Bivši radnici Vektra Boke privremeno su prekinuli protest ispred ulaza u hotel Plaža i odustali od štrajka glađu, zbog lošeg zdravstvenog stanja dijela okupljenih.
Bivši radnici su protest prekinuli u petak oko 21 sat.
Novo okupljanje najavili su za ponedjeljak, u osam sati, uz nadu da će ovog puta istrajati u štrajku, bez prekida.
Prema riječima predsjednika nevladine organizacije (NVO) Bivši radnici Vektra Boke, Đorđa Rajaka, na protestu je u petak veče bilo stotinjak bivših zaposlenih, uz dvoje građana.
On je dodao da im se iz menadžmenta firme još niko nije obratio.
“Poreska uprava je odustala od zatvaranja hotela, navodno zbog gostiju. Mi borbu nastavljamo argumentovano, ukazujući na njihove kriminalne radnje dokazima iz kojih se vidi da se na račun ne uplaćuje ništa. Kada su se zadnji put obratili medijima uplatitli su nekih hiljadu EUR, ne više, a gdje je novac od recimo 272 gostiju koliko ih je trenutno u hotelu. Samo priliv od zakupnine izdatih objekata trebalo bi da bude preko 200 hiljada EUR na godišnjem nivou”, rekao je Rajak.
Kako je dodao, sa Poreskom upravom napraviće dopunski zahtjev da se ispita rad stečajnog upravnika i da i on snosi odgovornost.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena najavljuje manifestaciju “Naš krš” koja ima za cilj podstrek očuvanju drevne vještine gradnje na suvo.
Manifestacija će se održati u nedjelju, 8. avgusta a lokalitetu Orjensko sedlo, tačnije kod Planinarskog doma, od 9 do 16h.
“Želimo da ukažemo na prirodni, ali i kulturološki značaj kraškog pejzaža i kamena kao osnovnog materijala tradicionalnog graditeljstva. Okosnica manifestacije je V Otvoreno prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, u kojoj tročlane takmičarske ekipe u 15-o minutnom roku prikazuju brzinu i vještinu gradnje na suvo, a bodovanjem svakog elementa tako dobijene suvomeđe biramo najbolje, te na taj način dajemo podstrek očuvanju ove drevne vještine, nedavno upisane u UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva” – kažu iz Agencije koja upravlja Parkom prirode Orjen.
U organizaciji ove zanimljive manifestacije je Planinarski klub „Subra“.
Iz Agencije napominju da će manifestacija biti prilagođena važećim epidemiološkim mjerama.
Požari koje neprestano razbuktavaju jaki vjetrovi haraju Grčkom već četvrti dan. Policija je u petak 6 avgusta išla od vrata do vrata u pregrađima sjeverno od Atene te pozivala ljude da se evakuišu.
Nad glavnim gradom nadvio se golemi oblak crnog dima.
Dvoje ljudi je poginulo, a vatrogasci i ostale hitne službe bore se protiv širenja golemih požara na najpogođenijim područjima – sjeverno od Atene i na ostrvu Eubeji, javljaju agencije.
Sjeverno od Atine plamen se vidi izdaleka i prijeti mjestu Varybobi, koje je ponovo evakuisano nakon velikog požara prije četiri dana.
U istoj su regiji u međuvremenu buknula još tri velika požara koji se protežu kilometrima i prijete nekim atinskim predgrađima, objavila je u petak naveče državna televizija, prikazujući snimke dugih kolona automobila koji napuštaju gradove.
Vatrogasni avioni, kanaderi i helikopteri tokom dana su bezuspješno nastojali staviti vatru u Grčkoj pod kontrolu uprkos jakom vjetru.
Stanje je teško i na Eubeji. Drugi najveći grčki otok obrastao gustom šumom nestao je pod gustim oblakom dima iz nebrojenih manjih i većih požara.
Znakova olakšanja nema ni na Peloponezu. U petak poslijepodne spasioci su bili prisiljeni evakuisati stanovnike još nekoliko sela, među kojima i popularno turističko mjesto Gytheion, slikoviti lučki grad blizu Sparte.
