Budva Grad teatra od od 7. jula do 21. avgusta

0
Budva Grad teatra od od 7. jula do 21. avgusta
foto CG News

Ovogodišnje, 36. po redu izdanje Budva Grad teatra, biće realizovano u periodu od 7. jula do 21. avgusta na dobro poznatim i prepoznatljivim lokacijama u Budvi a otvoriće ga najnovija  predstava Narodnog pozrišta iz beograda “Rat I mir” najavili su organizatori.

Moto ovogodišnjeg festivala, „Osvajanja slobode“, inspirisan je suštinskom potrebom ljudskog bića da u kontinuitetu održava i pomijera granice osvojenih sloboda.

Milena Lubarda Marojević direktorica JU Budva Grad teatar kazala je da će na večeri otvaranja festivala, reditelju predstave „Rat i mir“ Borisu Lješeviću biti svečano dodijeljena nagrada „Grad teatar“ za 2019/2020. godinu. Boris Liješević je dvadeset šesti dobitnik ovoga prestižnog priznanja.

„U planu je da ove godine prikažemo 16 različitih pozorišnih naslova. Riječ je o predstavama iz Slovenije, Hrvatske, Srbije I naravno Crne Gore. Predstave su vrlo pažljivo birane I uglavnom se radi o produkcijama koje dovode velike ansamble I koje su same po sebi veliki poduhvati” ističe Lubarda Marojević.

Jedna od tih predstava , koje će biti izvedena u avgustu, je nova koprodukcija koja će premijerno biti izvedena ove godine na festival.

“Predstava “Makbet”, produkcija “Grada teatra” Budva, Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada , Beogradskog dramskog pozorišta, ITAKA Art centra iz Inđije i Ujvideki Sinhaz (Novosadskog pozorišta), ovogodišnji je koprodukcioni projekat. Nastala je po istoimenoj tragediji, jednoj od najkraćih, ali i “najkvrvavjih” drama Vilijema Šekspira, koju istorija književnosti i pozorišta pamti i kao “škotsku predstavu”. Reditelj ove predstave je Nikita Milivojević, autor nekih od najznačajnijih pozorišnih produkcija u istoriji ovog festivala”

Marojević kaže da su se za ovu godinu potrudili da naprave presjek najznačajnijih ostvarenja u poslednjih godinu dana.

„Kao završnicu dramskog programa prikazaćemo predstavu “Tartif – komično u klasičnom”, autorski projekat reditelja Igora Vuka Torbice po motivima originalne Molijerove drame “Tartif”. Ova predstava je koprodukcijski projekat  Narodnog pozorišta Sombor i Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada”

Muzički program festivala započeće 14. jula u manastiru Svete Trojice u Stanjevićima koncertom hora koji će izvoditi djela duhovne muzike pod dirigentskom palicom Bojana Suđića. Maestra Suđića publika će imati priliku da vidi još jednom tokom trajanja festivala  i to na sceni na Zavali, gdje će nastupati sa još jednim dragim  prijateljem festivala, virtuozom na violini Stefanom Milenkovićem.

“U saradnji sa Ambasadom Kanade, biće upriličen koncert pod nazivom “Priče o ljubavi, nadanju i patnji” (Tales of Love, Hope and Despair) na kojem nastupaju Milan Milošević (klarinet), Žarko Pešić (fagot) i Zagrebački gudački kvartet. Kuriozitet ovog koncerta će biti i to što kanadski umjetnici na internacionalnoj turneji premijerno izvode kompoziciju Faršida Samandarija, kanadskog kompozitora iranskog porijekla”, kaže Marojević.

Na istoj sceni koncert će održati istaknuti crnogorski umjetnici čiji se počeci takođe vezuju uz naš festival, svjetski poznati  gitarski duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević, koji će nakon desetak godina ponovo pred budvanskom publikom predstaviti neke nove kompozicije sa nedavno objavljenog albuma.

Otvaranje likovnog programa planirano je za 13. jul. kada će u prostoru crkve Santa Marija, biti otvorena izložba “Put ka apstrakciji u crnogorskom slikarstvu druge polovine XX v. iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore”.

