Državni sekretar za saobraćaj i pomorstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija, Zoran Radunović, kazao je da su zaključili novi ugovor na period od 75 dana o najmu broda Crnogorske plovidbe po značajno većoj vrijednosti nego što je bilo do sad.
– U pitanju je tri puta veća vrijednost zakupa nego što je to bilo do sad sa dugogodišnjim partnerom naših kompanija. To je kratkoročan ugovor, koji je napravljen da bismo obezbijedili servisiranje broda koji dolazi početkom januara – saopštio je Radunović.
On je naveo da je drugi brod sa popravljenom cijenom u odnosu na prethodnu, dok su dva broda Barske plovidbe u pregovorima za nove poslovne angažmane.
U Crnoj Gori je od danas kovid potvrda potrebna i za ulazak u poslovne centre, poslovne zgrade u okviru kojih posluju više od tri privredna subjekta i objekte koji se bave trgovinom neprehrambene robe, a čija površina je veća od hiljadu kvadrata.
To je predviđeno novim epidemiloškim mjerama u borbi protiv koronavirusa koje će važiti do 8. oktobra.
Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić rekao je da su vlasnici, korisnici i upravljači ovih objekata dužni da vrše kontrolu i odrede odgovornu osobu za poštovanje ove mjere.
On je kazao da je novim mjerama predviđeno da se Nacionalna digitalna COVID potvrda izdaje odmah poslije druge doze vakcine i da je od tog trenutka validna.
Galić je naveo da je novim mjerama predviđeno da svadbama i drugim privatnim proslavama koje se organizuju u ugostiteljskim objektima, uz posjedovanje digitalne COVID potvrde može prisustvovati 50 osoba i ako ceremonija održava na terasi, bašti ili u unutrašnjosti objekata.
Dozvoljeno je izvođenje muzike uživo u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata uz obavezu da svi zaposleni, muzičari i gosti posjeduju Nacionalnu digitalnu potvrdu.
Nacionalna digitalna COVID potvrda je validna samo ukoliko osoba ispunjava uslova da je u cjelosti vakcinisana, nezavisno od toga koliko je dana prošlo od revakcinacije.
Galić je kazao da je COVID potvrda važeća i ako osoba posjeduje negativan PCR test na COVID-19 koji nije stariji od 72 sata ili pozitivan PCR test koji je stariji od 14 i nije stariji od 180 dan.
Potvrda je valida i ako osoba posjeduje negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati.
Galić je najavio da će od 9. oktobra Nacionalna digitalna COVID potvrda biti neophodna i za ulazak u objekte koji se bave prodajom prehrambenih proizvoda, a koji imaju površinu od hiljadu i više metara kvadratnih.
Deveti kvarnerski festival mora i pomorske baštine “Fiumare” i ovogodišnji sajam nautike i brodske opreme Rijeka Boat Show u petak je otvoren na Gatu Karoline riječke.
Festival “Fiumare” održava se na nekoliko lokacija u središtu grada i trajat će do 29. rujna, dok će ponudu nautičkog sajma Rijeka Boat Showa na Gatu Karoline Riječke posjetitelji moći razgledati do 26. septembra.
Ovogodišnji slogan Rijeka Boat Showa je “Grad je luka, luka je grad”, a posjetitelji na Gatu Karoline riječke mogu vidjeti nova plovila hrvatske male brodogradnje i svjetskih brandova te nautičku opremu i opremu za ribolov.
Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović rekao je da mu je drago što se ove godine Rijeka Boat Show i Festival Fiumare održavaju zajedničkim snagama, kazavši da festival Fiumare već desetak godina predstavlja bogatu riječku pomorsku baštinu.
“Potencijal Rijeke prepoznale su najveće svjetske grupacije – atraktivnost nautičke marine u Porto Barošu prepoznala je grupacija Lürssen, najveći svjetski proizvođač megajahti, dok je budući kontejnerski terminal Zagrebačka obala prepoznat od Maerska, najveće brodske kompanije na svijetu. To znači da će u naredne tri do četiri godine Rijeka definitivno promijeniti svoje lice kad ju gledamo s mora”, rekao je Filipović.