U posljednja 24 sata na području Grčke gori čak 86 novih šumskih požara, objavili su grčki vatrogasci.
Najmanje 18 osoba je ozlijeđeno i hospitalizovano. Većina ih ima respiratorne probleme, rekao je u petak u programu državne televizije ministar zdravstva Vassilis Kikilias.
Šefica odjela za pneumologiju atinske klinike Sotiria Nina Gaga stanovnike je pozvala da ne izlaze iz kuća zbog onečišćenog zraka.
U Turskoj ugrožena naselja
Dva naselja u okrugu Cine u provinciji Aydin u Tuskoj evakuisana su iz predostrožnosti zbog požara.
Gusti dim i vatrena stihija šire se ovim područjem i približavaju kućama dok vatrogasci i stanovništvo pokušavaju da požar stave pod kontrolu.
“Od ukupno 208 šumskih požara u 44 grada Turske, pod kontrolu je stavljeno njih 196”, izjavio je u subotu 6 augusta predsjednik ove zemlje Recep Tayyip Erdogan.
Kako je podsjetio Erdogan, šumski požari aktivni su u još pet gradova: Antaliji, Mugli, Isparti, Aydinu i Denizliju. Aktivnosti na njihovom stavljanju pod kontrolu se nastavljaju.
Gori jug Italije
Italijanske vatrogasne jedinice nastavile su borbu protiv vatrene stihije na požarima zahvaćenom jugu zemlje gdje meteorolozi u danima koji predstoje prognoziraju iznimno visoke temperature. Istodovremeno se na sjeveru zemlje očekuju olujna nevremena.
U zadnjih 12 sati vatrogasci su intervenisali na 395 požarišta, većinom u Siciliji i Kalabriji.
Osam protupožarnih aviona bori se s vatrenom stihijom u pokrajinama Reggiju Calabriji, Cosenzi i Materi.
Na farmi u San Lorenzu u Reggio Calabriji pronađena su tijela muškarca i žene. Vatra je opustošila njihovo imanje nakon što je požar zahvatio štalu i još jednu zgradu.
Gradonačelnik Reggio Calabrije Giuseppe Falcomata je kazao da su izgorjeli veliki dijelovi sela te da požari u brdima i planinama još nisu obuzdani.
Podmetnuto 57 posto požara
Čini se da južni dio Italije ni sljedećih dana neće biti pošteđen iznimno visokih temperatura. Prognostičari predviđaju da će one u nedjelju dosegnuti 40 Celzijevih stepeni, a zatim porasti i do 45.
Italijanski ministar okoliša Roberto Cingolani rekao je da je više od 57 posto požara u Italiji podmetnuto, a 14 posto ih se može pripisati nepažnji, primjerice bacanju opuška ili paljenju vatre u prirodi.
Na sjeveru zemlje tokom vikenda očekuje se grmljavinsko nevrijeme. Nedavno je sjeverni dio Italije, poput slikovitih mjesta na jezeru Comu i u južnome Tirolu nastradao u velikim poplavama.
Vatrogasci i spasilačke ekipe nastavile su se u petak boriti protiv vatrene stihije koja je zahvatila niz država na Balkanu. Osim najgorih u Grčkoj i Turskoj, požari haraju i Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
U nedelju 8.avgusta sa početkom u 21 h na ljetnjoj pozornici u Tivtu biće izvedena predstava “Tramvaj zvan žudnja” u izvedbi kazališta Marina Držića.
Kultna priča o prati život južnjačkoe žene, Blanche Dubois, koja doživljava niz ličnih gubitaka, ostavlja aristokratsko okruženje i pronalazi utočište sa sestrom Stellom i njenim mužem Stanleyem Kowalskim u trošnom stanu u New Orleansu.
