Broj novih zaraza i hospitalizacija u Sloveniji “strmo” raste, a glavni uzrok je nedovoljna procijepljenost starijih od 50 godina, te činjenica da sada dominantna delta varijanta koronavirusa donosi i dvostruko veći rizik od hospitalizacije, izjavila je u ponedjeljak infektologinja Tatjana Lejko Zupanc.
“Još nedavno smo imali stabilnu situaciju, a sada na žalost strmi rast i pripremamo se za otvaranje novih odjela”, rekla je u izjavi za novinare direktorica Klinike za zarazne bolesti ljubljanskog Sveučilišnog kliničkog centra (UKC) i članica vladinog stručnog tima za covid-19.
Dodala je kako je jedno istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo da delta soj koronavirusa nosi dvostruki rizik od hospitalizacije u odnosu na prijašnje sojeve, što je važno i za stanje u Sloveniji u kojoj je delta varijanta već više tjedana dominantana.
U ljubljanskoj Klinici za zarazne bolesti među covid pacijentima još uvijek prevladavaju stariji od 60 godina. No, u bolnici imaju i 10 mlađih od 50 godina, a među njima i četvoro mlađih od 40, te nekoliko mlađih od 30 godina koji su na intenzivnom liječenju, što pokazuje da hospitalizacija prijeti i mlađim ljudima, osobito necijepljenima, upozorila je Lejko Zupanc.
Kazala je da apelira na sve koji mogu da se što prije cijepe, posebno stariji od 50 godina kod kojih je procijepljenost, koja je trenutno 63 posto, još nedovoljna.
Pozvala je građane da se i dalje pridržavaju svih epidemioloških mjera koje su na snazi, uključujući nošenje maski u zatvorenom prostoru, te dodala kako je preporučljivo da ih nose i oni koji su već cijepljeni jer se u SAD-u pokazalo da je ukidanje obveznog nošenja maski za već cijepljene bila pogreška koja se brzo “osvetila” povećanjem broja zaraza.
“U zatvorenim prostorima, te na otvorenom ako smo u velikoj masi ljudi i dalje se preporučuje korištenje maski zajedno s drugim mjerama kao što su zračenje prostorija i poštovanje fizičke distance”, rekla je Lejko Zupanc.
Imajući u vidu trend pogoršanja epidemiološke situacije, kako na nacionalnom, tako i na globalnom planu, Vlada je ocijenila da se neminovno mora pristupiti pooštravanju epidemioloških mjera. Nove mjere bi trebalo da stupe na snagu 10. septembra, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Pooštravanje mjera, kako su kazali iz Vlade podrazumijeva i intenziviranje komunikacionih aktivnosti, uvođenje određenih ograničenja i pojačavanje aktivnosti svih nadležnih organa i institucija na sprovođenju nadzora.
“Na predlog Savjeta za sagledavanje epidemiološke situacije usljed pojave epidemije zarazne bolesti COVID-19 i njenog uticaja na ekonomsko stanje u Crnoj Gori, a po preporuci Instituta za javno zdravlje, Vlada je usvojila Informaciju o predlogu mjera u borbi protiv COVID-19”, navodi se u saopštenju.
Najava novih mera od 10. septembra
Prema važećim epidemiološkim mjerama, ulaz u Crnu Goru je bezuslovno omogućen građanima država regiona, dok iz ostalih zemalja od 24.avgusta može da se uđe uz dokaz o vakcinisanju protiv COVID-19 ili negativnom testu na korona virus.
Ranije je najavljeno da će od 1. septembra biti obustavljen besplatan PCR test za turiste, kojima je on bio neophodan za povratak u matičnu državu.
Besplatno testiranje je za njih važilo od 13. maja.
Prvu dozu vakcine protiv korona virusa u Crnoj Gori primilo je 33,8 odsto stanovništva, a drugu 29,4 odsto.
Od početka epidemije je registrovano 114.787 inficiranih, dok je od posljedica pandemije preminulo 1.720 osoba.
Covid ambulanta od danas počinje sa radom u prostorijama DTV Partizan – Tivat, saopšteno je iz tivatskog Doma zdravlja.
Radno vrijeme ambulante je svakog dana od 7 do 20 sati.