U sklopu festivala “Fiumare” najavljena su stručno- popularna predavanja, izložbe, interaktivne radionice pomorskih vještina, demonstracije mornarskog i sportskog veslanja i regata tradicijskih barki, uprizorenje povijesnog događanja „Karolina spašava Rijeku”, eko-etno sajam autohtonih proizvoda Kvarnera…
Uz Gat Karoline riječke predstavljen je lošinjski loger Nerezinac, u čijem se potpalublju nalazi Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja. Nerezinac je obnovljen kroz projekt Mala barka 2, a predstavljene su i tradicijske barke obnovljene ili izgrađene u sklopu projekta Arca Adriatica.
U cilju razvoja turizma visokog kvaliteta u Hrvatskoj biće nužno povećati i osigurati cjelogodišnja primanja i poboljšati uslove rada, piše Poslovni dnevnik i dodaje da su turističke kompanije već krenule u osiguravanju za sljedeću godinu s radnom snagom, koja će biti najveći izazov u 2022.
Iz kompanije Valamar javljaju da će nagraditi sve svoje zaposlene za izuzetno zahtjevnu sezonu stimulacijama do 1600 kuna (oko 210 eura).
Iz Plave lagune Poslovni dnevnik saznaje da se ove godine vraća na snagu odredba Kolektivnog ugovora o neto stimulacijama za vrijeme sezone pa će radnik kao i u prijašnjim sezonama ostvariti pravo bonuse.
Iz Maistre kažu da su nagradili svoje zaposlene za ostvarene rezultate u ljetnoj sezoni isplatom novčane nagrade u periodu od jula do septembra u ukupnom iznosu od 4200 kuna (oko 560 eura). Nagrada je isplaćena svim zaposlenima u radnom odnosu, stalnim i sezonskim.
“Kako bi se zadržali radnici u turizmu, u Valamaru je pokrenut program za cjelogodišnje zapošljavanje do naredne turističke sezone. U dogovoru sa sindikatima kroz program zapošljavanja bi 400 najlojalnijih sezonaca u toku jeseni postali stalni radnici na neodređeno i osigurali cjelogodišnji posao”, pojasnili su.
Susret sa predstavnicima Međunarodne organizacije rada
Potpredsjednici opštine Tivat Vladimir Arsić i Goran Božović sa saradnicima, primili su u četvrtak u zvaničnu posjetu predstavnice Međunarodne organizacije rada (MOR), agencije u sklopu sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.
Sastanku su prisustvovale predstavnice kancelarije MOR-a iz Bosne i Hercegovine: Amra Selešković, ekspert za strategije razvoja lokalnog zapošljavanja, Katarina Crnjanski Vlajčić, ekspert za zapošljivost i preduzetništvo, kao i predstavnice MOR-ove kancelarije iz Crne Gore: Nina Krgović nacionalni programski koordinator i Ines Pajović, programski koordinator.
Tom prilikom lokalnoj administraciji predstavljen je projekat „World of Work in Montenegro: Paving the road to recovery“ koji uz podršku Fonda za dobro upravljanje i Britanske ambasade sprovodi MOR.
Radi se o nastavku prethodnog projekta „Ublažavanje posljedica COVID -19 u svijetu rada u Crnoj Gori“ a koji je počeo sa implementacijom krajem avgusta mjeseca ove godine. Radnom sastanku prisustvovali su i predstavnici projekta Luštica Development i hotela Regent Porto Montenegro.
U sklopu predstavljenog projekta identifikovana je potreba da se u svijetlu brojnih prepreka, a posebno u kontekstu pandemije, unaprijede mogućnosti u domenu zapošljavanja u Crnoj Gori, s akcentom na ostvarivanje i vansezonskog zapošljavanja u opštinama koje su, poput primorskih, primarno fokusirane na sezonske poslove. Predstavljeni su benefiti projektnih aktivnosti za opštinu Tivat, a cilj susreta bio je iniciranje lokalnog partnerstva za zapošljavanje, razmjena ideja i definisanje saradnje.