Cijena ulaznice je 10 eura, a rezervacije i više informacija možete dobti pozivom na broj 069 342 799
Predstavnici Uprave javnih radova počeli su obilazak primorskih gradova, a raspisivanje tendera za izgradnju pasarele u Bijeloj biće prvi u nizu planiranih projekata koji će biti finansirani iz državnog budzeta.
Tender za izgradnju pasarele u Bijeloj biće raspisan naredne sedmice, saopštio je vršilac dužnosti direktora Uprave javnih radova Boro Lučić koji je sa saradnicima, predstavnicima Opštine i mjesne zajednice obišao lokaciju na Panorami. Predstavnici Uprave javnih radova počeli su obilazak primorskih gradova, a raspisivanje tendera za izgradnju pasarele u Bijeloj biće prvi u nizu planiranih projekata koji će biti finansirani iz državnog budzeta.
– Herceg Novi je dugo godina bio zapostavljen, ali nije jedini. Pokušaćemo da ubrzamo tempo. Velike su gužve i sada je na ovoj dionici ogromna frekvencija i pješaka i vozila. Sezona je otvorila probleme koje smo imali prethodnih godina, a koje nije bilo moguće riješiti samo na lokalnom nivou. Došlo je vrijeme i da se država okrene ka Herceg Novom i pasarsela u Bijeloj biće prvi projekat koji će otvoriti naredne – kazao je Lučić.
Izgradnja pasarele, prema riječima Lučića, koštaće oko 160.000 eura.
Foto Opština HN
– Ta cijena obuhvatiće radove i opremu i biće prva pasarela koja će imati lift za osobe koje ne mogu da koriste stepenice. Na kraju pasarele će biti izgrađena rampa. Početak radova očekujemo krajem septembra. Tenderska procedura traje oko mjesec. Potrebno je da ova sezona što duže traje, a mi ćemo se prilagoditi njoj i računam krajem septembra da će već biti moguće da se uđe u radove– naveo je Lučić i dodao da je Uprava javnih radova oko milion i po eura predvidjela za HN, a već je potpisan i ugovor sa Opštinom za izgradnju lokalne putne infrastrukture u vrijednosti od 130.000 eura.
U protekla 24 sata u Crnoj Gori je registrovano 285 novih slučajeva zaraze korona virusom. Preminulih od posljedica korone nije bilo, a oporavila su se još 134 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2395.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak 06.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4337 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 285 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 249 među građanima Crne Gore i 36 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Budva
54
14
68
Podgorica
51
2
53
Ulcinj
22
6
28
Herceg Novi
20
6
26
Nikšić
22
22
Bar
17
2
19
Kotor
16
16
Cetinje
12
12
Tivat
6
4
10
Berane
6
1
7
Bijelo Polje
7
7
Pljevlja
4
4
Petnjica
4
4
Danilovgrad
2
2
Tuzi
2
2
Kolašin
2
2
Rožaje
0
1
1
Mojkovac
1
1
Plav
1
1
Ukupno
249
36
285
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 06.08.2021. godine je iznosio 6,57 odsto.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod obolijevanja od COVID-19 infekcije.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1635.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 103 443.
Veliku zlatnu mimozu i plaketu Zoran Živković, dobio je film „Oaza“ reditelja Ivana Ikića, odluka je žirija 34. FFHN -MFF.
Nagradu „Milan Žmukić“ dobio je film „Pucnji u Marseju“ reditelja Gordana Matića, dok je nagradom „Živko Nikolić” ovjenčan direktor fotografije Savo Jovanović.
Žiri 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival: Tanja Bošković – predsjednica žirija, te članovi Petar Božović, Sali Saliji, Andamion Murataj i Ivan Salatić, odlučio je da GRAN PRI (GRAND PRIX) FESTIVALA – VELIKA ZLATNA MIMOZA odlazi filmu „Oaza“ koji na hrabar i filmski inovativan način otvara pred nama jedan svijet često zapostavljen i sklonjen od očiju društva.
-„Oaza“ je film koji nas je duboko dodirnuo vodeći nas kroz ljubavni trougao štićenika doma za mentalne poremećaje i njihovog surovog okruženja u kome se oni bore za svoju slobodu da vole i da budu voljeni, obrazlaže žiri.
