U Porto Montenegru zadovoljni posjećenošću, hotel Regent već ostvario sve zacrtane ciljeve

3
Porto Montenegro

Turistička sezona je u jeku a posjećenost Porto Montenegra je na zadovoljavajućem nivou, rekao je za Agenciju Mediabiro PR Porto Montenegra Danilo Kalezić.

„U naselju imamo nekih 220 vlasnika stanova, porodica koje su došle u Crnu Goru kako bi provele odmor. I Marina bilježi odličnu popunjenost, mi smo na oko 83 odsto popunjenosti. Što se marine tiče, računamo da ćemo u avgustu dobaciti i do 90 odsto, što je nešto jače od 400 vezova popunjenih za sezonu“, kazao je Kalezić.

Najviše gostiju je iz regiona, Ukrajine i Velike Britanije. Centralna Evropa, zemlje EU generalno su stabilne. U Porto Montenegru bilježe blagi pad dolazaka iz Turske ali i veći broj posjeta iz Dubaija zbog direktnog leta Dubai – Tivat.

Govoreći o brojkama, Kalezić je kazao da je ova godina prilično slična 2019.

„Mi smo i 2019. godine u ovom periodu bili na nekih 80 – 83 odsto popunjenosti kada je marina u pitanju. U suštini nema neke prevelike i zabrinjavajuće razlike o kojoj smo mi mislili da će se desiti kada je 2019. godina u pitanju. Struktura gostiju se mijenja, ima manje Rusa i Turaka, ali sve više iz regiona, Kosova, Albanije, Srbije i BiH“, kazao je on.

Kalezić kaže da su najave za dalji tok sezone stabilne.

„Mi računamo da smo preskočili onu crvenu liniju da da broj dolazaka može biti samo stabilniji. Mi kroz čitav set naših događaja ali i marketing aktivnosti koje imamo na različitim teritorijama pokazujemo da će sezone definitivno biti i damće biti stabilna. Što se postsezone tiče teško je najavljivati zbog epidemiološke situacije. Mi smo optimisti i puno radimo na ekstenziji sezone, na čarter sezoni“, poručuje on.

Porto Montenegro

PR hotela Regent Elena Ljiljanić za agenciju Mediabiro saopštila je da je taj hotel sve ciljeve koji su bili predviđeni za sve mjesece 2021. godine već odavno prevazišao.

„Ukoliko se ovaj trend nastavi prevazići ćemo rekordnu 2019. godinu.

Zbog rekordnih rezultata možemo zahvaliti na prvom mjestu reputaciji koja je izgrađena tokom godina, činjenici da su ljudi bili željni odmora, da je luksuz uvijek preživljavao gledano sa istorijskog stanovišta i što smo uvijek bili spremni da strategiju adaptiramo trendovima na tržištu. Osim toga reputaciji je doprinijelo što u luksuznim hotelima imate garanciju da je obećanje o kvalitetu usluga i higijeni uvijek biti isporučeno“, poručila je ona.

Što se tiče strukture gostiju prva odrednica je region, a zatim Ukrajina. Ljiljanić kaže da je interesantno što su novootvoreni letovi iz Kazahstana u samom počeku otvaranja aviolinije njima donijeli preko stotinu noćenja.

Ona  je podsjetila da hotel Regent tradicionalno ima jedan lijep kalendar događaja te da su uvijek tu da podrže kvalitetne sadržaje koji se dešavaju kako u Porto Montenegru tako i van njega.

Istakla je kako ovo ljeto za njih protiče u zelenom tonu.

„International Fashion festival je u jednoj svojoj zelenoj ediciji tako da smo najavili jedno zeleno ljeto i izuzetno nam je drago da ovu zelenu notu ljeta podržimo činjenicom da smo u protekle dvije godine svoj karbonski otisak smanjili za oko 30 odsto“, zaključuje ona.

Kotor – uplovio prvi mega kruzer nakon pandemije (video)

3

U kotorsku luku jutros je uplovio prvi kruzer “Viking Venus”, kompanije Viking Ocean Cruises, nakon godinu i po dana pauze, zbog pandemije koronavirusa.

Sa kruzerom je stiglo 172 turista, koje je pozdravila Gradska muzika Kotor. Dio putnika se odlučio za izlet autobusima i posjetu NP Lovćen, dok su dvije grupe ostale u Kotoru. Turiste su na ulaza u Stari grad pjesmom pozdravila klapa Incanto.

Kruzer “Viking Venus” dug je 228 metara, a kako je planirano isploviti će danas u 18 sati.

