Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo, a najviša dnevna temperatura iznosiće 39 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 23, a najviša dnevna od 27 do 39 stepeni.
Vrhunac toplinskog vala trebao bi biti u sunčani četvrtak, a prethodit će mu pretežno vedri dani tokom kojih će temperatura postupno rasti. Utisak vrućine malo će umanjivati umjeren jugozapadnjak.
Preko dana solidno ugrije i grijati će sve do vikenda kada se očekuje nova količina freškog vazduha s S Atlantika.
Pjena u moru – Foto: Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama
Na plaži Mali pijesak u Baru, u akvatoriju mora, juče su se pojavile velike količine morske pjene čudne boje koja je uznemirila mještane i kupače.
Predstavnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama uzeli su uzorke i kažu da zagađenja u ovom dijelu barskog akvatorija od brodova nema.
– Odmah nakon prijave o potencijalnom zagađenu u 12.15 časova je isplovio čamac UPSUL sa dva člana posade i uputio se u reon iz Volujice do Veliko Pjeska. Odmah iza rta Volujica kod Ujtinog potoka uočena je pjenasta masa koja je prljava i bez mirisa i primjesa hemikalija. Pjenasta masa se pružala sve do Velikog pjeska. Odmah je obaviještena Inspekcija sigurnosti pomorske plovibe Bar, a preko Pomorsko operativnog centra, sa radarskim sisteom nisu VTMIS, nisu uočena kretanja većih plovila – kazao je pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić.
Morska pjena je prirodna pojava, ali je u mnogome povezana i sa nečistim morem, pa će analize ukoliko do njih dođe pokazati i hemijski sastav morske pjene koja se, kao nikada do sada u ovoj boji nije pojavila na ovom djelu obale.
Crna Gora i Bosna i Hercegovina gradiće most na rijeci Tari i priključne granične dionice, radi poboljšanja saobraćajne povezanosti između dvije zemlje.
Sporazum o izgradnji mosta na Tari potpisali su ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH Vojin Mitrović i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, na marginama četvrtog sastanka Ministarskog savjeta Transportne zajednice, prenosi portal Indikator.ba.
Procijenjena vrijednost investicije je oko 2,5 miliona eura, pri čemu će svaka strana učestvovati sa po 50 posto.
Mitrović je izjavio da su sredstva za izgradnju ovog mosta već obezbijeđena tako da se do kraja godine očekuje početak radova, kao i da njegova izgradnja ujedno znači i početak izgradnje dionice puta Foča – Šćepan Polje, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta u Savjetu ministara.
Načelnica Podgore Petra Radić odlučila je u svome mjestu riješiti problem s kojim se već dugo suočavaju na cijeloj Makarskoj rivijeri. Komunalni radnici uklonili peškire kojima gosti u apartmanima preko noći rezervišu mjesto na plaži.
Stanje koje je zatekla na plažama u svojoj opštini usporedila je s Festivalom bespravne gradnje i devastacije prirode, održanim u uvali Vruja.
Načelnica Podgore je za Dnevnik HTV-a rekla kako su joj i u programu za lokalne izbore glavne stavke bili jednakost, zaštita okoliša i transparentnost.
“Uzurpiranje pomorskog dobra, premda to bilo i peškirima, ukazivalo je na nejednakost u pristupačnosti pomorskog dobra ljudima i na haos koji pokušavamo otkloniti. Kad volite svoje mjesto, onda otklonite ono negativno da se može pokazati pozitivno”, poručila je Radić.
Ističe kako su pojedinci doveli sve iznajmljivače u neugodnu situaciju jer navode goste na ovakve poteze.
“Pojedini iznajmljivači su doveli u neugodnu situaciju sve iznajmljivače jer gostima ukazuju na krive poteze, kao što je rezervacija plaže. Onda ostatak gostiju i mještana bude uskraćen za nešto što je javno dobro i što bi svima trebalo biti jednako pristupačno”, rekla je.
Francuska vjeruje da može dijalogom riješiti spor s Rusijom u vezi šampanjca, ali bude li potrebno obratit će se Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) s tim u vezi, rekao je u utorak francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.
Le Drian je poručio da će Pariz u danima koji dolaze nastojati pronaći rješenje u saradnji sa ruskim vlastima na bilateralnoj razini, ali i na evropskoj, kako bi zaštitio interese francuskih proizvođača i zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla.
“Utvrde li se povremena kršenja pravila Svjetske trgovinske organizacije, naravno da ćemo djelovati, kako smo i prije planirali kad je riječ o Rusiji. Nadam se da će dijalog omogućiti da se riješi ovaj spor”, rekao je ministar u parlamentu.
Ruski zakon, potpisan u petak, uveo je obvezu za distributere šampanjca da na etiketi na poleđini boce navedu da je riječ o “pjenušavu vinu”, dok je naziv “champanskoïe” rezerviran za ruske proizvođače pjenušavih vina.
