Grade dva vidikovca na ruti “Slano i slatko” uz pomoć EU

Orjen foto Agencija

U cilju poboljšanja turističke ponude Herceg Novog, te podizanja atraktivnosti i prepoznavanja kulturne i prirodne baštine zaleđa kroz poboljšanje sadržaja na otvorenom u ruralnim područjima grada, Turistička organizacija Herceg Novi je ugovorila izgradnju dva vidikovca na dio makadamske rute “Slano i slatko”, u srcu Orjena.

Izgradnja dva vidikovca planirana na 1400-1500 m nadmorske visine, u skladu s visokim ekološkim standardima i primjerima dobre prakse za ovu vrstu objekata koji se primjenjuju u nacionalnim parkovima i parkovima prirode.

Odabrane lokacije pružaju pogled na padine masiva Orjen, serpentine austrijskog puta i Boke. Formiranje vidikovaca pruža odmorište na mtb ruti “Slano i slatko”, namijenjeno planinarima, biciklistima, planinarima i ljubiteljima prirode. Za opremanje odmorišta i formiranje staza i visoravni – drvo i kamen s lokacije, koristit će se samo prirodni materijali.

Zamjenom stare i postavljanjem nove mtb signalizacije uklonit će se dotrajali metalni stubovi duž trasa i postaviti novi drveni, s odgovarajućim putokazima i piktogramima. Drvene info ploče s mtb kartom zaleđa i opisom atrakcija bit će postavljene na 6 odabranih lokacija uz tri promovirane biciklističke rute. Rok za završetak radova je 31. avgust 2021. godine, navodi se u saopštenju TOHN -a.

Projekat “Biciklističke rute za poboljšanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Hercegovine i Crne Gore – Biciklističko ruralno” provodi se u okviru drugog poziva Programa prekogranične saradnje BiH – Crna Gora. Implementacija je počela 1. oktobra 2019. i trajat će 24 mjeseca. Ukupna vrijednost je 495.000 eura, od čega je Europska unija osigurala 400.000 eura bespovratnih sredstava, a sve s ciljem jačanja i poboljšanja kvalitete turističke ponude, te razvoja i promicanja biciklizma i drugih ponuda na otvorenom u ruralnim područjima pogranične regije Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Orjen – boćanje

Očekuje se da će projekt rezultirati stvaranjem novog brenda “Biciklističko ruralno”, koji će postati dio turističke ponude obje zemlje i jadranskog zaleđa. Partneri na projektu su Ured za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke

Crnogorski pomorci: Nove mjere Vlade nas diskriminišu, dok turisti nesmetano ulaze u Crnu Goru

Brod – foto Boka News

Grupa crnogorskih pomoraca koji su trenutno na brodu jedne strane kompanije na Pacifiku obratila se portalu Feral.bar sa apelom da im neko od nadležnih izađe u susret pred skorašnji povratak kući.

Ovi pomorci tvrde da su prema sadašnjim mjerama Vlade u antiCOVID borbi oni diskriminisani, dok turisti “mogu slobodno da ulaze u Crnu Goru”.

-Na brodovima smo više od sedam mjeseci, neki čak i 14 mjeseci. Sve to vrijeme smo bez izlaska na kopno, u strogoj izolaciji, skoro kao da smo u zatvoru. Veća grupa nas sada treba da pođe kući u Crnu Goru, gdje je naša Vlada uvela nove mjere, a mi nismo u mogućnosti da uradimo test.

Zbog toga nas čeka kućna izolacija od 14 dana, poslije ove višemjesečne izolacije na brodu.

Smatramo da je takav postupak prema nama daleko od korektnog, jer turisti u Crnu Goru dolaze i odlaze bez problema, dok nama trebaju potvrde koje na putu do kuće vrlo teško možemo dobiti.

