Turistička organizacija Herceg Novi bila je domaćin internacionalnog sastanka projekta “WONDER – Child friendly destinations” održanog u Herceg Novom 30 septembra i 01 oktobra u hotelu Palmon Bay.
Tokom dva dana trajanja sastanaka, partneri su podijelili iskustva i razgovarali o planu rada za naredni period koji će biti od suštinskog značaja za održivost WONDER mreže tokom trajanja projekta ali i nakon njegovog završetka. To će garantovati zajedničku saradnju i sprovodjenje aktivnosti, kao i praktično sredstvo za proširenje mreže i uključivanje novih članova. Transnacionalna mreža destinacija prilagođenih djeci zajednički će raditi na angažovanju djece radi poboljšanja atraktivnosti i konkurentnosti WONDER gradova.
Mreža će poslužiti kao promocija, marketing i prilika za mnoge lokalne vlasti i organizacije. Nakon završetka projekta, mreža će nastaviti rad na poboljšanju usluga i politika prilagođenih djeci kao i na proširenju svojih članova u WONDER mreži sa ciljem da gradovi postanu „child friendly“!
Wonder
Pored radnih zadataka, partneri su bili u prilici uživati u gastronomiji i prirodnim ljepotama našega grada.
Sastanku su prisustvovali partneri iz sljedećih opština: Fano i Cervia -Italija, Velenje -Slovenija, West Achia i Preveza – Grčka, zatim, Observatorijum za prava djece i mladih iz Tirane- Albanija, Grad Novigrad – Hrvatska, Razvojni centar Novo Mesto – Slovenija, Razvojna agencija grada Dubrovnika, kao i pridruženi partneri iz Splita – Hrvatska i komore Achia – Grčka.
Wonder
Projekat “WONDER – Child friendly destinations” realizuje se u okviru drugog poziva Jadransko-jonskog transnacionalni programa. Implementacija je počela u februaru 2020 godine i trajeće 26 mjeseci. Ukupni budžet projekta je 1.697.000 eura od čega Turističkoj organizaciji Herceg Novi pripada 113.892 eura.
U JPU “Bambi” Tivat kroz novi kreativni programa realizuju se likovne edukacije putem art terapije u okviru projekta MyFunZoo – Moj zabavni zoo vrt
U JPU „Bambi“ Tivat južnoafrička umjetnica Renee Allem radi radionice art terapije sa djecom starijih i mješovotih vaspitnih grupa kojim je obuhvaćeno preko 130 djece. Sam projekat se uspješno sprovodi godinama širom Amerike pod nazivom MyFunZoo.
Kako ističe vd direktorica vrtića dr Jelena Perunović-Samardžić „Art terapija je jedna od najobuhvatnijih i najsnažnijih tehnika razvijanja svih dječjih razvojnih područja a koja se istovremeno može sprovoditi i individualno i grupno u radu s djecom ranog i predškolskog uzrasta. Prateći dijete kroz pokret, boju, priču i emociju vaspitač može saznati mnogo i kreirati prostor za dječji razvoj i zadovoljavanje njihovih potreba. Različita djeca će, naravno, različito reagovati no svako dijete priča svoju priču – na nama koji radimo sa njima je da je pročitamo s razumijevanjem“.
Bambi
“MyFunZoo projekat u obliku pazli pruža iskustvo kombinovanja slikanja sa podsvjesnim učenjem u cilju učenja kroz igru što nije uvijek moguće implementirati u današnjem okruženju. Ovaj program je utemeljen na konceptu da inspiriše djecu da samostalno stvaraju. Rad sa ovom tehnikom je dao rezultate u poboljšanju dugoročnog pamćenja u učenju, timskog rada, kao i učenja uopšte. Ovo je višesturuko iskustvo u učenju koje može poslužiti razvoju svih oblasti dječijeg razvoja jer je dječija mašta njihova jedina granica“ – kaže Renee Allem autorka i realizatorka projekta.
Lako je vidljivo koliko djeca uživaju u ovom programu zahvaljajući slikama koje su kreirali.