Covid centar Tivat – foto Boka News
Na ovoj lokaciji obavljaće se covid pregledi, terapija, PCR testiranja i vađenje krvi. Rendgen snimci će se obavljati u Domu zdravlja, po nalogu ljekara.
Trenutno aktivni slučajeva Cvid 19 u Tivtu je 252.
Covid centar Tivat – foto Boka News
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 114.364.
Monografija autora dipl. ing. Leonida Kampea, „Grbovnik Boke Kotorske“ biće predstavljena u Pomorskom muzeju Crne Gore un Kotoru u srijedu 1. septembra sa početkom u 20 sati.
Tom prilikom će govoriti dr Katarina Mitrović, istoričarka, mr Jovan J. Martinović, arheolog u penziji, Radojka Abramović, rukovodilac muzejskog sektora i autor monografije. Monografiju je izdao JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor u saradnji sa Opštinom Kotor, u okviru Programa kulturnih manifestacija za 2021. godinu.
Stručnim radom Kampea je obuhvaćena cjelokupna heraldička baština Boke Kotorske sa Budvom, od nastanka prvih porodičnih grbova u XIII-XIV vijeku do posljednjih grbova nastalih u XIX vijeku. Obrada je vršena na savremen način i po svim načelima heraldičke nauke. Autor se koristio publikovanim i nepublikovanim izvorima i relevantnom literaturom.
Pozivnica
Posebna vrijednost leži u tome što je autor konsultovao arhivske fondove i zbirke koji se čuvaju u Istorijskom arhivu Kotor, Archivio di Stato di Venezia, Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Bavarskoj državnoj biblioteci i drugim arhivskim i bibliotečkim ustanovama u Kotoru, Zagrebu, Zadru, Rusiji.
Uz tekst odštampan na 150 strana priloženo je preko 500 ilustracija, gravure iz perioda XVI – XIX vijeka i originalni crteži svih grbova crtani rukom samog autora. Pored heraldičke obrade doneseni su i izuzetno dragocjeni istorijski podaci o pojedinim rodovima i njihovim članovima.
Fotografska izložba “Roma – Citta Eterna” (Rim – vječni grad) autora Stevana Kordića biće otvorena danas u Kotoru u 20 časova, u Galeriji solidarnosti. Izložbu će otvoriti kotorski biskup monsinjor Ivan Štironja.
”Postavka predstavlja izbor fotografija koje je autor napravio od 2005. do 2019. godine, tokom devet posjeta Rimu. Sadrži 26 kolornih fotografija u formatu 100cm × 70cm, sa prikazima arhitekture Rima, od antičke, srednjovjekovne, renesansne, pa do barokne. Nastavak je Kordićeve izložbe ‘Roma Antiqua’ iz 2009. godine, koja se sastojala od 40 crno-bijelih fotografija”, navodi se u najavi događaja.
Izložba je posvećena sjećanju na autorovog prijatelja don Antuna Belana (1953-2019), župnika Kotora i Škaljara, kao i kanonika stolnog kaptola u Kotoru, velikog poznavaoca i ljubitelja Rima u kojem se školovao.
Stevan Kordić je afirmisani umjetnički fotograf, a rođen je 1969. godine u Kotoru. Glavni predmet njegovog fotografskog interesa je istorijska arhitektura i pejzaž.
Rim i Carigrad su gradovi njegovog posebnog interesa i ljubavi, kojima se, kaže, uvijek vraća.
Kao fotograf je učestvovao u brojnim izdavačkim i izlagačkim projektima koji su afirmisali kulturnu baštinu Boke Kotorske i Crne Gore. Izložba “Roma – Citta Eterna” je njegova sedma samostalna izložba, a ranije je izlagao u zemlji i inostranstvu, samostalno, ali i na grupnim izložbama. Član je više nevladinih organizacija koje se bave očuvanjem kulturne baštine. Doživotni je član Europe Nostre.
Događaj organizuje Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor.
U Domu za stare u Risnu kovid pozitivna 24 korisnika i 16 zaposlenih, kazao je za RTCG doktor Nikola Popović.
On je saopštio da je u Domu treći talas Covida 19 krenuo od 20. avgusta.
