Jedinstvena Rusija prema anketama pobjednica ruskih parlamentarnih izbora

0
Putin – foto EPA

Vladajuća proputinovska Jedinstvena Rusija uvjerljivi je pobjednik ruskih parlamentarnih izbora, ali je ostvarila slabiji rezultat nego na prethodnim izborima, pokazuje izlazna anketa.

Središnje izborno povjerenstvo objavilo je da je Jedinstvena Rusija dobila preko 40 posto glasova, nakon prebrojanih 13 posto glasačkih listića.

Izlazna anketa INSOMAR-a koju je objavila novinska agencija RIA pokazuje da će Jedinstvena Rusija osvojiti nešto više od 45 posto glasova.

Iako je riječ o uvjerljivoj pobjedi, to je slabiji rezultat nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2016., kada je Jedinstvena Rusija osvojila više od 54 posto glasova.

Popularnost vladajuće stranke pala je uslijed smanjenja životnog standarda i kampanje zatvorenog kritičara Alekseja Navaljnog i njegovih suradnika koji su usmjeravali birače da glasaju za protukandidata Jedinstvene Rusije s najviše šansi u njihovoj izbornoj jedinici.

Prvi rezultati pokazuju da je Komunistička stranka na drugom mjestu s 24 posto glasova, dok je nacionalistička Liberalno demokratska stranka Rusije (LDPR) treća s 9 posto glasova.

Obje stranke, LDPR u većoj mjeri, uobičajeno podupiru Kremlj u ključnim pitanjima.

Kritičari Kremlja kažu da su izbori farsa, zbog represije ruskih vlasti koje su zabranile Navaljnijev pokret prije izbora, zabranile njegovim saveznicima da se natječu na izborima nakon što je Navaljnijeva organizacija u lipnju proglašena ekstremističkom, dok su se vlasti obrušile i na kritične medije i nevladine organizacije.

Kremlj će pobjedu Jedinstvene Rusije koristiti kao dokaz raširene podrške Putinu koji je na vlasti kao predsjednik ili premijer od 1999.

Glas, neovisna nevladina organizacija za praćenje izbornih nepravilnosti, navodi da je na izborima zabilježila prijetnje protiv promatrača i višestruka glasanja, pri čemu su neki primjeri potonjeg cirkuliraju društvenim mrežama.

Središnje izborno povjerenstvo pak kaže da su slučajevi višestrukog glasanja zabilježeni u osam regija te da će rezultati na spornim birački mjestima biti poništeni.

Jedinstvena Rusija u prošlom je sazivu parlamenta imala gotovo tri četvrtine zastupnika u Dumi, zbog čega su prošle godine usvojene ustavne reforme koje su omogućile Putinu da se natječe na još dvama predsjedničkim izborima 2024. pa bi Putin potencijalno mogao ostati na vlasti do 2036.

Kremlj odbacuje navode da je postojala politička motivirana represija prema opoziciji i tvrdi da su postupci pokrenuti samo protiv pojedinaca zbog kršenja zakona.

Jedinstvena Rusija i Kremlj odbacuju da su imali ulogu u odbijanju registracije pojedinih kandidata.

Navaljnijeva aplikacija u kojoj je bio popis kandidata za koje bi trebalo glasati po izbornim jedinicama protiv Jedinstvene Rusije uklonjena je s Googlea Playa i Appleovog App Storea u petak, zbog čega su aktivisti optužili te kompanije da su podlegli pritiscima vlade.

– Jednoga dana živjet ćemo u Rusiji u kojoj će biti moguće glasati za dobre kandidate s raznim političkim platformama, napisao je na Telegramu Navaljnijev suradnik Leonid Volkov u nedjelju.

Spektakl u Sarajevu: Kako je vatrometom obilježeno 100 godina postojanja FK Željezničar

0
Sarajevo, Bosna i Hercegovina – 100 godina Željezničara ( Elman Omic – Anadolu Agency )

Spektakularnim vatrometom sinhronizovanim na više lokacija u cijelom Sarajevu, navijači Fudbalskog kluba Željezničar obilježili su u nedjelju navečer 100 godina postojanja slavnog kluba.