Predsjednik Predstavničkog doma Luksemburga, Fernang Etgen boravi u Herceg Novom, gdje će 4. i 5. oktobra biti učesnik 14. Konferencije predsjednika parlamenata malih evropskih država. On i saradnici su danas bili gosti predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića, sa kojim su obišli Stari grad i razgovarali o mogućnostima za povezivanje i saradnju.
Delegacija Luksemburga imala je priliku da se upozna sa istorijom, posjeti najatraktivnije dijelove Starog grada i tvrđave Forte Mare i Kanli Kula, te da se informiše o aktuelnim projektima i strateškim planovima lokalne uprave.
Etgen je istakao da je Herceg Novi grad sa velikim turističkim potencijalima, a Crna Gora otvoreno, pluralističko društvo, baš kao i Luksemburg.
“Crna Gora ima značajnu ulogu na Balkanu, kao što Luksemburg ima značajnu ulogu u Evropskoj uniji. Nadam se da će i Crna Gora jednog dana biti članica Evropske unije. Posebno mi je prijatna posjeta Herceg Novom, jer se nalazimo u gradu sa velikim turističkim potencijalima, izuzetnim tvrđavama, koje mogu da privuku turiste”, rekao je Etgen.
Luksembrug-HN
Etgen je poručio da zemlje članice Evropske unije i one koje to žele da postanu moraju da sarađuju. Dodao je da je parlamentarna saradnja izuzetno važna za razmjenu iskustava između Crne Gore i Luksemburga, kao i za promociju naše zemlje.
“Crna Gora i Luksemburg imaju odlične bilateralne odnose. U Luksemburgu živi oko 3.600 ljudi iz Crne Gore i oni su se odlično integrisali u naše društvo. Na parlamentarnom nivou imamo odličnu saradnju na različitim poljima, kao što je sa Savjetom Evropske unije i OEBS-om, što smatram da će doprinijeti Crnoj Gori da ostvari svoje evropske ciljeve, kazao je Etgen.
Predsjednik Opštine Stevan Katić ocijenio je da je Konferencija predsjednika parlamenata malih evropskih država najvažniji skup u Herceg Novom u posljednjih 30 godina, kojem će prisustvovati visoki zvaničnici parlamenata više zemalja Evrope. On je poručio da će Herceg Novi i Crna Gora naredna dva dana biti zapaženi u regionu i cijeloj Evropi.
“Smatram da je ova konferencija značajna zbog saradnje na nivou parlamenata, ali i zbog toga što je Herceg Novi odabran za domaćina. Ugostio sam danas predsjednika parlamenta Luksemburga, sa kojim smo u srdačnom razgovoru razmjenili iskustva i upoznali ga sa istorijom grada. Istakli smo koliko je značajno da država koju predstavlja bude prisutna u Herceg Novom, posebno kada je u pitanju turizam. Luksemburg je najrazvijenija mala države Evrope, koja ima najviši BDP po glavi stanovnika, te nam njihova iskustva mogu biti od izuzetne pomoći, naročito u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, rekao je Katić.
Luksembrug-HN
Četrnaesta Konferencija predsjednika parlamenata malih evropskih država biće otvorena u ponedjeljak u 10 sati u hotelu “Lazure” obraćanjem predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića.
Na konferenciji će učestvovati predsjednik Predstavničkog doma Luksemburga Fernang Etgen, predsjednica Predstavničkog doma Kipra Anita Demetriou, predsjednik Nacionalnog savjeta Monaka Stefan Valeri, predsjednica Parlamenta Andore Roser Sune Paskuet, kao i drugi visoki predstavnici parlamenata Monaka, Luksemburga, Kipra, San Marina i Islanda.
Učesnici će razgovarati o izazovima i prednostima za male države u pogledu inovacija i modernizacije parlamenata, ulozi parlamenata u savremenim ekološkim izazovima, kao i parlamentarnoj diplomatiji malih evropskih država
Iako se ovdašnji ljubitelji Juga ne bi složili sa narednom tvrdnjom, gradski autić iz domaće proizvodnje u svijetu je okarakterisan kao jedan on najgorih automobila ikada napravljenih.
