U nedelju, 01. avgusta, sa početkom u 21:00h na sceni Atrijum Buća u Tivtu biće održano Stand up veče sa Majom Šarenac po tekstu Tene Stivičić.
Monodrama „Odbrojavanje“ je skup kolumni iz pera Tene Štivičić nastalih u periodu od proteklih pet godina i tiču se emancipacije i traženja identiteta žene u svijetu koji je ustrojen po pravilima jačeg pola. Ravnopravnost se traži u izumrlim vrijednostima prošlih vremena a moderna žena sakuplja fragmente tradicije i brižno ih spaja humorom i satirom. Vodič kroz svojevrsno predavanje i retrospektivu je Maja Šarenac, glumica gradskog pozorišta iz Podgorice i na njen svojstven način, naizgled feminističke stavove, donosi pred noge gledališta.
Maja Šarenac (1973. , Beograd) je višedecenijsko iskustvo sticala prevashodno u pozorištu ali je širem auditorijumu poznata po zapaženim ulogama u humorističkim serijama (Pevaj brate, Komšije, Anđelka i Andrija).
Tena Štivičić (1977. , Zagreb) je nagrađivana dramska spisateljica koja živi i radi u Londonu. Njeni tekstovi su producirani u vidu predstava u više od deset istočno-evropskih zemalja.
Ulaz je slobodan, ali je broj mjesta ograničen usled epidemijske situacije. Više informacija možete dobiti pozivom na broj 069 342 799
Prvi Ljetnji Divac košarkaški kamp za djecu u Luštici Bay, koji se realizuje u saradnji sa proslavljenim košarkašem Vladem Divcem, počeće u ponedjeljak, 2. avgusta. Sve do 8. avgusta, priliku za treniranje obezbijediće za 40 učesnika uzrasta od osam do 18 godina, među kojima će biti i deset mališana iz Dječijeg doma Mladost u Bijeloj.
Prema riječima Milice Starčević, menadžerke za razvoj u kompaniji Luštica Development, ovaj kamp će zbližiti internacionalne i domaće polaznike, imajući u vidu da je sastav djece mješovit:
„Pored mjesta za štićenike Dječijeg doma „Mladost“, deset besplatnih mjesta je namijenjeno članovima lokalnih košarkaških klubova i zainteresovanoj djeci iz Tivta i Radovića. Kamp je izazvao veliko interesovanje i kod gostiju i rezidenata naselja Luštica Bay, a trenizni će biti lijep povod za zajedničko druženje. Veoma nam je drago što je kamp namijenjen i košarkašicama“, navela je Starčević.
Program se fokusira na razvijanje osnova košarke (šutiranje, dribling, dodavanje), donošenje odluka, sportsku psihologiju, timski rad, disciplinu i sportski način života.
Pored proslavljenog košarkaša svjetskog ugleda koji će prisustvovati određenim treninzima, osoblje čini tim od 4 profesionalna trenera sa pojedinačno više od deset godina radnog iskustva sa decom i tinejdžerima, a obezbijeđena je i podrška pomoćnih trenera.
Treninzi će se održavati svakoga dana u po dva dvočasovna termina (od osam do deset časova i od 18 do 20 časova). Svaki učesnik će dobiti košarkašku loptu, dvije kamp majice, a pojedinačne i timske nagrade će biti uručene na svakom nivou na kraju kampa kada će biti urpiličene finalne utakmice, prezentacija nagrada i fotografisanje sa legenadarnim košarkašem.
Košarkaški kamp je dio projekta podrške Luštice Bay razvoju sporta u lokalnoj zajednici, pod nazivom „Treniraj kao šampion”. Ovaj kamp će svake godine tokom ljeta okupljati djecu uzrasta od 8 do 13 godina i od 14 do 18 godina, odnosno osnovce i srednjoškolce. Kamp za djecu uzrasta osnovne škole biće koncipiran u okviru razvoja osnova košarke, dok će srednjoškolski kamp biti prilagođen djeci koja žele da postanu profesionalni košarkaši.
