Poznati televizijski voditelj Milan Minja Subota preminuo je u 82. godini.
Kako prenose mediji u Srbiji, Subota se duže vrijeme borio sa teškom bolešću.
Subota je prije šest dana hitno prevezen na pulmologiju zbog bolesti, gdje je izgubio bitku sa opakom bolešću.
Vijest o smrti Minje Subote potvrdio je zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.
Milan Minja Subota rođen je 8. novembra 1938. godine u Sarajevu. Završio je Elektrotehnički fakultet, a pohađao je i nižu i srednju muzičku školu, sve u Beogradu.
Autor je i voditelj Muzičkog tobogana, popularnog programa za djecu, emitovanog čak 18 godina. Bio je predsjednik Sveza estradnih umjetnika Jugoslavije i Srbije, u upravnim odborima Udruženja kompozitora Srbije i Udruženja muzičara džeza, zabavne, pop i rok muzika Srbije, te član programskog savjeta Zmajevih dječjih igara.
Komponovao je muziku za film Mine Đukić „Neposlušni“, a pasionirano se bavio fotografijom i radio-aparatima.
Vlada Crne Gore je na poslednjoj sjednici donijela odluku o proglašavanju zaštićenog područja park prirode Katič. Kako je saopšteno na konferenciji za novinare, ova odluka donijeta je uoči 30 godina od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kako je navedeno, između brojnih aktivnosti, obilježava ovaj važni jubilej, uspostavljanjem Parka prirode Katič, drugog morskog i obalnog zaštićenog područja u Crnoj Gori.
– Područje Katič predlaže se za stavljanje pod zaštitu zbog vrijednosti njegovog biodiverziteta, a posebno onih vrsta i staništa koje su značajne za zaštitu, kao što su staništa zaštićene morske trave murave (Posidonia oceanica). Ova morska trava je mediteranski endem koji u funkcionalnom smislu predstavlja “pluća” Mediterana, zaštićena je nacionalnim i međunardonim zakonodavstvom i nalazi se na listi prioritetnih staništa za zaštitu. Takođe se izdvajaju koraligene biocenoze kod ostrva Veliki Katič (Donkova Seka) i u uvali Maljevik (kod rta Krčevac, uvale Vezirovo sidrište i rta Dubovac) i pećine, naročito u uvali Perčin – objašnjeno je na konferenciji.
Studijom zaštite koju je pripremila Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji s Institutom za biologiju mora i drugim ekspertima iz oblasti koje elaborira Studija zaštite utvrđeno je da je ovo područje potrebno proglasiti zaštićenim područjem od nacionalnog značaja pod nazivom Park prirode Katič.
Ukupna površina Parka prirode Katič iznosi 2744,93 ha. Od toga, 276,90 ha se nalazi u II zoni zaštite, dok se u III zoni nalazi 2468,29 ha, od čega 2291,77 ha pripada morskoj, a 176,52ha kopnenoj cjelini koji u cjelosti, u pogledu svojinsko pravnih odnosa, čine vlasništvo države Crne Gore.
Režim zaštite II stepena predstavlja aktivnu zaštitu i podrazumijeva moguće intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja stanja zaštićenog područja; kontrolisano korišćenje prirodnih resursa, bez posljedica na primarne vrijednosti prirodnih staništa, populacija i ekosistema.
Režim zaštite III stepena predstavlja održivo korišćenje i podrazumijeva selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa, koje omogućavaju funkcionalno-ekološko povezivanje i integritet zaštićenog područja.
Takođe, određen je i zaštitni pojas zaštićenog područja Park prirode Katič koji nije sastavni dio zaštićenog područja, a formira se u kopnenom dijelu kao priobalni pojas (zona) čija je unutrašnja granica (dublje prema kopnu) udaljena 500m linearno u odnosu na administrativnu granicu zaštićenog područja.
