U povodu Dana Europe i 150. obljetnice osnutka Dubrovačkih muzeja, Dubrovački muzeji u saradnji s Lučkom upravom Dubrovnik u ponedjeljak, 9. svibnja 2022. godine u tvrđavi sv. Ivana u Pomorskom muzeju predstavili su 3D animaciju dubrovačke karake, autora Darija Bajurina te u produkciji Unimedije, piše Dubrovački vjesnik.
Animacija najznamenitijeg trgovačkog broda Dubrovačke Republike izrađena je u sklopu EU projekta „Remember“ i „Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014–2020.“, u kojemu je Lučka uprava Dubrovnik bila jedan od projektnih partnera. Cilj projekta je valorizacija materijalne i nematerijalne pomorske kulturne baštine kao resursa koji je stoljećima omogućavao stvaranje ekonomskog, kulturnog i umjetničkog bogatstva. Kroz projekt je predstavljena i zajednička platforma partnera naziva „Adrijo“, kojoj će se uskoro moći pristupiti i preko stranice www.adrijo.eu.
Suradnjom Lučke uprave Dubrovnik i Dubrovačkih muzeja, u Pomorskom muzeju postavljen je i informativni kutak, u kojemu se prikazuje 3D animacija, kao dodatni sadržaj za sve posjetitelje koji nadopunjuje priču o pomorstvu Republike. Za potrebe prikazivanja izrađen je i drveni stalak u obliku brodskog rebra dubrovačke karake, koji je osmislio i izradio preparator za drvo Dubrovačkih muzeja Željko Ćatić.
Na predstavljanju je uz ravnateljicu Dubrovačkih muzeja Ivonu Michl govorila i Kristina Laptalo, voditeljica Odjela za kontroling i EU projekte Lučke uprave Dubrovnik.
U Sremskim Karlovcima nalaze se brojne znamenitosti vezane za kulturu, obrazovanje i duhovnost srpskog naroda, ali i važni istorijski toponimi, poput “Kapele mira“ u kojoj je okončan rat između Austrije i Otomanske imperije.
Ali i u današnje vreme ovo mesto na obroncima Fruške gore s pogledom na Dunav, nedaleko od Novog Sada, među posećenijim je turističkim destinacijama u Srbiji. Jedna od atrakcija ovog mesta je i Muzej pčelarstva porodice Živanović, jedan od prvih privatnih muzeja na području bivše Jugoslavije, ali i jedinstven po svom sadržaju jer je posvećen pčelarskoj tradiciji porodice dugoj 157 godina i rodonačelniku savremenog pčelarstva u ovom delu Evrope, Jovanu Živanoviću, javlja Anadolu Agency (AA).
Kako u razgovoru za AA navodi sadašnji upravnik i kustos ovog porodičnog muzeja Žarko Živanović, muzej je oformio njegov otac Borivoj 1968. godine sa željom da sačuva uspomenu na svog dedu Jovana, čuvenog profesora Karlovačke gimnazije i karlovačke Bogoslovije koji je bio naučnik, književnik, novinar, pisac, prirodnjak i pčelar, ali i da na jednom mestu od propadanja i nestanka sačuva i stare alate i razne predmete koje je porodica Živanović koristila kroz istoriju. Jer, najmanje tri veka ova porodica živi u Sremskim Karlovcima i svedok je brojnih istorijskih događaja, ali je i učestvovala u njima.
Žarko Živanović sa setom konstatuje da je sačuvan samo deo bogate zaostavštine njegovog pradede i da prikupljajući građu saznaje novine o svom pretku koji je u nauci i jezičkoj reformi ostavio neizbrisiv trag. Ipak, postao je i rodonačelnik savremenog pčelarstva na ovim prostorima, iako se, kako kaže njegov praunuk, jako plašio pčela.