Miloš Marjanović kustos Narodnog muzeja Crne Gore kazao je da će ova izložba prikazati prelazak na izraz apstrakcije u crnogorskom slikarstvu.

„Na izložbi će biti prikazani radovi referentnih autora crnogorske ali i ex jugoslovenske i regionalne scene“ kaže Marjanović.

Svetlana Ivanović glavni urednik programa kazala je da će u okviru likovnog programa 7. avgusta, u istom prostoru, biti postavljena i izložba fotografija u produkciji JU “Grad teatar” pod radnim nazivom “Iz budvanskog foto-albuma Marka Anzulovića“. “Autor izložbe je Slobodan Bobo Mitrović, arhitekta, uz učešće u selekciji i uz tehničku podršku Lazara Pejovića, prof. fotografije. Fotografije privatnog albuma Marka Anzulovića, razvijene su sa originalnih staklenih negativa autora, oslikavaju građanski život Budve između dva svjetska rata XX vijeka i po prvi put će biti predstavljene javnosti. Izložba će trajati do zatvaranja festivala”, rekla je Ivanović.

Govoreći o književnom programu festivala, ivanović je istakla da će on početi 9. jula gostovanjem Igora Štiksa sa kojim će  razgovarati o njegovom romanu W”.

“Ove godine ćemo imati priliku da ugostimo i Matijasa Enara, francuskog pisca, dobitnika Gonkurove nagrade za 2015. godinu za roman “Busola”. U saradnji sa Ambasadom Kanade predstavićemo izbor iz poezije Leonarda Koena „Plamen: Poezija Pesme Beležnice Crteži“ u izdanju Geopoetike. Tokom ovogodišnjeg književnog programa biće predstavljena i poetika pjesnika Radmile Petrović, Saše Radojčića i Tatjane Ćalasan, dok ćemo tokom pregleda recentne prozne književnosti obratiti pažnju na romane i esejistiku Vladislava Bajca, Mirka Jovanovića, Slobodana Vladušića, Laure Barne, Nikole Malovića, Ilije Đurovića, Milice Vučković i Jurice Pavičića“, istakla je Ivanović.

Predsjednik savjeta je obavjestio novinare o promjeni koja je nastupila neposredno pred pres konferenciju, a ta vijest je da se scena Zavale, zbog neriješenih imovinskih odnosa, neće moći koristiti tokom ovoga festivala, kao što je planirano te da će javnost blagovremeno biti obaviještena o alternativnoj sceni.

Odbor povjerenika Opštine Tivat usvojio godišnji izvještaj gradonačelnika o radu lokalne uprave

0
Odbor povjerenika Opštine Tivat usvojio godišnji izvještaj gradonačelnika o radu lokalne uprave
Sa sjednice Odbora povjerenika

Nakon višeačasovne rasprave, Odbor povjerebnika Optine Tivat je većinom glasova, usvojio „Godišnji izvještaj radu predsjednika Opštine i organa lokalne uprave i službi Opštine Tivat za 2021” koji mu je podnio gradonačelnik Željko Komnenović. Za usvajanje izvještaja glasali su povjerenici iz Tivta Spasoje Ljesar, Goran Sindik i Milena Kovačević, dok su uzdržani bili predstavnici Vlade u tom tijelu, Marko Vukašinović (Ministarstvo ekonomskog razvoja ) i Novica Vuković (Ministarstvo finansija).

Komnenović je kazao da od kada je preuzala vlast u oktobru 2020. aktuelna gradska NP-BF-GB uprava je većinu vremena funkcionisala u režimu kriznmog menadžmenta, suočavajući se sa posljedicama pandemije korionavirusa, ogromnim dugovima koje joj je ostavila prethodna DPS-SD-HGI vlast i potrebom raciuonalizacije i smanjenja preglomazne lokalne administracije.