Mišljenja smo da Vlada treba da nam olakša dolazak kući, a ne da nam se u ovoj ionako teškoj situaciji dodatno otežava- navodi se u obraćanju iza kojeg stoje Vasko ČarapićZoran VukčevićGoran Knežević, Zorko Marjanović, Bojan Bjeladinović, Luka Pajević, Luka Adžić i Saša Gogalić.

Pomorci vakcinacija – foto Boka News

Oni napominju da je ključni problem što nemaju gdje da urade PCR testove jer nisu smjeli napuštati brodove, “ne zabranjuju nama kompanije izlaz u grad sa brodova, nego države u koje pristajemo”.

-Sada se na nekim brodovima vakcinišu, zavisi od toga u kojoj su zemlji, na primjer u Kanadi se može. Mi nismo nigdje bili u mogućnosti da se vakcinišemo iako smo voljni bili da platimo i vakcinu i test.

Sa drugog broda naše kompanije se vrlo brzo iskrcava takođe velika grupa, petnaestak pomoraca, u istom su problemu kao i mi. Veliko je pitanje da li će u transferu za Crnu Goru biti vremena da se testiramo na istanbulskom aerodromu-dodaju ovi pomorci.

Protest u Crnoj Gori: Nećemo dozvoliti ustoličenje mitropolita SPC na Cetinju

26

Prosvjed u Crnoj Gori: Nećemo dozvoliti ustoličenje mitropolita SPC na Cetinju

Hiljade Crnogoraca noseći nacionalne zastave poručile su u nedjelju s prosvjednog skupa na Cetinju da neće dozvoliti da poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikije bude ustoličen 5. septembra u cetinjskom manastiru.

Odluku čelništva SPC-a da ustoliče mitropolita Joanikija baš na Cetinju, prosvjednici vide kao pokušaj da se unizi nacionalno, državno i duhovno središte Crne Gore. Oni im poručuju da to urade bilo gdje drugo osim u Cetinjskom manastiru.

“Ne branimo mi srpskom patrijarhu da ustoliči svojeg namjesnika koje je izgradila ili dobila crkva Srbije u Crnoj Gori, ali ne dozvoljavamo taj okupatorski čin u stolici Svetoga Petra u Cetinjskom manastiru kao viševjekovnome i vječitome simbolu crnogorske duhovne, državne i nacionalne samobitnosti i slobode”, navedeno je u deklaraciji prosvjeda koju je pročitao Predrag Vušurović, nekadašnji predsjednik omladine liberalnog saveza Crne Gore – Slavka Perovića.

U Deklaraciji je navedeno da druge domovine do Crne Gore nemaju i da neće dozvoliti njenu klerikalizaciju, fašizaciju, asimiliaciju i nikad upatanje u “srpski svet”. Pokušaj ustoličenja mitropolta SPC na Cetinju vide kao kao simbolički dokaz pristanka na okupaciju.

“Okupaciju onih što Crnogorce ne priznaju ni kao pravoslavce, ni kao muslimane, ni katolike, što nas ne priznaju kao naciju, što nam ne priznaju ni jezik ni državu, ni crkvu ni kulturu”, saop[tio je Vušurović, istaknuvši, u ime okupljenih građana, da je najveća vrijednost suvremene Crne Gore njena multietnička harmonija.

“To je jedina balkanska zemlja čiji manjinski narodi pružaju podršku državnom suverenitetu, i mi marionetskoj vlasti tu civilizacijsku tekovinu nećemo dozvoliti da unizi. Crna Gora je stoljećima dio europske civilizacije i mi ćemo se svim raspoloživim sredstvima boriti za europske vrijednosti sekularizma, građanskog društva i multikulturalnog sklada, jer to je uslov i našeg opstanka”, poručeno je sa skupa na Cetinju.

Crnogorski mediji procijenili su da se na Cetinju okupilo oko 10 hiljada prosvjednika, kojoj nisu marili za epidemiološke mjere, nisu nosili maske i držali distancu. Skup je osiguravao veliki broj policajaca, a oko Cetinjskog manastira, u kojem bi trebalo da se održi ustoličenje mitropolita SPC Joanikija, postavljena je zaštitna ograda.