“Pošto je mnogo radio u profesuri i nauci, počeo je od tog tempa da često poboljeva. Njegov prijatelj i doktor Đorđe Natošević koji mu je nekoliko godina ranije predložio da podigne voćnjak na potesu Matej kod Karlovaca, posavetovao ga je da ode tamo da se oporavi. Boraveći među svojim vinogradima i voćnjaku koji se nalaze na brdu iznad same reke Dunav u rejonu Karlovački vinogradi i na potesu Matej njegov upravnik imanja Anton Lutrov nagovario ga je da počne da radi sa pčelama tvrdeći da ako nema pčela – njegovo voće neće biti oprašeno, a prinosi mnogo siromašniji. Međutim, pradeda se jako plašio pčela, čak je negde i zapisao da kad čuje da je nekoga pčela ubola i njemu pozli. Ipak, posle nekog vremena, dovodi uglednog karlovačkog pčelara Poju Nikolića koji ga uči veštinama pčelarstva. A kada ga je prvi put ubola pčela osetio je neku neverovatnu energiju i tvrdio je da se posle toga nikad nije zdravije i bolje osećao. On je tu pčelu ožalio i napisao ’Odu pčeli’“, kaže Žarko.
Pošto je u svemu imao naučni pristup tako se i pčelarstvu posvetio, pa je ubrzo napravio košnicu koju je nazvao “Amerikanka“, prvu košnica za humano pčelarstvo, jer u tadašnjem pčelarstvu su pčele bile ubijane da bi se došlo do meda. Ova košnica čuva se u muzeju. Kao i brojni edukativni materijali koje je izdavao na temu pčelarstva jer je osnovao 1878. godine, drugu u Evropi, katedru za pčelarstvo na kojoj je i predavao u Karlovačkoj bogosloviji.
Među brojnim fotografijama i drugim eksponatima koji su stari i više od veka posebno mesto zauzima i košnica “crkvica“, kopija manastira Ravanice gde je održana skupština za osnivanje prve Srpske pčelarske zadruge u Rumi 1899. godine. Taj pčelinjak je služio i za obuku njegovih učenika sa Bogoslovije, a danas je u zatvorenom prostoru.
Pčelinjaci porodice Živanović i danas zauzimaju prostor na Mateju na brdu pored Dunava, ne u broju u kom je bilo u vreme profesora Jovana Živanovića, ali obezbeđuju med, vosak, propolis kapi ili Api koktel koji služi za podizanje imuniteta, a koji je sastavljen od meda, polena, propolisa i matičnog mleča. Takođe, prave i sveće. Njegov sin Borko pravi sveće, a ćerke, odnosno Žarkove unuke, zadužene su za ukrašavanje. Tako da se tradicija i dalje nastavlja.
Kada se zakorači u muzej i ako je Žarko kustos, posetiocu je zagarantovana detaljna priča o pčelama i pčelarstvu, kao i istorijatu porodice Živanović. Koliko je ovaj muzej cenjen svedoči i veliki broj poseta, kako turističkih, tako i stručnih škola, odnosno fakulteta.
“Ovih dana treba da nas posete i studenti s univerziteta Južna Karolina. Dolaze ovde iz celog sveta. Jer smisao ovog prostora nije samo da sačuva uspomene, već i edukuje ljude o pčelarstvu i njegovoj istoriji“, navodi Žarko, dodajući da je sve više posetilaca iz Turkiye koji dolaze u ovaj jedinstveni muzej.
Kao i njegovi preci i on ima posebno poštovanje prema pčelama. Kako navodi, pčele su po dosta karakteristika i organizaciji slične ljudima i od njih može mnogo da se nauči.
“One nas svemu uče i nadam se da će čovečanstvo prihvatiti te pouke za opšte dobro“, zaključuje Žarko.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica, tradicionalno povodom Svjetskog dana bez duvanskog dima – 31.maja, organizovalo je Dvadeset prvi nagradni Konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori.
Prva Nagrada za likovne radove Mia Krbanjević -Tivat, Pohvale Mia Banović – Tivat i Mirzina Amalija – HN. Treća nagrada za literarne radove Ignjatije Marić – Zelenika, Herceg Novi.
Tema Konkursa, koji je bio otvoren za učenike od četvrtog do devetog razreda naših osnovnih škola u vremenu od 1. do 30. aprila tekuće godine je bila: „Zdravlje je bez duvana”.