Ovom filmu pripada novoustanovljena nagrada – plaketa Zoran Živković.
ZLATNA MIMOZA ZA REŽIJU dodjeljena je rumunskom reditelju Radu Judeu za film „Baksuzni kres“ ili „Luda pornografija“, zbog bogatstva filmskog jezika u rješavanju odvažne, ali relevantne teme, istraživanjem neudobnih teritorija sa prepoznatljivom autorskom rukom, dajući snažnu izjavu za današnje društvo.
Žiri je ZLATNU MIMOZU ZA NAJBOLJU ŽENSKU ULOGU dodjelio se Yllki Gashi za ulogu Fahrije u filmu „Košnica“, za izvanredno snažan performans portretisanja glavnog ženskog karaktera, koji prevazilazi sve barijere traumiziranog i konzervativnog društva, u priči koja istinito oslikava sudbinu žena u posljeratnom periodu, saopštila je Tanja Bošković, predsjednica žirija.
ZLATNA MIMOZA ZA NAJBOLJU MUŠKU ULOGU dodjeljuje se Erđanu Kesalu za ulogu dr Kemala u filmu „Potencijalni kandidat“.
-Erđan Kesal nas je u filmu „Potencijani kandidat“ svojom igrom glavnog junaka provukao na jedan jako realističan način i u glumačkom kontinuitetu, kroz život ljekara i vlasnika bolnice, koji po svaku cijenu želi da se domogne vlasti. Glumačkim stilom pristupa ovom karakteru i priča jezik filma, doprinoseći tome da doživljaj bude i više nego stvaran, što je bitno za svaki film, obrazložio je Sali Salini, član žirija.
NAGRADA “MILAN ŽMUKIĆ”
Direkcija 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival i Centar film Beograd dodjeljuju nagradu „Milan Žmukić” – ZA POSEBAN DOPRINOS AFIRMACIJI FESTIVALA filmu „Pucnji u Marseju“ reditelja Gordana Matića.
-Hrabrom upotrebom filmskih sredstava – kako faktografskih tako i dramskih, osvjetljava istorijske činjenice, koje je davno trebalo ispričati, navodi žiri.
Premijera filma Pucnji u Marseju
NAGRADA “ŽIVKO NIKOLIĆ”
Nagrada „Živko Nikolić” – ZA SPECIJALNI DOPRINOS FILMSKOM IZRAZU dodjeljuje se direktoru fotografije Savu Jovanoviću, zbog osobenog filmskog izraza primjenjenog u kompletnom stvaralačkom opusu.
STUDENTSKA SELEKCIJA
Žiri studentske takmičarske selekcije Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala, u sastavu Marija Nikčević, Vuk Vuković i Igor Bošnjak, dodijelio je „Zlatnu mimozu“ za najbolji studentski film filmu „Velika dostignuća“, u režiji Nikole Vučinića, studenta Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja.
–Film „Velika dostignuća“ u režiji Nikole Vučinića, studenta Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, iskrena je kritika političkog diskursa tranzicijskih država, koja vjerodostojno prikazuje kako političke „elite“ vrijeđaju inteligenciju svom stanovništvu. To je, takođe, film koji eksplicitno govori o eksploataciji društvene svojine i medijskog prostora od strane sumnjivog kapitala koji se stalno predstavlja kao investicija koja nam svima donosi to dugo očekivano blagostanje. Koristeći klasične elemente filmske režije i statične vizure, autor nam oslikava savremen i angažovan narativ, koji smješta u kadrove koji odišu teškim realizmom, gdje filmska slika preuzima na sebe veliki teret atmosfere priče. Koliko god nam se činilo da je film metafora na našu lokalnu priču, što i jeste, nažalost ova priča je univerzalna i dešava se upravo sada na bilo kom mjestu na planeti, navodi Marija Nikčević u brazloženju.
