U mediteranskom duhu – 4. Srdelada u Budvi

0

 

Itana Lalović, Zlata Marjanović, Tina Braić Ugrinić i Lucija Đurašković

Ispred Spomen doma „Stefan Mitrov Ljubiša“ u Budvi u nedjelju, 20. juna održan je četvrti po redu mediteranski dogadjaj Srdelada, u okviru kog je predstavljen bogat kulturni program o muzičkoj tradiciji Budve.

Dogadjaj je počeo sa budvanskim pjesmama koje su izvele sopran Emilija Minić i Milica Radoman na klaviru, po tonskim i notnim zapisima docenta dr Zlate Marjanović iz 2002. godine – Zvijezdo večernja, Danice moja nesuđena (prema pjevanju Marije Šumić i Ljuba Rađenovića), Još ne sviće bjela zora (prema pjevanju Marije i Petra Jelušića) i Na Mogren se je sela (prema pjevanju Marije Šumić).

Prisutnima se obratila Itana Lalović ispred NVO Feral koja je istakla da su pjesme na početku posvećene nedavno preminuloj sugrađanki Mariji Šumić, koja je bila poveznica između budvanske muzičke prošlosti i sadašnjosti, a NVO Feral je se truditi da se njen glas čuje u budućnosti. Takođe, Itana je publici predstavila kulturni program i učesnike:

„Srdelu nikada nismo posmatrali kao prehrambenu namirnicu ili jednu od brojnih vrsta ribe koju mozemo naći u budvanskom akcatorijumu. Ona je za nas uvjek bila simbol kulturne istorije našeg grada. Kao glavni ili sporedni junak prisutna je u pričama, jelovnicima, receptima, ali i brojnim nezapisanim događajima koji svjedoče o životu, svakodnevnici, navikama i kreativnosti Budvana koji su nekada hodali ulicama Starog grada. Ove godine, tokom pripreme kulturnog programa za Srdeladu kontaktirali smo Zlatu Marjanović koja se godinama posvećeno bavi istraživanjem muzičke i kulturne tradicije našeg kraja. Iako smo od nje na samom početku očekivali savjet, ona se velikodušno i sa puno posvećenosti i  ljubavi  sa kojim pristupa svom pozivu, priključila kreiranju koncepta programa, i večeras je na veliku našu radost sa nama. Ovo veče i publika, svi vi koji ste večeras sa nama, su zapravo idealna prilika za predstavljanje Zlatine knjige Koralj’ca srebrom zakovana – Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine u kojoj ona otkriva nove obrise muzičke tradicije Budve. Ovu dragocenu knjigu je izdala JU Muzeji i galerije Budve koja je NVO Feralu partner u organizaciji ovog dogadjaja, a kasnije ce Vam o knjizi govoriti i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve i Tina Braić Ugrinić, prof. maternjeg jezika i književnosti i Zlatina saradnica na projektu. Ovo predstavljanje knjige neće biti uobičajno, već ce biti ilustrovano notama iz budvanske prošlosti koje će nam izvoditi Milica Radoman na klaviru i sopran Emilija Minić koje koje ste čuli na samom početku. Pored njih recitacije i pjesme će Vam donjeti i mladi glumci iz škole glume Jovane Todorović i klapa Primorkinje, a budvanske igre FA Nikola Đurković. Posebna kosmička koincidencija je što je večeras u spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“ postavljena izložba fotografija iz kolekcije Anta Urbana, kojom je NVO Feral započeo svoju budvansku misliju.“