“U godinu ipo dana uspjeli smo da potouno konsolidujemo gradske finansije i iz minuusa od 4 miliona eura dođemo do plusa od preko 5,7 miliona eura koliko sada imamo na računu, da vratimo sve dugove, na bolje resetujemo odnose sa strateškjim stranim investitorima prisutnim u Tivtu, racionalizujemo lokalnu upravu, pokrenemo investicije u lokalnu infrastrukturu i krenemo u borbu protiv visoke korupcije na lokalnom nivou koja je karakterisala rad bivše vlasti i zbog čega smo podnijeli brojne krivične prijave protiv bivših visokih lokalnih funkcionera po kojima tušilaštvo trenutno vodi sedam izviđajnih postupaka. Nadamo se da će sa kadrovskim promjenama u Tužilačkom savjetu, SDT i VDT postupci po tim prijavama konačno se pokrenuti sa mrtve tačke”- kazao je Komnenović koji je odgovarao na brojna pitanja članova Odbora povjerenika o pojedinim aspektima rada lokalne uprave. Gradonačelnik i njegovi saradnici najavili su za vikend preseljenje Službe zaštite Tivta na novu privremneu lokaciju u prostoru bivšeg vojnog objekta Opatovo, te namjerun da se novi Vatrogasni dom umjesto u Gradiošniciu gdje ga je zamislila bivša lokalna vlast, gradi na mnogo logičnijem mjestu – na lokaciji aktuelne barake Odjeljenja bezbjednosti Tivat i to u partnerstvu sa MUP-om kako bi Tivat na tom mjestu konačno uz Vatrogasi dom, dobio i primjereni objekat Policijske stanice. Uskoro kreće i obnova Šoping centra na Seljanovu gdje će se napraviti i opremiti Omladinski centar i prostorije za NVO sektor, na jesen treba da krene gradnja objekta nove osnovne škole u Krtolima vrijednog 3,8 miuliona eura, a Opština je spremna da obezbnjedi lokaciju i oslobodi obaveze plaćanja komunalija partnera sa kojim bi gradila stanove za rješavanje pitanja krova nad glavom ukupno 37 romsko-egipćanskih porodica koje sada žive u lošim uslovima u neformalnom naselju “7.jul”. Povjerenici su pitali za odnos i saradnju Optšine sa džavnim organima i službama na što je Komnenović odgovorio da je saradnja sa bivšom Vladom premijera Zdravka Krivokapića bila dobra “ali je mogla biti i mnogio bolja u nekim oblastima, potovo u zaštiti priostora” te da je bilo i da još uvijek ima problema u radu nekih državnih službi u Tivtu poput Katastra i Odjeljenja za javnu upravu MUP-a koji ne mogu kvalitetno odgovoriti naraslim potrebama grada i privrede.

“Nema realnog opravdanja za ovako loš rad i rezultate Katastra u Tivtu i tu treba tražiti i personalnu odgovornostr rukovodilaca tog Odjeljenja ali i u cijeloj Upravi za katastar i državnu imovinu. Za ono što su problemi u radu i loši rezultati mora postojati i jasno atribuirana personmalna odgovornost. Nikada kod nas u Crnoj Gori odgovornost nije personalizovana kao što je to slučaj svugdje u svijetu, nego se uvijek ide u nekakva opravdanja ovim ili onim razlozima”- kazao je povjerenik Goran Sidnik koji je za rad lokalne uprave u protekloj godini istakao da je “ova adminsitracija pokazala kvalitativno jako veliki pomak  u odnosu na onio što je bilo ranije”.

Dvojica povjerenika iz Podgorice – predstavnici Vlade Marko Vukašević i Novica Vuković su kritikovali izvještaj gradonačelnika ocjenjujući da je “metodologija izrade izvještaja  problematična i on je strukturalno mogao da bude bolji”. Vukašević je zamjerio na obimnosti izvještaja koji na skoro 160 strana detaljno prikazuje rad svih opštinskih organa i službi. Predstavnici Vlade u Odboru povjerenika pokazali su pritiom potpuno nepoznavanje načina rada i izvještavanja o radu lokalne uprave, jer su ovakvi detaljni Godišnji izvještaji koji dolaze na dnevni red lokalnihn parlamenata uobičajena i poželjna pojava. Iako je zamjerio na obimnosti izvještaja i konstatovao da on ”pokazuje i stvari koje nisu bitne”, Vukašević je predbacio Komnenoviću što u tom dokumentu ovaj nije pomenuo svoje lanjske sastanke sa bivšim ministrima finansija i ekononmskog razvoja Milojkom Spajićem i Jakoviom Milatovićem kao i što se u izvještaju “koriste nazivi državnih institucija koje već duže pod tim imenima ne postoje”. Njega i kolegu iz Ministarstva inansija Novicu Vukovića posebno je privukao dio izvještaja o radu Službe interne revizije Opštine Tivat, pa su predstavnici Vlade u Odboru povjerenika tražili  niz objašnjenja na što im je odgovorila rukovoditeljka te službe Jela Mrdak, ali i gradonačenik Komnenović koji je poručio da su krivične prijeve koje je protiv bivših lokalnih funkcionera zbog sumje za visoku korupciju i zloupotrebe javnih resursa aktuelna lokalna vlast podnijela, u velikoj mjeri rezultat rada Službe interne revizije.