Odluka je izazvala nezadovoljstvo francuskih proizvođača šampanjca, koji su uputili prigovore francuskom ministarstvu vanjskih poslova i Evropskoj uniji.
“Taj zakon slijedi logiku ruskih protekcionističkih mjera u vinskom sektoru”, rekao je Le Drian, dodajući da su se već obratili WTO-u u vezi dovođenja u pitanje zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
Rusija je 15. izvozno tržište šampanjca na kojem se proda oko dva milijuna boca od ukupno 150 miliona koliko se u prosjeku svake godine proda izvan Francuske.
Kroz završni program projekta “Mladi za čist Jadran” koji finansira BeMed i fondacija Princ Albert II od Monaka i uz pokroviteljstvo Opstine Kotor, NVO Naša akcija je u proteklom periodu održala niz radionica za popravku, izradu i postavku instalacija za Kotorski festival pozorista za djecu.
Koristeći reciklažni materijale sa fokusom na plastiku mladi kreativci imali su priliku da pokazu svoje vještine, a zatim oplemene javne prostore svojim instalacijama.
Za čist Jadran
Naročito interesovanje se pokazalo za malu biblioteku na otvorenom i haljinom od plastike pod nazivom “Nova moda”, jer eto plastika je izgleda nova moda ovog doba.
Pozivamo sve gradjane da doniraju knjige za malu biblioteku na otvorenom koja je trenutno locirana na Pijaci od kina, a koja ce nakon festivala naci svoju novu, dugorocnu lokaciju.
Komunalno preduzeće Tivat je tokom prošle godine sakupilo i na sanitarnu depoinju Možura kod Bara odvezlo ukupno7.475 tona miješanog komunalnog otpada.
Tivatsko Komunalno jedno je od rijetkih sličlnih preduzeća u državi koje obavlja djelimičnu selekciju i reciklažu otpada, odnosno njegovo separatno sakupljanje. Na taj način odvajaju se i na dalju preradu u sistemu reciklaže šalju papir, karton, limena ambalaža i staro gvožđe. Tokom prošle godine na ovaj način su tivatski komunalci sakupili i na dalju preradu uputili 157, 55 tona papira i kartona, 4,5 tona miješanih metala, te 1,2 tone plastike.
Prikupljeno je i 12,1 tonu PET ambalaže, te 0,20 tona aluminijusmkih limenki, kao i 2 tone starih automobilskih guma.
Sa cijelog područja opštine Tivat iz parkova i sa drugih javnih zelenih površina, ali i iz privatnih bašti, komunlaci su lani sakupili i na deponije, odnosno kompostanu u Kavču, odvezli ukupno 3.650 tona zelenog otpada. Sakupljeno je i 1.914 tona kabastog otpada koji je takođe u većoj mjeri recikliran ili upotrebljen kao ogrev, a komunlaci su lani prikupili i na odgovarajuće deponije odvezli i ukupno 18,4 tona građevinskog otpada.
Komunalno preduzeće Tivat lani je nastavilo nastavilo sa dugogodišnjom dobrom praksom proširivanja mreže posuda za odvajanje pojedinih frakcija otpada. U tom cilju izgrađeno je šest novih kontejnerskih mjesta za po 2 do 4 kontejnera za otpad kapaciteta po 1,1 kubik, izrađeno je pet novih metaklnih boksova kapaciteta od 1 do 3 kubika za odlaganje kartona, te postavljeno šest novih metalnih mtreža-kocki od po 1 kubik, namijenjenih za sakupljanje PET amblaže.
Komunalno je nastavilo i učešće u u akciji humanitarnog karaktera „Čep za hendikep“. Akcija podrazumijeva prikupljanje svih vrsta plastičnih čepova, koji se zatim recikliraju kao tvrda plastika, kako bi se sredstvima prikupljenim reciklažom, obezbijedila nabavka invalidskih pomagala koja ljudima, uskraćenim za slobodno I nesmetano kretanje, u velikoj mjeri olakšavaju život.
Početkom septembra trebalo bi da bude realizovan drugi tender za nabavku opreme za nadzor, koji je raspisala Agencija za gazdovanje Gradskom lukom Herceg Novi.
Prema riječima direktora Gradske agencije za upravljanje lukom Boža Ukropine, raspisan je novi tender za nabavku potrebne opreme za nadzor, kao i ostalih pratećih objekata koji nedostaju u luci, kako bi se osigurala veća lučka sigurnost.
– Nabavka male moderne hidrometeorološke stanice i opreme za kompletan nadzor čiji je sadržaj prijeko potreban, a našu kancelariju ćemo opremiti novim računarima. Završetkom tendera do kraja septembra, nadam se uspješno, pobrinut ćemo se za luku s video nadzorom, o svemu što je do sada radila privatna kompanija za osiguranje imovine – rekao je Ukropina.
Ukropina Božo direktor Gradske luke HN
Ugradnjom sigurnosnih kamera u luku Škver ne samo da će se povećati sigurnost, već će se ostvariti i značajne financijske uštede.