Publika

Mr Lucija Đurašković je govorila o knjizi Koralj’ca srebrom zakovana – Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine docenta dr zlate Marjanović: „U ovoj knjizi autorka je isplela narativnu nit oko rukopisa naslovljenog Pjesme i drugi napisi iz Budve (1854), koji je do 1949. čuvan u Matici hrvatskoj, a danas u arhivi Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, kojoj ovom prilikom izražavamo zahvalnost na dozvoli za istraživanje i objavljivanje. Valja istaći da je rukopis do pojave ovog izdanja bio nedovoljno poznat široj javnosti, a najveća nepoznanica odnosila se na autorstvo same građe, sastavljene od rukom pisane bilježnice, dodataka (dva lista) i prepisa pjesama iz bilježnice. Zahvaljujući minucioznom istraživačkom poduhvatu, utemeljenom u iščitavanju i analizi brojnih izvora i literature, a naročito na temelju komparacija rukopisne građe s drugim objavljenim primjerima, dr Zlata Marjanović je nedvosmisleno zaključila ko je zapravo taj nepoznati zapisivač. Njegovo ime i prezime otkriva već u posnaslovu knjige, a potom i do detalja pripovijeda o kompleksnoj ličnosti Mijata Sabljara (1790–1865) iz Dubice na Uni. U pitanju je čovjek brojnih interesovanja, po činu major austrijske vojske, čiji je život u zrelim godinama obilježen putovanjima po jadranskom priobalju i zaleđu, terenskim etnografskim radom, sakupljanjima najrazličitijih pokretnih starina (prirodni ostaci, arheološki nalazi, pisani izvori…), te bilježenjem raznih osobenosti ovoga kraja, sa kojima se na putu susretao.“

Knjiga – naslovna

Tina Braić Ugrinić je govorila o svojoj saradnji sa Zlatom i njenom načinu rada, nakon čega je docent dr Zlata Marjanović publiku povela na putovanje kroz muzičku prošlost Budve, koje je bilo oslikano recitacijama mladih glumaca iz škole glume Jovane Todorović, pjesmom klape Primorkinje i igrom FA Nikola Đurković, u kom je brojna publika uživala.

Emilija Minić i Milica Radoman

Kulturni dio programa je zaključen sa dvije kompozicije italijanske kamerne muzike u izvođenju Emilije Minić i Milice Radoman. Veze Budve sa Italijom, su duboke i viševjekovne, čak je i dr Zlata Marjanović u svom predavanju navela da su Budvani bili razočarani kada je Mletačka republika napustila Budvu, jer su tada živjeli u blagostanju i redu.

Nakon završetka kulturnog programa posluženi su raznovrsni specijaliteti od srdele, koji se u Budvi prave vjekovima.

klapa Primorkinje i FA Nikola Đurković

Projekat je realizovan u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve, a projekat su podržali Opština Budva, Turistička organizacija opštine Budva (TOB), Unibrand Communications, Sunraf, Rockler, Talas M, Impress Budva, Spidermax, Terae taxi, Notar Rade Jovanović, porodica Dragičević i HG Budvanska rivijera.

Srdelada se održava već četiri godine zaredom (2017, 2018, 2019. i 2021.) kada je bila dobro posjećena i dobila je pozitivne kritike, kako od mještana, tako i od gostiju, koji su imali priliku da okuse i osjete duh Budve kao autentičnog Mediteranskog mjesta.

NVO Feral je aktivan od 2015. godine i bavi se promocijom mediteranskog kulturnog nasleđa, osnaživanjem lokalne zajednice i podrškom razvoja mladih kroz raznovrsne oblike umjetničkog i kulturnog izražavanja, organizaciju izložbi, predstava, muzičkih događaja i književno-poetskih večeri. NVO Feral je dobio priznanje od strane organizacije Interpret Europe, i kao jedina organizacija iz Crne Gore je uvršten u primjere dobre prakse u interpretaciji nasleđa, po kriterijumu uključivanja lokalne zajednice.

SuperWine u Porto Montenegru 3. jula

0
SuperWine

Osmo izdanje SuperWine održaće se u subotu 3. jula u Porto Montenegru u Tivtu.

