Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 11.07.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 925 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 10 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
o opštinama: Podgorica 5, Budva 2, Kotor 1, Herceg Novi 1, Pljevlja 1.
Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 11.07.2021. godine je iznosio 1,08 %.
Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 11.07.2021. godine je iznosila 45,71.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opštine Rožaje, starosti 78 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1 621.
Do 15 časova prijavljen je oporavak kod 13 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 317.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.488.
Po opštinama: Podgorica 122, Budva 45, Herceg Novi 21, Nikšić 19, Bar 18, Kotor 17, Pljevlja 16, Tivat 14, Bijelo Polje 12, Cetinje 11, Andrijevica 4, Berane 4, Šavnik 3, Tuzi 3, Žabljak 3, Petnjica 2, Danilovgrad 1, Kolašin 1, Plav 1.
Kompanija Imlek nastavlja svoju društveno odgovornu akciju, pa je pored brojnih gradova u Srbiji sada i Kotor bogatiji za dva samouslužna servisa za bicikle. Kotorani će od sada moći da na dvije lokacije u svojoj opštini provjere ispravnost bicikla, otklone eventualne kvarove i napumpaju gume i to na samom ulasku u Stari grad, ispred zidina grada i na rekreacionom dijelu u mjestu Prčanj, kod mjesne zajednice.
Kao i do sada, akcija koju sprovodi brend Balans+, a koja je u skladu sa vrijednostima koje isti njeguje, za cilj ima podsticaj stanovnika primorja na bavljenje fizičkom aktivnošću, praćenu izbalansiranom i raznovrsnom ishranom.
Pumpa Prcanj
„Grad Kotor, kao jedan od najznačajnijih i najprepoznatljivijih gradova na primorju ima veliki potencijal za razvoj biciklizma i ekoloških vidova prevoza. Veliko nam je zadovoljstvo što ovu društveno odgovornu aktivnost nastavljamo baš u Crnoj Gori, sa tendencijom da uključimo brojne druge gradove iz zemalja u kojima Imlek posluje, a sa ciljem da građane motivišemo da se u što većoj meri bave fizičkom aktivnošću kao i da koriste alternativna i ekološka prevozna sredstva poput bicikala. Nadamo se da ćemo na ovaj način dodatno motivisati Kotorane i sve one koji uživaju u vožnji bicikla uz more da se bave fizičkom aktivnošću i vode zdrav život“, izjavila je Marija Malović, regionalni menadžer komunikacija i korporativnih poslova Imleka.
„Zahvaljujemo se kompaniji Imlek na donaciji, jer su građani Kotora u sve većoj mjeri okrenuti biciklizmu, te im samouslužni servis za bicikle predstavlja veliku pomoć u ovoj vrsti rekreacije. Opština će i ubuduće težiti da promoviše zdrave stilove života i da podigne svijest građana o važnosti istih“ – kazala je sekretarka Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje u Opštini Kotor, Jelena Franović.
Od 5. do 11. jula sudije Suda za prekršaje u Budvi su zaprimile čak 81 prekršajni predmet u hitnom postupku.
“Pored ionako velikog broja redovnih predmeta u radu, broj hitnih predmeta u kojima su učesnici u postupku lica lišena slobode, ili strani državljani je u konstantnom porastu sa tendencijom daljeg porasta.
Uz izazove koji su uzrokovani obustavom rada advokata, te još uvijek neregulisanim načinom isplate naknade zarade po osnovu dežurstva i pripravnosti za sudije i službenike, dodatno je otežano funkcionisanje suda. Sud za prekršaje u Budvi će i dalje nastaviti da obavještava javnost o radu i funkcionisanju suda”, kazao je portparol suda Marko Đukanović.
U Budvi trenutno boravi oko 33 hiljade gostiju, što je deset hiljada više nego prethodne sedmice, saopštili su iz budvanske Turističke organizacije (TO) i dodali da su gosti pretežno iz regiona, ali i Ukrajine i Kazahstana, dok ih je iz Evrope mali broj.