“Međutim, zaludu mi podnosimo te prijave kada tužilaštvo i pravosuđe po njima ne postupaju. Možemo uraditi hiljadu revizija i ja podnijeti na desetine prijava, ali ako na to nemamo rekacije nadležnih državnih organa, onda nećemo imati ni konačan rezultat”- poručio je on, na što je Vukašević odgovorio da traži da u izvještaju bude konkretno navedeno što se postiglo po svakoj od tridesetak preporuka koje je interna revizija donijela u prošle godine sprovedenim postupcima revizije.

“Nama je to mnogo bitnije nego ovo da li se postupalo po krivičnim prijavama ili nije. To je prateće…..”- poručio je Vukašević u čemu ga je podržao i Vuković koji je tražio detaljan izvještaj o svim preporukama revizije, njihovoj ispunjenosti i procjeni finansijskih efekata od tih preporuka. Komnenović im je na to odgovorio da je Služba revizije lani radila kvalitetno i da je to što je “forma izvještaja možda manjkava ne znači da nešto nije urađeno kako treba”.

“Ja više vodim računa o konačlnom rezultatu kojeg ovdje imamo, nego o formi.”- zaključio je gradonačelnik koji je sa predstavnicima Vlade u Odboru povjerenika bio i na “različitim talasnim dužinama” oko predloga odluke o davanju na korišćenje sportskih terena u Velikom gradskom  parkufudbalskom lubu “Arsenal”. Vuković i Vukašević insistirali su da odluka navodnodno nije adekvatno pripremljena jer po njima, mora postojati formalno mišljenje Ministarstva finasija može li Opština Tivat sopstvenu imovinu davati na korišćenje klubu čiji je ona isključivi vlasnik, a po njima, o tome treba da se izjasni i Agencija za zaštitu konkurencije “jer su i drugi klubovi mošda zaintetresovani da koriste te terene”.

“To je nenovčana pomniočl FK “Arsenal” koji je već korisnik značajnih javnih sredstavaiz budžeta Opštine. To je nepookretnost u vlasništvu države Crne Gore a Opština Tivat ima pravo raspolaganja. To što neko sada možda bespravno koristi jedan od tih terena, ne može biti opravdanje za ovakvu odluku”- poručio je on na što mu je Komnenović uzvratio da “ovo nije komercijalna, več priča o javnom interesu jer 230 djece iz Arsenala nema gdje da trenira” i da je u ovoj odluci “sve fomalno-pravno i jasno i čisto”. Odluka ipak nije prošla jer je svih pet povjerenika bilo uzdržano pri glasanju.

Čađenović se sastao sa predsjednicima primorskih opština, uredno snabdijevanje električnom energijom tokom sezone

0
Čađenović se sastao sa predsjednicima primorskih opština, uredno snabdijevanje električnom energijom tokom sezone
Sa satanka foto CEDIS

Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Čađenović sastao se danas sa predsjednicima opština Herceg Novi Stevanom Katićem, Kotora Vladimirom Jokićem, Tivta Željkom Komnenovićem, Budve Markom Carevićem i  predstavnicima loklne samouprave opština Bara i Ulcinja.

