Od jučerašnjeg presjeka u Crnoj Gori preminuo je jedan covid pacijent iz Bijelog Polja koji je imao 61 godinu, 16 je novooboljelih, a oporavilo se još 15 pacijenata.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 08.07.2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1598 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 16 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”,saopšteno je iz IJZ.
Novooboljeli su iz:
Opština
Oboljeli
Budva
6
Podgorica
3
Herceg Novi
2
Bar
2
Kotor
1
Tivat
1
Andrijevica
1
Ukupno
16
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1620.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 319.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 430.
Na oba crnogorska aerodroma tokom prošlog mjeseca transferiusano je ukupno 140.953 putnika. U istom periodu relaizovano je ukjupno 1.025 operacija polijetanja i slijetanja aviona, što je četiri puta više nego u istom mjesecu lani.
Ukupno su inače, aerodromi u Tivtu i Podgorici u prvoj polovini 2021. imali 291.597 putnika, od čega Podgorica 164.379, a Tivat 127.218 putnika. Za pola godine na oba aerodroma sletjelo je ukupno 1.355 aviona.
Aerodrom Tivat je u junu imao ukupan promet od 87.411 putnika što je ogroman porast u odnusu na simboličnih samo 1.030 putnika u junu prošle godine kada je tek bio obnovljen aviosaobraćaj nakon triomjesečne potpune obustave zbog pandemije koronavirusa.
Ukupno je tokom prošlog mjeseca u tivatskoj vazdušn oj luci ostvarno 628 operacija polijetanja i slijetanja aviona, dok je u istom mjesecu lani bilo samo 127 operacija.
Aerodrom Tivat je ukuono u prvih šest mjeseci ove godine ostvario promet od 127.218 putnika što je preko četiri pjuta više u odnosu na isti period lani kada je zbog obustave saobraćaja radi korone, u prvom polugodištu bilo samo 30.784 putnika. Za šest mjeseci ove godine na pisti pored Tivatskog zaliva ostvareno je ukupno na 1.260 operacija vazduhoplova što je oko 1,2 puta više nego u isto vrijeme lani.
Aerodrom Podgorica je tokom juna imao 53.542 putnika što je skoro deset puta više nego u istom mjesecu prošle godine. Na Golubovcima je prošlog mjeseca bilo 397 operacija što je skoro tri puta više od broja operacija ostvarenog u junu 2020. Podgorički aerodrom je u junu zabilježio i promet od ukupno 45,2 tone tereta koji je prevežen avionima.
GPD Tivat proslava 110 godina – foto Arhiv Boka News
Turistička organizacija opštine Tivat najavljuje Otvaranje ljetnjih fešti, u ponedjeljak, 12. jula, Događaj će započeti defileom učesnika ulicama grada u 20:30 sati, a nastaviće se njihovim nastupima od 21 sat na gradskoj rivi Pine.
U programu učestvuju Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, Folklorni ansambl „Boka” i mažoretke plesnih klubova „Modest” i „Bellissima”. Posjetioci će biti u prilici da uživaju u zvucima gradske muzike, tradicionalnim folklornim igrama, kao i mažoret koreografijama talentovanih predstavnica tivatskih plesnih klubova.
Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže i uz poštovanje važećih epidemioloških mjera uživaju u ovom događaju. Dobro došli!
Aktuelni direktor lokalnog javnog servisa radio Tivat Dragan Popadić, objavio je danas da se nakon 21 godine na čelu tog medija, neće kandidovati za novi direktotrski mandat i naglasio da je takva njegova odluka rezultat političkih pritisaka koje na njega navodno vrši aktuelna tivatska lokalna vlast koalicije građanskih partija Narod Pobjeđuje- Bokeški Forum- „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“.
Popadić je imenom prozvao gradonačelnika Željka KomnenoviĆa (NP), predsjednika lokalnog parlamenta Andriju Petkovića (BF) i potpredsjednika Opštine Gorana Božovića (GB) da su lično oni protiv njegovog ostanka na mjestu direktorta lokalnog javnog servisa.
Savjert Radio Tivta nedavno je raspisao javni konkurs za izbor i imenovanje direktora te medijske kuće čiji je osnivač Opština Tivat za period od naredne četiri godine. Popadić međutim, kako je juče naveo u svom obraćanju građanima objavljenom na sajtu lokalnog javnog servisa, neće konkurisati.