Predstavnici tivatske lokalne administracije izrazili su spremnost za participiranje, a u skorom roku očekuje se odgovor kancelarije MOR-a oko daljih koraka u projektu.
Predstavnici Javnog preduzeća morsko dobro Crne Gore, nakod potvrde Apelacionog suda o raskidu ugovora za gradnju turističkog kompleksa Rt Mimoza na Kobili, očekuju da će u saradnji sa Vladom i Opštinom Herceg Novi, biti pripremljen novi tender kako bi ova atraktivna lokacija bila valorizovana.
Bojana Tešović iz Morskog dobra podsjeća da je to Javno preduzeće 2016. godine pokrenulo parnični postupak pred nadležnim Privrednim sudom u Podgorici protiv društva Rt Mimoza iz Herceg Novog radi raskida ugovora. Nedavno je Apelacioni sud potvrdio prvostepenu presudu kojom je, po tužbi Morskog dobra, utvrđeno da je raskinut ugovor o korišćenju priobalnog područja na Rtu Kobila.
– Sud je potvrdio i da je ova kompanija dužna da za korišćenje morskog dobra isplati 464,8 hiljada eura od 2013. do 2018. godine, dok je potraživanje Morskog dobra za tri godine prije zastarjelo. Kompanija je obavezana da vrati 310 hiljada kvadrata u blizini hotelskog kompleksa Njivice i parcelu u KO Sutorina od 21,5 hiljada kvadrata sa pripadajućim akva prostorom u roku od 15 dana – navedeno je.
Radi se o ugovoru iz 2002. godine, kojim se tuženi obavezao da će izgraditi hotelsko-turistički kompleks i obavljati djelatnosti usmjerene na razvoj i unapređenje turizma i valorizaciju lokaliteta Rt Kobila u opštini Herceg Novi. Period trajanja zakupa je 30 godina.
Morsko dobro je tužbom tražilo da društvo Rt Mimoza vrati u posjed navedeni lokalitet, oslobođen od lica i stvari od strane društva Rt Mimoza i te da RT Mimoza isplati dug od juna mjeseca 2010. koju su obavezni ugovorom.
Prema podacima iz CRPS-a, 75% vlasništva u Rt Mimozi pripada Mimozi invest, Atlas invest Duška Kneževića ima deset odsto, koliko i Opština Herceg Novi, a pet procenata Morsko dobro.
Iz Nobelove fondacije najavljeno je da će laureatima nagrade biti uručene u njihovim zemljama.
„Svi su htjeli da se epidemija kovida-19 okonča, ali mi još nismo na ovom mestu. Nobelovci će ove godine dobiti nagrade i medalje u svojim zemljama, kao i prošle godine“, rekao je predsjednik Nobelove fondacije Lars Heikensten.
Svečana dodjela nagrada, koja se održava svake godine 10. decembra, prvi put u skoro 60 godina otkazana je prošle godine zbog pandemije novog koronavirusa.
Prije kovida-19, dodjela Nobelove nagrade poslednji put je otkazana 1956. u znak protesta protiv invazije Sovjetskog Saveza na Mađarsku.
Svečanost nije održana tokom Prvog i Drugog svetskog rata.
Turistička organizacija opštine Budva, u saradnji sa Opštinom Budva i poslovnim bankama, prva je u Crnoj Gori uvela servis online plaćanja boravišne takse, turističku i izletničku taksu preko svog zvaničnog web portala.
Svi obveznici plaćanja takse na sajtu www.budva.travel moći će da ispune odgovarajući obrazac (Uplata taksi) u kojem će navesti ime stanodavca i JMBG na koji je izdato rešenje o izdavanju. Uplata se može izvršiti i karticom koja glasi na ime člana porodice ili bilo kojeg trećeg lice u ime izdavaoca smjestaja, a prilikom korišćenja ovog servisa biće prihvaćene sve vrste platnih kartica.
Obezbijeđena je potpuna sigurnost i zaštita ličnih podataka svih korisnika,
Jedna od pogodnost za korisnike je i ta što su oslobođeni plaćanja provizije koja je do sada bila naplaćivana prilikom uplate u bankama ili poštama u Crnoj Gori.