Tročlani žiri za ocjenu prispjelih likovnih radova u sastavu: docent mr Marija Kapisoda, akademska grafičarka, docent dr Ivana Radovanović, akademska skulptorka i Domagoj Žarković, sekretar CDPR-a, odabrao je najbolje radove na Konkursa, pa je tako prvu nagradu dobila Mia Krbanjević, učenica sedmog razreda OŠ „Drago Milović” iz Tivta, dok su drugu nagradu podijelili Anja Lekić, učenica sedmog razreda OŠ „Oktoih” iz Podgorice i Stefan Radaković, učenik šestog razreda OŠ „Kekec” iz Sutomora. Treću nagradu ravnopravno dijele dva učenika romske nacionalnosti iz OŠ „Radomir Mitrović” iz Berana, Turkijan Sahiti, učenik šestog i Ferijan Dibrani, učenik sedmog razreda.
Mia Banović, Tivat
Pohvale su dobili Ivana Radonjić, učenica petog razreda OŠ „Vuko Jovović” iz Danilovgrada, Mirzina Amalija, učenica devetog razreda OŠ „Milan Vuković” iz Herceg Novog, Mija Sisojeva, učenica osmog razreda OŠ „Kekec” iz Sutomora, Mia Banović, učenica sedmog razreda OŠ „Drago Milović” iz Tivta, Jovana Marković, učenica šestog razreda OŠ „Vuk Karadžić” iz Podgorice i Helena Popović, učenica sedmog razreda OŠ „Štampar Makarije” iz Podgorice.
Mirzina Amalija, Herceg Novi
Pohvalu za kvalitet radova na Konkursu zaslužila je OŠ „Vuk „Karadžić” iz Berana, dok je Pohvalu za brojnost poslatih radova svojih učenika dobila OŠ „Oktoih” iz Podgorice.
Žiri za literarne radove u sastavu: Sanja Vojinović, Barbara Simonović i Miloš Milačić, profesori crnogorskog, srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, od prispjelih radova za najbolji je proglasio sastav koji je napisala Jana Rakonjac, učenica devetog razreda OŠ „Pavle Žižić” iz Njegnjeva – Bijelo Polje. Druga nagrada dodijeljena je Teodori Matović, učenici sedmog razreda OŠ „Mirko Srzentić” iz Petrovca – Budva, dok je treću nagradu zaslužio Ignjatije Marić, učenik šestog razreda OŠ „Ilija Kišić” iz Zelenike – Herceg Novi.
Ulazak Švedske i Finske u NATO povećao bi sigurnost na Baltiku, rekla je estonska ministrica vanjskih poslova Eva-Maria Liimets.
“Kada vidimo da u našem susjedstvu i druge demokratske zemlje pripadaju NATO-u, to bi značilo da možemo imati šire zajedničke vježbe i također … više odbrambene saradnje”, rekla je Liimets u Berlinu, gdje je tokom vikenda sudjelovala na sastanku s kolegama iz drugih država članica saveza, prenosi Hina.
Liimets je rekla kako se nada da će Švedska, Finska i Turska prevladati razlike u mišljenjima glede ulaska nordijskih zemalja u savez, dodajući da je atmosfera na sastanku u Berlina bila puna podrške.
Prevladavanje razlika
“Vidjeli smo neke razlike, no također smo vidjeli spremnost tih zemalja da prevladaju razlike”, kazala je Liimets.
Estonija cijeni što NATO jača svoju prisutnost na Baltiku, no također bi htjela da saveznici počnu jačati i svoju odbranu, a ne samo prisutnost.
“To bi značilo da bismo imali snažniju prisutnost kopnenih snaga, no također i zračne i pomorske odbrane”, dodala je.
Ukrajinski vojnici koji brane grad Harkiv došli su do državne granice s Rusijom, rekao je u ponedjeljak pokrajinski guverner.
Guverner Oleh Sinegubov svoju je tvrdnju iznio na komunikacijskoj platformi Telegram.