Zahvaljujući vinima uglednih evropskih vinskih kuća, prefinjenoj publici i nesvakidašnjoj atmosferi i ambijentu jaht kluba Porto Montenegro, SuperWine godinama unazad uspijeva da održi status najatraktivnijeg regionalnog vinskog događaja. Ovaj, po mnogo čemu prestižni vinski događaj, uz nastupe di-džejeva i kulinarske zone, najbolji je dokaz da vrhunskim vinima i te kako prija jedan glamurozan i nesvakidašnji ambijent. A što se tiče vina, po svemu sudeći, ovogodišnji SuperWine publici će se predstaviti u svom najboljem izdanju.

Između ostalih svoj dolazak potvrdile su i vinarije: Chateau Palmer, Movia, Miraval, Polič estate, Jean Durup Père et Fils, Virtus, Monteverdi, Mazzei, Masciarelli, Kovačević, Fattoria dei Barbi, Eden, Borgoluce, 13. Jul – Plantaže, Prelević wine estate, Testament, Varvaglione 1921, Jungić,  Borgo Conventi, Vinum, Prelević wine estate, Korta Katarina, Temet, Castel Savina, Henkell & Freixenet, Vinarija Drašković, Umani Ronchi, PIK Oplenac, Casa Gheller, Kutjevo, Grand Chais du France.

Ulaznice za SuperWine 8.0 prodavaće se isključivo na samoj lokaciji, na dan događaja od 20 sati.

Bokeški Forum: Morsko dobro da se izjasni oko Gradske plaže Tivat

36
Tivat Kalimanj – Foto Drone Studio Tivat

U beskonačnoj komunikaciji sa predstavnicima JP „Morsko dobro“  mi u „Bokeškom Forumu“ moramo, na žalost, konstatovati da u pogledu riješavanja problema Atlasa plaža, a u njemu je i Gradska plaža u Tivtu nije mrdnuto sa mrtve tačke, saopšteno je danas iz Bokeškog Foruma..

Nezabilježen je primjer u svijetu, kao ovaj u Crnoj Gori, da se centralno gradsko kupalište, ne tretira kao javno dobro. Ili da se u najgorem slučaju bar dio pomenutog kupališta tako tretira. Nastavlja se sa lošom praksom prethodne vlasti koja je silom na sramotu uzela Gradsku plažu Tivćankama i Tivćanima.

Možda bi situacija bila drugačija da se imalo sluha, pa da u upravljačkim strukturama ovog preduzeća ima neko iz Tivta. No, opet na žalost, tamo nema ama baš nikog. Situacija je identična kao i sa UO Aerodroma Crne Gore gdje takođe, a to je potpuno nerazumljiva posebna priča, nema nikog iz Tivta.

Zahtijevamo od upravljačkih organa JP „Morsko dobro“ da u najkraćem mogućem vremenu izvrše reviziju Atlasa crnogorskih plaža, a da,takođe promptno, javno daju odgovore na sledeća pitanja:

  1. Kako je moguće da je lokacija 67/69 (javno kupalište kod hotela „Palma“) 100% ucrtano kao hotelsko kupalište na kojem je građanima Tivta i njihovim gostima u potpunosti zabranjen ulazak?
  2. Do kad će trajati ovakva situacija i na osnovu čega je potpisan ovako skaradan Ugovor?
  3. Ko je potpisao takav Ugovor i Tivćanima time oduzeo kupalište?
  4. Šta nova uprava JP „Morsko dobro“ radi da bi se ta situacija promijenila?
  5. Na koji način će JP „Morsko dobro“ reagovati u slučaju ponavljanja nemilih scena iz 2019.godine, u kojima se obezbijeđenje ovog kupališta, na bahat i prostački način odnosilo čak i prema onim ljudima koji su pokušavali da iz mora izađu na plažu?
Bokeški forum

“Poštovana gospodo, 30.avgusta borili smo se za suštinske, a ne kozmetičke promjene i očekujemo normalizaciju i riješavanje ovih gorućih problema.

Na gradskoj plaži u Tivtu, u Bijeloj, u Krašićima, Baru, Ulcinju, duž cijele crnogorske obale koja je naš najvažniji privredni resurs, a kojeg je prethodna vlast neznaveno i zlonamjerno pustošila”, ističe se u saopštenju Bokeškog Foruma.