“Kotor će do kraja ove godine ostati redovna destinacija na njegovom itinereru, počev od prvog isplovljenja i očekujemo da će realizovati ukupno osam dolazaka”, saopštili su ranije iz AD “Luka Kotor”.

/M.Cvijović/

Posjeta ambasadorke EU Pope Institutu za biologiju mora

1
Foto IBM

Sa ukupnim budžetom od preko 570.000 EUR, ambasadorki su predstavljeni svi završeni infrastrukturni radovi na izgradnji nove, savremeno opremljene multi-funkcionalne laboratorije za uzgoj mikro-algi i kamenica (Ostrea edulis). Ambasadorku  Oanu Cristinu Popa i njenu delegaciju dočekali su dr Aleksandar Joksimović – direktor Instituta, dr Milica Mandić – rukovoditeljka projekta Food4Health i dr Mirko Đurović – rukovodilac Aquariuma Boka.

Delegaciji, predvođenom ambasadorkom Popa, pridružili su se i ambasadorka Amerike Džudi Rajzing Rajnke i ambasadori nekoliko Evropskih zemalja: Gregor Presker, ambasador Slovenije Robert Veber, ambasador Njemačke Kristian Thimonier, ambasadorka Bugarske Meglena Plugtschieva, Radu Gorincio i zamjenik Šefa Misije, Ambasada Rumunije Vuk Vujnović, Press centar EU Delegacije, Saša Palibrk, EU Info Centar.

“Nakon prezentacije realizovanih aktivnosti, ambasadorka Popa je sa delegacijom obišla nove prostorije i uvjerila se u naporan rad i namjenski utrošena sredstva koja će služiti razvoju naučnih istraživanja u oblasti morske akvakulture. Najveći doprinos projekta će biti postignut formiranjem mrijestilišta kamenica u laboratorisjkim uslovima koje će se sastojati od dva dijela – dijela za uzgoj mikroalgi i dijela za kondicioniranje matičnog jata i proizvodnju mlađi kamenica”, piše u saopštenju.

Foto IBM

Projektom je realizovana dogradnja dijela zgrade Instituta u ukupnoj površini od oko 26o metara kvadratnih koja podrazumijeva formiranje moderne, kompletno opremljene „Food4Health“ laboratorije za inovativna istraživanja iz oblasti marikulture, sprovođenje obuka i transfera znanja i tehnologija, proizvodnje hrane, sa svim naučnim, tehničkim i tehnološkim kapacitetima koji će parirati regionalnim centrima sličnih djelatnosti.

Delegacija je posjetila i prvi akvarijum u Crnoj Gori, Boka Aquarium, prilikom čega su se upoznali sa podvodnim svijetom Jadrana, ali i planiranim aktivnostima na EU finansiranom projektu „Exchange“ u okviru koga je planirana nova turistička ponuda koja će uvezati Aquarium Boka, Aquarium Dubrovnik i Park Prirode Hutovo Blato kroz trilateralnu saradnju, ali i izgradnju dodatnih tankova u Aquariumu Boka.

Šefica Delegacije Evropske Unije je izrazila izuzetno zadovoljstvo rezultatima koje je Institut za biologiju mora postigao realizacijom sredstava iz EU fondova, posebno iz oblasti zaštite morskog ekosistema crnogorskog primorja koji predstavlja dragocjen resurs Crne Gore. Ambasadorka Popa je kazala da je posebno zadovoljna rezultatima koji su postignuti uprkos pandemiji izazvanoj korona virusom.

Biden: Društvene mreže dezinformacijama ubijaju ljude

0
društvene mreže/ ilustracija

Veliki operateri društvenih mreža na kojima se šire dezinformacije o vakcinama “ubijaju ljude”, izjavio je američki predsjednik Joe Biden.

“Oni ubijaju ljude. Jedina pandemija koju imamo pogađa ljude koji nisu vakcinisani. Oni ubijaju ljude”, odgovorio je američki predsjednik na pitanje o njegovoj poruci Facebooku.

Bijela kuća je ove sedmice bitno pooštrila ton prema velikim tehnološkim kompanijama i tražila od njih da se više bore protiv lažnih informacija u vezi vakcina, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Sjedinjene Američke Države rade na ponovnom zamahu vakcinacije, posebno zbog vrlo brzog širenja delta varijante.

U četvrtak se glasnogovornica Bidenove administracije Jen Psaki posebno obratila društvenoj mreži Facebook.