Direktorica TO Budva, Maja Liješević, kazala je da u privatnom smještaju obravi oko 19 hiljada turista, dok je u hotelima nešto više od 13 hiljada, piše Pobjeda.
“U 103 otvorena hotela, od ukupno 134, najbrojniji gosti su iz Srbije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine i Izraela, dok su prisutni i oni iz Kazahstana, Francuske, Rusije, Poljske, Turske, Njemačke, Grčke, Italije, Albanije, Makedonije i Crne Gore. U privatnom smještaju najviše je gostiju sa tržišta Srbije, Rusije, Ukrajine i Bosne i Hercegovine”, rekla je Liješević.
Kada se posjeta uporedi sa rekordnom 2019. godinom, u hotelskom smještaju je ostvareno 97 odsto rezultata, dok taj procenat u privatnom smještaju iznosi 59 odsto.
“Ukupan broj gostiju je trenutno oko 70 odsto u odnosu na 2019. godinu”, tvrdi Liješević.
U TO očekuju pojačan promet u narednim danima, a povoljna epidemiološka situacija predstavlja ključni faktor. Liješević je dodala da su cijene usluga i smještaja niže nego prije korone, a tu su i akcije za porodice.
“Može se slobodno reći da je ljetovanje na Budvanskoj rivijeri nikad pristupačnije”, kazala je Liješević.
Ona je saopštila da produžetak sezone zavisi od više faktora, prije svega od povoljne epidemiološke situacije u Crnoj Gori i okruženju.
Suvlasnik Hotelske grupe Montenegro stars, Žarko Radulović, rekao je da su hoteli te grupacije puni od početka sezone, ali da se broj gostiju ne može porediti sa prihodima.
“Sezona je dobra, predsezone nije ni bilo, a za postsezonu ćemo da vidimo. S obzirom da nema Rusa i Bjelorusa dobro prolazimo. Bolje je nego što sam očekivao i vjerovao da će proći i to me raduje. Zadovoljan sam što nijesam bio u pravu. Dobro je da možemo da budemo zadovoljni sa regionom, Kazahstanom, Moldavijom, Ukrajinom i da nadomjestimo Ruse i Bjeloruse, a to je nova činjenica”, kazao je Radulović.
On je naveo da je dobar period krenuo još u maju.
“Hoteli su se većinom otvorili polovinom juna, a to je gro ponude, što ćemo imati kao zaradu na kraju. Ostalo je još mjesec i po i biće sve jasno da li će se potvrditi ili demantovati neke izjave”, saopštio je Radulović.
Žarko Radulović
On smatra da je dobro što će privatni smještaj nešto da zaradi ove godine, kao i restorani, taksi udruženja i ostali, ali da je to daleko od projektovanog.
“Prihodi i broj gostiju se ne mogu porediti. Fantazija je da će turistički prihodi biti 65 odsto iz 2019. godine”, kazao je Radulović što je po njegovim riječima neostvarivo.
On je rekao da sa 90 dana sezone i postojećim cijenama, nema matematike prema kojoj bi rezultat mogao biti 65 odsto.
“Mi smo se decenijama borili da produžimo sezonu i došlli smo na 210 dana na nivou godine. Onog trentuku kada je Montenegro Airlines prestao da leti, sveli smo sezonu na 95 do 100 dana. Taj višak vrijednosti nam je stvarala ta kompanija, jer su letjeli kad niko nije htio i na destinacije koje nama odgovaraju”, naveo je Radulović.
On je saopštio da su hoteli Splendid i Motenegro trenutno puni i da je zadovoljan poslovanjem, ali da to nije reper za ostale hotele. U Splendidu su trenutno gosti iz 30 zemalja, prije svega iz Srbije, Ukrajine i Kazahstana.
“Na Jadranu smo među najboljima sa rezultatima. Popunjenost Splendida i Montenegra je 100 odsto od maja, juna i trajaće do septembra”, tvrdi Radulović.
On je dodao da u narednom periodu očekuje “eksploziju” gostiju iz Srbije.
Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore u saopštenju za javnost ocijenilo je da je projekat MIDAS 2 bio posljednja nada ribara da dolaze bolji dani za njih, te da projekat zapravo znači pokretanje, modernizaciju i osnaživanje posrnule crnogorske ribarske flote, ali, da je zapravo riječ o potpunom fijasku.
Predsjednik udruženja Marko Kise kaže da je ovakav projekat “poraz ribara, a izraz neznanja i nemoći države da potpomogne ribarski sektor”.
– Smatramo da ovaj dokument nije radila administracija Aleksandra Stijovića, ministra, već da je to kukavičje jaje bivšeg ministra MilutinaSimovića, zbog čega od Stijovića zahtijevamo da u roku od pet dana organizuje sastanak sa udruženjem i zaposlenima u Direkciji za ribarstvo – poručio je Kise.
On naglašava da je sa stanjem ribarske flote i ribarskog sektora u cjelini, još prije par godiona upoznao kako predstavnike Svjetske banke, tako i Direkcije za ribarstvo, ali da sada, kada je projekat nova Vlada predstavila na isti način, jasno vidi da je posao bio zaludan.
– Tada sam ih upoznao da imamo par stotina registrovanih ribara i da se od ovog broja njih oko 70 bavi komercijalnim izlovom, i to 17 kočara, oko 13 manjih i većih plivarica i nekih 40 ribara koji se izlovom bave uz pomoć mrežica i parangala, te da se ostali bave rekreativno ovom djelatnošću.
Upozorio sam da MIDAS 2 mora da osnaži, pokrene i razvije komercijalni lov ribe, odnosno ribare koji žive isključivo od ribanja. Predložio sam sa kolegama da se dozvoli kupovina drvenih brodova do 20 godina starosti, a metalnih i plastičnih do 10 godina starosti, jer su to praktično još uvijek novi brodovi, a jeftiniji su.
Par godiona kasnije, dakle u Herceg Novom 9. jula 2021. saznajemo gorku istinu da moramo da kupimo isključivo nove brodove i da ukupnu cijenu koštanja moraju da plate ribari, te da će po registraciji broda doći komisija ustanoviti da li ribar ispunjava uslove za odobravanje realizacije, a nakon realizacije da mu se isplaćuje 80 odsto povraćaja – konstatuje Kise.
On kaže da je ovdje riječ “očito o onima koji brod žele, a ne onima kojima je brod potreba”. Kise kaže da na osnovu svega zaključuje da državu ne zanima komercijalni izlov ribe, niti fabrike ribe, niti ribarstvo generalno.
– MIDAS 2 unosi razdor u ribarenje. Rok za predaju zahtjeva od 15. jula do 15. septembra je problematičan jer je vrijeme godišnjih odmora, pa je nemoguće pribaviti potrebnu dokumentaciju, posebno u državama u okruženju – zaključuje Kise.
Ko od ribara može sebi da priušti brod od 200.000 eura?
– Ako ribar poželi da uđe u MIDAS 2, za investiciju od oko 200.000 eura, mora da obezbijedi novac u punom iznosu. Ako nema gotovinu, mora podići kredit i mora da obezbijedi fiduciju banci za vraćanje kredita u vrijednosti 400.000 eura i da posjeduje izvanredne bilanse firme.
Pitamo se, ko od ribara može sebi da prušti brod od 200.000 eura? Tvrdimo, niko – isključiv je Marko Kise.
On smatra da uslove MIDAS 2 projekta, mogu ispuniit samo oni koji se bave nekomercijalnim izlovom, pomorci ili razna preduzeća, jer novca, za razliku od ribara, imaju.
Dom kulture u Risnu sinoć je prekriven “mesh” platnima sa fotografijama Ranka Maraša.
Ideja je potekla od radne grupe potpredsjednika Opštine Kotor Siniše Kovačevića, a prema njegovim riječima ideju je do kraja realizovala Stanislavka Beba Bogdanović, načelnica Službe zajedničkih poslova.
Kako je za Radio Kotor kazala sekretarka Mjesne zajednice Risan Andrijana Petričević, projekat je finansirala Opština Kotor.