“Trenutno su 24 korisnika pozitivna i 16 zaposlenih. Najviše zaraženih su stanovici Doma koji imaju i druge bolesti pa je njihovo stanje složeno i bez virusa ali su oni trenutno stabilni. Imali smo dva korisnika koja su hospitalizovana u bolnici Kotor ali i oni su vraćeni nazad u Dom na dalje paženje i liječenje. Zaposleni su svi stabilno i dobro se osjećaju”, kazao je Popović.
Palermo – planine i more: To je pogled sa vila na obroncima Monte gala na sicilijanskoj obali. Ali u tim kućama nema nikoga da uživa u pogledu – samo ptice i pacovi, piše “Špigl”. Kompanija povezana sa šefom mafije Mikeleom Grekom započela je izgradnju ove kolonije krajem 1970-ih. Do momenta kada su zvaničnici prekinuli projekat, 170 vila je već bilo u izgradnji. Danas je to zbirka kostura mafijaških vila poznata kao “Brdo srama”.
U zemljama poput Italije i Meksika, gdje kriminalni klanovi imaju značajan uticaj, vođe kartela često igraju značajnu ulogu u formiranju pejzaža svojih rodnih gradova. Uključeni su u velike građevinske projekte, što je način da profitiraju od tenderskih ugovora ili da peru novac, a grade luksuzne vile kao statusne simbole za sebe i svoje porodice. Neki čak imaju izgrađene složene podzemne bunkere i tunele koji služe za šverc ili kao izlazi za bjekstvo u slučaju nužde – ili prosto za život.
”Arhitektura i trgovina drogama su neraskidivo povezane”, kaže meksički arhitekta i urbanista Eloj Mendes, koji istražuje “narko-arhitekturu” na Univerzitetu u Puebli. Ulaganja u nekretnine od organizovanog kriminala, kaže on, stvorila su potpuno nove gradske pejzaže u Latinskoj Americi. Često su to kičaste i pretjerane građevine, dodaje. Jedan od najboljih primjera je groblje Žardines del Humaja u gradu Kuliakan, kolijevci kartela Sinaloa. Narko-bosovi i njihove porodice takmiče se u izgradnji mauzoleja-građevina koje podsećaju na hramove i palate u kolonijalnom stilu. Prave elemente kao što su kupole, lukovi, vijenci, zasvođeni krovovi i stubovi.
Građevine su takođe simboli moći, čije prisustvo pomaže mafijaškim klanovima i kartelima da dominiraju javnim prostorom i kontrolišu okolna područja. Ali vlade i civilno društvo pokušavaju da povrate gradove. Od 1982. Italija je zaplijenila više od 36.000 nekretnina u vlasništvu mafije. “Oduzimanje je jedan od najefikasnijih instrumenata u borbi protiv organizovanog kriminala”, kaže za “Špigl” Zora Hauser, koja istražuje mafiju na Univerzitetu u Oksfordu. “Ipak, najučinkovitije je kada se novčana sredstva, kompanije, imovina i građevine vrate društvu”.
”To je znak da su država i narod ponovo preuzeli kontrolu. To je, zapravo, ono čega se mafijaši najviše plaše – gubitka kontrole nad svojom teritorijom”, dodaje ona.
Prema antimafijaškoj organizaciji “Libera”, oko 1.000 italijanskih opština dobilo je od države oduzete zgrade ili imovinu radi prenamjene za javnu upotrebu. Osim toga, oko 900 neprofitnih organizacija ili kolektiva upravlja bivšim vlasništvom mafije.
Sa svoje strane, Meksiko će uskoro ponuditi kao nagrade na lutriji imanja oduzeta korumpiranim političarima i narko-bosovima. Sredinom septembra biće održana posebna lutrija u okviru koje će biti uručena kuća u Kulaijakanu iz koje je 2014. pobjegao Hoakin el Čapo Guzman. Takođe će biti ponuđena i vila u blizini Meksiko Sitija koja je nekada pripadala Amadu Karilju, bivšem šefu kartela Huarez. Za 250 pesosa (oko 11 eura) po tiketu, učesnici će imati priliku da osvoje narko-kuću. Vlada planira da koristi prihode od lutrije za jačanje kampanje vakcinacije protiv koronavirusa.