Prosvjedni skup prošao je mirno, a nakon zvaničnog dijela povorka prosvjednika prošetala je ulicama Cetinja.

Uoči današnjeg okupljanja veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država preporučilo svojim državljanima da izbjegavaju područje demonstracija ili neuobičajene gužve, da prilagode osobne sigurnosne planove i da prate lokalne medije.

Zbog naraslih napetosti u Crnoj Gori, sredinom prošlog tjedna veleposlanstva SAD-a i EU pozvali su na dijalog i upozorili da su izjave koje kreiraju etničke i vjerske napetosti u suprotnosti s europskim vrijednostima, te su naveli kako potiču crnogorske vlasti i SPC da blisko surađuju po pitanju mjesta ustoličenja novoizabranog mitropolita Joanikija, pri čemu sigurnost građana treba biti na prvom mjestu.

U crnogorskoj vladi koja je izabrana početkom decembra 2020. godine, većina ministara bliska je Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), na čiji je predlog Zdravko Krivokapić izabran za premijera.

Korona odnijela još pet života, 622 nova slučaja

1
coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 21.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4 217 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno su dijagnostikovana 622 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 i to 548 među građanima Crne Gore i 74 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore Novopozitivni slučajevi među turistima UKUPNO
Podgorica 137 137
Budva 58 23 81
Ulcinj 49 23 72
Bar 54 9 63
Bijelo Polje 40 40
Nikšić 38 38
Rožaje 34 34
Herceg Novi 21 8 29
Kotor 26 26
Berane 18 5 23
Tivat 21 21
Danilovgrad 17 17
Pljevlja 9 3 12
Cetinje 8 8
Plav 4 1 5
Mojkovac 3 3
Petnjica 1 2 3
Tuzi 3 3
Gusinje 3 3
Plužine 2 2
Kolašin 1 1
Šavnik 1 1
Andrijevica 0 0
Žabljak 0 0
Ukupno 548 74 622

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 21.08.2021. godine je iznosio 14,75%.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Ulcinj (2), Rožaje (2) i Nikšić (1). Među preminulima najmlađi je bio star 58 a najstariji 81 godinu starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1 671.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 278 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6 226.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 109 962.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1322
Ulcinj 856
Budva 749
Bar 606
Nikšić 396
Herceg Novi 343
Bijelo Polje 312
Kotor 288
Tivat 265
Rožaje 264
Berane 199
Cetinje 113
Danilovgrad 93
Pljevlja 93
Plav 88
Tuzi 69
Petnjica 46
Plužine 26
Gusinje 21
Andrijevica 20
Kolašin 20
Mojkovac 16
Šavnik 13
Žabljak 8
Crna Gora 6226

Završen XII Festival gudača u Perastu

0
Gudači

XII Festival gudača u Perastu  završen je u subotu 21. avgusta, solističkim koncertom violončelistkinje Mije Risteljić uz klavirsku saradnju Nade Majnarić.

Festival je trajao od 14. do 21.avgusta, u organizaciji NVO “Bocche di Cattaro“. Kao i prethodnih godina, manifestacija je imala nekoliko segmenata iz domena klasične muzike, edukacije i kvalitetne kulturne ponude. Pratile su ga  master class radionice za gudačke instrumente (violinu, violu, violončelo, kontrabas, kamernu muziku i orkestar), koncerti profesionalnih muzičara i polaznika radionica i edukativna predavanja.

Na samom početku programa publici u Muzeju grada Perasta predstavili su se Isak Haračić, violončelista i Sonja Marković, pijanistkinja a na programu su bila djela Sen Sansa i Bulanžera. Publika je toplim aplauzima podržala umjetnike koji su svojim nastupom i energičnim izvođenjima zvanično otvorili XII Festival gudača.