Tvrdnju još uvijek nije moguće potvrditi i nije jasno koliko je vojnika došlo do ruske granice ni gdje točno.
Ukrajinsko ministarstvo obrane je objavilo videosnimku koja navodno prikazuje niz vojnika iz teritorijalne obrane na neodređenoj lokaciji na granici.
“Stiglo smo, ovdje smo”, govori jedan od vojnika.
Ako ova informacija bude potvrđena, to bi značilo da ukrajinska protuofenziva ima sve veći uspjeh u potiskivanju ruskih snaga na sjeveroistoku nakon što su zapadne vojne agencije rekle da je ofenziva Moskve u regiji Donbasa zastala.
Zaduzbina Ljubatovića – (Foto: Opština Kotor/Briv Comnstruction/Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu
Kompanija Briv Construction, koja je 2020. godine dobila koncesiju za valorijzaciju objekta Zadužbine Ljubatovića u Risnu, planira da na ovoj lokaciji otvori luksuzni butik hotel sa pet zvjezdica.
Ova kompanija je Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine Kotora podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat rekonstrukcije hotela 5*. Kako se navodi u dokumentu, površina parcele na kojoj se nalazi objekat je 4.085,49 m2, dok površina objekta koji je i spomenik kulture, iznosi 389 m2.
Područje pripada Kotorsko-Risanskom zalivu koji je stavljeno pod zaštitu 1979. godine, a iste godine područje je upisano u UNESCO listu svjetske prirodne i kulturne baštine. Zadužbina Ljubatović evidentirana je kao nepokretno kulturno dobro.
U Elaboratu koji je dostavljen Opštini kotor navode se da objekat zadužbine, sa crkvom, njegova istorija i lokacija predstavljaju vanredno pogodne okolnosti za planiranje turističkog sadržaja najviše kategorije.
Planirana je rekonstrukcija objekta u butik hotel sa 5* u kome će biti četiri luksuzna apartmana, restoran sa pratećim sadržajima, memorijalna soba posvećena zadužbinaru, sala za sastanke i prateći sadržaji. Ukupna neto površina objekta biće 672,98 m² a bruto 859,48 kvadrata. Imaće prizemlje i sprat.
Ispred objekta predviđena je velika terasa, na kojoj se organizuje produžetak ugostiteljskog sadržaja i boravak gostiju napolju.
– Rekonstrukcija objekta i neposredne okoline, u smislu velike dvorišne površine, terase ka moru i pristupne predbašte, sprovedena je metodom restauracije – vraćanja neodstajućih djelova u skladu sa izvornim oblicima i svojstvima. U tom cilju, rekonstruisan je prvobitni – originalni izgled građevine, pripadajuće terase ispred objekta, i ogradnog zida ka Jadranskoj magistrali. Ispod dijela otvorene terase predviđen je prostor, odnosno osnova održavanja kako je nazvana u projektnoj dokumentaciji – objašnjeno je.
Ovim rješenjem se posebno čuva izvorni izgled reprezentativne centralne zone fasade sa originalnim natpisom, kao i raspored i oblik svih otvora sa kamenim okvirima. Organizaciono rješenje hotelskog sadržaja prilagođeno je prvobitnoj unutrašnjoj podjeli i organizaciji prostora.
– U okviru planirane namjene ovog kompleksa predviđena je memorijalna soba porodice Ljubatović koja će u potpunosti imati rekonstruisan enterijer iz vremena gardnje zadužbinara sa artefaktima iz porodičnog i istorijskog arhiva, kao i naselja Risna a sve u skladu sa konzervatorskim projektom – navodi se u dokumetu.
U pogledu uređenja otvorenih djelova parcele, intrevencije podrazumejvaju restauraciju velike terase, kamenih zidova i podzida, ograda i stepenica.
Shodno obavezi UTU-a, te zahtjevnosti namjene visokokategorisanog hotelskog objekta, u južnom djelu urbansitičke parcele, udaljen od samog objekta, planiran je neophodni kapacitet parking prostora za parkiranje sedam vozila.