Sredstva uplaćena na ovaj način će biti direktno usmjeravana na namjenske opštinske račune.
Maja Liješević dir. TO Budva
Servis je dostupan na našem, engleskom i ruskom jeziku, a svi obveznici će, nakon što uplate novčani iznos za članarinu ili neku od taksi, dobiti povratni mejl sa potvrdom da je uplata izvršena, što će pružiti bolji pregled evidencije posebno brojnim izdavaocima smještaja na teritoriji opštine Budva.
“Kao posebnu pogodnost za sve korisnike, izdavaoce privatnog smještaja sa teritorije opštine Budva, odlučili smo da će prvih deset fizičkih lica koji iskoriste uslugu online plaćanja, dobiti besplatne tokene koji omogućavaju elektronsku prijavu gostiju.“ – istakla je Maja Liješević, direktorka TO Budve i dodala da je plan da ovaj servis uskoro bude omogućen i putem web portala E – uprava, kao i web sajtova Opštine Budva, putem direktnog link-a ka sajtu TO Budve, i Nacionalne turističke organizacije.
Nakon uspješnog igranja komedije “Crnogorac u tranziciji” u Plužinama, 22.09.2021. Teatar 303 danas igra i u Tuzima u Centru za kulturu sa početkom u 19 sati.
Uspješna turneja ove komedije se privodi kraju gostovanjima u dvije preostale opštine: Nišić i Bar.
Naredne sedmice Teatar 303 pod pokroviteljstvom Opštine Tivat pokreće projekat “U susret mjesnim zajednicama” tako da u srijedu gostuje “Crnogorac u tranziciji”u Donjoj Lastvi, a u četvrtak u Radovićima.
Predstave se igraju od 19 sati i ulaz je slobodan.
Glavata želva Huanita uginula je prošle godine u Puli zbog plastičnih čepova koji su joj toliko ozlijedili crijeva da nije mogla probavljati hranu. Od tada se malo toga promijenilo da Sredozemlje prestane biti jedno od najugroženijih mora plastičnim otpadom.
U julu je časopis Science objavio studiju sa zaključkom da svijet u globalnom zagađenju plastikom ide prema točki s koje nema povratka, a do 2050. u svjetskim oceanima bit će više plastičnog otpada nego riba, upozoravaju znanstvenici.
Procjenjuje se da plastika čini oko 80 posto morskog otpada, a Mediteran je jedno od najugroženijih područja, navode ekološki aktivisti.
U Centru za oporavak morskih kornjača u Puli, gdje je lani uginula Huanita, često na brizi imaju kornjače koje stradavaju zbog plastike, bilo da je progutaju ili se oko nje omotaju.
Mirta Smodlaka Tanković, znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković koja se već desetljeće bavi problemom otpada u Jadranskom moru, rekla je Hini da se stanje naglo pogoršava.
„Jadran nažalost nije drugačiji od ostatka Mediterana“, istaknula je.
Istraživanja provedena na ribama i beskralježnjacima pokazala su da postotak jedinki u kojima je pronađena neka vrsta morskog otpada kontinuirano raste.
„Prosjek zadnjih godina u Jadranskom ribljem fondu bio je između 2 i 25 posto, međutim danas se penje i do 40 posto“, kazala je.
Smatra da je problem teško rješiv i da je najvažnije krenuti od izvora.
„Zabrana jednokratne plastike veliki je pomak, sada treba nastaviti raditi na podizanju svijesti potrošača“, naglasila je i dodala da su konzumerizam i novostečene loše navike uzrokovale brojne štete prirodi.
Hrvatska zabranila plastične vrećice
Velika većina proizvedene plastike koristi se jednokratno, a potrebne su stotine pa i tisuće godina da se raspadne.
No, niti tada ne nestaje već prelazi u mikroplastiku.
Europska unija od 2015. nastoji ograničiti i iz uporabe ukloniti plastične vrećice, a europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš.
Hrvatski sabor je 15. jula izglasao zakon o zabrani plastičnih vrećica za nošenje čime je Direktiva EU o jednokratnoj plastici ušla u hrvatsko zakonodavstvo.