‘Poruke koje krše pravila’
“Postoji 12 ljudi na društvenim mrežama koji stvaraju 65 posto dezinformacija protiv vakcina. Svi su aktivni na Facebooku, dok su neki prognani sa drugih platformi”, rekla je.

Bijela kuća nije za sada precizirala o kojih 12 ljudi se radi ni kako je došla do tih podataka.

“Facebook mora brže brisati opasne poruke i one koje krše pravila. Poruke koje krše pravila često ostaju vidljive danima. To je predugo. Poruke putuju prebrzo”, kazala je Jen Psaki.

Mreža Marka Zuckerberga je odgovorila na te izjave od četvrtka i branila se da je već povukla “više od 18 miliona dezinformacija o COVID-19 i podijelila više od dvije milijarde sigurnih informacija o COVID-19 i vakcinama”.

Koreodrama “U amanet” 18. jula u Tivtu

0
Koreodrama “U amanet” / plakat

Koreodrama “U amanet” igraće se u nedelju, 18. jula u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat sa početkom u 21:30h

Ova predstava premijerno je izvedena 3. aprila u Dodestu, u KIC “Budo Tomović” u Podgorici. To je istovremeno i četvrta predstava u produkciji FIAT-a od njegove obnove 2013.

U koreodrami Tamare Vujošević Mandić propituje se pojam straha kroz patološki odnos majke i kćerke: posesivnost, strah i sadizam majke i kćerkinu introvertnost i čežnju za slobodom.

U predstavi igraju: glumica Julija Milačić Petrović Njegoš i balerina Ana Babac. Dramaturškinja je Stela Mišković, dizajn plakata i programa potpisuje mlada dizajnerka Iva Ivanović, a fotograf je Duško Miljanić.

Tamara Vujošević Mandić odavno je poznata publici u Crnoj Gori, i izvan njenih granica, po svojim projektima i veoma priznata u domenu koreografije. Diplomirala je u baletskoj školi „Lujo Davičo“ u Beogradu. U Sarajevskom Narodnom pozorištu je kao baletski igrač ostvarila značajne solo i epizodne uloge, u klasičnim i savremenim baletima. Od 2000. radi kao baletski pedagog u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ i paralelno osniva baletsku trupu „Ballo“, s kojom u samostalnoj produkciji radi predstave, i razvija savremeni pokret u Crnoj Gori. Kao autor-saradnik radi koreografiju i scenski pokret za Crnogorsko Narodno pozorište, i ostala pozorišta u Crnoj Gori. Nastupala je u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je četiri nagrade na Bijenalu Crnogorskog Teatra za koreografiju i scenski pokret. U preko osamdeset predstava ostvarila se kao igrač, koreograf i autor.

Kreditne obaveze Opštine Tivat iznose oko 11 miliona eura

10
Tivat – Centar

Opština Tivat je na kraju prošle godine imala ukupan zvanični dug po bankarskim kreditima u iznosu od 8.877.988 eura.

Od toga je 553.080 eura bio domaći dug prema Ugovoru o kratkoročnom kreditu na iznos od 2 miliona eura kojeg je kod te banke početkom prošle godine uzeo bivši gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS). Do kraja godine, lokalna uprava je od tih 2 miliona, Prvoj banci vratila ukupno 1.457.578 eura.

Ostatak dugoročnih kreditnih obaveza lokalne uprave Tivta na posljednji dan prošle giodine činili su krediti prema njemačkoj KfW banci uzeti ranijih godina radi izgradnje nove vodovodne i kanalizacione infrastrukture, preko Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore. Od tih kredita na kraju prošle godine Opština Tivat je imala obevezu da vrati još 720.623 eura od kredita uzetog još 2008. za realizaciju tzv,. Faze III izgradnje nove kanalizacione i vodovodne mreže, dok još nije bila počela otpata najnovija dva kredita za Fazu V iz 2015. odnosno 2017. godine u pojedinačnim iznosima od 5.400.000 eura, odnosno 2.204.576 eura.

Zbog lošeg stanja ju gradskoj kasi koju je zatekla kada je od koalicvije DPS-SD-HGI preuzela vlast u Tivtu u drugoj polovini oktobra prošle godine, aktuelna lokalna uprava tog grada koju čini koalicija građanskih listi NP-BF-GB, morala je u prvom  kvartalu ove godine da uzme dodatni, dugoročni kredit od 3 miliona eura kod Crnogorska komercijalne banke, sa rokom otplate od šest godina,a  što znači da su ukupne kreditne obaveze grada u međuvremenu još narasle i sada iznose oko 11 miliona eura.