SPECIJALNO PRIZNANJE ŽIRIJA dodjeljuje se filmovima „Tišina“ u režiji Mirune Minculescu sa Nacionalnog univerziteta za pozorište i film „I.I.Caragiale“ u Bukureštu i „Pas i vetar“ u režiji Jovane Marković sa Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu.
–Film „Tišina rediteljke“ Mirune Minculescu sa Nacionalnog univerziteta za pozorište i film u Bukureštu, uspjeva da precizno uspostavi i prenese intimnu atmosferu porodičnog sloma izazvanog smrću djeteta. Rediteljka uspjeva da emotivno snažan narativ strukturira kroz diskretnu i sasvim nijemu gradaciju patnje dvoje ljudi, uz vješto i tehnički promišljeno korišćenje filmskog jezika. Uzimajući u obzir sam narativ i prikazan rediteljski pristup, prepoznajemo hrabrost da se rizikuje sa efektnošću postavljene dinamike i ritma. Ipak, rediteljka u ovom procesu pronalazi gotovo idealnu mjeru, koja film „Tišina“ ubjedljivo kategorizuje van okvira studentskog rada, istakla je, u ime žirija, Marija Nikčević.
Kongruentnost scenarija, režije i produkcije posebna je vrijednost filma Pas i vetar Jovane Marković u produkciji Fakulteta za medije i komunikacije, zbog čega Žiri ovom filmu dodjeljuje posebno priznanje.
-Nježno i autentično, iskreno i bez pretencioznosti, autorka nas vješto poziva za svjedoke nove bliskosti koja, posljedično, preispituje čvrste i konačne odluke. Postepeno otkrivajući ličnosti dva glavna lika, rediteljka promišljeno razvija i njihov međusobni odnos koji nas vraća temama i idejama izvan tzv. nove normalnosti, čemu se Žiri posebno raduje, a čime autorka uspješno realizuje projekat generacijskog filma.
Dodjelom nagrada i filmom „Anet“ Leosa Karaksa biće završen 34. FFHN-MFF. Ceremonija dodjele nagrada počeće u 20.30 časova, a projekcija filma u 21 sat na Kanli kuli.
Kako je danas subota, pazarni dan, iskoristićemo priliku da se prisjetimo značaja kotorskog markata ali i inicijative naših sugrađana da se isti stavi pod zaštitu kulturnog dobra.
Kotorani Ilija Mlinarević i Dolores Fabian podnijeli su Upravi za zaštitu kulturnih dobara Inicijativu za uspostavljanje zaštite kulturnog dobra – kotorska pijaca “Markat”.
Inicijativa je podnešena prije pet mjeseci a iako zvaničnog odgovora još uvijek nema podnosioci vjeruju da će on uskoro stići i biti pozitivan.
“Napravili smo detaljan projekat i predali ga Upravi za zaštitu kulturnih dobara, 17. marta ove godine, međutim odgovor još nismo dobili. Računamo da je zbog sveopšte situacije to ostalo po strani i da ćemo uskoro dobiti pozitivan odgovor“, kazala je Dolores Fabian.
Kotorska pjaca iliti “markat” je smješten na katastarskoj parceli Opštine Kotor i obuhvata površinu od oko 900 metara kvadratnih. Pijacom upravlja preduzeće DOO “Komunalno Kotor” shodno Odluci o pijacama. Inicijativu su, pored Komunalnog preduzeća, podržali: Pomorski muzej Crne Gore Kotor, OJU “Muzeji” Kotor, Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor i NVO “Expeditio”.
Odlazak na pijacu je mini-ritual za druženje, koji i danas karakteriše sve pjace na Mediteranu, pa i našu Kotorsku, koja počinje da pulsira već u ranim jutarnjim satima kada pristižu proizvođači i prodavci iz Grblja, Bara, Ulcinja, i ostalih susjednih mjesta, nekada i iz Konavala, pune bankove sezonskim voćem i povrćem, ribari morskim plodovima i ribom.