O zaštiti ovog područja se govori dugi niz godina, a posebnu ulogu i doprinos zaštiti ovog područja dale su nacionalne institucije, u prvom redu Institut za biologiju mora i Agencija za zaštitu životne sredine, zatim NVO sektor, među kojima je neizostavno pomenuti NVO Green Home i MEDCEM, zatim međunarodne organizacije koje su tokom godina pružile tehničku podršku i obezbijedile prikupljanje podataka od značaja za izradu Studije.
– Posebno ističemo podršku Kancelarije UN-a za životnu sredinu iz Beča i tekućeg projekta “Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore”. Uz podršku pomenutog projekta do kraja godine se planira proglašenje i trećeg morskog zaštićenog područja u Crnoj Gori, Stari Ulcinj. U ovom području i njegovoj okolini identifikovani su brojni pritisci, kao što su: otpadne vode, čvrsti otpad, ribolov, uključujući i nelegalni ribolov, sidrenje, pomorski saobraćaj, invazivne vrste, nelegalna gradnja, širenje – izgradnja infrastrukture, turizam, požari, napuštanje poljoprivredne djelatnosti i depopulacija područja, pošumljavanje neautohtonim biljnim vrstama – navodi se u saopštenju Ministarstva ekologije.
Parkom prirode Katič upravlja Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, shodno Zakonu o zaštiti prirode.
– Proglašavanje prvih morskih zaštićenih područja u Crnoj Gori je od značaja za dalju saradnju na nivou Sredozemlja, imajući u vidu dostupne fondove i podršku za dalje istraživanje morskog biodiverziteta, uspostavljanja najboljih praksi za efikasno upravljanje i kontrolu aktivnosti, obuke i jačanje kapaciteta. Na inicijativu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma već je odobren regionalni projekat od strane Globalnog fonda za životnu sredinu koji će podržati upravljanje morskim zaštićenim područjima u Crnoj Gori od jula 2022. godine do juna 2027. godine – izjavio je državni sekretar za ekologiju, Danilo Mrdak.
Sve ove ambiciozne aktivnosti realizuju se od strane Direktorata za prirodu, koji je kao struktura prvi put uspostavljen u okviru Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, poručila je Tamara Brajović, v.d. generalna direktorica ovog Direktorata.
– Na taj način je dat osnov za jačanje sektora zaštite prirode koji će uz jačanje kapaciteta staviti fokus na integralno upravljanje ekosistemima u Crnoj Gori kao i zaštićena područja, s ciljem inteziviranja aktivnosti na adekvatnoj zaštiti i upravljanju zaštićenim područjima. Uspostavljanje državnog odnosa prema prirodi je srž Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori. Stoga ćemo od tog polazišta predano raditi na tome da se Crna Gora zaista može nazvati ekološkom državom – poručila Brajović.
U Direktoratu za zaštitu prirode, posebno su ponosni na činjenicu da je za potrebe pripreme finalne verzije ovog materijala sprovedena javna rasprava u trajanju od 40 dana, tokom koje je detaljno diskutovano o zonama zaštite, njihovom obuhvatu i mjerama ograničenja.
– Posebna pažnja je posvećena dijalogu s profesionalnim ribarima iz Petrovca koji su se usaglasili s predlogom obuhvata druge zone koja je prezentovana u dokumentu koji danas predstavljamo – izjavila je rukovoditeljka Direkcije za integralno upravljanje morskim i kopnenim ekosistemima u Direktoratu za zaštitu prirode, Ivana Stojanović.
Podsjećamo, Vlada Crne Gore donijela je Odluku o proglašavanju zaštićenog područja Parka prirode Platamuni 22. aprila ove godine i time uspostavila prvo morsko zaštićeno područje u Crnoj Gori.
Novi podaci velikog Moderninog ispitivanja vlastite vakcine pokazuju da zaštita od kovida-19 opada tokom vremena, a Moderna tvrdi da je to argument u prilog ubrizgavanju “buster” doze, objavila je kompanija.