Inače, prema nalazu revizora, pored ovih kreditnih, Opština Tivat je na dan 31.decembra prošle godine imala i još ukupno 1.214.010 eura dospjelih a neizmirenih kratkoročnih obaveza. To se odnosi na neizmirene poreze i doprinose na plate zaposlenih u Opštini, neplaćene račune za struju, vodu, telefon, kancelarijski materijal i poštanske uluge, brojne neplaćene račune dobavljačima i pružaocima raznih usluga, neplaćene usluge odvoza smeća, neizmirene obaveze prema kamatama za ranije dugoročne kredite kod KfW banke.

U Meksiku pronađen fosil ribe iz doba dinosaurusa

0
fosil ribe

U Meksiku je pronađen fosil ribe za koju se pretpostavlja da potiče iz perioda od prije 95 miliona godina, javlja Anadolu Agencija (AA).

Fosil je pronađen u provinciji Čiapas, na jugoistoku zemlje, a pretpostavlja se da je na američkom kontinentu živjela u periodu kada i dinosaurusi.

Naučnici vjeruju kako fosil pripada vrsti ribe s američkog područja.

– Pronađen je fosil ribe koja je imala veliki broj bodlji na leđima i analnim perajima. Riječ je o ranije neidentificiranoj vrsti koja je živjela otprilike prije 95 miliona godina, odnosno u istom periodu kada i dinosaurusi – kazali su istraživači.

Klejton Magno Cantalice, stručnjak s Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika, kazao je kako je ova vrsta dobila naziv “Choichix alvaradoi”.

Cantalice vjeruje kako ova vrsta ribe potiče iz Meksika.

– Ranije se vjerovalo da su ribe dolazile iz Evrope i kretale se prema ovom području. Ali sada vidimo da su najstarije i prve ribe živjele na ovom području – rekao je on.

Gradonačelnik Dubrovnika upozorava “korona ili sezona”

0
Dubrovnik foto Boka News

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković upozorio je građane da ne mogu imati i koronu i sezonu.

Franković je na svojoj Facebook stranici u objavi pod naslovom “Korona ili sezona – ne može oboje!” podsjetio kako je Dubrovnik prije nešto više od tjedan dana bilježio svega dva aktivna slučaja, a u četvrtak ih je ukupno 58.

Franković je najavio strože mjere kontrole pridržavanja epidemioloških mjera, budući da se od 58 zaraženih značajan broj zarazio u jednom ugostiteljskom objektu s glazbom uživo.

“Ponovno apeliram na ugostitelje da, što bi naši stari rekli ‘ne ubiju kravu zbog šnicela’. Iskrivljenim podacima pojedinaca svi smo ugroženi. Nećemo tako nešto više tolerirati. Tko se ne bude pridržavao pravila, oduzimamo odmah javne površine na godinu dana”, poručio je Franković.

Pozvao sugrađane na cijepljenje koje je, zbog vrućine, premješteno iz gradske sportske dvorane u dubrovački studentski dom. Tamo će se u petak ujutro održati cijepljenje bez prethodnog naručivanja i najave.

Uz 13 novozaraženih županijski stožer izvijestio je i o šest oporavljenih, i to tri iz Dubrovnika, dvije iz Stona te jedna iz Konavala.

U posljednja 24 sata obrađena su 293 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 90143 uzoraka.

U dubrovačkoj bolnici hospitalizirane su četiri osobe pozitivne na koronavirus.

U samoizolaciji je 279 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su tri kršenja te mjere, sve na granici, što je 880 od početka pandemije.

Županijski stožer civilne zaštite apelira na građane da se drže svih uputa i mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Apokaliptični prizori u Njemačkoj i Belgiji: Nabujale rijeke nose sve pred sobom, raste broj žrtava

0
Foto: Wolfgang Rattay/Rhein-Erft-Kreis/Alexander Franz / Reuters

Apokaliptični prizori. Životi, domovi, bolnice i škole, ceste, mostovi -građeno desetljećima, više ne postoji. Cijeli gradovi i sela nestali su pod naletom vode u pokrajinama zapadne Njemačke – Sjeverna Rajna-Vestfalija i Porajnje-Falačka.

– Više ništa nije ostalo što bi se moglo srušiti. Pola je sela uništeno, kazao je Frank Thel.

Rekordne količine kiše napunile su rijeke, koje su probile obale, ostavljajući iza sebe katastrofalnu pustoš.