Fudbalski klub Željezničar službeno je registrovan 19. septembra 1921. godine u tadašnjem Sarajevskom podsavezu.

Osnovali su ga radnici Željezničke radionice na inicijativu Dimitrija Dimitrijevića. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice sakupili su novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba u Sarajevski podsavez, piše Anadolija.

Prva utakmica odigrana je sa SAŠK-om 17. septembra 1921. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobijedivši 1:5. Nakon poraza, Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa Sarajevskim Sportskim Klubom i zabilježio prvu pobjedu, rezultatom 2:1.

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu Sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali Troja, Šparta, Barakohba. Prvu utakmicu igrao je 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1:1.

Početkom Drugog svjetskog rata klub obustavlja rad jer nije htio igrati pod fašističkom okupacijom. Nakon oslobođenja od okupatora i završetka rata rad FK Željezničar se obnavlja i tim nastupa u Prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u Prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946/47.

Željezničar je u sezoni 1971/1972. godine osvojio šampionsku titulu u nekadašnjoj SFR Jugoslaviji.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva (1992.-1995.), Željezničarov stadion ”Grbavica” našao se na liniji fronta, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.

Prvu povratničku utakmicu na svom stadionu ”Grbavica” odigrao je 2. maja 1996. godine u vječitom derbiju sa Sarajevom (1:1).

Željezničar u svojim vitrinama ima titulu šampiona Jugoslavije te šest titula prvaka Bosne i Hercegovine. Šest puta je osvojio Kup Bosne i Hercegovine, kao i tri puta Super kup ove države.

Najveći međunarodni uspjesi popularnog Želje su četvrtfinale Kupa UEFA u sezoni 1971/1972., te polufinale istog takmičenja 1984/1985.

Predstavljen koncept – Superjahta ‘Norveška‘ moderna je verzija vikinškog broda

0
Jahta Norveška – KURT STRAND DESIGN/SOLENT NEWS & PHOTO AGENCY/SOLENT NEWS/PROFIMEDIA

Jeste li se ikada pitali kako bi danas izgledala modernizirana verzija vikinškog broda? Kurt Strand dao je odgovor na to pitanje.

Norveški dizajner sa stalnim prebivalištem na Floridi u Sjedinjenim Američkim Državama nedavno je predstavio koncept superjahte, koja je duga 161 metar, a koja izgledom podsjeća upravo na vikinška plovila, prenosi Pun kufer.

Superjahti je nadjenuo ime Norveška. Karakteriziraju je veličanstvena jedra površine 6000 četvornih metara koja bi se mogla razvući pritiskom na jedan gumb u svega šest minuta.

Ova jedra od karbonskih vlakana na jarbolima visokima 96 metara oponašaju izgled moćnih kvadratnih jedra kakvi su se mogli naći na tradicionalnim vikinškim plovilima, a obložena su fleksibilnom solarnom folijom.

U jarbolu je skriveno dizalo koje goste superjahte dovodi na sam vrh i pruža mogućnost za uživanje u spektakularnom pogledu.

Norveška bi bila opremljena i svim klasičnim pogodnostima kakve se mogu naći na superjahti – obuhvaćala bi helidrom, bazen, spa-zonu, teretanu, kino-dvoranu, pa čak i mini bolnicu.

Mogla bi ugostiti 24 gosta u 12 luksuznih kabina te 40 članova posade, piše Pun kufer.

Crna Gora ponovo među zemljama s najviše novooboljelih od covida-19

0
Covid u CG – foto EPA

Od početka avgusta do danas u Crnoj Gori je preminulo devet osoba mlađih od 40 godina i svi su bili nevakcinisani, saopštio je u nedjelju Institut za javno zdravlje CG koja je opet u vrhu ljestvice zemalja s najviše novooboljelih na dnevnoj razini.