Izložba “Kovani kotorski novac” autora Zorana Radimira

0
Kotorski novac

Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor najavila je izložbu “Kovani kotorski novac” autora Zorana Radimira, koja će biti otvorena u Galeriji solidarnosti u srijedu, 23. juna u 12 sati.

Riječ je o kovanom novcu iz istorijsko-etnografske zbirke samog autora, a veže se za period od XII do XVII vijeka. Kotorska kovnica novca postojala je od XI vijeka i u njoj se kovao srebrni i zlatni novac – folari i polufolari, a pored vizantijskog miskelaneusa i mletačkog  groša, u Kotoru je bio u opticaju i dubrovački novac.

Radimir je bio član Kolekcionarskog društva Kotor, gdje je učestvovao u organizovanju susreta kolekcionara, izdavanju biltena, priređivanju izložbi sa temama iz svijeta filatelije, numizmatike, faleristike i starog trofejnog oružja.

Kao potomak nekad najbrojnije pomorske i trgovačke porodice u Dobroti, sačuvao je značajan fond etnografskih i drugih predmeta iz porodičnog nasljeđa. Zbog vrijednosti prepoznatih sa kulturnog, istorijskog i etnografskog aspekta, zbirka je od Ministarstva kulture Crne Gore dobila status pokretnog kulturnog dobra od lokalnog i opšteg značaja.

Izložbu će otvoriti arhitektica Zorica Čubrović.

Uz oznaku geografskog porijekla potrošači znaju da jedu autentičan bh. proizvod

0
Livanjski sir- foto (c)-Andrija Vroljak

Kao potvrdu da je riječ o autohtonim proizvodima iz Bosne i Hercegovine, još prošle godine četiri domaća proizvoda dobila su oznaku geografskog porijekla.

Riječ je o nevesinjskom krompiru (Udruženje proizvođača nevesinjskog krompira Nevesinje), livanjskom siru (Udruženje za zaštitu porijekla livanjskog sira) i livanjskom izvornom siru (Udruženje proizvođača autohtonog livanjskog sira Cincar), visočkoj pečenici (Udruženje mesoprerađivača Proizvođači visočke pečenice i sudžuke).

Ova oznaka mnogo znači proizvođačima, ali i potrošačima koji mogu biti sigurni da je ono što kupuju i koriste kvalitetno i autentično.

“Htjeli smo da odvojimo visočku pečenicu, onu pravu, jer postoji mnogo plagijata koji se zovu isto visočka pečenica. Da počnemo označavanje i zaštitu našeg proizvoda odlučili smo se i zbog činjenice da počinjemo proizvoditi visočku pečenicu u Tešnju te da nismo htjeli da se drugi kite našim perjem i prodaju proizvode istog naziva. Interes za visočku pečenicu porastao je od dobijanja ove oznake, ljudi se raspituju šta je to, a sada mogu i po oznaci znati koja je originalna. To nam je posebno značajno zbog stranih državljana koji dolaze u Visoko i žele probati autentičan proizvod s oznakom geografskog porijekla”, kazao je za Klix.ba Edin Babić, predsjednik Udruženja mesoprerađivača ViPS Visoko.

S obzirom na to da se proizvodnja visočke pečenice vrši na tradicionalan način, Babić kaže da, iako interes za ovim proizvodom raste, ne razmišljaju o pokretanju masovnije proizvodnje.

“Nemoguće je na veliko proizvoditi ovo meso, jer se postupak njegovog sušenja obavlja tako da morate imati kontrolu nad svakim komadom mesa kako bi sve bilo uspješno. Zbog toga ostajemo pri proizvodnji u količinama u kojima smo je i do sada obavljali, ali uz olakšanje zbog oznake geografskog porijekla, jer kupci sada znaju, kada kupe naše meso, da su kupili originalnu visočku pečenicu”, poručio je Babić.