„Ovo je samo jedna procjena, ali vjerujemo da to znači da s dolaskom jeseni i zime možemo očekivati da će procijenjeni rezultat slabljenja imuniteta biti 600.000 dodatnih slučajeva kovida-19“, rekao je direktor Moderne Stiven Hog na konferencijskom pozivu sa investitorima.
Hog nije iznio procjenu koliko bi u tom broju bilo teških slučajeva, ali je kazao da će biti i hospitalizovanih.
Podaci su potpuno različiti od nekoliko ranijih studija koje pokazuju da zaštita od Modernine vakcine traje duže nego od Fajzerove.
Nova analiza pokazuje da postoji veća stopa zaraze kod pojedinaca vakcinisanih prije otprilike 13 mjeseci, nego kod osoba vakcinisanih prije oko osam mjeseci.
Studija, koja još nije prošla recenziju, sprovedena je u julu i avgustu kada je delta bila dominantna varijanta, prenosi Hina.
Moderna je 1. septembra podnijela američkoj Agenciji za hranu i ljekove (FDA) zahtjev za autorizaciju tzv. „buster“ doze.
Hog je kazao da podaci iz studija o „buster“ dozi pokazuju da bi ona mogla povećati neutrališuća antitijela do nivoa većeg nego nakon primanja druge doze.
„Vjerujem da će to smanjiti broj slučajeva kovida-19“, kazao je.
„Takođe vjerujemo da će treća doza možda značajno produžiti imunitet kroz cijelu iduću godinu, dok pokušavamo da okončamo pandemiju“, dodao je.
Moderna je uporedila djelotvornost vakcine kod više od 14 hiljada dobrovoljaca vakcinisanih od jula do novembra 2020. te kod 11.000 dobrovoljaca koji su primili vakcinu između decembra 2020. i marta 2021.
U dvomjesečnom razdoblju od jula do avgusta istraživači su identifikovali 88 slučajeva kovida-19 među onima koji su nedavno primili dvije doze vakcine, u poređenju sa 162 slučaja među vakcinisanima prošle godine.
Sveukupno, samo 19 slučajeva smatralo se teškim, što je ključno mjerilo u procjeni slabljenja zaštite. Moderna je rekla da je kod nedavno vakcinisanih bilo manje ozbiljnih slučajeva, iako brojevi nisu statistički relevantni.
Predstavnici udruga pomorskih kapetana iz 18 europskih zemalja okupili su se u Rijeci, gdje će sutra biti održana 26. godišnja skupština i konferencija Konfederacije europskih udruga pomorskih kapetana (CESMA) koju ove godine, po prvi put, organizira Zajednica udruga pomorskih kapetana Hrvatske, piše Novi list.
U radu skupštine će sudjelovati više od pedeset predstavnika europskih udruga pomorskih kapetana i drugih organizacija i institucija u pomorstvu. Skupština započinje sutra, 17. rujna, u 9 sati, u Grand Hotelu Bonavia, pod motom »Heroji među nama«, a kroz stručna predavanja i panele ukazat će na brojne izazove u suvremenom brodskom prometu, s naglaskom na poteškoće s kojima se pomorci susreću u svakodnevnom životu i radu u okolnostima pandemije.
Stručnjaci će predstaviti nove inovacije i trendove koje je potrebno pratiti te razgovarati o tome kako biti konkurentan u ovoj branši. Skupštinu su najavili Juraj Karninčić, predsjednik Udruge pomorskih kapetana Sjevernog Jadrana – Kraljica mora i Berislav Vranić, ambasador Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Skupština je posvećena pomorcima i njihovom herojstvu u plovidbi i opskrbi čitavog svijeta u današnjim uvjetima. Pomorci su suočeni s izuzetno velikim preprekama u obavljanju svog posla, pri čemu im je otežan ukrcaj i iskrcaj s broda, putovanja, a izlasci na kopno u velikom dijelu svijeta nisu mogući. Moraju u karantene pri odlasku na brod, povratku s broda, često se ne poštuju odredbe o trajanju ugovora pa ne mogu slobodno ni doći kući ni otići na brod, rekao je Karninčić.