Na sastanku je ocijenjeno da je saradnja između lokalnih samouprava i CEDIS-a dobra, te da će se u narednom periodu intenzivirati kako bi se riješila preostala otvorena pitanja vezana za elektrosnabdijevanje korsnika. Podrška lokalnih samouprava u vidu olakšica i ubrzanih administrativnih procedura je od posebnog značaja za realizaciju investicionih projekata CEDIS-a kojima se rješavaju pitanja kvaliteta isporuke električne energije. CEDIS će i u narednom periodu nastaviti sa projektom Revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže u primorskim opštinama, ali i izgranjom distributivne mreže i objekata.

Na sastanku je takođe razgovarano o urednom snabdijevanju električnom energijom primorskih opština tokom sezone i ocijenjeno je da će saradnja biti unaprijeđena uspostavljanjem kontakt osoba.

Sastansku su prisustvovali i Vladimir Ivanović, rukovodilac Operativne direkcije CEDIS-a i Krsto Biskupović, šef Službe za razvoj, planove, studije i izvještavanje u Direkciji za razvoj, pristup mreži i ICT CEDIS-a.

Korona presjek: Jedna osoba preminula, 49 novih slučajeva

0
Korona presjek: Jedna osoba preminula, 49 novih slučajeva
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba iz Pljevalja koja je imala 81 godinu. Registrovano je 49 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Prijavljen je oporavak još 56 osoba, a trenutno aktivnih slučajeva 462.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 08.06.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 789 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 49 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 22
Kotor 5
Herceg Novi 4
Rožaje 4
Nikšić 3
Tivat 3
Bar 2
Berane 2
Budva 1
Cetinje 1
Danilovgrad 1
Mojkovac 1
UKUPNO 49

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 08.06.2022. godine iznosio je 6,21 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2721.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 237 737.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 172
Kotor 45
Budva 39
Bar 36
Nikšić 36
Tivat 30
Cetinje 27
Herceg Novi 26
Bijelo Polje 12
Pljevlja 9
Berane 8
Danilovgrad 8
Rožaje 6
Ulcinj 4
Mojkovac 2
Petnjica 1
Tuzi 1
Andrijevica 0
Gusinje 0
Kolašin 0
Plav 0
Plužine 0
Šavnik 0
Žabljak 0
Crna Gora 462

Tivat – susret ljubitelja oldtajmera “Volkswagen” od 10. do 12. juna

0
Tivat – susret ljubitelja oldtajmera “Volkswagen” od 10. do 12. juna
Folksvagen revija u Tivtu

Dvanaesti međunarodni susret vlasnika oldtajmer automobila marke „Volkswagen“ održaće se narednog vikenda, od 10. do 12. juna u Tivtu – saopštili su organizatori ove izuzetno popularne manifestacije iz “Volkswagen Classic Club-a Montenegro“ iz Tivta.

Fešta ljubitelja starih automobila čuvenog njemačkog proizvođača svake godine u Tivat privuče na stotine entuzijasta sa njihovim starim „bubama“, „bulijima“ „kubelwagenima“ i ostalim VW oldajmerima.

Nakon dvije godine pauze zbog pandemije korona virusa organizatori VW Classic Club Montenegro očekuju dobru posjetu kako učesnika revije tako i zaljubljenika u popularne “bube”.

Bube u Tivtu – arhiv – foto S.L.

VW Classic Club Montenegro

Petak 10.06.2022.
15h – 00h Dolazak gostiju, smještaj

Subota 11.06.2022.

11:00h – Revijalna vožnja i izložba na gradskoj rivi Pine,
13:00h – Revijalna vožnja i izložba na šetalištu Seljanovo (od restorana BigBen prema Donjoj Lastvi)

 

U Ljubljani otkazana izložba zbog “očitih krivotvorina” Picassa, Cezannea

0
U Ljubljani otkazana izložba zbog “očitih krivotvorina” Picassa, Cezannea
Galeruja – Foto: Ilustracija / Shutterstock

Otvaranje izložbe umjetničkih djela iz privatne kolekcije u ljubljanskom Narodnom muzeju otkazano je u zadnji trenutak kako bi se izbjegao skandal budući da su, prema tvrdnjama iskusnih stručnjaka, slike pripisane velikim majstorima “očiti falsifikati”, prenose slovenski mediji.

