest i blokadu puta ukoliko nadležni organi ne nađu za shodno da nam obezbijede minimalna ljudska prava i zakonom garantovane slobode. Ovakav odnos prema nama koji vjekovima tu živimo je nehuman, neljudski i u najmanjoj mjeri zlonamjeran, pa s toga nećemo dozvoliti da nam bude oduzeto pravo prilaska svojim domovima- poručuju mještani hercegnovskog dijela Luštice, saopštili su ranije građani Luštice.

Pjesništvo Jovana Dučića

0
jovan Dučić

Na petom književnom festivalu Ćirilicom u ponedjeljak, 30. avgusta sa početkom u 21 sat predavanje na temu „Pjesništvo Jovana Dučića“ održaće prof. dr Jovan Delić.

U Zborniku radova o Jovanu Dučiću (1872- 1943), koji je rezultat rada na projektu „Poetika srpske poezije druge polovine HH veka“, urednik dr Jovan Delić u Uvodnoj riječi između ostalog ističe:

„Rekao sam i ostajem pri tome da srpska poezija ima tri svoja metafizička grebena, a to su: Njegoš, Dučić, Ivan V. Lalić. To ne znači da nema još metafizičkih visova. Obojica su – i Dučić i Lalić – briljantni esejisti i pronicljivi sjajni kritičari koji, otkrivajući druge, usput, otkrivaju i sebe, i svoju poetiku. Obojica njeguju jaku kritičku svijest o sebi i posjeduju teorijsku samosvijest. Obojica su „svjetski ljudi”; znalci svjetskih jezika i svjetske poezije; obojica su, međutim, savršeno svjesni da se njihova pjesnička sudbina odigrava u njihovom jeziku i kulturi.“

U Dučićevoj poetici dr Jovan Delić nalazi za važne sljedeće teme: „Dučić je, ističući vječno trojstvo svjetske poezije – ženu (ljubav), Boga i smrt – navodio često svoje tumače na redukcionizam, pa su oni gledali te teme kao osnovne, nekada i jedine, u njegovoj lirici. Nijesu li ravnopravne navedenim trima i teme: priroda (pejzaž), otadžbina i sama poezija? Pa one komično–ironične pjesme, gosparske, dubrovačke, koje teško da možemo svrstati u neki od ovih šest razreda.“

Predavanje će biti upriličeno na Trgu između crkava u Starom gradu Budve, a u uslovima kiše – u crkvi Santa Maria in Punta.

U Kotoru boravi nešto manje gostiju u odnosu na 2019.

0
Kotor – foto Boka News
U kotorskoj opštini prijavljen je boravak 7.338 gostiju, što je 19 odsto manje u odnosu na 2019.godinu, kada smo imali 9.043 gosta, saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.
Od ovog broja u hotelskom smještaju je njih 1.148, privatnom 6.056, kampovima 37 i hostelima 97.
U isto vrijeme 2020.godine u našem gradu ukupno je boravilo 1.787 gostiju.
“Prijavu boravka, pored punkta u Starom gradu koji radi svakog dana i vikendom od 8 do 20 sati, možete izvršiti i na punktovima u Lastvi Grbaljskoj, Bigovi, Stolivu, Orahovcu, Morinju, u naselju Sv.Stasije i Perastu koji su otvoreni radnim danima od 8 do 15 sati, te punktovima na Prčanju i u Risnu sa radnim vremenom svakog radnog dana i vikendom od 8 do 15 sati. O radu i resporedu punktova za septembar ćemo naknadno obavijestiti javnost” – saopšteno je iz Turističke organizacije.
Kotor 2021. – foto Boka News

Očito je, poručuju iz Turističke, da povećavanje broja zaraženih virusom Covid 19, koje je izraženo posljednjih dana prijeti da ugrozi odvijanje postsezone.

“Još jednom apelujemo na sve da se pridržavaju zaštitnih mjera, a one koji se nisu vakcinisali da to učine što prije. Pozivamo privrednike da svoj rad prilagode važećim propisima i zakonima, naročito kada su buka, radno vrijeme i odlaganje smeća u pitanju, i da doprinesu tome da naši gosti ponesu lijepe uspomene iz Kotora” – navodi se u saopštenju koje potpisuje v.d. direktora Turističke organizacije Jovan Ristić.