Dodaje da je Udruga odmah po pojavi cjepiva od Ministarstva mora tražila da se pomorci prioritetno cijepe, kao i da im se olakša iskrcaj i ukrcaj na brod. Hrvatska je po tom pitanju, jedna od zemalja koje su prihvatile mjere kojima se olakšava svakodnevni život i rad pomoraca u pandemiji, ali to nije bitno promijenilo stvari jer se suočavaju s problemima u drugim zemljama, od kojih većina, prema Vranićevim riječima, nije poduzela odgovarajuće korake da pomorcima osigura nesmetan rad.
Prije nekoliko mjeseci, kada je bio Svjetski dan pomoraca, svega pedeset svjetskih zemalja bilo je na popisu onih koje su prihvatile rezoluciju kojom su izrazile spremnost za pomoć pomorcima prilikom ukrcaja i iskrcaja. Ako se nešto želi učiniti, to moraju učiniti vlade svake pojedine zemlje, rekao je Vranić koji je izrazio i nadu da će Rijeka ponovno postati ne samo lučki, nego i grad u kojemu će sjedište ili urede imati i brodari.
Nadam se da ćemo u gradu ponovno imati pomorsku kompaniju, da ovaj grad iskoristi okolnosti koje se događaju u pomorstvu i u riječkoj luci, rekao je Vranić. Na novinarski upit očekuje li u Rijeci pokretanje nove brodarske kompanije ili je realnije očekivati da u doglednoj budućnosti neka od već postojećih brodarskih tvrtki otvori ured za menadžment dijela svoje flote u Rijeci, Vranić je odgovorio da je za pokretanje brodarstva u Hrvatskoj i u Rijeci nužno postojanje banke ili više njih koje su to spremne financijski pratiti.
Gostujuća izložba Arheološkog muzeja iz Zadra “Ispričat ću ti priču”, autorke Timke Alihodžić, otvorena je sinoć u Galeriji solidarnosti u kotorskom Starom gradu.
Izložbom je predstavljeno 136 arheoloških nalaza iz rimskih nekropola I i II vijeka, iz vremena imperatora Domicijana, koje čuva, istražuje i izlaže Arheološki muzej iz Zadra, a izloženi su i reprezentativni predmeti arheoloških zbirki Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor.
“
Sa otvaranja izložbe
Predstavili smo ilirsko-rimski šestostrani cipus iz II-III vijeka nove ere pronađen u Risnu, koji se čuva u Crkvi sv. Mihaila, dok se na panoima mogu vidjeti ilirsko-rimski cipus koji se nalazi u kotorskom Centru za kulturu, kao i detalj sa Rimskih mozaika u Risnu iz II vijeka nove ere, motiv rastućeg sunca”, kazala je na otvaranju izložbe mr Mirjana Vukasović, menadžerka za programske politike i planiranje u OJU “Muzeji” Kotor.
“Ispričat ću ti priču, jednu jako malu priču o gradu pod zemljom, gradu mrtvih, u kojem su boravile duše onih koji su živjeli ili barem svoje zadnje dane života proveli u Iaderu”, zapisano je u katalogu koji je, uz dio legendi koje prate izložbu, štampan na Brajevom pismu.
Sa otvaranja izložbe
“Došli smo vam sa izložbom koja donosi zanimljive priče o rimskim grobovima koji su pronađeni na prostoru Zadra u zadnjih trideset godina. Pronađeno je preko 2500 hiljade grobova, a izdvojene su samo četiri priče, u nadi da vam pokažemo što jedan grob može dati. Svi znamo da živi sahranjuju mrtve i sve ono što se zna o grobu je to što živi misle o mrtvome. Predmeti koje su oni prilagali u grobove, pokojnici su koristili za života, pa se mislilo da će im trebati i na onome svijetu”, kazala je autorka Timka Alihodžić, naglasivši kako svaki grob nosi svoju priču, a mi umrlima, i pored skrnavljenja grobova, na neki način odajemo počast.