Osim što se često kvari i troši nesrazmjerno mnogo goriva u odnosu na svoje dimenzije, pokazalo se i da prilikom sudara uglavnom Jugo izvuče “deblji kraj”, uprkos tome što prolazi bezbjednosne testove, piše Gold Eagle.
Ipak, Jugo bi uskoro mogao da se otarasi ove neslavne reputacije i zasija novim, električnim sjajem. Dejan Hristov, umjetnik iz Sjeverne Makedonije, dizajnirao je verziju Juga na baterije pritom se trudeći da sačuva prepoznatljive linije domaćeg četvorotočkaša, pa je već na prvi pogled jasno o kom automobilu je riječ.
Ideja je da električni Jugo bude pristupačno ekološko vozilo koje će moći da parira modelima kao što su Dacia Spring i drugi električni automobili B segmenta poput Renoa 5 EV, Peugeot e-208, Opel Korse –e i Honde e, piše AutoBlog.
Hristov namjerava da predstavi svoj projekat Vladi Srbije vjerujući da i Jugo može da uđe u korak sa elektrifikacijom transporta. Ukoliko u Srbiji bude donesena odluka da se proizvodi litijum i litijum-jonske baterije, proizvodnja električnih automobila bila bi logičan slijed kako bi se troškovi sveli na minimum.
Za potencijalnog proizvođača električnog Juga Hristov predlaže Rimac Automobile iz Hrvatske, budući da se Jugo proizvodio u Jugoslaviji, a učešće bi mogle uzeti i kompanije Fiat, Reno ili pojedini proizvođači iz Kine, piše Motor1.
Velika naftna mrlja stigla je u nedjelju iz okeana uz obale Kalifornije do plaže u Huntington Beachu noseći sa sobom uginule ribe i ptice, objavili su lokalni i savezni zvaničnici.
Oko 126.000 galona nafte pretvorilo se u ljepljivi sloj površine oko 20 kvadratnih kilometara nakon što je prvi put uočen u subotu ujutro, rekla je Katrina Foley iz uprave okruga Orange.
“Šteta za okolinu je nepovratna”, istaknula je u saopštenju.
Dodala je da je do izlijevanja došlo zbog puknuća na bušotini i da se mrlja prostire od pira u Huntington Beachu do Newport Beacha, dijela kalifornijske obale popularne među surferima.
Foley je rekla da je nafta ušla i u Talbert Marsh, veliki ekološki rezervat i ondje pričinila “značajnu štetu”.
Plaže su zatvorene i otkazan je lokalni aeromiting.
Zvaničnici su rekli da su dopremili barijere kako bi se spriječilo prodiranje nafte u ekološke rezervate Bolsa Chica i Huntington Beach Wetlands.
Obalna straža je podigla avione koji procijenjuju veličinu naftne mrlje i unajmila je izvođače za uklanjanje onečišćenja.
Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, Gordan Grlić i Đorđe Radulović danas su na ulaz u logor Morinj položili vijence i na simboličan način podsjetili da je prije trideset godina uspostavljen logor kroz koji je prošlo nekoliko stotina hrvatskih državljana, većinom iz Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa.
„Nakon trideset godina tek danas komemoriramo taj tužni dan kada je otvoren taj takozvani Centar za prihvat zarobljenika, koje je postalo mučilište nevinih ljudi i civila. Prisustvo ministra vanjskih poslova Crne Gore Đorđa Radulovića potvrđuje tu želju da zajednički komemoriramo taj događaj, da položimo vijence da zapalimo svijeće. Vi znate da su neki bili i osuđeni, uglavnom stražari, međutim do danas mi ne znamo tko su bili ti nalogodavci, tako da tu ima još mjesta za procesuiranje i drugih koji bi trebali kazneno odgovarati.
Ovo danas je upravo priznanje da se ovdje dogodio zločin. Zajednički danas odajemo počast svim žrtvama, ovo je veliki dan, prvi puta da su ovdje došli predstavnici Hrvatske države i Crne Gore “- kazao je za Hinu, ministar Grlić Radman
On je poručio da to isto želi uraditi i u Srbiji gdje su bili mnogi Hrvati nepravedno zatočeni, mučeni, mnogi ubijeni.