– Voda je imala golemu snagu! Bili smo u kući, probila je vrata, mene je bacila na dimnjak. Toliki je bio pritisak vode koja je preplavila kuće, govore stanovnici.

Broj poginulih stalno raste, trenutačno je veći od stotinu, samo u okrugu Ahrweiler, južno od Kolna, nestalo je oko 1300 ljudi.

– Ukupno 23 grada i okruga u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji pogođena su poplavama. Stoga je već danas jasno da se naša država suočava s poplavama povijesnih razmjera. Popravit ćemo kuće, obnoviti mostove, popraviti prometnice. Ali životi izgubljeni u poplavama nezamjenjivi su, kazao je Armin Laschet, premijer savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija, kandidat CDU-a za kancelara.

Ovo je najveći broj poginulih u Njemačkoj u prirodnim katastrofama još od smrtonosne poplave Sjevernog mora 1962.

– Ovo su užasni dani za ljude u poplavljenim područjima, moje misli su s vama i možete se pouzdati da će sve snage naše vlade – federalne, regionalne i zajednice – kolektivno učiniti sve u najtežim uvjetima za spašavanje života, ublažavanje opasnosti, za ublažavanje nevolje, kazala je Angela Merkel, kancelarka Savezne Republike Njemačke.

Znanstvenici su godinama predviđali da će ljetne kiše i vrućine postati intenzivnije zbog klimatskih promjena koje izazivamo. Sada šokirani političari najavljuju borbu.

– Samo ako odlučno započnemo borbu protiv klimatskih promjena, moći ćemo kontrolirati ekstremne vremenske uvjete s kakvima se danas suočavamo, poručio je Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Savezne Republike Njemačke.

Broj mrtvih u Belgiji porastao na 23, ljudi i dalje na krovovima

Preko granice, jug Belgije poplavljen je, više od 20 tisuća domova nema struje, cestovni promet ne postoji. Broj mrtvih u porastao je na 23, izvijestila je novinska agencija Belga prenoseći izjavu guvernera teško pogođene pokrajine Liege.

– Ova je trgovina otvorena tri godine. Morali smo proći obnovu, morali smo preživjeti COVID, nadali smo se da ćemo stati na noge i – eto, kaže vlasnik jedne trgovine.

– Još uvijek ima ljudi na krovovima u pokrajini Liege koji 36 sati nisu jeli ni pili, rekao je guverner Herve Jamar televizijama RTL-TVI i RTBF, a prenosi Belga.

Belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden rekla je za televiziju VRT da je prema privremenim podacima poginulo 18 osoba, a jako puno ih je nestalo.

– Helikopteri i dronovi nastavit će potragu u narednim satima, rekla je.

Stanovnicima Liègea, trećeg po veličini gradskog područja nakon Bruxellesa i Antwerpena, naređena je evakuacija.

– I dalje je kritično iako su se vremenske prilike stabilizirale. Kiša je jutros prestala padati, ali još nitko ne želi reći da je najgore prošlo jer je vodostaj još uvijek vrlo visok. U nekim dijelovima Liègea voda se još ne povlači. Neposredna opasnost prije području sjeveroistočno od Liègea, prema granici s Nizozemskom. Dramatičano je oko gradića Maaseik jer je visina rijeke Maas toliko jaka da bi brana mogla puknuti i poplaviti gradić i okolna sela. Stanovnicima je savjetovano da napusti to područje, a grad je zatvoren. Helikopteri i dronovi traže nešto više od 20 osoba, među njima i 15- godišnju djevojčicu, javila je Jasna Paro za središnji Dnevnik HRT-a.

– Cestovne veze su krajnje otežane, što zbog poplava, nakupina blata i srušenih stabala. Željeznički promet je obustavljen. Tračnice su poplavljene. Najviše je stradalo područje prema granici s pokrajinom Sjeverna Rajna-Vestfalija. Osobito dramatično je u gradiću Pepinster gdje su blatne bujice srušile nekoliko kuća. Voda je bila visoka do prvih katova. Dvoje ljudi je izvučeno iz ruševina kuća i čudom su preživjeli. Stanovnicima Liègea se i dalje savjetuje da napuste grad. Otvorena su dva sigurna centra u koje je evuirano oko 15.000 ljudi iz okolice, dodala je Paro.

Za vikend je najavljeno poboljšanje vremena. Tek onda će se početi zbrajati štete. Već su vidljive ogromne štete na poljoprivrednim kulturama koje su se našle pod vodom.