Mladen Zagarčanin, direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, otvarajući izložbu, naglašava kako u velikom Rimskom carstvu postoji nit koja spaja različita plemena.“To je ta materijalna kultura koja se može naći u Budvi, Duklji, kao i Zadru, a ona je identična. Pred nama su predivni predmeti, koji ostaju pokoljenjima, kako bi se pratila jedna nevjorovatna kultura i civilizacija, a iznad svega kult mrtvih koji se rađao u mitovima drevnih Rimljana, a koji nekoliko izloženih predmeta posebno svjedoče.”
Sa otvaranja izložbe
Izložba se u Kotoru može pogledati do 16. oktobra, a dan kasnije biće otvorena u Budvi. Organizatori izložbe su Arheološki muzej Zadar, OJU “Muzeji” Kotor i JU “Muzeji i galerije” Budva.
Na Aerodromima Crne Gore biće postavljene taktilne staze vodilje i obilježja na Brajevom pismu, kako bi se olakšala pristupačnost aerodroma putnicima potpuno i djelimično oštećenog vida, saopšteno je na okruglom stolu „Inovativne usluge prevoza za osobe potpuno i djelimično oštećenog vida organizovanom na podgoričkom aerodromu.
“U centralnom holu instaliraćemo veliki video-zid, sa kog bi putnici djelimično oštećenog vida mogli na adekvatan način da dobiju neophodne informacije. Poboljšanje komunikacije između putnika i aerodromskog osoblja unaprijedićemo postavljanjem lokalnih mikrofona na pultu informacija, šalterima za registraciju putnika i prtljaga”, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.
Okrugli sto organizovali su Aerodromi Crne Gore i “Luka Kotor”, pod pokroviteljskom evropskog projekta „DANOVA“.
“Želimo iste uslove za sve naše putnike”, proučeno je sa skupa.
Mlada tivatska operska pjevačica, sopranistkinja Antonia Vučinović održaće solistički koncert u subotu, 18.septembra u amfiteatru Marina naselja u turističkom kompleksu Luštica Bay kod Tivta, sa početkom u 20.30 sati.
Uz klavirsku pratnju Alekseja Molčanova te čelistkinje Ane Dulović, Vučinović će izvesti repertoar na kome su djela Pučinija, Vivaldija, Mocarta, Rahmanjinova, i druge arije među kojima je i Daničina „U dalekom drenopolju“, iz opere „Balkanska carica“.
„Raduje me prilika da nakon virtuelnog koncerta prošle godine, u rodnom gradu održim solistički koncert upravo u Luštici Bay koja se dokazala kao svojevrsna kulturna i koncertna platforma, gdje, naročito domaći izvođači, imaju šansu da nastupe pred međunarodnom publikom. Najizazovnije je pjevati pred svojim sugrađanima i pred mojim Tivtom. Prvi put ću pjevati cijeli koncert u Tivtu pred publikom i već sada me obuzimaju intenzivne emocije.“- izjavila je talentovana dvadesetogodišnja operska pjevačica.
Antonia Vučinović interesovanje za muziku i scenu pokazuje još od malih nogu. Student je jedne od najprestižnijih muzičkih akademija na svijetu MDW – „Universität für Musik und darstellende Kunst Wien“ u Beču, Austrija. Akademija je 2018. godine proglašena za najbolju svjetsku muzičku akademiju. Osvojila je brojne nagrade iz solo pjevanja na državnim i međunarodnim takmičenjima i priredila niz solističkih koncerata u zemlji i inostranstvu. Prošle godine je učestvovala u prvoj operi u našoj zemlji, „La Boheme“ – Đakoma Pučinija (Giaccomo Puccini), dok će u oktobru ove godine igrati u Mocartovoj operi “Don Giovanni” u Beču.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u susret Svjetskom danu turizma 2021 koji je ove godine fokusiran na turizam za inkluzivni, odnosno uključen rast, organizuje konkurs na temu “Inovacije za oporavak turizma”.