Logor Morinj
„Razgovarao sam sa ministrom Radulovićem o postavljanju jedne spomen ploče ovdje u Morinju. Organizator ove komemoracije je HNV CG koji su lojalni građani Crne Gore koji njeguju hrvatsku tradiciju, kulturu, jezični identitet… Vlada RH radi na očuvanju i skrbi svih čimbenika koji ih povezuju“ – istakao je Grlić Radman.
Logor Morinj
Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Đorđe Radulović kazao je da samim prisustvom u Morinju Vlada dokazuje da postoji duh nove Crne Gore.
„Onaj koji u ratu nije učestvovao ali poštuje žrtve svih ratove na ovim prostorima, ali i sve one druge bez obzira kojoj naciji ili vjeri pripadaju. To je duh nove Crne Gore koja želi pomirenje naših očeva zarad budućnosti naše djece. Duh Crne Gore koji ne sanja istoriju već svoju evropsku budućnost. Duh Crne Gore koji živi u miru sa svima. Patriotizam se danas pokazuje poštovanjem onih koji misle kao vi ali i još više poštovanjem onih koji misle drugačije. Poštovanjem svog susjeda, prijatelja, Morinj je opomena da to nikad ne zaboravimo“ – poručio je ministar Radulović.
„Danas je veliko ohrabrenje obilježiti ovu obljetnicu u nazočnosti dva ministra vanjskih poslova, u nazočnosti svih prisutnih a koji šalju poruku da je zaista primjer čojstva znati sačuvati drugoga od sebe. Tko je vidio današnji dan vidio je sve…“ – kazao je predsjednik HNV CG Zvonimir Deković i pozvao da minutnom šutnje odaju počast preminulim dubrovačkim logorašima u ovom logoru kao i svima koji su preminuli u proteklih trideset godina.
„Tačno prije tridest godina na današnji dan sam ovdje doveden i tu sam proveo sedamdeset teških dana, najtežih u mom životu, gladi, žeđi, maltretiranja, ponižavanja… Želim ukazati na istinu kako se ovo nikada nebi više ponovilo“ – poručio je bivši logoraš Zlatko Bagoje iz Udruge logoraša iz Morinja (podružnica HDLSCKL Dubrovačko-neretvanske županije).
Logor Morinj
Komemoraciji su prisustvovali predstavnici HNV-a, HGI-a i hrvatskih udruga u Crnoj Gori, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, državni tajnik za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, načelnik opštine Konavle Božo Lasić.
Skupu su prisustvovale i aktivistkinje ANIME iz Kotora sa transparentom “Pamtimo Morinj” koje godinama ukazuju na potrebu da se crnogorsko društvo mora suočiti sa istinom.
Logor Mrinj
Podsjetimo, u periodu periodu od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine u Morinju je organizovan Sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske-logor Morinj. U logoru su u tom periodu boravile 292 osobe iz Dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima.
Nakon dugog perioda u kojem je režim upotrijebio sva sredstva kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno 2013. godine je donesena pravosnažna presuda kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora. Optuženi su naređivali, mučili i nečovječno postupali prema velikom broju ratnih zarobljenika u logoru, povređujući njihov tjelesni integritet i lično dostojanstvo.
Grlić Radman: Ishitrena odluka kotorske vlasti
“U među vremenu je bazen u Kotoru nazvan po Zoranu Džimiju Gopčeviću koji je bio u to vrijeme zapovjednik straže. Mi smo prosvijedovali protiv toga. Činjenica da je ovdje danas i ministar Radulović potvrđuje i dokazuje da je to ishitrena odluka kotorskih vlasti na koju vjerovatno nije mogla uticati izvršna vlast” – kazao nam je Grlić Radman.
O zaostalim pitanjima sa Crnom Gorom ministar je istako da se moraju riješiti pitanja povratka broda Jadran, zajedničeke nominacije Bokeljske Mornarice kod UNESCO-a, razgraničenje na moru, budući da je kopnena granica neupitna.