Ovaj plan se ne sviđa svima. Stručnjak za kriminal Edgardo Bukaljia smatra da je lutrija samo “predstava”. Po njegovom mišljenju Meksiku fali nacionalna strategija i zakoni koji zahtijevaju od sudija da preraspodijele svu oduzetu imovinu organizacijama civilnog društva koje vode žrtve organiziranog kriminala i koje pomažu onima koji su povrijeđeni. Povratak takve imovine “nije poklon”, kaže on. Treba ih koristiti za pomoć žrtvama pri ponovnoj integraciji u društvo.
Zabavom protiv mafije
Zadruga GOEL u Kalabriji takođe ima koristi od italijanske strategije preraspodjele imovine bivše mafije. Međutim, takođe su naučili da se mafija ne odriče imovine bez borbe.
U Kalabriji, sjedištu Ndrangete, poljoprivrednici i preduzetnici udružili su se kako bi osnovali zadrugu koja će se suprotstaviti prijetnjama i reketiranju. Takođe su organizovali nekoliko inicijativa u oblastima kao što su organska poljoprivreda, turizam, održiva moda i sl.
Tako su uspjeli da zaposle oko 400 ljudi u jednom od najsiromašnijih i najkorumpiranijih regiona u Evropi. To je mjesto u kojem je mafija najveći poslodavac i gdje je država u velikoj mjeri izgubila kontrolu. Ova grupa je transformisala tri zgrade koje su nekad pripadale mafiji: jednu u svoje sjedište, drugu u prostor iz kojeg krojačice izrađuju komade organske mode, a vilu koja je nekada pripadala mafijaškom šefu pretvorila je u hotel.
Grad je čak platio novi namještaj i garantovao je da se zakupnina neće morati plaćati 10 godina. Voda i struja su takođe besplatni. Ali 10 dana nakon što je GOEL pobijedio na tenderu za građevine, članovi mafije su provalili unutra. Oštetili su i pokrali djelove vodovodnih instalacija, nanijevši štetu od 50.000 eura.
Zadruzi su poznati takvi napadi. Jednom im je zapaljena farma. Od tada, tim pravi žurke svaki put kada mafija napadne. “Kada ljudi padnu u depresiju i izgube nadu, lakše ih je kontrolisati”, kaže Vinćenco Linarelo, šef GOEL-a.
Dodaje da su prijetnje postale rjeđe. “Očigledno su shvatili da nas čine jačim svakim napadom”.
Australka Rhiannan Iffland i Englez Gary Hunt, koji ove godine nastupa pod francuskom zastavom, pobjednici su mostarskog natjecanja svjetskog prvenstva Red Bull Cliff Diving.
Mostar je protekla tri dana bio domaćin najboljim svjetskim visinskim skakačima, a spektakularno natjecanje završeno je u subotu finalnom serijom skokova nakon koje su se Iffland i Hunt pokazali najkonstantnijim, izvijestila je Fena.
Hunt je skokom u četvrtoj seriji za koji, ipak, nije dobio nijednu desetku obezbijedio konačnih 429.70 bodova što mu je bilo dovoljno za prvo mjesto. Drugi je završio Rumun Constantin Popovici, a treći Nikita Fedotov iz Rusije.
U ženskoj konkurenciji nije bilo dileme oko pobjednice. Apsolutna favoritkinja Iffland odbranila je pobjedu koju je u Mostaru ostvarila 2019. godine i sa zbirom od 385.10 bodova se popela na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja.
Ovo je njena deseta pobjeda u nizu u Red Bull Cliff Diving, piše Anadolija.
Sjajna danas bila je i Adriana Jimenez iz Meksika koja je zauzela drugo mjesto, dok je trećeplasirana bila Jessica Macaulay iz Kanade.
Takmičenje u Mostaru bilo je drugo u ovogodišnjem kalendaru Red Bull Cliff Diving svjetskog prvenstva, a nakon Mostara slijede takmičenja u Downpatrick Headu u Irskoj i Polignanu u Italiji.
Skakači natjecanja Red Bull Cliff Diving u bosanskohercegovačkom gradu Mostaru skaču sa Starog mosta koji je remek-djela orijentalne arhitekture iz 16. vijeka. Stari most, visok 24 metra u najvišem dijelu, je obnovljen i otvoren u julu 2004. godine, a 2005. godine uvršten je na listu UNESCO-ovih zaštićenih spomenika kulture.