“U susret turističkoj sezoni, a sa ciljem da se prikrije ružna slika doma kulture, postavljena su dva velika platna sa motivima Risna. Na ovaj način će se dok ne dođe do rekonstrukcije ove građevine, Risan svim posjetiocima prikazati u ljepšem svijetlu“, dodala je Petričević.
Risan foto Boka News
Podsjetimo, Dom kuture u Risnu sagrađen je prije više od 35 godina, a radovi na izgradnji nikada nisu do kraja završeni.
U organizaciji Turistička organizacija Tivat večeras, ponedjeljak 12. jul počinju Tivatske ljetne fešte. Manifestacija počinje defileom učesnika ulicama grada u 20, 30, a nastaviće se njihovim nastupima od 21 sat na gradskoj rivi Pine.
U programu učestvuju Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, Folklorni ansambl „Boka” i mažoretke plesnih klubova „Modest” i „Bellissima”.
Posjetioci će biti u prilici da uživaju u zvucima gradske muzike, tradicionalnim folklornim igrama, kao i mažoret koreografijama tivatskih plesnih klubova.
Iz Turističke pozivaju građane i goste Tivta da im se pridruže i uz poštovanje važećih epidemioloških mjera uživaju u ovom događaju. Dobro došli!
Međunarodni Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike započinju festivalski program svečanim koncertom na trgu ispred Katedrale sv. Tripuna, u srijedu, 14. jula, sa početkom u 21.30h. Tradicionalno, početak festivalskog programa se vezuje za proslavu obilježavanja Dana državnosti Crne Gore a ovoga puta, veče pod nazivom Planeta Boka posvećeno je nedavno preminulom Kotoraninu, maestru Miru Homenu (1940 – 2021).
Muzički dio programa obuhvata tri kompozicije i to: ConcertinoIva Brkanovića (1906 – 1987), DivertimentoŽeljka Brkanovića (1937 – 2018), kao i Ja sam mrtav sada, vi ste bili prije, Aleksandra Perunovića (1978), posvećeno don Branku Sbutegi (1952 – 2006), a nastalo kao porudžbina festivala 2016. godine, povodom desetogodišnjice smrti don Branka. Izvodiće ih Crnogorski orkestar mladih pod upravom maestra Roberta Homena. U djelu posvećenom don Branku, solista će biti violončelista Dmitrij Prokofjev, vođa violončela Crnogorskog simfonijskog orkestra.
Sastavni dio svečanog programa biće i kratki osvrt Radio Televizije Crne Gore na jubilej festivala.
Veče će upotpuniti i dodjela prve nagrade Darinka Matić Marović (1937 – 2020) koja je ove godine pripala dirigentkinji prof. dr Dragani Jovanović.
Don Branko Sbutega je o Boki znao reći kako je “mnogo lakše saditi oaze u pustinjama nego vraćati sjaj bašti, nekada raskošnoj, a tokom vremena zapuštenoj i zarasloj u korov”. Upravo to je jedna od misija festivala i fondacije sa njegovim imenom. Takođe, na jednom je mjestu don Branko zapisao kako “Crna Gora nije ni pravoslavna, ni katolička, ni muslimanska, ni ateistička, ni paganska, ni bizantska, ni romanička, ni gotska, ni barokna, nije ona ni brdska, ni ravničarska ni primorska, već je ona nadređeni pojam svemu tome – obzirom da sve to sadrži u raznim dozama i da sebe manje-više ima u svemu od pobrojanoga, i ni u čemu nije manje istinita jer se istina jednog prostora nalazi u cjelovitoj evidenciji, a ne u komparativnoj preferenciji”. KotorArt i ovim svojim svečanim programom žele doprinijeti upravo ovakvom doživljaju Grada, Boke i Crne Gore.