Muzej je najavio da će na izložbi biti izloženo 16 umjetničkih radova iz privatne zbirke obitelji Boljkovac, a riječ je o djelima priznatih slikara 19. i 20 stoljeća, među kojima se spominju Pablo Picasso, Henri Matise, Joan Miro i drugi. Međutim, istaknuti slovenski povjesničari umjetnosti i kritičari navode da je riječ o “očitim krivotvorinama”, pa je otvaranje izložbe otkazano, prenijeli su slovenski mediji.

Ekspert s područja likovne umjetnosti Aleksander Bassin kazao je da su krivo atribuirane slike velikih majstora slikarstva falsifikati na prvi pogled i da bi to trebalo biti jasno i onima koji su upućeniji u slikarstvo, a ne samo stručnjacima.

Sasvim je moguće da se i u Sloveniji nađe poneka grafika vrhunskih evropskih i svjetskih slikara, ali ne i njihove originalne slike, a da je riječ o originalima vrijedile bi milijarde eura, kažu kritičari i mediji, kritizirajući vodstvo muzeja.

Među slikama koje su trebale biti predstavljene su i navodni radovi Pabla Picassa, Edgara Degasa, Henrija Matissea, Henri de Touluse-Lautreca, Joana Miroa, Josepha Williama, Edvarda Muncha, Kazimira Maleviča, Marca Chagalla i drugih.

Čini se da je najodgovorniji direktor muzeja Pavle Car od kojega se sada traži ostavka zbog propusta koji je mogao izazvati kulturni skandal širih razmjera.

Mediji navode da je Car diplomirao računarstvo, a ima doktorat iz povijesti, kao kolekcionar sakuplja uniforme i odlikovanja te da nema potrebna znanja za vođenje muzejske ustanove koja ove godine slavi 200 godina postojanja. Car je na mjesto ravnatelja muzeja imenovan u vrijeme vlade Janeza Janše, a nova vlada Roberta Goloba najavila je provjeru i reviziju svih zapošljavanja i napredovanja u rangu javnih službenika i zaposlenih u državnoj upravi u protekle dvije godine te bi nakon analize trebala odlučiti je li u tom procesu bilo sve u redu.

Nova vlada odgovara da je sve po zakonu i ustavu i da su podaci o javnim službenicima koje su zatražili s podacima o njihovu zapošljavanju, napredovanju i plaćama javni, a revizija da će obuhvatiti sve zaposlene od početka 2020. godine, dakle i one koje je dijelom angažirala vlada koja je prethodila Janašinoj, a vodio ju je premijer Marjan Šarec.

Iz Janšine stranke već su prije poručili da nova vlast tako najavljuje “kadrovski tsunami”, odnosno političku čistku.

Direktor Narodnog muzeja Pavle Car kazao je u srijedu u izjavi za medije da mu je “iskreno žao” zbog nastale situacije te da je otvaranje izložbe odgođeno na neodređeno vrijeme.

Kotoraninu zatvor u trajanju od 50 dana zbog nasilja u porodici

0
Kotoraninu zatvor u trajanju od 50 dana zbog nasilja u porodici
Kotor hapšenje – privodjenje – foto Boka News

Sutkinja suda za prekrsaje u Budvi – odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić je dana 08.06.2022. godine  u hitnom postupku okrivljenom M.D. iz Kotora (1981) izrekla kaznu zatvora u trajanju od 50 dana.

Okrivljeni je osuđen jer je dana 07.06.2022. godine u večernjim satima na području opstine Kotor putem elektronskih komunikacionih mreza grubo vrijeđao bivsu suprugu M.K. i drskim ponasanjem ugrožavao njen porodični mir.

Uz kaznu zatvora su mu izrečene zaštitne mjere: zabrana približavanja i zabrana uznemiravanja i uhodjenja žrtve nasilja u trajanju od jedne godine. Okrivljeni je višestruki specijalni povratnik i upućen je na izdržavanje zatvorske kazne prije pravosnažnosti odluke. Za ukazati je da je u konkretnom slučaju izrečena kazna koja je na granici maksimuma od 60 dana zatvora koja se može izreći u prekršajnom postupku.