„Teška srca odlučio sam da ne konkurišem, iako imam zakonsko pravo. Na sastanku sa predsjednikom Opštine rečeno mi je da me ne podržava lokalna vlast. I da u slučaju da konkurišem i Savjet me izabere za direktora, počinje velika nestabilnost za Radio Tivat, posebno u isplati sredstava. Poimenično mi je rečeno da su protiv mene predsjednik Opštine Željko Komnenović, predsjednik Skupštine Andrija Petković i potpredsjednik Opštine Goran Božović. Toliko o slobodi medija. Čista ucjena.”- naveo je Popadić kome uskoro ističe šesti po redu uzastopni mandate na mjestu direktora Radio Tivta.
On je na čelu tog medija u kontinuittu od 1995. do danas. Prethodno je Popadić radio kao novinar u redakciji radio Tivta koju je 1992.nasilno sa posla izbaciloa tadašnja u Tivtu vladajuća koalicija prosrpskih stranaka predvođena Narodnom strankom Novaka Kilibarde, u misiji koja je kasnije popularno nazvana “oslobađanje srpskog Radio Tivta od hrvaštine” I nekoliko se godina bez rezultata vukla po sudovima i organima Vlade tadašnjeg prmijera Mila Đukanovića (DPS). Popadić i desetak njegovih kolega iz stare redakciej radio Tivta na čijem je čelu tada bio Neven Staničić, bukvalno su izbačeni na ulicu i ostavljeni bez posla, a dio njih se kasnije, kada su se političke prilike unekoliko primijenile, a sudovi postupke lokalne vlasti Tivta iz 1992. prema toj redakciji proglasili nezakonitim, nikada nije vratio na posao. Popadić je kao kompromisno riješenje između tada politički najutocajnijih partija u gradu – DPS-a i Narodne stranke, 1995. imenovan za direktora i glavnog i odgovornog urednika ponovno otvorenog Radio Tivta, a na toj poziciji se uprskos brojnim u međuvremenu donešenim promjenama medijskih zakona, on zadržao do danas.
Popadić je danas saopštio da aktuelni gradski čelnici Tivta nemaju zakonsko pravo da vrše pritisak na njega da se ponovno ne kandiduje za direktora jer “imam zakonsko pravo na to”, ali da se on odlučio da ipak ne konkuriše zbog dobrobiti redakcije kojoj je trenutno na čelu.
“Dugo sam razmišljao i donio odluku da zbog moje „fotelje“ ne smiju ispaštati ni radio, ni radnici. Ja nikad nisam stvarao probleme, ja sam ih riješavao. I ne doživljavam sebe kao žrtvu, već kao odgovornu osobu koja je uvijek vodila računa o interesima naše medijske kuće. Radio Tivat je danas moderni medij sa rado slušanim programom i veoma čitanim sajtom, jedan od najboljih lokalnih emitera u Crnoj Gori. Sve radimo po zakonu, revizorski izvještaji su pozitivni bez rezerve, nemamo dugovanja, uz odličnu saradnju Savjeta, direktora i zaposlenih. Primjer za druge.”- poručio je Popadić. On je posebno prozvao gradonačelnika Željka Komnenovića I predsjednika SO Tivat Andriju Petkovića koji su bili dugogodišnji novinari Radio Tivta da su “izgleda da zaboravili šta je sve urađeno za slobodu i nezavisnost ovog medija, koji je uvijek vodio računa o interesima građana a ne vlasti.”
“Nesuvisle priče da narod hoće promjene samo su blijed izgovor za novi pritisak na medije. Protiv toga sam se borio cijelog svog profesionalnog života. I čini mi se uspio sa ekipom da Radio Tivat bude nezavistan radio koji radi u interesu Tivta i Tivćana. Imali smo, i imamo, jednak pristup prema svim političkim subjektima. Nismo gledali jesu li u vlasti ili opoziciji. Ponosan sam na sve ono što smo uradili”- istakao je Popadić. Dodao je da je ovakav rasplet situacije u kojoj on neće ostati na mjestu direktora za njega “lično veliko razočarenje”.