Dmitrij Prokofjev, violončelista, diplomirao je 2003. i magistrirao 2005. godine na Konzervatorijumu Petar I. Čajkovski u Moskvi, u klasi prof. Natalije Gutman. Pobjednik je međunarodnih takmičenja A. Tansman (Poljska), P. I. Čajkovski (Rusija), A. Junigro (Hrvatska). Od 2000. godine solista je državnog kamernog orkestra Moskovski virtuozi, pod rukovodstvom Vladimira Spivakova. Kao pedagog, počeo je da radi 2008. godine, na Moskovskom konzervatorijumu, a 2016. na Muzičkoj akademiji Univerziteta Crne Gore. Vođa je sekcije violončela u Crnogorskom simfonijskom orkestru i umjetnički direktor NVO Ars Industria. Kao solista nastupao je u prestižnim salama, kao i na festivalima: Moskovska jesen, Primavera classica u Moskvi, Festival Vladimira Aškenazija (Finska), Memorijalni festival Oleg Kagan u Krojtu (Njemačka), KotorArt i dr. Nastupao je u kamernim ansamblima sa Vladimirom Spivakovim, Natalijom Gutman, Nikolajem Luganskim, Džesi Norman, Žanom Gijuom, Ilijom Gringolcem, Elizo Virsaladze i dr. Prvi kompakt-disk snimio je kao šesnaestogodišnjak, s profesorom Moskovskog konzervatorijuma Aleksejem Nasednikom, a 2004. godine s Aleksandrom Kobrinom snimio je CD s djelima Debisija, Bramsa, Šumana i Paganinija.
Crnogorski orkestar mladih (COM), koji se prije svega obraća publici mlađe generacije, osnovalo je Udruženje mladih umjetnika Crne Gore, 2018. godine. Već naredne godine COM je postao predstavnik Crne Gore u Evropskoj orkestarskoj federaciji. Orkestar čine mladi crnogorski muzičari koji su svoju muzičku karijeru uglavnom započeli u inostranstvu i koji, okupljeni oko ideje nacionalnog ansambla mladih, teže ostvarivanju zajedničkih ciljeva u sferi umjetnosti i kulture. Repertoar Orkestra čine poznata djela klasične literature, savremena umjetnička muzika domaćih i stranih kompozitora, kao i umjetnički poduhvati zasnovani na spoju drame i klasične muzike. COM je ostvario više praizvođenja savremenih kompozicija, dok je za djelo Nokturno za solo violinu, orkestar i elektorniku snimio prvi koncertni spot takve vrste u Crnoj Gori. Orkestar je učestvovao u manifestacijama kao što su Evropski dani kulturne baštine, Festival mladih umjetnika 19, Humanitarni gala koncert, multimedijalna izložba Eros, krv i svetlost, KotorArt.
Robert Homen
Robert Homen, dirigent, muzičko obrazovanje stekao je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, na odsjeku za klavir, a potom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na odsjeku za dirigovanje. Dugi niz godina djeluje u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu – prvo je bio dirigent hora, a potom stalni operski dirigent. Bio je finalista Međunarodnog takmičenja mladih dirigenata Lovro fon Matačić. Takođe, on je i simfonijski dirigent, i ostvaruje saradnju s brojnim orkestrima i operskim kućama u Hrvatskoj i šire. Vodio je Hor Bazilike Srca Isusova u Zagrebu Palma, a trenutno rukovodi Horom Jevrejske opštine u Zagrebu Lira. Dobitnik je više nagrada, među kojima je Rektorova nagrada za uspješno dirigovanje Sedme simfonije, Ludviga van Betovena, u saradnji sa Zagrebačkom filharmonijom, 1997. godine. U njegovoj karijeri veoma je zapaženo postavljanje opere La serva padrona, Đovanija B. Pergolezija, u Zagrebačkom kazalištu Komedija, kao i opere Mila Gojsalića, Jakova Gotovca, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Održava seminare iz dirigovanja u Hrvatskoj i inostranstvu. Redovni je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Međunarodni festival KotorArt, održava se ovog ljeta uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor, uz podršku EU Kreativne Evrope, kao i sponzora Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Luštica Bay, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Crnogorska komercijalna banka, ambasade Njemačke i Austrije, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i drugih.
Kako bi spasila turističku sezonu, vlada u Ateni ljudima koji su cijepljeni plaća premiju od 150 eura. No to ne nailazi na odobravanje kod svih.