U našim se ušima svakog sata, svakog dana, mjesecima, dvije godine već, događa drska zamjena pojmova. Uzmi ovu zdravu jabuku, kaže vještica Snežani. I Snežana uvijek uzima otrovanu jabuku, vjerujući da staramajka ne bi lagala. A laže, vještica, prilikom svakog čitanja! Zna svako dijete.
Svaki sat, svakog dana, od marta prošle godine, počinje zabijanjem informativnog kovid-eksera u glavu: toliko i toliko novih slučajeva zaraze korona virusom, umrlo toliko, na respiratovima toliko, sa varijacijama koje su razvijane vremenom. Od: ruke-maske-distanca, preko laži zvane „dvije naredne sedmice biće ključne“, onda vakcinacije (prva doza, druga, treća…), do najnovije faze u kojoj intenzivno slušamo kako umiru mladi i nevakcinisani.
I sada, dok neke zemlje poput Britanije, Švedske i Norveške, Indonezije, Tajlanda i Vijetnama, odustaju od svih mjera prisile, dok u našim zemljama fašizam narasta kao kvasac, Australija je već ogrezla: za Boga ne znaju, drže pola kontinenta u karantinu, nema ulaska, nema izlaska iz zatvora – čime je istorijski krug te zemlje na simboličkoj ravni zatvoren.
Cijeli narativ oko korone nalikuje drami Čekajući Godoa. Kad god čovjek pomisli da je uhvatio smisao, da nazire logiku, da je ušao u trag zakonitosti obolijevanja (jer obolijevaju i mornari koji mjesec i duže nemaju kontakta sa svijetom), stvarni autori ovog zla izmisle novu priču, koju opet poreknu i demotivišu u narednom koraku. U Beketovoj drami, ko god je pomislio da dvojica glavnih junaka čekaju Boga, jer ime Godo može i na to da asocira, pogriješio bi, jer je Godo, saznajemo, neki čovjek koji drži koze i ovce.
U godini 2020. čekali smo vakcinu kao injekciju spasa i povratka u normalu.
Nada je demotivisana novom pričom (storytelling to i jeste: stalno pričanje storija koje se slušaocu na kraju uvijek obiju o glavu) da jedna doza nije dovoljna, što je bio prvi atak na logiku, budući da je postojeća definicija vakcine (da štiti od bolesti) bila tog trenutka ukinuta.
Sledeći obrt dogodio se kada smo iz centra za globalno zajebavanje i ubijanje saznali da i vakcinisani treba da nose maske, te da čak i oni mogu da prenose virus, ali i da ponovo obole. Ovdje je podvučena crta: definicija vakcinacije je poništena. Struka je silovala zdrav razum.
Manje je ludih iza sebe ostavila sirena zvana „šizela“, kada je 1999. godine tokom NATO bombardovanja Srbije i Srne Gore najavljivala vazdušnu opasnost. Ako ni zbog čega, a ono zato što smo tada svi bili jedno. Da je kogod kazao kako će NATO kancelarija da bude u zgradi našeg Generalštaba, pljunuli bismo ga kao provokatora uz sočno hrakanje: Hrrrk! Taj rad.
Kompromitovana struka sa sve kompormitovanim epidemiolozima i imonulozima ne prestaje da zavađa narod, jer je i sama postala dio vlasti.
Po agendi nametnutoj sa strane, vlast danas više nije samo trojedna, zakonodavna, izvršna i sudska, nego je dobila četvrtu nogu da ugradi na tronožac: medicinsku vlast. Što kaže ona, povučena koncima od strane ne-medicinara iz Svjetske zdravstvene organizacije, mora da se poštuje, pa taman bilo i suludo, kao što je nedavno zatvaranje cijelog Novog Zelanda zarad jednog oboljelog od kovida. Zbog jednog jedinog oboljelog od kovida.