U brzini savremenog života, kada nemamo vremena ni za najbliže, upravo je markat prilika da sretnemo prijatelje, proćakulamo te se subotnja špenza nerijetko završi kafenisanjem u gradskoj kafani.
Kotorski markat kultno mjesto Kotora
Kotorska pijaca nekada – Photo Pomorski muzej
Markat je izgrađen između položaja Valier na zapadnom bedemu, desno od glavnih gradskih vrata, koji je naziv dobio po mletačkom providuru Dolfinu Valieru (1560. – 1563.) i desno od markata Bastiona Corner, koji je dobio naziv po mletačkom providuru Zorziju Corneru (1663. – 1665.). Opština Kotor namjeravala je već 1901. godine da od tadašnje austrijske vojne uprave otkupi prostor između pomenutih Bastiona Valier i Corner i da se na ovom prostoru smjesti tržnica. Ovaj izvanredan plan realizovan je 1905/7. Godine
“Svi ovi elementi gradnje sačuvali su se do današnjih dana. Fotografije s početka prošlog vijeka dokaz su da se Kotorski markat nije mnogo promijenio kao što se nije promijenio ni odnos, tj. privrženost Kotorana jednom ovakvom kultnom mjestu. Markatu pripadaju i kamene klupe koje su umjesto starinskih bankova i škanjeva služile (i danas služe) za izlaganje i prodaju robe. Čitav kompleks markata izgrađen je za vrijeme austrijske vladavine u Kotoru i predstavlja autentično arhitektonsko rješenje, gdje su korišteni uglavnom prirodni materijali (kamen, drvo i crijep)” – rekao je Mlinarević u martu prilikom podno[enja inicijative.
“Postojale su službe, justiciari koji su redovno obilazili i pratili rad prodavaca, samim tim kotorskim Statutom su bile i određene kazne. Dakle, grad koji je živio od trgovine, pomorstva, zanatstva, umjetnosti morao je imati mjesto gdje se odvijala maloprodaja proizvoda. Nekada na različitim kotorskim trgovima, pjacama koje su upravo po tim proizvodima i dobile ime u jednom trenutku odlučuje se da to jedinstveno mjesto bude u blizini glavnih gradskih vrata. Higijenski i praktični razlozi za takvu odluku rezultirali su dugogodišnjim, bolje reći, višedecenijskim korišćenjem iste parcele uz gradske zidine na zadovoljstvo građana ali i prodavaca” – navodi Mlinarević.
Ovog ljeta turistički rizort Luštica Bay kod Tivta pokreće svjetlosni šou na otvorenom, nesvakidašnji događaj koji će biti jedna od glavnih atrakcija noćnog života na bokokotorskoj obali.
Svečano otvaranje „Luštica Bay Spektakla Svjetlosti“ zakazano je za subotu 7. avgust u 21 sat, uz dinamične svjetlosne i muzičke sesije koje se nastavljaju u 22 sata, dok vrhunac večeri predstavlja raskošan vatromet u 23 sata.
„Glavna pozornica će biti lukobrani i svjetionik Luštice Bay koji osvjetljavaju more i kopno, talase i nebo u vrelim ljetnim noćima, pružajući nezaboravan doživljaj svakom posjetiocu. Čarobna predstava kroz igru svjetlosti i lasera biće popraćena muzičkim kompozicijama, uz prisustvo animatora i bacača plamena koji će upotpuniti ugođaj“- saopšteno je iz kompanije Luštica Development koja razvija rizort Luštica By na obali zaliva Trašte u Krtolima kod Tivta.
Luštica Bay
Ovaj neobični svjetlosni šou prikazuje i osvijetljene brodiće kao umjetničke instalacije, kugle i raznovrsne iluminirane postavke i animatore. Izuzetan audio-vizuelni spektakl na otvorenom privući će pažnju svakog gosta, posjetioca i nautičara koji će baciti sidro u zalivu Trašte, donoseći nezaboravno iskustvo koje za mnoge može biti i jedan od najupečatljivijih momenat anjihovog boravka u Luštici Bay.