Belgijcima se danas obratio i premijer i najavio da će 20. jula biti proglašen danom nacionalne žalosti. Zahvalio je svim zemljama koje su već poslale pomoć bilo u ljudstvu ili opremi.

Otvoreni su i računi za uplate građana stradalim područjima kao i centri u koje se mogu javiti ljudi kako bi direktno pomogli na terenu.

I u Nizozemskoj je proglašeno stanje katastrofe. I tu se evakuiraju tisuće stanovnika sjeverne pokrajine Limburg.

/E.Gojan/

Pozorišni festival Midsummer Scene ovoga ljeta ponovno u Dubrovniku

0
Panorama Grad Dubrovnik – foto HINA

Kazališni festival Midsummer Scene ponovno će, nakon prošlogodišnje pauze zbog pandemije koronavirusa, krajem ovoga ljeta od 29. kolovoza do 5. rujna učiniti Dubrovnik kazališnim centrom Europe zahvaljujući bogatu programu njegova sedmog izdanja.

Kako se navodi u saopštenju, ove godine festival je “vođen riječima ‘Unmask her beauty to the Moon’ (Kad mjesečini čar svoju otkriva…), koje Ofeliji izgovara Laert u tragediji o Hamletu, a organizatori vjeruju da će privući publiku iz cijeloga svijeta.

Istorijska palata Kneževa dvora bit će novi festivalski dom u kojemu će se ove godine odigrati jedna hrvatska i jedna svjetska praizvedba.

Riječ je o monodrami s elementima farse “A Poor Player” (Bijedan glumac), koju su njeni koautori Filip Krenus i Sean Aita podnaslovili kao melankomediju. Osmišljena je i napisana upravo za Dubrovnik, odnosno kao imaginarna poveznica Grada i Londona. Komedija, koju izvodi hrvatski glumac s londonskom adresom, ujedno i producent festivala, Filip Krenus, poigrava se idejom kako bi izgledao susret dubrovačke publike i engleskoga glumca koji je greškom završio na Mediteranu, a ne na Baltiku.

Podsjeća se da su engleski glumci u šesnaestom i sedamnaestom stoljeću navelike putovali sjevernom i srednjom Evropom, od Danske, Baltika i Poljske, preko Njemačke i sve do Austrije. Jezične barijere premošćivali su klaunerijom i plesom, sve dok se strana publika nije do te mjere navikla na engleske glumce da su oni postali stvar prestiža među njemačkim plemstvom.

“Autori su stvarnoga glumca Johna Chappella, gotovo potpuno nepoznata u svoje vrijeme, prebacili u Dubrovnik kamo stigne greškom nakon što se kazališta u Londonu naprasno zatvore zbog kuge”, objasnio je glumac i koautor predstave Filip Krenus.

Došavši u Dubrovnik, Chappell tokom i nakon, i nama sada itekako poznate, karantina, propituje glumački život i svrhu svoga zanata, rekao je Krenus, dodavši da jepredstava dobila naslov po stihu iz Macbetha: ” Život je samo lutajuća sjena; bijedan glumac što se šepiri i uzrujava na pozornici svoj sat, a zatim se o njemu više ne čuje”.

Autor scenografije i kostima je hrvatski ilustrator i transmedijalni umjetnik Zdenko Bašić s kojim Filip Krenus trenutačno radi na novom prijevodu i opremi “Priča iz davnine” Ivane Brlić-Mažuranić.

Istaknuto je kako će upravo taj projekt, kao i najava engleskoga prijevoda Bašićevih Mjesečevih sjena, biti povod otvorenju izložbe “Tragom Priča iz davnina” kojom će se Zdenko Bašić predstaviti dubrovačkoj publici.

Festivalski program donosi i špansku verziju drame hrvatskog autora Ivora Martinića “Bila bi šteta da biljke krepaju” – drame o prekidu ljubavne veze. U španskoj verziji drama se odigrava u Barseloni gdje je predstava s uspjehom postavljena u kazalištu “La Badabadoc” u sezoni 2020,-2021. i nastavlja turneju po Španiji. U predstavi glume španska glumica Júlija Ferré i poznati argentinski glumac Victorio D’Alessandro. Autor predstave Ivor Martinić dio je svake inscenacije i aktivno komunicira s glumcima te publikom kako bi ispitao najbolju verziju vlastita teksta.

Midsummer Scene projekt je Turustičke zajednice grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika, a u produkciji “Brilliant Events” iz Dubrovnika i “Honey-tongued Theatre Productions” iz Londona.