U okviru projekta „Treniraj kao šampion“, proslavljeni košarkaš svjetskog ugleda, Vlade Divac, postao je sportski ambasador naselja Luštica Bay.
Nekadašnji centar šampionske jugoslovenske reprezentacije, jedan od prvih Evropljana koji je otvorio vrata igračima sa starog kontinenta u NBA, a potom zaslužio svoje mjesto u „Kući slavnih“ američke košarke, što je najveće priznanje koje se u ovom sportu može dobiti, poznat je po svom dugogodišnjem humanitarnom radu i posvećenosti razvoju mladih košarkaških talenata, zbog čega nosi i titulu ambasadora dobre volje Ujedinjenih nacija.
Crveni meteoalarm u Bosni i Hercegovini danas je na snazi za područja Foče, Višegrada, Trebinja i Mostara zbog ekstremno visoke temperature zraka koja dostiže i 41 stepen Celzijusa. Stoga, na ulicama Mostara danas iza podneva nije bilo mnogo prolaznika.
U skladu sa uputama medicinskih radnika uglavnom na otvoreno u popodnevnom periodu izlaze samo oni koji to moraju. U starom dijelu grada mogli su se vidjeti kupači i turiste kojima ni plus 40 Celzijusa, koliko je izmjereno u Mostaru u 13.30 sati, nije smetalo.
Ispod Starog mosta su se danas kupali čak i turisti iz Njemačke. Manja grupa njih osvježenje je pronašla u hladnoj Neretvi u koju su stotinjak metara nizvodno skakali mladi mostarski skakači.
Oni su i danas na skakaonici Duradžik vježbali skokove s nadom da će u narednoj godini postati skakači sa Starog mosta.
Crveni meteoalarm podrazumijeva veoma opasno vrijeme i naročito opasne vremenske pojave, takvog intenziteta da mogu prouzrokovati veliku materijalnu štetu i biti vrlo opasne po sigurnost ljudi i životinja.
Gotovo četiri mjeseca nakon planiranog dolaska, brod za prijevoz kontejnera Ever Given 29. jula je pristao u luku Rotterdam, javlja Splash247.
S više od 18.000 kontejnera, brod bi do ponedjeljka trebao ostati u luci nakon čega bi trebao isploviti prema britanskom Felixstoweu kako bi iskrcao ostatak tereta, prenosi Pomorac.hr.
Nakon što se svi kontejneri uklone, brod će biti van upotrebe te će se na njemu izvršiti dodatni pregledi i popravci.
Podsjetimo, Ever Given, jedan od najvećih svjetskih brodova za prijevoz kontejnera, u ožujku se nasukao u Sueskom kanalu te tako gotovo tjedan dana remetio globalnu trgovinu.
Opština Herceg Novi učestvovaće na Svjetskoj izložbi Expo 2020 Dubai koja će biti održana u periodu od 1. oktobra 2021. do 31. marta 2022. godine, pa je lokalna samouprava pozvala sve privrednike da predstave svoje projekte i proizvode.
Kako su naveli iz Opštine, fokus predstavljanja na najvećoj svjetskoj izložbi biće turizam i investicije. Turistička ponuda grada, zajedno sa ponudom Instituta Dr Simo Milošević, biće prezentovana u toku cijelog trajanja izložbe. Expo 2020 Dubai će biti prilika za iniciranje i realizaciju novih projekata i investicionih veza, čime će se ekonomska slika našeg grada dodatno poboljšati.