Kako je navedeno u Elaboratu, glavni projekat rezultat je težnje za brižljivom rekonstrukcijom postojećeg objekta, i njegove neposredne okoline, te njegove funkcionalne revitalizacije kroz zahtjevan sadržaj luksuznog butik hotela kategorije 5*.
– Kao takvo, postaje preduslov afirmacije reperne uloga Zadužbine Ljubatović sa crkvom sv. Dimitrija u ambijentalnoj i istorijskoj mapi mapi Risanskog, ali i Bokokotorskog zaliva. Planiranom revitalizacijom, ostvaruiju se preduslovi da to postane i na turističkoj mapi ekskluzivne ponude Crne Gore – naznačeno je.
Posebna pažnja posvećena je ozelenjavanju lokacije, i to kroz zadržavanje postojećih vrijednih primjeraka stablašica, i planrianje novih zasada, kako razvijenih stabala, tako i dekorativnog žbunastog zelenila, te uređenih zatravnjenih površina, na bokovima glavne terase.
Istorijat kulturnog dobra
Zadužbina Dimitrija Đurova Ljubatovića Rišnjanina “Za uboge i bolne” izgrađena je na jednom od najljepših rtova Boke Kotorske 1888. godine. Namjena objekta se kroz vrijeme mijenjala tako da je tokom Prvog svjetskog rata bila austrijska Vojna bolnica, a poslije rate prešla u nadležnost Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja i u njoj su boravila siromašna djeca po nalogu Ministartsva. Kasnije 1937. godine u ovom zdanju je otvoren Đački internat. U toku Italijanske okupacije u zgradi je bila vojna bolnica. Početkom 60-tih godina zgradu je otkupila bolnica u Risnu Vaso L. Ćuković i pretvorila u stacionar za bolesnike.
Katastrofalni zemljotres od 15. aprila 1979. godine, zbog blizine obale i dejstva vlage u potpunosti je srušio jednu od najljepših i najljepše poziocioniranih kuća Risna. Od predivne arhitekture zgrade ostali su samo goli zidovi.
Zdanje velikih dimenzija, sa prizemljem, spratom, kupolom crkve i lijepo oblikovanim dimnjacima bila je jedna od najreprezentativnijih građevina tog vremena. Crkva Sv. Dimitrija nalazila se na središnjem dijelu zdanja Oporavilišta za uboge i bolne. Zgradu je krasila ograda od kamenog zida i kovanog gvožđa, sa uređenim terenom oko zgrade, stepeništem za pristup obali, ulazom sa puta i od mora, kamenim klupama za odmor. U dvorištu zdanja nalazio se veliki bunar “bistjerna” koja se napajala kišnicom.
Proteklog vikenda u akvatorijumu Risanskog zaliva u organizaciji J.K. Lahor održane su takmičarske regate za kalse Optimist i ILCA4. Na novom polju u promjenjivim uslovima takmičilo se 40 takmičarki i takmičara iz Herceg Novog, Tivta i Kotora. Rezultate i izvještaj sa regate pročitajte u nastavku.
PRVI DAN TAKMIČENJA
Nakon prijava i registracije učesnika svi takmičari i takmičarke izašli su na more pa je po marginalnim uslovima od 5-6 čvorova vjetra startovala prva trka. Na žalost, kiša je perkinula regatu i poslala flotu nazad ka obali. Na stabilizaciju vremena čekalo se tokom popodneva, ali se vjetar nije vratio pa se prvi dan završio bez odjedrenih regata.
DRUGI DAN TAKMIČENJA
Iako je prognoza predviđala loše uslove vjetra, u Risnu smo u nedelju imali 8-12 čvorova što su bili odlični uslovi za odjedrit tri trke. Prva je počela u 12:00 sati a takmičarski dan se završio oko 15:00 sati kada su Optimisti i Laseri krenuli ka obali. Dobar dan i odlični uslovi za jedrenje.
REZULTATI
Prva odjedrena regata u klasi ILCA4 bodovala se za Memorijal Milana Tujkovića.