„Iz godine u godinu nastojimo da pružimo našim posjetiocima nova iskustva i atrakcije koje će ih podstaći da se uvijek vraćaju u Lušticu Bay kao oazu odmora u kojoj će svako pronaći kutak za sebe, tokom dana i večeri, kako na prekrasnim plažama, u nizu trgovina, barova i restorana, tako i na kulturno-umjetničkim susretima i atraktivnim dešavanjima poput naše autentične svjetlosne projekcije na otvorenom. U pitanju je prvi svjetlosni spektakl ove vrste u našem susjedstvu, koji pridodaje novi oblik zabave kao praznik za sva čula naših posjetilaca – nudimo novu priču i uspomene koje ćemo zajedno stvarati.”- istakle je tim povodom Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Development.
Pored svjetala i lasera, glavne zvijezde biće raznobojne instalacije osvijetljenih barki koje će plutati u Marini Luštica Bay, na ulazu u čuvenu pećinu. Posjetioci će takođe moći da kreiraju trajne uspomene pored osvijetljenih kugli i anđeoskih krila, koja će postati ukras Marine Luštica Bay, istovremeno pružajući priliku da se kreativni momenti ovjekovječe fotoaparatima i mobilnim telefonima. Nesvakidašnja parada svjetlosnih talasa, boja i oblika u 3D formatu nastaviće se tokom večeri, u pojedinačnim segmentima lajt-šou predstave koji se održavaju u 21, 22 i 23 sata, uz odgovarajuće muzičke kompozicije i različite stilove, svakog utorka, četvrtka i subote, tokom cijelog mjeseca avgusta.
– Industrija krstarenja vidi znakove optimizma jer se nakon lanjskog prekida prometa zbog pandemije ove godine kruzeri postupno vraćaju, pa i na hrvatski Jadran, dok se oporavak i jači promet očekuje 2022. i 2023., kaže za Hinu direktorica međunarodnog udruženja CLIA za istočni Mediteran Maria Deligianni.
CLIA (Cruise Line International Association) krovno je svjetsko udruženje kruzing industrije, čije su članice gotovo sve najveće brodske-kruzing kompanije u svijetu, brojne turističke agencije i drugi, a u zadnjih nekoliko godina razvija jaču suradnju s Hrvatskom, posebice Dubrovnikom, imajući u vidu i druge gradove na Jadranu s većim lukama.
U Hrvatsku su veliki kruzeri nakon gotovo godinu i pol stanke počeli stizati ove godine oko sredine lipnja u Dubrovnik, gdje će nastaviti i dalje dolaziti, kao i u još neke luke.
Uz sigurnosne protokole i ukidanjem ograničenja raste potražnja
U pandemiji su u CLIA-i uz jaču komunikaciju i koordinaciju s članicama razvili sigurnosne protokole koji su sada, na određeni način postali standard. Na brodovima-kruzerima, ma kako veliki bili, putnika je manje nego prije zbog ograničenja njihova broja i provođenja strogih mjera tijekom plovidbe i pri obilascima odredišta gdje pristaju.
“Mjere na kruzerima su takve da gotovo nadilaze one koje se provode u drugim okruženjima i uključuju razne provjere, od stalnog testiranje putnika i posade, do pojačanog čišćenja”, kaže Deligianni.
Ističe da je postupno ukidanje ograničenja putovanja i cijepljenje donijelo i povećanu potražnju, slijedom čega je oko 80 posto kruzera najavilo da namjerava krstariti u iduće dvije godine.
Prema dostupnim podacima, više od sto oceanskih krstarenja u svijetu ove je godine obnovilo uslugu, dok će ih oko 60 biti u Europi, na Kanarima i drugdje po Mediteranu, do kraja srpnja, što će se u kolovozu povećati na 72, a u rujnu na 81 krstarenje.