– Imajući u vidu da je pandemija Covid-19 imala ogroman društveni i ekonomski uticaj, ideja organizacije konkursa je identifikacija najboljih inicijativa vezanih za turizam koje su pomogle da se nastavi sa radom i prevaziđe kriza za vrijeme pandemije kako bi osigurali da niko nije zapostavljen dok se svijet ponovo otvara i gleda u budućnost – saopšteno je iz NTO.
Cilj konkursa je, kako navode, da se osnaži i poboljša konkurentnost i stvore inovativne inicijative iz oblasti turističkog i održivog razvoja bilo da je u pitanju lokalni ili nacionalni nivo.
– Inicijativa treba da doprinese održivom razvoju, razvoju proizvoda i njegovoj promociji, a u isto vrijeme donese benefite zajednici – objašnjeno je.
Konkurs na temu “Inovacije za oporavak turizma”, na kojem u obzir dolaze inicijative realizovane od početka pandemije do danas i na kojem pravo učešća imaju svi pojedinci, predstavnici privatnog i javnog sektora, te nevladine organizacije sa teritorije Crne Gore, trajaće do 22. septembra.
Pristigle inicijative rangiraće komisija koju čini predstavnici Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Za autore najbolje tri inicijative, po ocjeni komisije, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore nagrađuje fondom u iznosu od 3000 EUR i to 1.5000 eura za prvu, 1000 za drugu i 500 EUR za treću nagradu.
Učešće na konkursu podrazumijeva popunjavanje prijave koja je sastavni dio konkursa i koja se dostavlja neposrednom predajom u prostorije NTOCG, radnim danima od 7 do 15 časova, ili preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu NTOCG – Ulica Slobode br. 2.
Konkurs i prijava dostupni su na zvaničnoj stranici NTOCG. Za sva dodatna pojašnjenja u toku trajanja konkursa zainteresovani se mogu informisati putem e-mail adrese: info@montenegro.travel.
Talijanska vlada usvojila je danas jedne od najstrožih covid-mjera u svijetu, obvezavši sve radnike javnog i privatnog sektora da imaju potvrdu o cijepljenju, negativni test na koronavirus ili potvrdu da su se nedavno oporavili od infekcije.
Odluka je donesena na sjednici vlade i treba stupiti na snagu 15. loktobra.
Cilj toga poteza je uvjeriti ljude da se cijepe i smanjiti zarazu u jednoj od najpogođenijih zemalja pandemijom koronavirusa.
Kazne do 1500 eura
Radnik koji neće moći predočiti valjani zdravstveni certifikat bit će suspendovan bez plate, ali ne može dobiti otkaz. Oni koji ignoriraju uredbu i dolaze na posao bez covid-potvrde, dobit će kaznu između 600 i 1500 eura, piše Reuters, koji je imao uvid u nacrt mjera.
Iako su neke zemlje EU naredile zdravstvenim radnicima da se moraju cijepiti, nijedna dosad prije Italije nije odredila da je covid-certifikat obavezan za sve djelatnike.
Ideja covid-potvrde inicijalno se odnosila na putovanja, ali je Italija vrlo brzo krenula primjenjivati je i za mjesta poput muzeja, teretana i unutarnjih dijelova restorana.
Stranke i poslodavci podupiru mjere
Iako je posljednjih tjedana bilo prosvjeda protiv tih mjera, većina političkih stranaka, kao i glavne udruge poslodavaca, poduprle su ih u nadi da neće biti daljnjih zatvaranja gospodarstva.
Vođe sindikata manje su skloni novim restrikcijama i smatraju da oni koji se ne žele cijepiti moraju testiranja dobiti besplatno kako bi mogli doći na posao.
Italija, nakon Britanije, ima najviše umrlih u Europi koji su bili pozitivni na koronavirus, više od 130.000 od početka pandemije.