Sankcije poništavaju 15 godina ekonomskog napretka u Rusiji

0
Sankcije poništavaju 15 godina ekonomskog napretka u Rusiji
Moskva -foto Wikipedija

Sankcije uvedene Moskvi zbog invazije na Ukrajinu potiru petnaestak godina ekonomskog napretka u Rusiji i 30 godina integracije sa Zapadom, navodi se u izvještaju Instituta za međunarodne finansije (IIF) objavljenom u srijedu.

No utjecaj tih mjera teško je predvidjeti jer ovise o mogućim novim sankcijama s jedne strane i o mogućem odgovoru Rusije, prije svega u energetskom sektoru, s druge, prenosi Hina.

Rat bi za ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao biti skup, ali sankcije ne djeluju “kao da stisneš prekidač”, rekla je ekonomistica u IIF-u Elina Ribakova na konferenciji za novinare.

IIF u svom zadnjem izvještaju predviđa da će ruska ekonomija pasti 15 posto ove godine i još tri posto u 2023.

Finansijske sankcije – prije svega smanjena sposobnost Moskve da vraća vanjskih dug – rast cijena i odlazak stranih kompanija iz zemlje usporavaju inostranu potražnju i tako “pogoršavaju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ekonomske izglede”.

Teže posljedice

Autori izvještaja ističu da će se “teže posljedice još osjetiti”.

Elina Ribakova je rekla da su sankcije uzdrmale globalne lance vrijednosti. U tome vidi “raspad 30 godina ulaganja i povezanosti s Evropom”.

Izvršni dopredsjednik IIF-a Clay Lowery misli da ocjena uspjeha sankcija uvedenih Rusiji ovisi o tome što vlade žele postići.

“Ako se želi naškoditi ekonomiji (…), sankcije će sigurno imati učinka” i on će se povećavati, rekao je novinarima.

No dosad se pokazalo da sankcije nisu bile djelotvorne kada je riječ o promjeni politike, dodao je.

Sveti Stefan i dalje zatvoren – Plaže neuređene, Morsko dobro najavljuje raskid ugovora

0
Sveti Stefan i dalje zatvoren – Plaže neuređene, Morsko dobro najavljuje raskid ugovora
veti Stefan foto M.Marušić

Hoteli Sveti Stefan i Miločer ni ove sezone nijesu otvoreni. Na hotelske plaže mogu svi koji namjeravaju, ali su neuređene i bez mobilijara. Razlog je sudski postupak koji zakupac, komapnija Adriatic properties, protiv države vodi pred međunarodnim sudom u Londonu. Dok iz Vlade poručuju da pregovaraju sa zakupcem, iz Morskog dobra kažu da će čekati još deset dana, a onda će raskinuti ugovor o zakupu plaža.

Brojni posjetioci Svetog Stefana u nevjerici su da ih na vratima hotela čeka katanac, a kako stvari stoje ova vrata neće biti otvorena ni ove sezone.

Iz Vlade nastoje, kažu, da hotel uskoro otvori vrata.

– Nastavićemo s realizacijom aktivnosti koje bi nam omogućile brzo otvaranje hotela, od kojih je svakako najbrži mehanizam direktnih pregovora s kompanijom Adriatic Properties o postizanju održivog dogovora za nastavak saradnje – ističu u saopštenju Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

Hotel Sveti Stefan je zatvoren od prošle godine, nakon što je građanima prvi put bilo dozvoljeno kupanje na hotelskim plažama. Zakupac je insistirao da one budu rezervisane samo za goste. Sada je spor između Crne Gore i Adrijatik Propertisa pred sudom u Londonu.

Turizmolog Miško Rađenović kaže da je zatvoren Svetac nemjerljiva šteta za crnogorski turizam.

– Sveti Stefan nije hotel koji može za dva dana da se otvori ili zatvori, veliki je uticaj vremenskih prilika i neprilika. Obavezno pod hitno se mora riješiti situacija ali se ne može riješiti ćutanjem – kaže Rađenović.

Elitne plaže poput Kraljičine, Kraljeve i Svetog Stefana danas su neuređene, bez mobilijara i otvorene za sve posjetioce. Iz Morskog dobra zato nemaju više strpljenja za kompaniju Adriatik Propertis.