Gudači

Tokom osam dana trajanja, master class radionice su održali istaknuti pedagozi i afirmisani umjetnici: Maja Jokanović, Vujadin Krivokapić i Miša Berkut za violinu, Aleksandar Latković i Georg Baich za violončelo, Zoran Zakrajšek za kontrabas i kamernu muziku a Davor Novak i Sonja Marković su dali klavirsku podršku polaznicima, učenicima i studentima. Svoj napredak, talenat i kreativnost, oni su predstavili na dva koncerta polaznika koji su održani u Muzeju grada Perasta i na terasi Hotela Iberostar.

Edukativnu radionicu pod nazivom ,,Muzika – moj svijet“ održala je psihološkinja Jovana Dulović.

Gudači

Festival je protekao u uzvišenoj atmosferi stvaranja, muziciranja , kvalitetnih izvođenja pažljivo selektovanih programa i u duhu dobre energije i druženja.   ,,Jedan od glavnih ciljeva Festivala gudača je da pružimo svu pomoć našim mladim umjetnicima kako bi dosegli svoj puni potencijal i predstavili svoje mogućnosti. Kroz naše radionice, kamernu muziku i orkestarske projekte, trudimo se da proširimo njihove vidike a uz brižljivu podršku i nadzor profesora rezultati su veoma očigledni. Nastavićemo tako da radimo i u godinama koje su pred nama, dijeleći u zajedništvu vjekovne darove kulture i umjetnosti koje su Perast oblikovale i dovele do statusa i ugleda koji danas ima. Zahvaljujemo Opštini Kotor na podršci koju nam pruža kao i prijateljima:  Župni ured Perast, To Kotor, OJU Muzeji, CKB, Osnovna škola ,,Veljko Drobnjaković“ i drugi – poručuju organizatori.

Gudači

Ostat ćemo vjerni našem pravcu, jer smatramo da jedino uz kulturu i umjetnost možemo ostati autentični i prepoznati kao Festival dobre energije i kvalitetnog napretka“ – poručuju organizatori.

Svi programi su održani u skladu sa  važećim mjerama i zaštite u cilju suzbijanja  Covid-a.

Sedmero Afganistanaca poginulo u haosu na aerodromu – britansko ministarstvo

0
AFGHANISTAN CRISIS

Sedmero afganistanskih civila poginulo je u haosu na aerodromu u Kabulu, objavilo je u nedjelju britansko ministarstvo obrane dok deseci tisuća ljudi očajnički pokušavaju pobjeći iz zemlje koju su zauzeli talibani.

“Uvjeti na terenu su izuzetno teški, ali radimo sve što možemo da situacijom upravljamo što sigurnije”, saopštilo je ministarstvo.

Smrt civila ukazuje na očaj brojnih Afganistanaca, suradnika s međunarodnim snagama u proteklih 20 godina i borcima za ljudska prava koji strahuju za svoj život dok s obiteljima u zračnoj luci čekaju evakuaciju.

Saopštnje ministarstva uslijedilo je nakon što je UN upozorio da talibani ciljano traže suradnike svrgnute vlade, unatoč obećanjima da se neće osvećivati.

Vojnici brojnih zemalja, uključujući SAD, Njemačku, Britaniju i Tursku na aerodromu izvode simultane operacije izvlačenja.

Američke snage su u subotu objavile da su iz Kabula proteki tjedan prevezle 17.000 ljudi, a njemačka vojska 2300.

Nade za bijeg iz Afganistana sve su manje kako se približava krajnji rok za povlačenje američkih vojnika 31. kolovoza. Druge zemlje stoga žure kako bi evakuirale svoje građane pod zaštitom američkih snaga.

Konzervativni austrijski kancelar Sebastian Kurz rekao je u nedjelju protivi se primanju još ljudi iz Afganistana.

“Jasno se protivim tome da dobrovoljno prihvatimo još ljudi i to se neće dogoditi dok sam ja kancelar”, rekao je Kurz koji je svoju karijeru izgradio na tvrdom stajalištu prema imigraciji.