– Radi se o sigurnosti objekata i plovila koja se nalaze u luci. Imat ćemo potpuni nadzor u vodama gradske luke i na Šetalištu, gdje svakodnevno kršimo saobraćajne propise. To će značiti uštedu u sredstvima, jer kada plaćate svakog mjeseca, trošak maloj agenciji bio je zaista velik za fizičku video sigurnost – navela je Ukropina.
Vrijednost tendera je između 30.000 i 40.000 eura, a sredstva su obezbijeđena iz IPA projekta “Regal Ports”, koji se provodi kroz prekograničnu saradnju malih luka Albanije, Italije i Crne Gore.
Područje Hercegovine je pravi izazov za arheologe. Ovih dana stručnjaci Muzeja Hercegovine nastavili su iskopavanja na lokalitetu Cernica kod Gacka. Tu su pronađeni ostaci jedne od crkava koje je u ovom kraju sagradila Jelena Lazarević, kćerka Svetog kneza Lazara i kneginje Milice.
Iskopavanja u Cernici počeli su mještani 2013. godine , a od 2018. Muzej Hercegovine u saradnji sa Biološkim fakultetom Univerziteta u Beogradu obavlja istraživanja ovog značajnog nalazišta.
Arheološki nalazi govore da je riječ o srednjovjekovnoj crkvi s kraj 14. i početka 15. vijeka.
– Ova srednjovjekovna crkva na kojoj se sada nalazimo je obnovljena u 16. vijeku jer imamo dijelove srednjovjekovnih nadgrobnh spomenika stećaka i pored tih dijelova uočava se kamen koji je iz prethodnih građevina korišten. Ustanovili smo i da je prizidana grobnica, gdje je sahranjen knez Nikola Rasković, iz 1453. – kaže Ivana Grujić, kustos arheolog.
Tokom iskopavanja srednjovjekovne crkve, arheolozi su pronašli i mnogo artefakata koji upućuju na period iz 12. vijeka, što ukazuje da je ispod ove crkve bila još starija sakralna građevina.
Cernica je poznata po tome da se u njoj nalazio srpski srednjovjekovni grad Ključ u kome je kratko stolovao Rastko Nemanjić, prije nego što je otišao iz očevog dvora na Svetu Goru i postao Sveti Sava.
Mještanin Cernice Jovan Bajčetić na čiju inicijativu je počelo istraživanje ovog lokaliteta, i danas pamti predanja koja govore da se u ovom mjestu nekada nalazilo šest crkava, koje su i sada zakopane.
Novi vidovi transporta donose i nova uzbuđenja. Hiperlupovi su postali realnost i već su mnogi projekti najavljeni širom svijeta. Osmišljeni su u cilju poboljšavanja veze i bržeg transporta sa jednog mjesta na drugo. Ovakav održivi transportni sistem može se očekivati uskoro u UAE i Meksiku gdje su prethodnih godina predstavljeni projekti. Da su mnoge zemlje zainteresovane za poduhvate ove vrste govori i najnovija vijest koja dolazi iz Italije.
Transport putem cijevi mogao bi da ubrza i olakša prevoz ljudi od Milana do aerodroma i skrati tako vrijeme putovanja sa 40 na samo 10 minuta. Ovde je velika frekvencija putnika pa bi se time rasteretile postojeće saobraćajnice. Ova lokacija je samo jedna u nizu gdje Hyperloop Italia u saradnji sa ZHA (Zaha Hadid Architects) planira projekte za hiperlup transportnu infrastrukturu. Nije međutim precizirano da li će ZHA biti zadužena za projektovanje cjelokupne šire infrastrukture, ili će biti obuhvaćena i vozila, stanice i sl. jer je još uvijek sve u ranoj fazi. Takođe se ne zna ni kada će se krenuti sa realizacijom.
Svakako je objavljeno da će hiperlup obuhvatati dvije cijevi niskog pritiska koje će pokretati magnetno lebdjeće teretne i putničke kapsule duge 20m sa prečnikom od 2,7m. Kretaće se brzinama do 1.223 km/h. Projekat je održiv i koristiće obnovljive izvore energije. Generisaće sunčevu energiju i uz pomoć tehnologije regenerativnog kočenja proizvodiće više energije nego što joj je potrebno. Pored toga, za izgradnju prateće infrastrukture i stanica koristiće se reciklirani materijali.
Kombinovanje transformativne arhitekture, inženjeringa i urbanog planiranja sa najefikasnijim i najodrživijim vidom transporta može doneti samo koristi i zajednici i okolini. Ovakvim transportnim sistemom će se značajno poboljšati dostupnost i povezanost između gradova. Uključivanjem inovacija u dizajnu, operativnim tehnologijama, ali i preko korišćenja ekološki prihvatljivih materijala će se omogućiti izvođenje projekata koji su prostorno inventivni, konstruktivno efikasni i održivi.