Istek roka za stupanje na snagu Direktive EU zgodno je obilježen početkom srpnja pokretanjem inicijative ‘Za arhipelag bez plastike’ koja je nastala širenjem zlarinskog primjera.
Ivana Kordić, predsjednica udruge Tatavaka, rekla je da je inicijativa ’Za Zlarin bez plastike’ pokrenuta s ciljem da Zlarin postane prvi hrvatski otok bez plastike za jednokratnu upotrebu, ali i željom da se i drugi potaknu na promjene.
Alternative jednokratnoj plastici
Prijatelji životinja smatraju ovu zakonsku odredbu pobjedom i zahvaljuju svima koji su se pridružili apelu za zabranu plastičnih vrećica.
„Bezbroj puta svjedočili smo prizorima životinja koje ih progutaju ili se u njih upetljaju pa umiru u agoniji. Kako bi čuvali prirodu, na raspolaganju su nam platnene torbe, pletene košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće”, upućuju iz Udruge.
Nošenje vlastite boce za napitke, ponovna uporaba staklenki, kupnja hrane u rinfuzi i odvajanje otpada lako su izvedive navike, na što posebno upućuju pobornici sve raširenijeg ‘zero waste’ pokreta koji potiče minimalno stvaranje otpada.
Mario Ščetar s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekao je za Hinu da se svake godine u svijetu odlaže više od 100 milijardi čaša za jednokratnu uporabu te da ne treba zaboraviti ni one papirnate koje su najčešće obložene plastikom.
“Alternativa su biorazgradive čaše dobivene iz škroba kukuruza ili krumpira. Za slamke postoji mnoštvo mogućnosti za ponovnu upotrebu, a najpopularnije su one od borosilikatnog stakla, nehrđajućeg čelika te od prirodnih materijala kao što su bambus i trska”, naglasio je.
Plastične boce za vodu od PET-a danas se zamjenjuju potpuno recikliranim materijalom, a ekološki osviještene osobe koriste višekratne boce od stakla ili nehrđajućeg čelika, dodao je Ščetar.
Recikliranje morskog otpada
Nizozemsko-hrvatski izumitelj Boyan Slat pokrenuo je projekt ‘The Ocean Cleanup’, sustav za čišćenje oceana od plastike koji od 2019. pluta u Tihom oceanu. Plutajući uređaji bit će postavljeni na svih pet ogromnih ‘mrlja’ smeća koje su nastale zbog oceanskih struja.
Od sakupljene plastike iz pacifičkog otoka smeća izrađuju se sunčane naočale koje su ponuđene na prodaju putem internetske stranice projekta.
Prikupljenim novcem financiraju nove aktivnosti, a procjenjuju da prodajom jednih naočala mogu očistiti prostor veličine 24 nogometnih igrališta. Podupiranjem projekta odbačenoj plastici daje se ‘druga šansa’ i pomaže problem preobraziti u rješenje, stoji na stranici.
Drugi zanimljiv projekt je ‘marGnet’ kojeg su razvili znanstvenici iz Hrvatske i Italije, a radi se o modelu koji morski otpad pretvara u biodizel. Jedan od partnera na projektu, zadužen za odvijanje aktivnosti u Hrvatskoj, Plavi je svijet.
“U sklopu aktivnosti projekta razvijen je prototip uređaja za recikliranje otpada iz mora u pogonsko gorivo za brodske motore. Rezultati testiranja dobivenog goriva te emisijskih plinova tijekom proizvodnog procesa pokazali su da je gorivo izvrsne kvalitete i da zadovoljava sve propisane standarde”, rekla je za Hinu znanstvenica Jelena Basta iz Instituta Plavi svijet.
Ukoliko se u budućnosti pojave zainteresirani ulagači mogu se napraviti odgovarajući proračuni i konstruirati takvi uređaji za širu upotrebu u lukama i lučicama, kazala je.
Stanje je alarmantno, no rješenja postoje, slažu se stručnjaci. Osim uvođenja veće odgovornosti proizvođača i korporacija za proizvode, ponovne upotrebe predmeta i efikasnijeg recikliranja, bitno je odbaciti konzumerizam kao svakodnevni stil života.