Austrija ima više od 40.000 afganistanskih izbjeglica, najviše u Europi nakon Njemačke koja je primila 148.000, pokazuju podaci UNHCR-a za 2020.

Kurz je rekao da ljudi koji su napustili Afganistan trebaju ostati u regiji i podsjetio da su susjedni Turkmensitan i Uzbekistan prihvatili samo 14, odnosno 13 izbjeglica, što se podudara s podacima UNHCR-a.

Bokeljska noć u posebnom formatu – Dokumentarni film “Meštri o’ Bokeške”

0

Tradicionalna manifestacija – fešta nad feštama Bokeljska noć  ove godine obilježena je prikazivanjem dokumentarnog filma Dušana Vulekovića “Meštri o’ Bokeške” na Prvom programu Televizije Crne Gore, Televiziji Budva, Televiziji Herceg Novi, te na Youtube kanalu i društvenim mrežama Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor.

“U ovoj veoma specifičnoj situaciji u kojoj se nalazimo ove godine Javna ustanova Kulturni centar Nikola Đurković je pokušala da pronađe adekvatan način da obilježimo Bokeljsku noć, s obzirom da nismo imali mogućnost da je održimo uživo i na otvorenom prostoru, zbog mjera koje je Vlada Crne Gore donijela 31.07. i koje nisu dozvoljavale da se manifestacija održi uživo. Nakon toga tražili smo način da tu manifestaciju obilježimo na najkvalitetniji i najadekvatniji način i došli smo do zaključka da je najbolje snimiti dokumentarni film koji će biti profesionalno urađen“ – kaže za Radio Kotor Vladimir Bujišić, direktor Kulturnog centra.

U dokumentarnom filmu u trajanju od pola sata, navodi Bujišić, govore kotorski meštri koji godinama, neki čak i decenijama, a neki više od pola vijeka, učestvuju u organizaciji ove svečanosti.

Produkciju dokumentarnog filma o tradiciji koja seže u doba Venecije, ispričanu u našem vremenu, sa današnjim akterima i današnjim meštrima od Bokeške, potpisuje JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.

Vlasnici tvrđave Arza u blokadi zbog duga…

7
Arza -Mirišta – foto Boka News

Prema podacima Dana, RCG – Invest blokirana je više od 226 dana, zbog neplaćenog duga od 36,06 hiljada eura.

Radi se o kompaniji koja ima i nekoliko aktivnih sudskih sporova pred Osnovnim sudom u Herceg Novom, gdje je u većini slučajeva tužena.

Mediji su prije nekoliko dana objavili da se stara tvrđava Arza prodaje preko oglasa, što je uzburkalo crnogorsku javnost uz brojne negativne komentare na društvenim mrežama. Reagovao je prije tri dana i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, koji je rekao da bi poslije decenija raspikućstva država trebalo da preuzme ovakva kulturna bogatstva i da ih valorizuje kako treba.

Na društvenim mrežama pojavila se slika na kojoj se vidjelo kako na tvrđavi Arza stoji transparent na kojem se nalazio broj telefona. Brojni korisnici društvenih mreža pitali su se da li je Arza zajedno sa Mamulom na prodaju.

Spajiću se na dati broj telefona niko nije javljao.

Photo: Boka News – Arza

„Provjerićemo vlasništvo. Poslije decenija raspikućstva država bi trebalo da preuzme ovakva kulturna bogatstva i da ih valorizuje kako treba. I to će uraditi novcem koji ste vi građani preko računa sa QR kodovima finansirali“, poručio je Spajić.

I novinar Dana pokušao je da pozove broj telefona, međutim, nije bilo odgovora. Radi se o telefonskom broju koji je bio dostupan na viberu, sa navedenim imenom Leonid.

Oglasili su se potom i iz kompanije RCG – Invest iz koje su saopštili da vlasnici te firme nisu postavili transparent sa brojem telefona i da ne prodaju tvrđavu Arza preko oglasa.