– Što se tiče investicija i lokalne privrede, ovom prilikom pozivam sve naše preduzetnike, privredna društva ali i sve naše sugrađane koji imaju pripremljene projekte u vidu gotovih biznis planova ili fizibiliti studija, validne planske dokumentacije i rješenih imovinsko-pravnih pitanja, zatim poslovne ideje i namjeru za dalji razvoj i proširenje djelatnosti, da iskoriste mogućnosti da svoje projekte, proizvode i usluge predstave pred 25 miliona posjetilaca. Paviljon Crne Gore će biti na raspolaganju za promociju proizvoda i usluga, poslovne razgovore i sastanke predstavnika Opštine Herceg Novi i privrednika sa fondovima, investitorima i kompanijama iz cijelog svijeta – kazao je savjetnik predsjednika Opštine Nenad Vitomirović.
U saopštenju Opštine istiće se da Herceg Novi zaslužuje mjesto među najboljima, te je nužno da se pravilno integriše u globalnu turističku ponudu u post Kovid-19 periodu, “predstavljajući našu kulturu, tradiciju, istoriju, kao i naš ogroman ljudski kapital”.
– Opština Herceg Novi biće snažna podrška lokalnim privrednicima da unaprijede poslovanje i prošire se na nova tržišta, a investitorima da obezbijedi što bolje uslove poslovanja i poveže ih sa lokalnim kompanijama – navodi se u saopštenju.
Poziv je otvoren do 31. avgusta 2021. godine, a svi zainteresovani mogu se prijaviti na 031 321 052, lokal 245, ili na mail nenad.vitomirovic@hercegnovi.me
Svjetska izložba Expo 2020 Dubai ove godine će biti održana pod krovnom temom “Povezivanje umova, stvaranje budućnosti”, a koja obuhvata tri podteme: Mogućnost, Mobilnost i Održivost. Organizator Expo-a najavljuje da će privući preko 25 miliona posjetilaca, uz očekivanje da 20% od ukupnog broja posjetilaca budu direktni predstavnici biznis sektora.
Predstavljanje knjige „Truba – Moj instrument“, autorke Sare Lakičević, održano je u četvrtak u Crkvi Sv. Duha u Kotoru, u okviru festivala KotorArt koji je i izdavač djela, uz podršku Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore.
O knjizi su, pored autorke, govorili direktor KotorArta Ratimir Martinović i prva truba Beogradske filharmonije Aleksandar Solunac. Muzički dio večeri zvucima trube ispunile su na samom početku fanfare, dok se promocija završila kompozicijom „Laura“ autora A. Grgina, koju su izveli trubač Boško Bismiljak i pijanistkinja Elena Jovićević.
U ime izdavača, Martinović je istakao da prva knjiga posvećena mladim trubačima, ali i inače prva knjiga o trubi u našoj zemlji, govori samo o „pionirskim koracima u ovoj oblasti i istinskoj posvećenosti i ljubavi, jer se ovdje ne radi ni o kakvim materijalnim ili nekim drugim benefitima.“
– Saru gledate na televiziji skoro kao i političare, njoj samoreklama ništa ne treba. Ali ova knjiga treba mladim naraštajima trubača i želim ovom prilikom da iskažem i ponos zbog činjenice da je KotorArt izdavač jedne ovakve knjige, ali i zahvalnost Sari na njenoj učinkovitosti i entuzijazmu – istakao je Martinović.
Solunac je analizirao knjigu postupno i posebno istakao jedan pasus iz knjige koji objašnjava njegovo viđenje ovog udžbenika za mlade trubače. U tom pasusu sugeriše se djeci da, dok vježbaju u učionici ili spavaćoj sobi, zamišljaju kako sviraju u velikim dvoranama. Solunac takva uputstva djeci vidi kao jako dragocjena.
– Konkretno u ovom pasusu, Sara djecu navodi na vizuelizaciju, da zamišljamo, da vjerujemo i da na taj način pokrećemo neke mehanizme u sebi koje svjesno ne možemo da pokrenemo, već razrađujemo to nekim asocijacijama i maštom – objasnio je Solunac.
Na promociji je istaknuta činjenica da je ovo knjiga prvijenac u Crnoj Gori koja se bavi ovom tematikom. Lakičević se zahvalila svima koji su učestvovali u procesu stvaranja ove knjige istakavši da je najbitnija ljubav prema djeci i želja da nastava bude zanimljiva, kvalitetna i organizovana.