Oznaka geografskog porijekla znači i proizvođačima autohtonog livanjskog sira, a Jozo Baković, predsjednik Udruženja Cincar, kazao nam je kako bi im ova oznaka značila mnogo više kada bi dobili i izvozni broj.

“Mi možemo dobiti nešto ovom oznakom samo ako dobijemo izvozni broj. Do sada smo napravili zadrugu i ispunili određene uslove, sada čekamo komisiju da dođe i da provjeri da li smo ispunili sve što je potrebno kako bismo mogli izvoziti svoje proizvode. Očekujemo da bi krajem juna ili početkom jula mogli doći te da bismo izvoz mogli početi u oktobru ove godine. Mi jesmo dobili zaštitu izvornog porijekla, ali sada moramo dokazati da je ono što smo napisali u specifikaciji i istina. Nadam se da će proći sve dobro i da ćemo dobiti dozvolu za izvoz, jer nas trenutno samo to može spasiti, a tada bi nam i ova oznaka značila mnogo više”, kazao je Baković.

Cijene, svjestan je, koje bi dobili u evropskim zemljama, ne mogu dobiti u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da je standard u našoj zemlji niži nego u zemljama Evropske unije.

“Nama, ustvari, i ne treba cijelo evropsko tržište. Nama je dovoljno da dobijemo dozvolu da možemo slobodno izvoziti u Dalmaciju, to je naše glavno tržište, gdje i sada imamo veliki broj kupaca”, zaključio je Baković.

H. Novi – otvaranje gradske garaže 13. jula

0
Trg i garaža u H. Novom – foto LXXVI studio

Radovi na izgradnji garaže ispred zgrade Opštine Herceg Novi privode se kraju.

Okolina se uređuje i imamo završno asfaltiranje i uređenje ulice oko zgrade Opštine i Njegoševe ulice.

“Unutar garaže se završava postavljanje instalacija i saobraćajne signalizacije. Narednih dana biće uređena hortikultura, sadi se drveće i cvijeće, sve što će da oplemeni i obogati novi trg, ispred zagrade Opštine. Završava se i ugostiteljski objekat na trgu.

Trg i garaža u H. Novom – foto LXXVI studio

Svečano otvaranje garaže planirano je za Dan državnosti 13. jul, a vjerovatno će i prije toga da bude puštena u upotrebu, jer velika je potražnja za parking mjestima i u centru grada teško je naći parking” – kazao je gradonačelnik Herceg Novog Stevan Katić.

Robert Šuman predložen za sveca

0
Robert_Schumann_Wikipedia

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo predložio je za sveca francuskog državnika i jednog od utemeljitelja Evropske unije Roberta Šumana, zbog njegovih “herojskih djela” u pokušaju da okonča ciklus ratova na tlu Evrope, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Prema dekretu Vatikana, jedan od osnivača Evropske unije, Robert Šuman koji je odigrao ključnu ulogu u obnovi poslijeratne Evrope, na putu je da postane svetac Rimokatoličke crkve, piše Politico.

U saopštenju iz Vatikana objavljenom u subotu, 19. juna, navodi se da je papa Franjo potpisao dekret kojim se Šumanu, francuskom državljaninu rođenom u Luksemburgu i pobožnom katoliku, priznaju “herojska djela”.

Vatikanski dekret je takođe prepoznao herojske vrline i čuda drugih muškaraca i žena, uključujući 10 časnih sestara koje su ubile sovjetske trupe u Poljskoj krajem Drugog svjetskog rata.

Objavljeni dekret papa Franje znači da Šuman sada ima titulu “časni”. Da bi se proglasio blaženim Šumanu se mora pripisati jedno čudo, a onda još jedno da bi postao svetac, ističe Rojters dodajući da je čudo obično medicinski neobjašnjivo izlječenje osobe.