“Kao što je bilo 1993. kada sam, braneći profesiju i komšije Hrvate, ostao bez posla. Ostaje isti bljutavi ukus nepravde”- zaključio je Popadić.
Komnenović: Niste se kandidovali jer to Statut ne dozvoljava
Željko Komnenović – foto Boka News
Reagujući na obraćanje javnosti odlazećeg direktora lokalnog javnog servisa, iz Opštine Tivat su saopštili da su „demokratske promjene koje su se u Crnoj Gori desile 30. avgusta prošle godine, izvjesno je, zatekle brojne funkcionere koji smatraju da treba zadržati status quo.“
„Gospodina Popadića podsjećam, kao što sam to učinio i tokom našeg direktnog razgovora, na član 63 Statuta Radio Tivta u kojem jasno i precizno stoji „Mandat direktora je četiri godine i ista osoba može biti imenovana za direktora najviše dva puta uzastopno“, a g. Popadić je direktor Radio Tivta od 1995. godine“- saopštio je predsjednik Opštine Željko Komnenović negirajuči da je ovdje riječ o pritisku, ucjenama, „niti je riječ o namjeri Opštine Tivat da utiče na ma koji način na uređivačku politiku Radio Tivta.“
„Upravo nasuprot ovakvim tvrdnjama, namjera lokalne uprave je da se ta institucija, kao i ostale, depolitizuje, da se razvija u korist građana Tivta i da se modernizuje. Ni jedan pojedinac, pa bio to i direktor od 1995. godine, ne smije biti iznad sistema i to g.Popadić vrlo dobro zna. Važno je dodati i kako Savjet Radio Tivta nije obavjestio osnivača o raspisivanju konkursa, već je lokalna uprava tu informaciju dobila naknadno. Iskreno se nadam da će Radio Tivat nastaviti put objektivnog informisanja javnosti, kao javni servis svih građana Tivta, bez obzira na njihovo političko uvjerenje, nacionalnu ili vjersku pripadnost“- istakao je Komnenović.
Nakon više od dvije godine korištenja na hrvatskim cestama, električni romobili konačno će biti ozakonjeni. Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu raspravu RH uputilo je izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se u Hrvatskoj vozilo bez sjedećeg mjesta definira kao “osobno prijevozno sredstvo”, a čiji radna zapremina nije veća od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, donosi Jutarnji.
Riječ je o električnim romobilima, monociklima s motornim ili električnim pogonom. No što je s el. romobilima koji postižu brzinu veću od 25 kilometara na sat? Naime, na ulicama možete naići na sve više el. romobila koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat. Prema pojašnjenju iz MUP-a, svi ti električni romobili, prođe li ovaj prijedlog, kao i oni sa sjedećim mjestom, morat će biti homologirani i registrirani da bi mogli sudjelovati u prometu na cestama. Ista je stvar i s električnim biciklima. Svi oni kojima je snaga veća od 0,25 kW i razvijaju brzinu veću od 25 km/h također će morati biti homologirani i registrirani. U MUP-u smatraju kako će ova odredba dovesti do pada prodaje vozila sa sjedećim mjestom, a građani koji već imaju takve el. romobile imat će povećanje troškova. Uz to, mikro i mali poduzetnici koji se bave iznajmljivanjem električnih romobila sa sjedećim mjestom neće se moći baviti djelatnošću ako ta vozila ne registriraju.
Na pješačkom prelazu do 5 km/h
Prema prijedlogu MUP-a, el. romobile bi mogle voziti osobe starije od 14 godina. Korisnik bi ga mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci. Ako toga nema, mogao bi ga koristiti po pješačkom prelazu, ali u tom slučaju bi morao ići brzinom pješaka. Odnosno maksimalno 5 kilometara na sat. I tu dolazimo do važne razlike između bicikla i el. romobila. U slučaju kada nema biciklističke staze, biciklist se mora spustiti na kolnik, a korisnik el. romobila mora ići na nogostup. Ako se neće držati te odredbe, može biti kažnjen s 500 kuna.