– Knjiga je pisana tokom prošle godine, posebno tokom nekoliko mjeseci karantina. Poziciju da sam prva osoba u Crnoj Gori koja je napisala udžebnik za trubu, ne posmatram ni negativno ni pozitivno. Treba sagledati situaciju onakvom kakva jeste, prigrliti je i pokušati doprinijeti zajednici u kojoj radite. Najsretnija sam zbog činjenice da djeca u Crnoj Gori, a i šire, dobijaju udžbenik i da nastava postaje kvalitetnija – Istakla je Lakičević.
Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić nije uspio da dođe do finala, jer je u ukupnom plasmanu, nakon deset etapa,osvojio 17. mjesto, što je najveći uspjeh crnogorskog jedrenja.
U posljednje dvije etape zauzeo je 26. i 14. mjesto, pa je zadržao 17. poziciju u ukupnom plasmanu. U prvoj regati dobio je kaznu, žuti karton, pa su ga vratili za deset mjesta.
“Jako težak dan, ali cijela sedmica je bila naporna. Danas me žuti karton dosta koštao, ali stvarno sam zadovoljan, izvukao sam maksimum iz sebe. Ostaje žal jer bilo regata gdje sam imao dobre šanse”, kazao je Dukić za TVCG.
Njegov nastup u Tokiju ostaće upamćen po pobjedi na drugoj olimpijskoj regati.
U trci za medalje vodi Australijanac Vern, koji je već obezbijedio zlato.
“Jako puno truda sam uložio tokom ovih pet godina i najviše sam ponosan jer se taj rad više nego isplatio”, rekao je 28-godišnji Dukić, kojem su ovo bile treće Igre u karijeri.
Na regionalnom ekonomskom forumu u Skoplju predstavljeno je novo ime i logo Mini Šengena. Od danas ova inicijativa se zove “Open Balkan” tj. “Otvoreni Balkan”.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama potpisali su u Skoplju tri dokumeta koja će olakšati trgovinu u regionu i omogućiti jedinstveno tržište rada, ali i međusobnu pomoć u vanrednim sitaucijama.
Lideri tri zemlje potpisali su na regionalnom ekonomskom forumu, u okviru inicijative Mini Šengen, Memorandum o razumijevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na ZB, Memorandum o razumijevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada na ZB i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na ZB.
Prvi memorandum će povećati i unapijediti ekonomsku saradnju, pojednostaviti u najvećoj mogućoj meri procedure u vezi sa uvozom, izvozom i kretanjem robe.
Doprinijeće i razmjeni podataka između carinskih i drugih nadležnih organa u mjeri u kojoj to dozvoljava zakonodavstvo svake od ugovornih Strana.
Takođe, predviđa promovisanje skladnog razvoja ekonomskih veza između ugovornih putem širenja trgovinske razmene i postepeno uklanjanje barijera u robnoj razmeni.
Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na ZB ima za svrhu da ugovorne strane, u skladu sa svojim raspoloživim kapacitetima, pomažu jedna drugoj u slučaju katastrofa i to kada ugovorna strana koja to zatraži nije u stanju da se izbori sa posljedicama katastrofe korišćenjem sopstvenih resursa.
Ovim sporazumom ugovorne strane regulišu okvir uslova za dobrovoljno pružanje pomoći u slučaju katastrofa, a posebno u: planiranju i sprovođenju mjera zaštite od poplava, zemljotresa, požara, zagađenja životne sredine, plovidbenih nezgoda, radioloških rizika, raznih pandemija, kao i industrijskih i drugih katastrofa.
Zatim je previđeno uzajamno obavještavanje o prijetnjama, pojavi i posljedicama katastrofa.
Uzajamna pomoć u spasavanju, pružanju pomoći i otklanjanju posledica katastrofa kopnenim i vazdušnim snagama i vozilima za intervencije u slučajevima masovnih požara, poplava, zemljotresa i drugih katastrofa.