Ulica ispred “Chelsie” je krcata. Teoretski, ne možete stajati ispred puba otkad postoji korona, već morate sjediti na stolicama koje ne bi trebale biti blizu. No, čini se da su gosti Chelsiea, većina mladih između 20 i 30 godina, zaboravili na pandemiju virusom korona.
Ljeto je, vruće je, vrijeme je za zabave. I strah od virusa je splasnuo – kao i volja za cijepljenjem. Umjesto više od 100 000 cijepljenja dnevno, učestalost cijepljenja u Grčkoj pala je na 85 000. Zbog toga vlada u Ateni sada pokušava potaknuti građane na cijepljenje. Uz ostalo i nudeći im novac.
Od 15. srpnja sve cijepljene osobe mlađe od 26 godina dobit će 150 eura. Bonus se isplaćuje kao digitalni kredit nakon prve doze cijepljenja, a može se koristiti za brodove, vlakove i avionske karte, smještaj za odmor ili za ulaz na koncerte i muzeje. Premijer Kyriakos Mitsotakis svečano je govorio o “propusnici slobode”.
“Mislim da je ideja sjajna. Tako mogu provesti vikend na otoku”, kaže Marialena (20) koja svoje pivo pije u Chelsieu, a još nije cijepljena. Nakon premijerovog obraćanja – kojim, kako je rekao Mitsotakis, država želi zahvaliti mladima na odgovornom ponašanju – rezervirala je prvi termin cijepljenje.
Paru koji sjedi za susjednim stolom se uopće ne sviđa Marialenina izjava: “To je nečuveno. Već smo se cijepili jer mislimo da je to ispravno. Ne treba nam nagrada”, kaže Kostas (24) koji se vozio 140 kilometara od Atene do priobalnog gradića Nafpliona radi cijepljenja protiv korone. Njegov prijatelj Chrysanthi dodaje da se ljudi koji su odbili cijepljenje neće predomisliti zbog novca.
Za Nenu, koja radi u susjednom baru “Ramon”, 150 eura je “čisto mito”. Ova dvadesetpetogodišnjakinja je stvarno bijesna: “Vlada bi novac trebala uložiti u više autobusa kako se ne bismo morali voziti poput stoke i pri tome se inficirati.” Nena na putu do posla mora dva puta presjedati, autobusi su gotovo uvijek puni, a putnici često ne nose masku – ili je nose pogrešno.
Nena je bijesna i na starije građane koji se ne cijepe: “Cijelu godinu brinuli smo se da zaštitimo bake i djedove i roditelje – a sada, kad postoji zaštita, mnogi od njih ne sudjeluju”, objašnjava. Zapravo, od stanovnika Grčke između 50 i 60 godina starosti, samo je 62 posto cijepljeno do 2.7., iako su mogli rezervirati termine prije više od dva mjeseca.
Uz novčani poklon za mlade, vlada je također najavila pogodnosti za sve potpuno cijepljene – i daljnja ograničenja za one koji nisu cijepljeni. Od 15. srpnja 2021. ugostitelji bi trebali sami odlučiti dopuštaju li samo cijepljenima ulazak u kafiće, barove i restorane, a zatim ih ispuniti do 85 posto kapaciteta – ili ponuditi “mješovite sobe” i 50 posto ispunjenog kapaciteta.
Postoje dvije opcije, najavilo je nadležno ministarstvo krajem lipnja: “COVID Free” trgovine u kojima je ulazak dopuštene samo potpuno cijepljenim osobama ili osobama koje su bolovale koronu i “mješovitih prostorija” koje mogu posjetiti i necijepljene osobe. Osim gastronomije, i klubovi mogu sami odlučiti kako postupati sa zaštitom od COVID-a.
Lina Haritou, vlasnica Ramona, već se odlučila: “Odreći ću se pogodnosti “COVID Free”. Neću provjeravati jesu li moji gosti cijepljeni ili – još gore! – je li njihova potvrda o cijepljenju autentična”, kaže ona za DW. Ova 40-godišnjakinja je već dugo cijepljena i pokušava uvjeriti sve svoje zaposlenike da se i oni cijepe. Ali misli da je ideja “COVID Free” loša.