Ko je god danas živ, svjedok je vremena u kome logika posrće pod terorom generisane alogičnosti. Nisam li relativno nedavno kazao kako Zapad može napredovati još samo u zlu. Neka bude što biti ne može: muškarac da postane tek lišaj na ženi, žena da postane majka samoj sebi (ubacujući jedro somatske ćelije u vlastitu jajnu i noseći je do porođaja u materici), seksualizovani mladi da budu svi sa svima, crkve da se prodaju ili sruše sve, porodica da crkne, bijelci da kleče pred crncima u Americi, Evropa da bude slijepa spram proroka Uelbeka koji joj vidi Muhameda na čelu Francuske, mitropolit da biološko žensko krštava kao muško, NJemačka do konca da ostane američka mala od geopolitičke kužine, Rusija da nastavi s uzdržanim potezima na velikoj šahovskoj tabli, Izrael da laguma džamiju Al Aksu ne bi li se u njoj zacario mesija, muslimani ujedinili, i Kina ne bi li pokazala svoje pravo pagansko lice i urotila se sa samim vragom kontra same sebe, misleći, u predvečerje opustošenja, da će, terminom iz društene igre „Riziko“, završiti zadatak.
Pazimo…
Francuski virusolog i nobitnik Nobelove nagrade za medicinu (2008), Luk Montanje, naziva masovnu vakcinaciju nezamislivom istorijskom greškom koja kreira nove sojeve virusa i vodi ka smrti, jer se kriva vakcinacije poklapa sa krivom smrti. „Istorijske knjige će pokazati da se zbog vakcinacije kreiraju novi sojevi“, kazao je u intervjuu koji je objavljen od strane američke RAIR Fondacije (RAIR Foundation).
Prof. dr Tomislav Terzin, iako nije imunolog nego molekularni biolog i genetičar – metodičnije od svih – objašnjava s čim smo se susreli, te da svaka nova doza cjepiva smanjuje imunitet. U našim se ušima upravo odvija redefinicija pojma vakcinacije, koji je do juče označavao ubrizgavanje izolovanog, oslabljenog, virusa koji podstiče potom organizam na stvaranje antitijela, što je vakcinacija u pravom smislu riječi. Danas pak imamo vuka u jagnjećoj koži jer i dalje niko ne zna šta je u „vakcini“, posebno u zapadnima, baziranim na mRNK, genetičkim sredstvima, koja našem tijelu daju genetičku instrukcije da na ćelijskom nivou upravo postaju mete nevidljivog neprijatelja. To što se naziva vakcinom nije vakcina, kao što ni ubrizgavanje droge iglom nije vakcinacija.
U našim se ušima svakog sata, svakog dana, mjesecima, dvije godine već, događa drska zamjena pojmova. Uzmi ovu zdravu jabuku, kaže vještica Snežani. I Snežana uvijek uzima otrovanu jabuku, vjerujući da staramajka ne bi lagala. A laže, vještica, prilikom svakog čitanja! Zna svako dijete.
Uvođenjem famozne druge doze, nekmoli treće, sa sve maskom i mogućnošću obolijevanja u paketu – sintagma „biti potpuno vakcinisan“ postala je utopija. Zdravstvena šargarepa na štapu. Test inteligencije. Na ovaj način čovjek nikad neće biti „potpuno vakcinisan“. Vakcina ima neku drugu, od nas skrivenu ulogu.
U poslovično osunčanom Herceg Novom, obruč je, kao i na drugim mjestima, počeo da se opasno steže. Prvo se nije moglo da uđe u šoping-molove, a onda bez kovid-ausvajsa ni u Kuću nobelovca Iva Andrića. Onda se više ni Bjelogrlićev film „Toma“ nije mogao da pogleda bez istog dokumenta. Činjenica da se „Toma“ davao danima, u više termina, u dupke punoj sali, u kojoj vakcinisani mogu vakcinisanima da prenesu zarazu, znači da su vakcinisani u većini, jer su stimulisali distributera da emituje i reemituje film. Onda su iz istog proročišta koje je početkom avgusta znalo da 4. talas kreće 15. avgusta, zabranili ulazak u… kratim… sve objekte u kojima čovjek može da kupi šporet, bojler, ili mašinu za veš. Vakcinisanje, ako se tako ispravno kaže, nije obavezno, si čerto, iako je ultimativno. I eto nas ponovo u beketovskoj situaciji…
Tako su isto umozritelnici radili i u Izraelu, čiji se Netanjahu, dok je još bio premijer, hvalio kako će Izrael da postane zemlja-etalon, zemlja za uzor drugima, jer je procijepila preko 95% stanovništva i uvela kovid-ausvajse, kako se stilski korektno na ovom mjestu imenuje deboto izraelska verzija multipasa.