Uz to, u CLIA-i predviđaju i da će ove godine u floti članica CLIA-e biti 270 oceanskih brodova, a očekuje se i izlazak 20 novih brodova, dok globalna knjiga narudžbi predviđa ulaganje od 64 milijarde dolara do 2027., iznosi Deligianni, koja napominje da oporavak industrije s prometom na prethodnim, predpandemijskim razinama očekuju 2022. i 2023. godine.
Hrvatska važno odredište, a Dubrovnik u svijetu među najpopularnijima
Na pitanje kako je Hrvatska trenutno pozicionirana na globalnoj karti industrije krstarenja, Deligianni odgovara da je to važno europsko tržište i odredište za krstarenja, a Dubrovnik jedno od najpopularnijih u svijetu.
“Hrvatska je važno odredišta za krstarenja, putem kojih ju je, po podacima za 2019., posjetilo oko 1,3 milijuna putnika, od čega se godišnje ‘generira’ 818 milijuna eura i stvara više od 14 tisuća radnih mjesta te i stoga članice CLIA-e visoko cijene priliku da ponovno sigurno mogu u hrvatske luke”, poručuje Deligianni.
Za Dubrovnik kaže da je prije pandemije dosegnuo oko 770 tisuća putnika na kružnim putovanjima godišnje, što je 60 posto svih putnika s krstarenja po Hrvatskoj, a iz CLIA-e ne očekuju da covid utječe na popularnost Dubrovnika, jer je i dalje vrlo tražen i siguran, u čemu veliku ulogu ima, kako ističe Deligianni, angažman gradonačelnika Frankovića i njegovog tima, ali i hrvatske Vlade s odlukama o ponovnom otvaranju i turizma i krstarenja.
Podsjeća i da su Dubrovnik i CLIA dugogodišnji partneri te da su ponosni na Memorandum o razumijevanju koji su potpisali u srpnju 2019. za odgovorno upravljanje turizmom i kruzingom te očuvanje i zaštitu kulturne baštine Dubrovnika.
I ostale morske luke u Hrvatskoj u CLIA-i smatraju važnima i da mogu imati koristi od svog jedinstvenog položaja ‘u srcu’ Jadrana te povećati promet kruzera daljnjim angažmanom na kružnim linijama i u razvoju jedinstvenih proizvoda za izlet na kopno.
Gubici industrije
Na pitanje o poslovanju i gubicima industrije zbog panemdije, Deligianni napominje da nije lako, ali da se u suradnji s ministarstvima i zdravstvenim vlastima, lučkim udruženjima i upravama, odredištima i drugima, na više tržišta u vezi s potrebnim uvjetima za nastavak posla puno postiglo.
No, gubici su zbog pandemije i u industriji krstarenja veliki te se u svijetu za šestomjesečno razdoblje prekida plovidbe, od ožujka do rujna 2020., procjenjuju na 77 milijardi američkih dolara.
Deligianni iznosi pritom podatak da je globalno ta industrija svjetskoj ekonomiji pridonosila 155 milijardi dolara godišnje prije 2020. i imala oko 1,2 milijuna radnih mjesta, od kojih je u pandemiji do sada izgubljeno oko 518 tisuća.
Samo u Europi industrija krstarenja godišnje generira 53 milijarde eura u europsko gospodarstvo i podržava 435 tisuća radnih mjesta, što je i gotovo 40 posto od svih u svijetu, a navodi i zanimljivost – svakih 49 tisuća eura koje izravno potroše putnici i posade na krstarenjima u Europi stvara jedno radno mjesto u EU-u.
“Industrija krstarenja zapošljava uistinu globalnu radnu snagu, a članovi posade su njezin ‘temelj’ kao visoko obučeni i predani profesionalci koji pomažu u osiguranju zdravlja i sigurnosti”, kaže Deligianni, zaključujući da su prije pandemije veliki kruzeri na moru članica CLIA-e zapošljavali više od 200 tisuća pomoraca iz više od sto zemalja, a suočeni sa zatvaranjem granica i ograničenjima putovanja u 2020. su uvelike pomogli i u repatrijaciji raznih putnika, pa i članova posade do njihovih domova.