Planirana je i edukacija i obuka osoblja službi i jedinica za zaštitu i spasavanje, vatrogasnih jedinica i drugih pripadnika spasilačkih timova putem brifinga, kurseva, obuka, seminara i drugih vidova saradnje, kao i organizovanje i izvođenje zajedničkih spasilačkih vežbi i vežbi u pružanju pomoći i slično, kao i razmena naučnih i tehničkih podataka, kao i drugih dokumenata od značaja za zaštitu od katastrofa.
Takođe, saradnja u razvoju i proizvodnji opreme za spasavanje i pružanje pomoći. Momorandum za slobodan pristup tržištu rada na ZB ima za cilj da pojednostavi procedure kod svih ugovornih strana u pogledu dobijanja radnih dozvola za državljane svake od tri zemlje, kao i u pogledu korišćenja dobijenih radnih dozvola na teritoriji bilo koje od njih.
Broj poginulih u šumskim požarima na jugu Turske porastao je na četiri, saopštili su turski zvaničnici.
Novi broj žrtava objavljen je nakon što je dvadesetpetogodišnji volonter poginuo u četvrtak, 29. jula, kasno uveče u Marmarisu, na oko 320 kilometara zapadno od Antalije.
Turska agencija Anadolija javila je da je poginuli muškarac donosio vodu za piće vatrogascima, ali da je doživio saobraćajnu nesreću na motociklu i izgubio život u vatri.
Vatrogasni timovi nastavljaju borbu protiv požara, koji su spalili kuće i prinudili stanovništvo da se evakuiše iz naselja i ormarališta na plažama.
Turski ministar poljoprivrede i šumarstva Bekir Pakdemirli izjavio je da se vatrogasci i dalje bore protiv šumskih požara na 20 lokacija u šest pokrajina.
On je precizirao da su požari i dalje aktivni u u području Sredozemlja i oblasti kod Egejskog mora, te da je ugašena vatra na 50 lokacija.
Ministar navodi da je prerano da se kaže da su požari pod kontrolom, ali je napomenuo da vatrogasci napreduju u borbi protiv vatre, javio je AP.
Ukrajinska služba za vanredne situacije poslala je u petak, 30. jula, dva vatrogasna aviona An-32P u Tursku kako bi pomogli u gašenju požara, saopštila je ambasada Ukrajine u Beogradu.
Najgori požari dogodili su se u oblastima Manavgat i Akseki, koji se nalaze u pokrajini Antalija.
U okviru programa 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala očekuju nas jedna svjetska, četiri regionalne i 19 nacionalnih premijera.
Na tvrđavi Kanli Kula, u selekciji dugometražnog igranog filma svjetsku premijeru imaće film Pucnji u Marseju srpskog reditelja Gordana Matića, regionalnu Žene plaču (Women do cry) bugarskog autorskog dvojca Vesela Kazakova-Mina Milova, a ostalih 11 dugometražnih igranih ostvarenja su nacionalne premijere.
Još tri regionalne i osam nacionalnih premijera zakazane su na drugoj tvrđavi, Forte Mare. Prvi put u regionu biće prikazani filmovi: Malo tijelo (Small Body) italijanske rediteljke Laure Samani koji je premijerno prikazan na nedavno završenom Kanskom festivalu u selekciji Nedjelja kritike, Neprijatelj (The Enemy) belgijskog reditelja i scenariste Stefana Štrekera (Stephan Streker) i Jagnje (Lamb), debitantski igrani film islandskog reditelja Valdimara Johansona (Valdimar Jóhannsson) koji je ove godine u Kanu osvojio Specijalnu nagradu za originalnost u selekciji Izvjestan pogled. Prva dva filma su u selekciji Mreže festivala Jadranske regije i takmiče se za nagradu publike, a treći je u selekciji Kino Evropa.