Među stanovnicima Crne Gore od 30 do 39 godina u postotku je najviše oboljelih od koronavirusa, a istodobno i najmanje vakcinisanih, navodi Institut.

„Delta soj koronavirusa pokazao je karakteristiku da od teških oblika bolesti obolijevaju sve mlađe osobe. Zato, naročito u ovom trenutku, podsjećamo na veoma visoku djelotvornost vakcine kada je u pitanju sprječavanje teže forme bolesti i fatalnih ishoda“, saopštili su crnogorski epidemiolozi.

Navode nadalje da je nevakcinisano bilo 86,5 posto preminulih od početka majaa, kada je počela masovna imunizacija u Crnoj Gori pa do danas.

Nadalje navode da je nevakcinisano bilo više od 90 posto hospitaliziranih i oboljelih osoba.

Crna Gora je do sada potpuno imunizirala oko 45 posto odraslog stanovništva, a trenutno su stanovnicima te zemlje dostupna vakcine AstraZeneca, Pfizer i Sinopharm.

Broj zaraženih koronavirusom za dva mjeseca narastao je s manje od 500 na više od 8000, pa je  Crna Gora nakon uspješne ljetne turističke sezone, ponovo u vrhu ljestvice zemalja prema broju oboljelih na milion stanovnika.

Prema podacima oksfordske datoteke outworldindata.org Crna Gora je treća u svijetu, s prosječno 995,6 novozaraženih dnevno na milion stanovnika.

Ispred nje na ljestvici su mala otočna država Granada s 1.446 te Srbija s prosječno 1.018 novozaraženih dnevno na milion stanovnika.

Crna Gora je prošle sedmice blago pooštrila epidemiološke mjere zatvorivši svoje granice za sve koji nisu vakcinisani, ne posjeduju negativan test na koronavirus ili nemaju potvrdu da nisu bili inficirani virusom Covid-19 u posljednjih šest mjeseci.

U Kotoru 17 odsto manje turista

0
Kotor 2021. – foto Boka News

U Kotoru prema posljednjim podacima boravi 3,35 hiljada turista, što je oko 17 odsto manje u odnosu na isti period 2019. godine.

Iz lokalne Turističke organizacije (TO) je saopšteno da u hotelima boravi 630 stranih i 38 domaćih gostiju.

U privatnom smještaju boravi 2,66 hiljada turista.

Bosna i Hercegovina druga na svijetu po smrtnosti od korone na milion stanovnika

0
Mostar – foto Anadolu Agency

Prema statistici sajta Worldometers, BiH ima 3.134 smrtna slučaja na milion stanovnika, što je više od drugorangirane Mađarske, koja ima 3.128 preminulih na milion stanovnika, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Ispred BiH na svjetskoj ljestvici je samo Peru s 5.934 smrti na milion stanovnika.

Worldometers dodaje da je Bosna i Hercegovina dosad imala 225.857 slučajeva zaraze, a preminule su 10.203 osobe.

Oporavilo se 192.218 pacijenata, a ukupno je 1.188.929 napravljenih testiranja. Trenutno je aktivno 23.436 slučajeva.

Vlasti Bosne i Hercegovine apeluju na građane da se pridržavaju mjera i vakcinišu.

Povjerenje u vlast i vakcine – kako su tri države EU ukinule sve mjere

0
Danska – pandemija – foto EPA

U nekim zemljama Evrope „povratak na staro“, to jest slobodni život kao prije pandemije, više nije samo san. Vakcinisani građani u Holandiji će od subote (25. septembar) moći da plešu u krcatim noćnim klubovima bez obaveze da drže distancu. Umjesto mjera, moraće da pokažu kovid-propusnicu.

Danska je prošle sedmice ukinula sve restrikcije, i tako postala prva država EU koja se vratila u „normalnost“. Za odlazak na koncert ili u teretanu tamo nisu potrebni ni maska ni dokaz o vakcinaciji. Krajem avgusta je ministar zdravlja rekao da se kovid više ne smatra „društveno kritičnom bolešću“.