Petnaesto izdanje Hercegnovskog strip festivala biće održano od 3. do 8. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Boki. Grupa entuzijasta i ljubitelja stripa je krenula prije više od decenije u avanturu koja je prerasla u renomirani, svjetski događaj. Njihovi ciljevi su popularizacija stripa i edukacija o devetoj umjetnosti u Crnoj Gori. Herceg Novi je i ranijih godina ugostio velikane stripa iz regiona i svijeta, što će biti slučaj i ove godine, uprkos pandemijskim uslovima.
Kako su saopštili iz organizacije festivala, pored redovnih programa koje festival, posvećen devetoj umjetnosti, podrazumijeva, poput izložbi, radionica, berze, crtanja, kao i autentični program strip u boci, HSF uvijek donosi i kvalitetan muzički program, pa tako ove godine nastupaju poznati hercegnovski muzičar Marko Vlahović, te kantautorke iz Zagreba i Beograda – Sara Renar i Sana Garić. Takođe, novina u ovogodišnjem programu su i lokacije na kojima će se dio programa festivala održavati, poput prostora eks-Lazarev vrt u centru grada, ali prije svega i širenje festivala na Tivat, gdje će se, zahvaljujući saradnji sa Opštinom Tivat, dio programa održavati na Pinama.
Podsjetimo da, kako je festival rastao, osnivač Nikola Ćurčin je proširio ekipu organizatora te su se HSF-u pridružili najprije Jovan Subotić, a zatim i Nebojša Mandić. Ovaj trojac je zaokružio ovogodišnju listu od 12 specijalnih i više od 30 gostiju „povratnika“ Hercegnovskog strip festivala (HSF).
O Festivalu, strip kulturi u Crnoj Gori, interesovanju mladih za strip, kao i o pojedinostima vezanim za organizaciju HSF-a, za Pobjedu su govorili suorganizatori HSF-a Nebojša Mandić i Jovan Subotić.
N. Mandić
EVROPSKI CENTAR
Mandić je kazao će Herceg Novi i ove godine biti evropski centar devete umjetnosti, jer će na HSF-u biti dvanaest specijalnih gostiju – Đorđo Pontreli i Mario Milano, Valerio Pićoni i Marćelo Manđantini iz Italije, Aneke Murilenem i Fernando Dagnino iz Španije, Rus Artiom Trakhanov, Njemac Sedat Ozgen, Belgijanac Den Verlinden, Irac Kijan Tormi, Slovenac Izar Lunaček i Miroljub Milutinović Brada iz Srbije, kao i još više od 30 gostiju koji se vraćaju na HSF, među kojima su svjetski priznata imena poput Esada Ribića, Vilijama Simpsona, Mirka Čolaka i Branislava Kerca; garantuju da jedina crnogorska manifestacija posvećena stripu zaslužuje pomenuti epitet.
– Definitivno takav status smo postigli prošle godine, kada smo u strogim uslovima koje je diktirala epidemija uspjeli da organizujemo šestodnevni festival u punom kapacitetu i sa gostima iz zemalja EU. U tom kontekstu mogu reći i da pripreme za ovogodišnje, petnaesto izdanje HSF-a, teku lagano i ustaljenim tokom – zaokružili smo listu specijalnih gostiju, program skockali do kraja uz neophodnost dotjerivanja nekih detalja oko satnica i rasporeda prezentacija i predavanja, obišli i izvršili neophodne pripreme za sve lokacije na kojima će se održavati šestodnevni programi. Tako da je sada ostalo da se to sve realizuje, da počnemo sa štampom materijala i pripremama izložbi – rekao je Mandić.
On je kazao da su ovogodišnji uslovi organizacije maltene isti kao i svih godina prije korone, osim što ipak i dalje postoje određena ograničenja, prije svega u načinu putovanja, jer je neuporedivo manje mogućnosti organizovanja prevoza gostiju iz inostranstva, što rezultira i većom cijenom i povećanjem troškova za njih kao organizatore.