Francuski katolički institut Sveti Benoa (Saint Benoît) već nekoliko decenija traži svetost za Šumana, naglašava Rojters dodajući da su teolozi i istoričari Instituta saslušali svjedoke i ispitali sva njegova pisanja za dokumentaciju koja je poslata Vatikanu i koja je rezultirala subotnjim dekretom.

Robert Šuman je bio prvi predsjednik preteče Evropskog parlamenta gdje, dodaje Politiko, program obuke nazvan po njemu svake godine privlači veliki broj kandidata iz cijele EU. Umro je 1963. u dobi od 77 godina.

U posleratnom periodu Šuman je bio francuski premijer i ministar inostranih poslova. U nastojanju da prekine ciklus ratova u Evropi, 1950. predložio je da se resursi uglja i čelika evropskih zemalja udruže.

Plan je postao poznat kao Šumanova deklaracija, a dan kada je objavljena, 9. maj, proslavlja se kao Dan Evrope, prenosi RSE.

Ljeto i zvanično počelo jutros, visoke temperature do kraja sedmice

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Ljeto je zvanični počelo jutros u 5 sati i 32 minuta, a na dan početka ljeta obdanica je najduža, a noć najkraća.

Istovremeno, za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počela je zima.

Sudeći po najavljenoj prognozi za danas, čekaju nas prave ljetnje temperature. Danas će biti sunčano i veoma toplo, a najviša dnevna temperatura biće 37 stepeni.

Dakle, idućih dana bit će pravi ljetni ugođaj, što će se poklapa sa kalendarskim početkom ljeta. Prevladavat će sunčano. Danju će biti vruće i vrlo vruće s vrhuncem toplinskog vala sredinom sedmice.

Ponedjeljak, 21.06.2021.

Pretežno sunčano i veoma toplo. Poslijepodne u kontinentalnim predjelima promjenljivo oblačno i nestabilno, ponegdje uz kišu pljuskove i grmljavinu.

Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 26 do 37 stepeni.

Osječanin usavršio bicikl na vodi

0
vodeni bicikl/ Aurea Water bike fb

Alenu Aliću iz Osijeka bile su potrebne dvije godine da usavrši proizvod koji je u kratkom vremenu postao hit. Riječ je o vodenom ili morskom biciklu, neobičnom plovilu koje je napravio po uzoru na jedan drugi proizvod, čije je nedostatke odmah uočio. Uspio je napraviti bolji bicikl koji je i 100% siguran i nepotopiv, jedini takav u Hrvatskoj i u Evropi.

„Ideja je došla sasvim slučajno 2019. godine. Palo mi je na pamet da napravim bicikl na vodi. Malo sam istraživao na internetu i vidio da postoje u Americi. Htio sam napraviti najkvalitetnije. Godinu i pol dana trajao je razvoj pokušaja i promašaja. Nekada smo bili tužni, a nekada veseli dok nismo konačno pogodili što je potrebno za napraviti bicikl na vodi“, kazao je Alen Alić iz Aurea grupe.

Od tada do danas, krenula je serijska proizvodnja. Desetak osječkih morskih bicikli već plovi akvatorijem Omiša. No planovi su bili daleko veći. Kao i u mnogo slučajeva, omela ih je epidemija koronavirusa.

Više bicikala na vodi tek idućeg ljeta

Pripreme za izradu bicikla traju mjesecima, tako da bi ih se u većem broju na moru moglo vidjeti tek idućega ljeta.

„Da bi napravili 30 komada potrebno je oko četiri mjeseca. Treba naručiti dijelove od aluminijuma. Tokarenje na stroju, pa lasersko rezanje jako je zahtjevan proizvodni proces. Iako se na prvi pogled to čini jednostavno, zapravo je jako kompleksno“ , kazao je.

Ono što posebno odlikuje bicikle na vodi jeste njihova sigurnost.

„Bili smo i na sajmu nautike i dobili dobre pohvale. Bicikl smo testirali i s jednim Crash testom. Tri momka su ga doslovno tresla i ništa mu nije bilo“, dodaje Alić.
Najkvalitetniji bicikl na vodi napravio je Osječanin

Sve je to rezultat dugotrajnog planiranja i ispitivanja.