“Još više diskriminacije ne trebamo”, kaže Lina. “A koliko znam, u Grčkoj ne postoji obvezno cijepljenje”, dodaje. Prije tri tjedna ministar gospodarstva Adonis Georgiadis rekao je na televiziji da bi radnici koji odbiju cijepljenje mogli dobiti otkaz. Ovu je izjavu odmah demantirala vladina glasnogovornica. Ali rasprava o obveznom cijepljenju i dalje će se zahuktavati, čak i ako to nije u okviru grčkog ustava.
Samo potpuno cijepljene osobe imat će pristup stadionima koji su prvi put u godinu dana otvoreni za posjetitelje od 1. srpnja. Vlasnik nogometnog kluba Olympiakos, Vangelis Marinakis, prvi je to objavio za njegov stadion – a tek nakon toga vlada je isto objavila za stadione u cijeloj zemlji.
I putnici na brodovima, koji nisu cijepljeni, moraju od 5. srpnja pokazati negativni brzi test, koji mora biti napravljen kod liječnika. Jednostavno – i često nepouzdano – samotestiranje više nije dovoljno. To ima smisla ako se želi pravovremeno zaustaviti širenje delta varijante virusa korone na grčkim otocima. Ali: barem zasad nema kontrola na trajektima.
Od ovog ljeta puno se očekivalo, najmanje 50 posto prihoda od 2019. Tada, u toj vrlo uspješnoj turističkoj godini, prihod je iznosio 18 milijardi eura bez krstarenja. Ali turisti iz Engleske još ne dolaze, Nijemci tek polako počinju, a Rusi su vrlo neodlučni. Jedan od razloga: cijepljeni ljudi imaju gotovo svaku slobodu u Grčkoj – ali rusko cjepivo “Sputnik V” nije priznato. San o dobrom turističkom ljetu mogao bi ostati samo san.
Inovativna rješenja postoje i promjene se moraju ubrzati jer živa bića ne smiju patiti, složili su se zastupnici u Evropskom parlamentu raspravljajući o alternativnim naučnim istraživanjima koja ne uključuju životinje.
Evropska unija se prije gotovo trideset godina obavezala na zamjenu i smanjenje broja životinja koje se koriste u naučne svrhe, no promjene se odvijaju vrlo sporo.
S obzirom na evropski zeleni plan, zdravstvene i okolišne izazove i sve veću zabrinutost javnosti zbog upotrebe životinja u pokusima, važno je da EU ubrza prijelaz sa zastarjelog modela na modernu nauku, smatraju eurozastupnici, piše Hina.
Oni su na plenarnoj sjednici raspravljali o planovima i mjerama za ubrzanje prelaza na inovacije bez upotrebe životinja u istraživanjima, regulatornim ispitivanjima i obrazovanju, o čemu će glasati u septembru.
„Milioni mačaka, pasa, čak i riba, životinje su koje jedu toksične tvari, kojima se mijenjaju geni, kojima se lome kosti“, rekla je Jytte Guteland.
“Neke životinje pokazuju iste simptome (kao ljudi), pa zašto onda ne bismo koristili njihove stanice i podvrgnuli ih testovima kojima podvrgavamo i ljudske stanice“, predložila je.
“Ali to nije samo etičko pitanje. Na ovaj način ne iskorištavamo potencijale inovativne metodologije koja se temelji na čovjeku, koja već pokazuje konkretan napredak u liječenju bolesti poput raka i Alzheimera gdje nisu uspjele tradicionalne metode“, dodala je.
Zagovaratelji prava životinja upozoravaju da životinje ne mogu opisati kako se osjećaju i da su brojni lijekovi odobreni za ljudsku uporabu na temelju ispitivanja na životinjama trebali davno biti povučeni s tržišta zbog nuspojava koje nisu otkrivene na životinjama.
EU je u martu 2009. zabranila stavljanje na tržište kozmetičkih proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama.
Četiri godine kasnije zabranila je i ostale kozmetičke tvari testirane na životinjama.