– Međutim, Nikola, Jovan i ja smo navikli svih ovih petnaest godina da ne postoji prepreka koju ne možemo preći i koja će učiniti da se HSF ne održi, pa čak ni svjetska pandemija koja je prošle godine paralisala svijet ali ne i HSF – istakao je Mandić.
Upravo je organizacija prošlogodišnjeg festivala, kako je kazao Mandić, skrenula pažnju cjelokupne svjetske scene devete umjetnosti i zbog toga su im se obratili i direktori nekih od najvećih evropskih festivala iz Francuske, Engleske, Rusije, Češke sa željom da dođu ove godine kao gosti HSF-a.
– A koliko ljudi, involvirani u devetu umjetnost, vole naš festival, dovoljno govori činjenica da se mnogi vraćaju u Herceg Novi o svom trošku samo da bi bili dio šestodnevnog spektakla koji HSF podrazumijeva – ocijenio je Mandić.
Jovan-Subotić
STRIP VIKENDI
U okviru ovog festivala organizovani su i strip vikendi posvećeni velikanima stripa. Mandić je govorio o značaju takvih aktivnosti za grad i kulturni život Crne Gore.
– Jedna od naših osnovnih misija je popularisanje stripa kao jedne od najkompleksnijih umjetnosti i uključivanje što većeg broja mladih talenata u našu organizaciju i stvaranje prave slike o tome šta podrazumijeva stripovski narativ i stvaralaštvo u devetoj umjetnosti – rekao je Mandić.
Prema njegovim riječima, to se postiže ne samo kampanjskim pristupom već cjelogodišnjom angažovanošću i radom, koji znači i organizovanje zimskih Strip vikenda.
– Ali prioritetno kroz adekvatnu edukaciju, prije svega mladih neafirmisanih umjetnika, kao i u radu sa odraslim umjetnicima kojima savjete i cake u crtanju i slikanju na našim radionicama, daju najveći svjetski majstori strip stvaralaštva. I upravo to neposredno druženje i učenje od poznatih umjetnika je jedna od najbitnijih stvari koje se konkretno realizuju na svim festivalima stripa, a u našem slučaju je i odaziv za učešće u radionicama izuzetno veliki, jer ko ne bi došao da dobije besplatne savjete od ljudi koji su u samom vrhu aktuelne scene devete umjetnosti, ili od ljudi poput Vilijama Simpsona koji stvaraju vizuelne identitete serija kao što je „Game of thrones“ – ocijenio je Mandić.
On je dodao da su tokom prethodnih godina ostvarili i saradnju sa osnovnim školama u Herceg Novom, pa svaki festival jedan dan u programu ima posjetu likovnim sekcijama u osnovnim školama, gdje u saradnju sa redovnim profesorima, najveći svjetski majstori crtanja i pedagozi stripa održe po dva časa zaineteresovanim učenicima.
RENOME
Will Simpson2018
Subotić je kazao da je prisustvo velikih zvijezda svijeta stripa od velike važnosti za renome festivala, a konsekventno i za renome svih ostalih učesnika koji se nađu na njemu.
– To je najbolji način privlačenja kako medijske pažnje, tako i pažnje mnogobrojnih ljubitelja stripa iz regiona i Evrope. Domaći autori koji promovišu svoje stvaralaštvo na našem festivalu imaju mnogo veću publiku i veću priliku da se za njihovo ime čuje i da njihov rad bude primjećen – rekao je Subotić.
Mnogi su primjeri, prema njegovim riječima, dobijenih šansi i sklopljenih poslova kao posljedica boravka na festivalu.
– Ovo je naročito tačno upravo kada se radi o domaćim autorima jer je jedna od misija našeg festivala promocija domaćeg stvaralaštva i pružanje šanse mladim autorima. Crtati rame uz rame sa Vilijamom Simpsonom i Enrikeom Brećom, čini se kao prilično dobra prilika za promociju, zar ne?! – rekao je Subotić.
Na kraju krajeva, kako je kazao Subotić, strip je u centru pažnje najvećih svjetskih TV kuća i čitave holivudske produkcije već oko dvadeset godina i ne nazire se kraj ekranizacijama priča koje su potekle sa stranica sa oblačićima.
Subotić je pojasnio da mi svijetu imamo da ponudimo mnogo.