Neki naši sugovornici tvrde da je trebalo el. romobile izjednačiti s biciklima i omogućiti im vožnju po kolniku. Osim toga, navode kako će romobilisti teško kontrolirati brzinu po nogostupu jer je pri 5 kilometara na sat vozilo gotovo pa neupravljivo. Oni koji su iščitali prijedlog izmjena Zakona smatraju kako se njima jedino želi usvojiti zakonski alat kojim će se u slučajevima prometnih nesreća moći kazneno procesuirati vozače el. romobila što do sada nije bilo moguće.
Zakonodavac također propisuje da korisnik el. romobila noću koristi reflektirajući prsluk, a mlađi od 16 godina koji voze el. romobil morat će nositi zaštitnu kacigu. Iako se u pojašnjenju prijedloga izmjena zakona navodi kako svakodnevno svjedočimo činjenici da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon, ovim izmjenama zakona nisu obuhvaćeni i električni bicikli kojih na cestama sve više. Tako nije definirano kojim prometnim površinama se oni smiju kretati niti koja je njihova najveća dopuštena snaga i brzina.
Osim električnih automobila, zakonski se prvi put definira i potpuno automatizirano vozilo. Riječ je o vozilu koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača. Izmjenom zakona se predlaže da samo u takvom vozilu osoba ne mora sjediti na vozačkom mjestu, dok se propisuje kazna od 3 do 7 tisuća za sve one koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) u kojem vozač ne sjedi na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima. Takvo ponašanje smatra se izrazito teškim prekršajem, počinjenim s izravnom namjerom.
Samo jedna slušalica
Predlaže se i povećanje iznosa kazne za vožnju brzinom neprilagođenom uvjetima na cesti, koja je česti uzrok prometnih nesreća. Kazna sada iznosi 500 kuna i predlaže se povećanje na 1000 kuna. Izmjenom zakona radnici “pauka“ moći će ukloniti automobil koji je parkiran na mjestu za punjenje električnih automobila.
Prema ovom prijedlogu vozači koji u automobilu razgovaraju na mobitel uz pomoć slušalica iste neće smjeti imati u oba uha već samo u jednom. Policija namjerava stati i na kraj vlasnicima stranih vozačkih dozvola koji divljaju po hrvatskim cestama. Predlaže se ozakonjenje primjene zaštitne mjere zabrane korištenja strane vozačke dozvole u trajanju od mjesec dana do dvije godine, donosi Jutarnji.
Dopustit će se i turističko jahanje konja na cestama
Ovim izmjenama Zakona dozvoljava se i jahanje konja na cestama. To je uvedeno zbog “očuvanja tradicije i kulturne baštine pokladnih i drugih jahanja, te jahanja u turističke svrhe”. Naime, sadašnjim odredbama Zakona “nije regulirano sudjelovanje jahača koji jašući na jahaćim životinjama sudjeluju u prometu na cestama”.
Jahač mora biti stariji od 16 godina te je dužan noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom. Dok jaše po cesti, ne smije imati više 0,50 promila alkohola u krvi.
Broj ljudi koji umiru od gladi povećao se šest puta u protekloj godini i nadmašio smrtne slučajeve uzrokovane korona virusom, prema novom izvještaju Oxfama.
Prema izvještaju te međunarodne organizacije, svakog minuta u svijetu od gladi umre 11 osoba. Zbog usporedbe, od posljedica zaraze korona virusom u minuti umre sedam osoba. Izvještaj koji je objavljen petak naslovljen je kao “Virus gladi se umnožava”.
Predsjednica Oxfama, Abby Maxman je rekla da je statistika zastrašujuća, da se mora uzeti u obzir da su to osobe koje pate te da je i jedan čovjek koji umre od gladi previše, prenosi Beta, pozivajući se na AP.
Globalne cijene hrane takođe su porasle za 40 posto, što je najveći rast cijena hrane u više od deset godina, navodi se u izvještaju.
Glad je uglavnom prouzrokovana vojnim sukobima u državama. Oxfam je razorene zemlje poput Afganistana, Etiopije, Južnog Sudana, Sirije i Jemena označio kao neka od najtežih žarišta gladi na svijetu.
Maxman je dodala da sada oko 155 miliona ljudi u svijetu živi u neizvjesnosti što se tiče hrane. “Izgladnjivanje se i dalje koristi kao ratno oružje; civilima se uskraćuju hrana i voda, a ometa se i dostava humanitarne pomoći”, kaže Maxman. “Ljudi ne mogu živjeti sigurno ili pronaći hranu kad su njihove tržnice bombardirane, a usjevi i stoka uništeni.”