Festival će biti otvoren 01. avgusta u 21 sat na Kali Kuli filmovima Jabuke i Polje maka.
Na ovoj ljetnjoj pozornici će tokom prvih šest festivalskih večeri biti prikazana po dva ostvarenja, a na zatvaranju film Anet Leosa Karaksa, koji je premijeru imao na ovogodišnjem festivalu u Kanu, gdje je dobio nagradu za režiju. Programi na Kanli Kuli počinju svake večeri u 21 sat.
Jabuke (Apples) je debitantsko rediteljsko ostvarenje grčkog reditelja Kristosa Nikoua (Christos Nikou), koje je premijeru imalo na 77. festivalu u Veneciji u septembru 2020. godine. Usred svjetske pandemije koja uzrokuje iznenadnu amneziju, srednjovječni Aris je uključen u program oporavka osmišljen da pomogne neidentifikovanim pacijentima da izgrade nove identitete.
Rumunski reditelj Eugen Jebeleanu predstaviće se sa ostvarenjem Polje Maka (Poppy Field). Ovaj autor prepoznat je po tome da daje glas anonimnim pojedincima, onima koji se ne pridržavaju pravila dominantne kulture i bore se protiv sistema koji cenzurišu slobodu izražavanja. Polje Maka je priča o mladom policijskom službeniku iz Bukurešta koji prikriva svoju seksualnost, a mora intervenisati na protestu homofoba u jednom bioskopu.
Dan nakon otvaranja, 02. avgusta na repertoaru su filmovi Tabija i Potencijalni kandidat.
Tabija (The White Fortress) je treći dugometražni film bosanskohercegovačkog reditelja Igora Drljače, rađen u koprodukciji Kanade i Bosne i Hercegovine. Svjetsku premijeru imao je na 71. Berlinalu, u okviru takmičenja generacije 14+. Ova priča spaja Faruka, siroče koje dane provodi tražeći metalni otpad i baveći se sitnim zločinima, sa Monom, tinejdžerkom iz moćne i bogate porodice. Njihovim susretom dodirnuće se dva potpuno različita svijeta.
Prvi igrani film turskog reditelja Erdžana Kesala (Ercan Kesal) Potencijalni kandidat (You know him) baziran je na njegovoj noveli. Ovo je jednodnevna tragikomična priča o doktoru Kemalu, koji želi da postane kandidat za gradonačelnika Istanbula, te pokušava na svaki način da zadobije naklonost partije i postane kandidat. U noći kada njegova partija treba da proglasi kandidaturu uslijediće neočekivani splet okolnosti.
Trećeg dana avgusta biće prikazani filmovi Kopač i Košnica.
Kopač (Digger) grčkog reditelja Georgisa Grigorakisa je savremeni vestern o farmeru koji samostalno živi i radi na farmi u srcu jedne planinske šume na sjeveru Grčke. On se godinama bori sa industrijskim Čudovištem, ali najveća prijetnja dolazi sa iznenadnim dolaskom njegovog mladog sina, kojeg nije vidio dvadeset godina.
Košnica (Hive) je prvi dugometražni film rediteljke Blerte Bašoli (Blerta Basholli), na kome radi od 2011. godine. Ovo je priča o Fahriji, koja se bori da svojoj porodici obezbijedi uslove za život, ali u tradicionalnom patrijarhalnom selu njena ambicija i napori da osnaži sebe i ostale žene ne nailaze na odobravanje.
Regionalnu premijeru će 04. avgusta imati ostvarenje Žene plaču (Women do cry) bugarskog autorskog dua Vesela Kazakova i Mina Mileva. Ovaj dinamični rediteljski i producentski dvojac pokrenuo je snažan talas političkog aktivizma u svojoj zemlji. Film Žene plaču govori o porodici punoj žena, koje žive u društvu u kojem riječ rod nije poželjna.