PONOS BRITANIJE – HMS Victory najstariji je ratni brod u još uvijek aktivnoj službi

0
HMS Victory

HMS Victory, porinut 1758. i najpoznatiji kao zastavni brod Lorda Nelsona u Bitci kod Trafalgara, najstariji je ratni brod u još uvijek aktivnoj službi.

Iako je od njegova porinuća do danas prošlo 256 godina, staž u britanskoj ratnoj mornarici mu iznosi samo 243 godine, jer je od 1922. bio na nekoliko godina pretvoren u brod muzej.

Skriveni dagulji Boke – Rose summer 2021.

0

Malo ribarsko mjesto na sjeverozapadnoj obali poluostrva Luštica, na ulazu u Bokokotorski zaliv, tipično mediteransko mjesto sa kućama koje su građene na pjenu od mora. Zbog strateški veoma važne pozicije koju zauzimaju, Rose su imale burnu prošlost, željeli su ih svi osvajači, vodile su se mnoge bitke, bile su branjene i osvajane.

U novije vrijeme Rose su bile predmet mnogih istraživanja, smatra se da je riječ o antičkom lokalitetu Traiectus na rimskoj vojnoj cesti gdje je bila trajektna stanica na putu Epidaurus (Cavtat) – Scodra (Skadar).

U mjestu su pronađeni ostaci predromaničke crkve Santa Maria Rosanensis, koja je predstavljala sjedište ranokršćanske episkopalne crkve koja je postojala do kasnog srednjeg vijeka.

Nekada je ovo bila stara grčka naseobina Punto Roza koju su Saraceni (kako u srednjem vijeku Evropljani nazivaju Arape), porušili 867. godine.

S obzirom na svoj položaj i zaštićenost od vjetrova, Rose su u prošlosti često služile kao sklonište za jedrenjake, a jedno vrijeme tu je bila lučka kapetanija, carina, kao i karantin za moreplovce koji su ulazili u Boku Kotorsku. Rose su uglavnom građene u XVII. i XVIII. stoljeću, u razdoblju zlatnog doba bokeljskog pomorstva, kada su mnogi Luštičani svojim jedrenjacima plovili Sredozemljem i drugim morima svijeta.
Na mjestu strateški najpovoljnije tačke, odakle se kontroliše ulazak i izlazak iz Boke, nalazi se tvrđava Forte Rose koja datira još iz austrougarskog doba.

Značaj ovog položaja uočava se još u IX. vijeku kada su Saraceni napali Boku i zapalili tvrđavu Rose. Godine 1806. u tvrđavi se nalazila francuska baterija koja je demontirana i napuštena prilikom napada Rusa. Godine 1813., za vrijeme napada na Herceg Novi, Crnogorci osvajaju Rose. Austrougari 1866. godine izgrađuju svoju topovsku bateriju, renoviraju i preoružavaju je 1890. godine. Zadatak je topovske baterije bio iz tvrđave Forte Rose voditi borbu protiv brodova koji ulaze u Boku Kotorsku.

U Rosama se nalazi katolička crkva Svete Gospe od karmena koju je dao sagraditi 1783. godine mletački vojskovođa Antonio Alberti kao i pravoslavna crkva Sv. Trojice oko koje je groblje gdje su sahranjeni poznati pomorski kapetani.

Rose

Lokalitet Rosa, kao i poluotok Luštica, bremenito je arheološkim iskopinama, a posebno su interesantna hidroarheološka iskopavanja na kojima su pronađena sidra, keramika, kao i jedan stari španjolski brod s početka XVI. stoljeća koji je doživio brodolom.

Samo mjesto okruženo je bujnom mediteranskom vegetacijom, borovima, čempresima, maslinama, rogačima. Mala pješčana plaža „Malo Rose” nedaleko od porta predstavlja posebni izazov mnogobrojnim kupačima u ljetnim mjesecima.