Pulski filmski festival, koji će se održati od 17. do 24. jula bez kovid pasoša, ali uz ograničen broj posjetioca i epidemiološke mjere, u Hrvatskom programu donosi šest hrvatskih filmova, od kojih neki dolaze s prestižnih evropskih filmskih festivala.
‘Imali smo jako malo vremena, a hrvatski filmovi su se zbog pandemije, našli u zastoju, neki su ‘zapeli’ u postprodukciji, neki u finansiranju, a neki čekaju A- festivale’, rekao je novi umjetnički ravnatelj festivala Pavo Marinković u četvrtak na konferenciji za novinare.
Dodao je da se u jednom trenutku bojao da će imati samo dva filma u Nacionalnom programu, što ne bi bilo dobro, no ipak ih je šest, ‘što nije previše, ali je u ovom trenutku više nego realno.’
Manjinske koprodukcije prikazat će se u sklopu Međunarodnog programa, njih samo tri koje su dovršene od čak dvadesetak u postprodukciji, a bit će tu i sedam novih europskih ostvarenja.
Po Marinkovićevim riječima, ti filmovi pokazuju društvene odnose koji su imanentni Europi i Hrvatskoj, a nalaze se u produkcijskim gabaritima hrvatske kinematografije. ‘Pokušao sam se u programskom smislu približiti onome što je naša stvarnost’, dodao je.
Posebno je izdvojio svjetsku premijeru filma ‘Južni vjetar 2’, za koji kaže da već sada prodaja karata pokazuje da će publika na njega dobro reagovati.
Direktorica Pulskog filmskog festivala Gordana Restović rekla je da će u Areni s novim mjerama imati 1500 mjesta, neće se ulaziti s kovid pasošima nego će biti ograničen broj publike uz poštivanje epidemioloških mjera.
Festival će otvoriti film ‘Murina’, debitantice Antonete Alamat Kusijanović, kojemu će to biti prvo prikazivanje nakon svjetske premijere na Filmskom festivalu u Kanu.
‘Pokušali smo ne naštetiti hrvatskom filmu i stvoriti homogenu grupu gledatelja te pružiti publici najbolje što se može u pandemijskim danima’, rekao je Marinković.
Izuzetno je sretan što će žirijem Hrvatskog programa predsjedati višestruko nagrađivani scenarist i redatelj, Oskarovac Paweł Pawlikowski .
‘Počašćeni smo što dolazi međunarodni redatelj takvog kalibra i da je prihvatio predsjedavati pulskim žirijem. Bitno je da se naučimo gledati očima drugih, da prekinemo ćakule s pulskim nagradama, okrenemo se promoviranju filma i prepustimo u ruke nekorumpiranim, pametnim ljudima koji će donijeti prave odluke’, naglasio je.
Sve projekcije programa Filmski klasici i Posebne projekcije, osim onih u Areni, besplatne
Novost je što će festivalski industrijski program 68. Pulskog filmskog festivala ‘Filmovi u nastanku’ biti takmičarski – svaki projekt predstavlja reditelj, producent ili koproducent filma na engleskom jeziku, predstavnicima međunarodnih filmskih festivala, prodajnim agentima i distributerima.
O najboljem projektu odlučuje međunarodni ocjenjivački sud, sastavljen od stručnjaka iz područja filmske produkcije i plasmana, koji će dodijeliti vrijedne postprodukcijske nagrade u protivrijednosti više od 110.000 kuna.
Brodari su svjesni činjenice da će, u skladu s novim ekološkim smjernicama, morati graditi ili nabavljati komercijalna plovila sa što manjom emisijom štetnih plinova kako bi se sačuvala klima, piše Slobodna Dalmacija
Zbog toga svako malo stižu najave o brodovima koji neće zagađivati atmosferu, u čemu prednjače Norvežani. Oni su već napravili cijeli niz trajekata s električnim pogonom, a nedavno je najavljen i prvi bulk-carrier s nultom emisijom opasnih plinova.
Norveška kompanija Egil Ulvan Rederi iz Trondheima je već potpisala ugovor o gradnji 88 metara dugog broda za rasuti teret koji će ploviti u akvatoriju te države.