Tim dvijema zemljama pridružuje se i Švedska koja je ionako tokom pandemije imala najblaže mjere. Krajem septembra ukidaju se ograničenja javnih i privatnih okupljanja, kao i preporuka da se radi od kuće.

No, oni koji putuju u te tri zemlje i dalje moraju da se testiraju i idu u karantin, ako nisu vakcinisani.

Solidna stopa vakcinacije
Prema oksfordskoj datoteci Our World in Data, u Danskoj je sa dvije doze vakcinisano tri četvrtine ukupne populacije. Od većih država EU, ispred njih su samo Portugalija i Španija. U Holandiji i Švedskoj je vakcinisano oko 63 odsto svih stanovnika.

„Među najranjivijim pacijentima i građanima, vakcinisano je više nego devet od deset njih“, kaže Alan Randrup Tomsen, virusolog na Univerzitetu u Kopenhagenu.

U Holandiji, ministar zdravlja Hugo de Jong vjeruje da će vraćanje pređašnjih sloboda – uz uslov vakcinacije – motivisati mnogo više ljudi da se vakcinišu.

Nešto slično je u Njemačkoj tražio predsjednik udruženja ljekara opšte prakse Andreas Gasen. On je pozvao vlasti da proglase 30. oktobar za „Dan slobode“, kada će se ukinuti sve mjere. „Kladim se da ćemo onda krajem oktobra preći stopu vakcinacija od 70 odsto jer će mnogi ljudi pohitati da prihvate tu ponudu (ukidanje mjera, prim. red.)“, rekao je Gasen. Njegove riječi nisu baš naišle na oduševljenje.

Podaci Evropskog centra za kontrolu zaraznih bolesti pokazuju da delta varijanta virusa hara posebno u zemljama gdje je stopa vakcinacije niska, ali ne samo tamo. U Austriji i Norveškoj broj zaraza raste, uprkos sličnim stopama vakcinacije kao u zemljama koje sada ukidaju mjere.

Povjerenje je ključno
Danska je još krajem maja predstavila svoj kovid-pasoš u formi aplikacije ili štampanog QR koda. Drugdje su takvi planovi vlasti vodili masovnim protestima, poput Francuske, Italije i Grčke.

Stručnjaci nalaze da u Švedskoj, Danskoj i Holandiji postoji ogroman nivo povjerenja u vlasti, te da to čini razliku.

„Imali smo veliki program testiranja koji nam je omogućio da pratimo stanje veoma lokalno, pa smo imali lokalne lokdaune koji su bili vrlo efikasni“, kaže za DW Kamila Holten Moler, epidemiološkinja Državnog instituta za serume u Kopenhagenu. „To smo mogli naprosto jer Danci istorijski imaju veliko povjerenje u zdravstvene vlasti i programe vakcinacije.“

Te zemlje sada motre na broj hospitalizacija, a ne na broj novih zaraza. Jer, vakcinisani ljudi, kada se zaraze, najčešće prođu sa laganim simptomima ili bez simptoma.

Ipak, ukidanje svih mjera je potez na koji se većina država Evrope i dalje ne usuđuje. Da li se tako zanemaruje rizik i možda ide ka novom lokdaunu? Na to nam Holten Moler kaže: „Ne vjerujem da će Danska ponovo uvoditi nacionalni lokdaun.“

Crna Gora obilježila 30 godina otkako se proglasila prvom ekološkom državom

0
Boka Kotorska / foto Anton Marković

Vlada neće zataškavati crne ekološke tačke i posvetit će se ekologiji na putu do članstva u EU, obećali su zvaničnici u nedjelju, trideset godina od proglašenja Crne Gore prvom ekološkom državom, no idejni začetnik te ideje upozorava da su to 30 propuštenih godina zbog nesposobnih političara.