Iste večeri biće prikazan Sin (The Son), drugi igrani projekat rediteljke i scenaristkinje Ines Tanović i jedina crnogorska koprodukcija na ovogodišnjem Filmskom festivalu Herceg Novi. Dio glumačke ekipe su dvoje mladih crnogorskih glumaca, Lidija Kordić i Lazar Dragojević. Ovo je univerzalna priča o sazrijevanju, sa specifičnim osvrtom na sarajevsku stvarnost. Autorka opisuje ono što najbolje poznaje – život jedne porodice u Sarajevu, gradu koji se bori sa avetima prošlosti i potrazi je za svojim identitetom, kao i oni koji u njemu žive.
Svjetska premijera filma Pucnji u Marseju srpskog reditelja Gordana Matića zakazana je na Kanli Kuli za 05. avgust. Film prati sudski proces teroristima koji su bili saučesnici Vlade Georgijeva Černozemskog, glavnog atentatora na kralja Aleksandra od Jugoslavije i ministra spoljnih poslova Francuske, Luja Bartua. Kroz rekonstrukciju i dramatizaciju pravog procesa, ali i kroz ono što je izostavljeno tokom suđenja ispričana je sudska drama najbliža istini o samom suđenju i epilogu po evropski mir.
U nastavku večeri 05. avgusta još jedno ostvarenje iz Srbije, film Ime naroda. Reditelj Darko Bajić donosi nam priču o nasljednicima Svetozara Miletića, uglednog advokata, člana ugarskog parlamenta i doživotnog borca za prava i nezavisnost Srba u austrougarskoj Vojvodini. Njegova kćerka, prva žena novinar u Srbiji, Milica Miletić i Jaša Tomić, Miletićev nasljednik u Srpskoj narodnoj slobodoumnoj stranci, nastavljaju njegovu borbu.
Dan kasnije, 06. avgusta na programu je takođe produkcija iz Srbije, film Oaza (Oasis) reditelja i scenariste Ivana Ikića. Autor je sa projektom za ovaj film izabran kao jedan od šest reditelja iz cijelog svijeta za Cinefondation Residence program Kanskog festivala. Oaza je nosilac Europa Cinemas Label za najbolji evropski film na Danima autora u Veneciji. Ovo je nesvakidašnja priča o ljubavnom trouglu između dvije djevojke i mladića sa smetnjama u razvoju, koji prkose strogim pravilima okruženja u kojem žive.
Rumunski reditelj i scenarista Radu Jude, autor najuspješnijeg rumunskog kratkog filma ikada i dobitnik nagrade za najboljeg režisera na 65. Berlinalu, predstaviće se publici na Kanli Kuli 06. avgusta sa filmom Baksuzni kres ili luda pornografija (Bad luck banging or Looney porn). Ovo je priča o Emi, školskoj učiteljici koja smatra da su joj karijera i reputacija ugroženi nakon što je na Internet procurio snimak njenog seksa, ali odbija da se preda pritisku roditelja koji traže njeno otpuštanje.
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival zatvoriće film Anet (Anette) Leosa Karaksa (Leos Carax), čija premijera je otvorila ovogodišnji Kanski festival, na kojem je i dobio nagradu za režiju. Šesto igrano ostvarenje ovog reditelja i scenariste je drama sa elementima mjuzikla. Ostvarenje u kojem glavne uloge tumače Marion Kotijar (Marion Cotillard), Adam Drajver (Adam Driver), Sajmon Helberg (Simon Helberg) i drugi prati Henrija, stand-up komičara žestokog smisla za humor i En, pjevačicu međunarodnog ugleda. Rođenje njihovog prvog djeteta, Anet, misteriozne djevojčice izuzetne sudbine, promijeniće im živote.
Festival će biti organizovan uz poštovanje aktuelnih epidemioloških mjera. Cijena karte za projekcije na Kanli Kuli i Forte Mare iznosiće 4 eura, a u Dvorani Park 3 eura.
Detaljan program Festivala možete naći na sajtu: https://www.filmfestival.me/