Riječ je o projektu nazvanom With Orca – Powered by Nature, odnosno o prvom svjetskom zelenombulk-carrieru u čijoj su kreaciji sudjelovali i eksperti kompanije Norwegian Ship Design.
Brod istisnine 5000 tona će pokretati motori uz pomoć vodikovih gorivnih ćelija, kao i dva rotirajuća jedra.
Ovaj bulk-carrier u budućnosti će zaploviti 2024. godine.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je ažuriranu kartu Europe. Na ovonedeljnoj karti cijela Crna Gora je u zelenoj zoni što pokazuje povoljnu epidemiološku sliku.
Karta po bojama prikazuje 14-dnevnu incidenciju, stopu zaraženih koronavirusom, u pojedinoj evropskoj zemlji na 100.000 stanovnika.
U zelenom su i zemlje u okruženju Crne Gore kao i većina Evrope.
Žutom bojom označeni su dio dio Skandinavije i Irska, a crvenom Portugal, veći dio Španije i Kipar.
ECDC je evropska agencija sa sjedištem u Stockholmu, a njene COVID karte pokazatelj su i za turiste je li sigurno ići na neku destinaciju.
Sutkinja Suda za prekršaje u Budvi – odjeljenje u Kotoru Ivana Vukasović je, po zahtjevu Uprave policije, kaznila sa po 450 eura tri ukrajinske državljanke zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru.
Naime, Ukrajinke D.O. (19), V.R. (21) i R.K. (21) je kotorska policija privela juče oko 15 sati, nakon što su se u mjestu Škaljari, na dijelu regionalnog puta Kotor-Trojica nage fotografisale. Kako se može vidjeti na snimku koji kruži internetom, nage djevojke koje se polivaju vodom iz šmrka vatrogasnog vozila kotorske Vatrogasne jedinice, fotografisala su dvojica muškaraca. Snimak je izazvao lavinu negativnih i osuđujućih komentara.
Sutkinja Vukasović ih je proglasila krivim jer su se „8. jula oko 15 sati u mjestu Škaljari na javnom mjestu, odnosno na dijelu regionalnog puta Kotor- Trojica, „ponašale bestidno, skinule su se nage i pozirale na asfaltnom putu , praveći snimke i fotografije u trajanju od deset minuta“.
Foto – društvene mreže
One su time počinile prekršaj iz člana 7 st 2. Zakona o javnom redu i miru, zbog čega se na osnovu navedenog zakonskog propisa kažnjavaju novačnom kaznom u iznosu od po 450 eura .
Komandir Slušbe zaštite i spašavanja Kotor Maksim Mandić objasnio je za Pobjedu da iako se u javnosti i o tome špeklisalo, da ta služba nema veze sa spornim događajem. On je pojasnio da su varogasno vozilo na zahtjev organizatora Međunarodne brdske auto trke Kotor – Trojica koja će biti održana 10. i 11. jula, ustupili kako bi oprali put.
– S obzirom da je pokrovitelj auto trke Opština Kotor,a mi smo opštinska služba, dobili smo nalog da ustupimo vozilo sa šoferom kako bi se oprao put. Naši vatrogasci nijesu učestvovali u pranju, već organizatori. Tako da naša služba, osim ustupanja vozila za pranje, sa ovim događajem nema nikakve veze – kazao je Mandić.
Inače, ovo nije prvi slučaj eksplicitnih scena u Kotoru koje su izazvale nelagodu, osudu kotorske javnosti.
Prije nekoliko dana pojavila se fotografija tri nage djevojke koje poziraju u Starom gradu,a na zidinama Starog grada snimljen je kraći pornografski sadržaj.
Prema pisanju pojedinih medija riječ je o porno filmu sa izvjesnom Jojom Grej u glavnoj ulozi. U najavi filma koja je objavljena na jednom popularnom sajtu za odrasle vidi se kako se Joja skida i pokazuje svoje atribute ispred kotorskih srednjovjekovnih palata.
Nadležni opštinski organi se nijesu oglašavali, tako da za sada nije poznato da li je i ko je dozvolio ovakve neprimjerene sadržaje u gradu pod zaštitom UNESKO-a.