Hajduković: 30 propuštenih godina

Idejni tvorac ekološke države Crne Gore, prof. dr Dragan Hajduković smatra da se danas u toj državi obilježava 30 propuštenih godina te kaže da je Crna Gora morala učiniti  više za tri desetljeća otkako je proglašena ekološkom državom.

“Mi u svari slavimo 30 propuštenih godina. Potpuno propušteni period za koji je Crna Gora mogla postati jedna od najboljih, najpoznatijih i najpoštovanijih država Evrope i svijetu“, rekao je Hajduković za RTCG.

Pritom je kritički govorio o politikom vodstvu.

„Crna Gora je, slikovito govoreći, država koju je Bog velikodušno nagradio prirodom, i surovo, veoma surovo kaznio političarima, kako vlasti, tako i opozicije“.

Crna Gora obilježila 30 godina otkako se proglasila prvom ekološkom državom
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici crnogorskog parlamenta održanoj na planini Durmitor 20. septembra 1991. godine i njome je  definirano strateško opredjeljenje „da (CG) usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema“.

Godinu nakon donošenja, Deklaracija je bila predstavljena na konferenciji Ujedinjenih Naroda o zaštiti okoline.

Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić na svečanosti je rekao da će vlada Crne Gore bezrezervno biti posvećena radu na Poglavlju 27 iz evropske agende, kao jednom od ključnih izazova u pogledu implementacije pravnih stečevina Evropske unije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena.

„Jednako tako, ova vlada neće dozvoliti zataškavanje takozvanih crnih ekoloških tačaka, ali ni otvaranje novih, kroz devastiranje naših ekoloških bisera, kao što je to slučaj s koritom rijeke Tare, koji su prouzrokovale određene neodgovorne instance i nesavjesni pojedinci“, rekao je.

Pritom je Krivokapić istaknuo da je uz uz „vrijedne i poštene ljude, prirodna sredina najvažniji i trajni resurs Crne Gore“

„Oko vas je umjetničko djelo zvano – Crna Gora. Učinimo sve da u budućnosti dobije svoj novi okvir“, zaključio je crnogorski premijer.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić kazao je da priroda nije štedjela u toj zemlji te  je zadatak današnjih generacija da to očuvaju. Podrška međunarodnih partnera izuzetno je važna, ali je i jako važna regionalna saradnja zbog predjela koje dijelimo sa susjedima.

Pritom je upozorio da bi  “izostanak konstantne suradnje, koordinacije, inovativnih rješenja država regije u cilju očuvanja okoline i adekvatne turističke valorizacije predjela”, mogao pridonijeti “porastu brojnih izazova i daleko smanjiti razvojne potencijale regije”.

Crnogorska bojanka za sve uzraste

0
Adrijana Husić

Crnogorska bojanka već pet mjeseci mališanima, ali i odraslima na edukativan i slikovit način otkriva i približava ljepote i bogatstva Crne Gore.

Adrijana Husić iz Communication Studia Cassiopela podsjetila da je Crnogorska bojanka zaživjela sredinom maja ove godine i to kroz tri izdanja – Podgorica, Cetinje i Boka Kotorksa.

„U julu su izašle dvije nove bojanke i to Crna Gora i Ljepote Crne Gore, kada smo zajedno sa dnevnim listom Pobjeda i Resortom Porto Novi građanima poklonili 3,5 hiljada primjerak bojanke Crna Gora“, rekla je Husić.

Ona je kazala da nijesu očekivali da će bojanke doživjeti ovakav uspjeh.

Husić je kazala da će bojanka Ljepota Crne Gore u septembru imati drugi tiraž kroz akciju koju rade sa Dnevnim listom Pobjeda i Portonovi rizortom.

„Sjutra će uz Pobjedu 3,5 hiljada komada bojanke Ljepota Crna Gore biti poklonjeno povodom obilježavanja 30 godina otkako je Crna Gora postala ekološka država“, rekla je Husić.

Ona kaže da ljeto za njih nije značio odmor, već rad na novim bojankama, odnosno na engleskim izdanjima.