“Postoji pet proizvođača u svijetu. S nekom lažnom skromnošću možemo reći da smo najkvalitetniji jer jedini imamo nepotopive plovke punjene stiroporom”, dodaje.

Modeli bicikala identični su i za more i za rijeku. Alić pojašnjava da su napravljeni tako da ih ne bi nagrizala morska sol. I jednako su sigurni i u moru i na rijeci. To je još jedan dokaz da domaće “pameti” ne nedostaje, za razliku od novca, ali je i upornost.

U Kotoru održana tematska radionica Festival zmajevih brodova

0

U dvorištu Kulturnog centra ,,Nikola Đurković’’ u Kotoru  18. 06. 2021. godine je vladala praznična atmosfera tradicionalnog kineskog Festivala zmajevih brodova. Kotorski osnovci i polaznici edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’’ početak ljetnjeg raspusta obilježili su upoznavajući se sa običajima u vezi sa ovim festivalom koji je ove godine u Kini obilježen od 12 do 14 juna.

Festival zmajevih brodova – Duanwu (端午), ima istoriju dugu više od dvije hiljade godina, a vjeruje se da potiče iz perioda zaraćenih država. Obilježava se u pomen kineskog pjesnika i zvaničnika Qu Yuana (340. – 278.g.PNE). Pored trka zmajevih brodova koje su najpopularnija aktivnost Festivala jedan od običaja je pravljenje ušivenih mirisnih vrećica u koje se stavljaju prah mirisnih biljaka, pelin, riža i drugi mirisni predmeti. Za vrijeme ovog Festivala ljudi često stavljaju lišće pelina na svoja vrata i prozore kako bi odvratili muve, moljce i ostale insekte od kuće.

Djeca su od različitih dostupnih materijala – krep, hamer i kolaž papira u različitim bojama koristeći modele zmajevih brodova od papira koje su sami bojili i dodavali osnovne elemente – glavu i rep zmaja izradjivali brodove i mirisne vrećice. Zmaj je totem sa najvećom snagom u Kini i predstavlja najpoštovaniji simbol u kineskoj kulturi. Kineski zmaj ima tijelo zmije, glavu svinje, rogove jelena, uši vola, bradu koze, krljušt ribe i kandže orla. Kao znak uspjeha, zdravlja, proljeća, moći, energije, prosvjetljenja, odlučnosti, blagonaklonosti, sreće i svake pozitivne promjene, glavni je simbol festivala. Ovom prilikom djeca su izradjivala lutke i maske zmaja koje su privukle najviše pažnje.

 Za vrijeme obilježavanja ovog praznika u Kini se takodje pripremaju tradicionalna jela medju kojima su najpopularnije knedle od ljepljive riže – popularne zongzi – koje se pune raznim nadjevima i umotavaju se u lišće bambusa ili trske. Na današnjoj radionici polaznici su izrazili svoju kreativnost izradjivajući ih od papira i ukrasnih vrpci.

Radionicu na temu Festivala zmajevih brodova organizovali su Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ Kotor – Gradska biblioteka i čitaonica  i Udruženje za promociju sinologije Kotor u okviru edukativno kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’’ koje se u Kotoru održavaju od aprila 2019. godine. Predavač na radionici bila je dr Jelena Stjepčević, a vođena je uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo i knjižničarke Nade Todorović.

Radionice su osmišljene da bi se kotorskim osnovcima primjenom oprobanih edukativno-kreativnih metoda omogućilo stvaranje solidne osnove za dalje izučavanje ovog sve važnijeg jezika koji govori najviše ljudi na svijetu, uz neizostavno upoznavanje fascinantne kineske kulture. S tim ciljem one uključiju i tematske radionice poput današnje, čime se obilježavaju najznačajniji datumi u kineskoj kulturi i izučavaju porijeklo i načini njihovog obilježavanja u Kini.