– Već smo spomenuli da smo u Crnoj Gori okruženi nevjerovatnim talentom i neće biti bolje prilike da ga promovišemo nego tokom svjetske manije za stripovima koja traje zahvaljujući prije svega Holivudu. Regionalni crtači kao što su Esad Ribić, Igor Kordej ili Mirko Čolak nisu samo velika imena svjetskog stripa već istinske superzvijezde koje se ne libe da pomognu mlađim autorima ili otvore vrata najvećih svjetskih kuća onima koji to zaslužuju. A tu su, pored nas, svakog izdanja Festivala, ne samo u Herceg Novom nego i na smotrama u okruženju. Zato je potreban sistemski pristup i investiranje u kulturu. Više festivala, više umjetničkih kolonija, više izložbi, više stripa u školama, više stripa u bibliotekama. Stiče se utisak da naš kvalitet nikada nije upitan, ali prezentacija istog definitino jeste – kazao je Subotić.
MLADI I STRIP
On je ukazao da su mladi apsolutno u dovoljnoj mjeri zainteresovani za strip.
– Da nismo organizatori festivala i da se ne susrećemo sa njima direktno, možda bi naš odgovor bio drugačiji. Ipak, svjedoci smo da je interesovanje za strip i dalje ogromno, kako za klasike, tako i za novija ostvarenja i naravno, sve popularnije japanske stripove, odnosno mange – rekao je Subotić.
On je naglasio da kod stripa nema šta da se ne voli.
– Dijapazon priča je širok i za svakoga postoji neko kvalitetno štivo u žanru za koji je osoba zainteresovana. Strip sebe nudi u cjelosti i u njemu nema laži i nema prevare. Ili vam se crtež sviđa ili ne sviđa. Isto je i sa pričom. Dodatna ljepota stripa je što je još uvijek relativno pristupačan i možete da se vraćate par stranica unazad, preskačete par stranica unaprijed i relativno brzo shvatite da li je to štivo za vas – rekao je on.
Prema riječima Subotića, mladi obožavaju strip i potrebno je da im se omogući što lakši pristup i što veći izbor za konzumaciju.
– U Crnoj Gori je, za sada, to zadatak grupice entuzijasta koji svoj posao odrađuju prilično dobro, ali uvijek može bolje uz malo podrške javnog sektora – zaključio je Subotić.
Strip ne može izgubiti borbu sa novim medijima
Strip je, prema riječima Nebojše Mandića, na prostorima bivše Jugoslavije tokom prethodnih decenija bio u ne baš blistavom statusu i u vrlo nezavidnom položaju, pošto se kao i svaka umjetnost izgubio u poplavi svega onog što su nam donijele ružne devedesete godine prošlog vijeka.
– Međutim, u 21. vijeku pod uticajem prije svega Italije i Francuske, ali i holivudskih filmova o superherojima strip se ponovo vraća na nivoe koje je imao sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Smatram da smo ponovnoj afirmaciji stripa u Crnoj Gori i mi uveliko doprinijeli, a strip stvaralaštvo ne može izgubiti borbu sa novim medijima, jer već pomenuta činjenica da je u Herceg Novom u više navrata boravio „storyboarder“ najpoznatije TV serije, a koji je taj posao dobio jer je vrhunski strip-autor implicira da se djela u novom načinu umjetnosti ne mogu uraditi bez dobrog strip-crtača koji vizuelno obradi scenario i pripremi ga za snimanje – istakao je Mandić i naglasio da i video igrice i ostale slične kompjuterske animacije rade upravo strip-autori, kao i ilustracije za sve vrste knjiga od beletristike do naučnih izdanja.
Nismo svjesni kvaliteta domaćih crtača
Na Pobjedino pitanje koliko se njeguje strip kultura u Crnoj Gori, Jovan Subotić je ukazao da se ona sa nivoa javnog sektora ne njeguje uopšte, što je velika šteta s obzirom na količinu talenta kojom smo okruženi.