– Ukoliko ne dođe do dogovora narednih 10 dana zahtijevaćemo od resornog ministarstva dozvolu da raskinemo ugovor o zakupu u zoni morskog dobra. Ta kupališta ni dan danas nijesu uređena i treba zahtijevati da tim kupalištima u sezoni 2022. upravljamo mi – kazao je Mladen Mikijelj direktor Morskog dobra.

Iz Adriatic propertisa su kratko odgovorili da zbog povjerljivosti sudskog postupka koji se vodi u Londonu ne smiju davati nikakve komentare.

Kako god, mora se što prije reagovati, smatra Rađenović.

– Država mora da odluči da li će to biti ovaj ili drugi menadžment, Sveti Stefan mora da se otvori – kategoričan je Rađenović.

U protivnom, slika zatvorenog sveca biće uspomena sa ljetovanja koju će mnogi ponijeti iz Crne Gore.

Blago na dnu mora: Novi snimci olupine San Hozea

0
Blago na dnu mora: Novi snimci olupine San Hozea
olupina – ilustracija

Na potonulom brodu San Hoze navodno se nalazi 200 tona zlata, srebra i dragog kamenja. Sada su objavljene nove fotografije blaga sa dna mora ispred obale Kolumbije.

Otkriće galije San Hoze potonule prije 300 godina izazvalo je oduševljenje lovaca na blago širom svijeta. Prema procjenama stručnjaka, na brodu koji je potonuo ispred obale kolumbijske luke Kartagena moglo bi da se nalazi najmanje 200 tona zlata, srebra i smaragda. Vrijednost tereta: nekoliko milijardi dolara!

Kada je 2015. godine otkrivena olupina, tadašnji kolumbijski predsjednik Huan Manuel Santos to otkriće je predstavio kao “najvrijednije blago koje je pronađeno u ljudskoj istoriji”.

Zlato, kovanice i topovi

Nakon najnovije komplikovane ronilačke ekspedicije na dubini od 950 metara, kolumbijska vojska je objavila nove fotografije legendarne galije i njenog blaga. Na njima se vide topovi od livenog gvožđa, porculansko posuđe, glinene posude, tegle, ali očigledno i zlatnici. Osim toga, vidi se i dio pramca pokriven algama i školjkama, kao i ostaci trupa broda.

To su najprecizniji snimci tog jedrenjaka ikada napravljeni, rekao je aktuelni kolumbijski predsjednik Ivan Duke.

Otkrivena još jedna olupina

Timovi ronilaca ronili su u četiri misije sa apsolutnom haj-tek opremom, pa tako i sa robotom na daljinsko upravljanje. Oni su utvrdili da je olupina još uvijek nedirnuta.

Osim spektakularnih fotografija poznatog potonulog broda, ronilačka ekspedicija otkrila je i nešto drugo. Nekoliko stotina metara dalje ronioci su pronašli drugu brodsku olupinu: španski jedrenjak iz doba kolonijalizma i jedan škuner iz postkolonijalnog perioda. Sada se planira istraživanje na još 13 mjesta na kojima se možda nalaze olupine drugih brodova.

Nacionalno blago

Brod San Hoze plovio je 1708. iz španskih kolonija u Južnoj Americi prema dvoru kralja Filipa V. ali nikada nije stigao na cilj. U noći 7. juna 1708. u Karipskom moru ga je potopila britanska flota. Od 600 članova posade, preživjela je samo nekolicina. Kolumbija planira vađenje olupine i njeno izlaganje u muzeju u Kartageni. Troškovi bi iznosili oko 61 milion eura. Kolumbija već sada tu olupinu i njen dragocjeni teret naziva “nacionalnim umjetničkim blagom”.

Kome pripada to blago?

Ali, otkada su 2015. otkriveni ostaci broda, traje svađa oko toga kome pripadaju i on i blago koje se nalazi na njemu. Jer, Kolumbija nije jedina zemlja koja svojata San Hoze i njegov teret. I Španija smatra da je to njeno državno vlasništvo, ali i domorodački narod Kara Kara iz Bolivije – sa argumentom da su njihovi preci bili ti koji su u doba kolonijalizma kao prisilni radnici morali da rade u rudnicima srebra.