Oko 73 posto od 60 milijuna stanovnika je primilo barem jednu dozu, a 68 posto je potpuno cijepljeno.
Protivnici zelene propusnice tvrde da se tim dokumentom kao obaveznim gaze slobode građana te se uvijeno želi uvesti prisilno cijepljenje. Nekoliko europskih zemalja koristi zdravstvenu covid-potvrdu za rekreativne aktivnosti i putovanja, ali je nijedna nije proglasila obveznom za sve radnike u javnom ili privatnom sektoru.
Odobrili treću dozu za ranjive skupine
Talijanska medicinska agencija AIFA prošli tjedan je objavila da je odobrila docjepljivanje trećom dozom cjepiva protiv covida-19 za ranjive skupine populacije.
Agencija je odobrila takozvano booster cjepivo za sve one za koje je vjerojatno da imaju slabiju zaštitu nakon primanja redovite dvije doze cjepiva – imunokompromitirane osobe, starije od 80 godina i štićenike staračkih domova.
Također je odobreno docjepljivanje trećom dozom za sve zdravstvene radnike koji su često izloženi mogućnosti zaraze koronavirusom.
Stanić Beverages, firma u vlasništvu Stanić Grupe, potpisala je sa Saponijom i Koestlinom, članicama Mepas grupe, kupoprodajni ugovor o kuovini Maraske, objavili su u četvrtak iz tih tvrtki ne navodeći vrijednost transakcije.
Stanić Beverages postat će novi vlasnik 98,25 posto dionica Maraske, pri čemu 45,3 posto dionica kupuje od Koestlina, a 52,90 posto od Saponie, navodi se u saopštenju Stanić Grupe. Takođe, objavit će i obvezujuću javnu ponudu za otkup svih dionica nakon završetka transakcije sa Saponijom i Koestlinom.
Nakon odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Stanić Beverages postat će novi većinski vlasnik Maraske. U saopštenju se prenosi izjava vlasnika i predsjednika Uprave Stanić Grupe Svjetlana Stanića koji je podsjetio da je proces preuzimanja Maraske počeo 2020., no zbog pandemije bolesti covid-19 bio je usporen.
“Drago nam je što smo upravo pri završetku kupovine dionica Maraske i što ćemo potkraj 2021. godine postati novi vlasnici jedne od najstarijih kompanija u Hrvatskoj”, istaknuo je te dodao kako Maraska Zadar ima bogatu povijest te još važnije, svijetlu budućnost.
“Vjerujemo da će sinergija Stanić Beveragesa i Maraske rezultirati vrhunskim proizvodima u svim kategorijama, koji će kreirati nove trendove na tržištu. Cilj nam je odgovoriti na zahtjevne želje i potrebe domaćih i inozemnih potrošača te u sinergiji moći ponuditi bolje uvjete prema tržištu i povoljnije proizvode potrošačima”, naveo je Stanić.
Iz Saponie su danas takođe izvijestili da su sa firmom Stanić Beverages sklopili ugovor o kupoprodaji dionica. Riječ je o prodaji 755.165 redovnih dionica Maraske u vlasništvu Saponije, a taj iznos dionica predstavlja 52,90 posto temeljnog kapitala Maraske.
“Navedenim ugovorom o kupoprodaji dionica utvrđeno je da će se prijenos dionica na kupca Stanić Beverages obaviti najkasnije do 31. januara 2022. godine kada se ispune ugovoreni prethodni uslovi”, navodi se u priopćenju Saponie.
Inače, Stanić Beverages je proizvođač sokova u Hrvatskoj te vlasnik dvije fabrike u Hrvatskoj i BiH, zajedničkog kapaciteta od 150 miliona litara godišnje.
Oslonac Stanić Beveragesa je brand Juicy, a kupnjom Maraske Stanić Beverages širi svoje proizvodne kapacitete i ulazi u novi segment jakih alkoholnih pića, u kojem vidi priliku za rast i razvoj, navodi se u saopštenju.