I?
Zemlja sa najviše često ucijenjenih, posla radi, vakcinsianih i revakcinsianih – Izrael je postao zemlja na koju danas cijeli svijet pokazuje prstom.
Jer su se porazboljevali mnogi vakcinsiani.
A na Izrael se gledalo kao na prvu zemlju koja će uspjeti da pobijedi virus. Ispostavilo se da je Izrael u grupi država sa trenutno najvećim brojem obolelih.
I dok naši vanparlamentarni opozicionari postavljaju pitanja ministru Lončaru, tipa: Koja je poenta kovid-propusnica ako i vakcinisani prenose zarazu?, krši li se ustav uvođenjem kovid-propusnica?, da li je tačno da pripadnici političke i medijske sekte dobijaju lekove nedostupne građanima Srbije?, zašto odavno nema jeftinog i efikasnog leka ivermektina u javnoj prodaji?… čitalac, gledalac, slušalac – je zbunjen.
Zašto mi apotekarka kaže da je uvoz ivermektina zabranjen u Crnu Goru? Zašto jeftinog ivermektina, kao u prvoj fazi i jeftinog hlorokina, nema u Srbiji? Zašto australijske vlasti pretražuju poštanske pakete i uništavaju ivermektin kad ga pronađu? Niti čujemo da je droga, niti da škodi? U vezi sa ivermektinom vlada medijski muk, dok od uva do uva čujemo upravo suprtono: da niko ko je oralno uzeo ovaj lijek nije obolio.
Planiram da ivermektin nabavim ispod žita. Kazaću da li sam u tome uspio i da li me je medikament sačuvao od boelsti s beketovskim simptomima.
Nama znani svijet vode do te mjere bogati ljudi da bi mogli svaki organ da zamijene po 1001 put samo da nisu ograničeni tijelom. NJihovo bogatstvo je toliko da više nisu od ovoga svijeta. Oni na ljude po raznim nigerijama, gvajanama, pa i indijama i kinama… gledaju kao na skakavce. Osjećaju se višima, jer su našli način kako da kupe pravo da legalno pljačkaju sve. Na naše oči, kupili su sve naše vlade. I naredili im da, prvo mekom, potom tvrdom silom, vakcinišu cjelokupno stanovništvo. Nakon izraelskog iskustva, nakana je providna, motivi su iščitani, planovi provaljeni.
Odjeljenje za prostorno uređenje Grada Trebinje u namjeri da trajno i sistemski zaštiti lokalitet Ubala od nekontrolisane, neplanske i nelegalne izgradnje, posebno intezivirane u posljednjih nekoliko godina, donijelo je odgovarajuću Odluku o pristupanju izradi, a zatim i o usvajanju, Zoning plana Ubla.
Ovaj lokalitet, kako su eKapiji pojasnili iz ovog Odjeljenja, prethodno je zastićen u sklopu Odluke o proglašenju Parka prirode Orjen i kao takav “uživa” dodatni stepen zaštite od nekontrolisane urbanizacije.
– Ovim Zoning planom, u okviru plana namjene površina, osim postojećih sadržaja, kao sto je izletište, predviđeni su i dodatni sadržaji: vikend naselja, katunska naselja, planinska gazdinstva, ski staza sa osnježavanjem, kamp naselja, manji hoteli planinskog tipa u posebnim zonama, istrazivačke stanice, ergela, autobusko stajalište i parking za automobile i mnogi drugi sadržaji – kaže za eKapiju načelnik Odjeljenja Vedran Furtula.
Takođe, planirana je i odgovarajuća saobraćajna infrastruktura, kao i opremanje vodovodnom i drugom komunalnom infrastrukturom.
– Ovim planom predviđena su u značajnoj mjeri stroga ograničenja po pitanju urbanisticko-tehničkih uslova izgradnje objekata, od površine parcela, tipova, veličine i spratnosti objekata, i ostalo – navodi Furtula.