– Ponekad nismo ni svjesni kvaliteta domaćih crtača, ilustratora i stvaralaca likovne umjetnosti uopšte. Što se tiče šire slike, kada dođete na Hercegnovski strip festival ili posjetite jedinu striparnicu u Crnoj Gori, „Mr. No“ iz Podgorice, uvidite da nam je u Crnoj Gori sve dostupno od najnovijih izdanja svih regionalnih izdavačkih kuća do elitnih gostiju iz svijeta stripa. Uvidite i da su ljudi i dalje jako zainteresovani za strip, da vole taj izražaj, da vole da čitaju nove i zanimljive priče – rekao je Subotić.
Domaći i inostrani turisti „okupirali“ su Durmitor. Trend odlične posjete u julu nastavljen je i u ovom mjesecu, pa bi se moglo desiti da budu oboreni rekordi i iz pretprošle godine, a ona je po broju noćenja na Žabljaku bila rekordna.
Po statistici koju vode u lokalnoj turističkoj organizaciji, u prvoj polovini avgusta bilo je čak 27 odsto više turista nego u istom periodu 2019. godine.
Direktorica Vanja Krgović-Šarović kaže da imaju bolju prijavu i bolju naplatu turističke takse, pa su više nego zadovoljni. Gotovo da nema evropske države iz koje nema gostiju u durmitorskom kraju, parkinzi su pretijesni, a najveća gužva je, uobičajeno, prema Crnom jezeru. Sa obje strane puta koji vodi ka najprometnijem ulazu u NP Durmitor parkirani su automobili i autobusi, pa čak je i na skijalištu Savin kuk dobra posjeta, jer mnogi sunčane dane iskoriste za panoramsku vožnju. Ugostiteljski objekti u podnožju skijališta dnevno u prosjeku imaju oko 300 gostiju.
NP Durmitor već je posjetilo više od stotinu hiljada ljudi, procentualno gledano to je za desetak odsto manje nego u 2019. godini koja se služi kao reper turističkim poslenicima ne samo na Primorju već i sjeveru Crne Gore.
I hotelijeri su zadovoljni, popunjenost je dobra, traži se krevet više i u privatnom smještaju. U nebo svi gledaju i nadaju se toplim danima, jer poznato je da prve kiše na kraju ljeta rastjeraju turiste. No, vjeruju turistički radnici i da se pandemija neće ponovo „zahuktati“, tim prije što će ovom sezonom, ma koliko dobra bila, samo pokriti gubitke iz prošle.
Durmitor – Zminje jezero . foto Boka News
Minuli vikend je i na Žabljaku bio kišan, pa je manje bilo domaćih posjetilaca, a stranci odustaju od boravka u prirodi i manje se kreću.
Miraš Vuković iz žabljačkog Udruženja ugostitelja i hotelijera zadovoljan je. Kaže da konkretno njegov restoran bilježi rezultate slične pretprošlogodišnjim.
– Na Žabljaku kad ima sunca ima i gostiju, a ovog ljeta nije falilo toplih dana. Imamo dobre nejave i dosta rezervacija za septembar, ali umnogome ćemo zavisiti i od novih epidemioloških mjera koje se očekuju početkom narednog mjeseca. U septembru su naši gosti većinom stranci, oni koji ne vole gužve i odlični su vanpasionski potrošači. Recimo, 2019. godine je bilo toplo u septembru i oktobru, temperature se nijesu spuštale ispod 20 stepeni, pa smo imali sjajnu posjećenost čak do polovine novembra – riječi su Vukovića.
Nema na Žabljaku niko preciznu statistiku, ali primjetno je, kažu, da ove godine ima manje Izraelaca, Njemaca i Rusa u poređenju s prethodnim sezonama. Uobičajeno, česti gosti su Francuzi i Belgijanci, Estonaca i Čeha je više, pa i turista iz Indije.
Vukovića raduje što ove sezone imaju dosta i tranzitnih turista.
– Kada govorimo o posjetiocima iz regiona, raduje nas što su se ove sezone mnogi odlučili da ka Primorju idu preko Pljevalja. Dakle, oni su u proputovanju na Žabljaku, u povratku sa Primorja takođe se zadržavaju, neki i prenoće, ali mnogi makar ručaju, a u to vrijeme stranci su u planini, na raftingu, ziplajnu, na biciklu… To je dobro za sve ugostitelje i mislim da bi trebalo narednih sezona da osmislimo programe koji će doprinijeti još boljoj ponudi te vrste – zaključuje Vuković.