„Tokom ljeta smo radili na engleskim izdanjima i to upravo na bojankama Crna Gora, Ljepote Crne Gore i Boka Kotorska. Pripremile smo i posljednja dva izdanja koja su u septembru zaživjela. U pitanju su Ptice i Šume Crne Gore koje su rađene sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica“, kazala je Husić.

Kako je rekla, najbolja stvar kod bojanki je što su na njih najbolje reagovali najmlađi, kojima su one bile i inicijalno namijenjene.

„Dobro su reagovali i stariji, tako da u bojanju sada učestvuju skoro pa svi. I roditelji, babe, djede“, istakla je Husić.

Prema njenim riječima, bojanke su koncipirane tako da pored ilustracije donose i kratke priče kroz koje se upoznaju sa Crnom Gorom, njenim ljepotama, kulturom, tradicijom i istorijom.

Husić je naglasila da već imaju ideje za prazična izdanja, tako da nastavljaju taj ciklus, iako, nakon pet mjeseci, u Crnoj Gori već postoji sedam različitih bojanki.

„Ono što nas raduje jeste i interesovanje različitih privrednih subjekata da bojanke prilagođavaju, pa tako imamo četiri posebna izdanja“, rekla je Husić.

Ona je rekla da su bojanke dostpne na 40 prodajnih mjesta sa kojih, kako navodi, stalno dobijaju povratne informacije.

„Kroz Instagram i Facebook stranicu bojanki imamo komunikaciju sa najmlađima, ali sa starijima koji nam šalju ne samo obojene strane, već komentare, zanimljive priče“, kazala je Husić.

Prema njenim riječima, sam rad na bojankama je zahtjevan.

„Podrazumijeva puno istraživačkog rada, uključivanje različitih ljudi koji daju svoj doprinos. Zaista se trudimo da materijale koje pripremamo budu edukativni, ali i zabavni“, ističe Husić.

Posebno je, kako je navela, veliki izazov za Zombijanu koja sve ono što mi imamo u glavi, treba da pretoči u crtež.

Husić kaže da smišljaju i kratke priče koje su uvod u nek veće priče koje bi najmalđi mogli da čuju od odraslih, da istraže.

„Za nas starije bojanke su podsjetnik za sve ono što Crna Gora jeste i zašto bi trebalo da je bolje čuvamo i pazimo“, rekla je Husić.

Iza projekta crnogorskih bojanki stoji tim žena preduzetnica okupljenih oko Communication Studia Cassiopela, a sve bliže informacije se mogu naći na www.crnogorskabojanka.me

Korona odnijela još deset života, 531 novoinficiran, H.Novi 18, Kotor 17, Tivat 13

1
coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 18.09.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3 968 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 531 novopozitivnih[1] slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 196
Pljevlja 68
Nikšić 49
Budva 26
Bar 26
Bijelo Polje 22
Ulcinj 20
Herceg Novi 18
Kotor 17
Berane 17
Cetinje 15
Tivat 13
Tuzi 11
Danilovgrad 10
Rožaje 7
Kolašin 6
Plav 5
Andrijevica 3
Mojkovac 1
Gusinje 1
Ukupno 531

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 18.09.2021. godine je iznosio 13,38%.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno deset smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (6), Cetinje (1), Budva (1), Bar (1) i Ulcinj (1). Među preminulima najmlađi je imao 51 a najstariji 83 godine starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1849.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 469 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8 051.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 126 259.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 2880
Nikšić 875
Pljevlja 624
Bar 518
Budva 389
Berane 365
Bijelo Polje 341
Ulcinj 270
Herceg Novi 269
Kotor 268
Danilovgrad 264
Rožaje 213
Cetinje 154
Tuzi 153
Tivat 149
Kolašin 108
Andrijevica 47
Mojkovac 37
Žabljak 34
Petnjica 32
Plužine 21
Plav 17
Šavnik 13
Gusinje 10
Crna Gora 8051