Andrej Drakulović (JK Lahor) – 1. mjesto
Romina Racković (JK Lahor) – 2. mjesto
Andrija Marković (JK Delfin) – 3. mjesto
Rezultati za Regatu Bokeških mornara u klasi ILCA4 generalni plasman
Andrija Marković (JK Delfin) – 1. mjesto
Andrej Drakulović (JK Lahor) – 2. mjesto
Nina Strahinja (JK Lahor) – 3. mjesto
Rezultati za Regatu Bokeških mornara u klasi ILCA4djevojčice
Nina Strahinja (JK Lahor) – 1. mjesto
Mia Palikuća (JK Jugole Grakalić) – 2. mjesto
Helena Dabetić (JK Lahor) – 3. mjesto
Rezultati Regate Bokeških mornara – Optimist generalno
Aleksa Roganović (JK Lahor) – 1. mejsto
Marko Vujović (JK Lahor) – 2. mjesto
Marin Čižek (JK Lahor) – 3. mjesto
Rezultati Regate Bokeških mornara – Optimist djevojčice
Vanja Strahinja (JK Lahor) – 1. mjesto
Nika Živković (JK Lahor) – 2. mjesto
Tea Čelanović (JK Delfin) – 3. mjesto
Rezultati Regate Bokeških mornara – Optimist do 12 godina
Vanja Strahinja (JK Lahor) – 1. mjesto
Marin Ivanović (JK Delfin) – 2. mjesto
Mihailo Živković (JK Lahor) – 3. mjesto
J.K. Lahor
ORGANIZACIJA I UTISCI SA REGATE
Risanski zaliv se pokazao kao odlično mjesto za organizaciju jedriličarskih regata. Dobri uslovi vjetra i slab intezitet pomorskog saobraćaja stvaraju odličnu kombinaciju gdje je sve podređeno jedrenju i takmičarima. Nadamo se da će Risan u budućnosti postati ljetnja baza Lahora kako za regate tako i za redovne treninge.
Zahvaljujemo se plažnom baru Smokvica i porodici Vuković na gostoprimstvu, Dušanu Vulekoviću na fotografijama, preduzeću “Tujko Logistics” na finansijskoj pomoći i svim učesnicima regate na lijepom vikendu u Risnu, saopšteno je iz J.K. Lahor.
Pitanje eventualnog ukidanja neradne nedjelje treba hitno riješiti, kako bi se rad tim danom omogućio svim preduzetnicima, smatraju iz poslodavačkih organizacija, dok sa druge strane iz Unije slobodnih sindikata (USS) poručuju da su još prošle godine bili spremni da podrže predlog da se makar malim preduzetnicima omogući rad nedjeljom, ali uz određene uslove.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Vijestima su kazali da se dogovor o neradnoj nedjelji mora zasnivati na dijalogu kroz Socijalni savjet koji čine predstvanici poslodavaca, sindikata i države.
– S jedne strane postoje opravdani razlozi koji govore u prilog uvođenju radne nedjelje, a isto tako, sa druge strane postoje opravdani razlozi da neradna nedjelja ostane, te je neophodno razmotriti sve opcije i pronaći kompromisno rješenje koje će biti na dobrobit svih strana – saopštili su iz resora kojim rukovodi Goran Đurović.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) za Vijestima kažu da je za njih prihvatljiv svaki scenario koji je prihvatljiv za poslodavce, zaposlene i državu.
– Iako je sa stanovišta mikro i malih preduzeća prihvatljivo rješenje koje bi njih favorizovalo u pogledu rada nedjeljom, UPCG nastoji da u svom djelovanju štiti interese svih kategorija preduzeća pa samim tim smatramo da rješenje mora biti sveobuhvatno, kako bi, u krajnjem, izbjegli situaciju da ustavom definisano pravo na preduzetništvo priznajemo kompanijama shodno kategoriji kojoj pripadaju – poručuju iz te organizacije.
Sličnog stava je i Odbor udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) koji smatra da nedjelja treba da bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.
– Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država – saopštili su iz PKCG.
Iz USS poručuju da je Vlada prije početka prošle ljetnje turističke sezone, zbog teške budžetske situacije, pozvala socijalne partnere da naprave kompromis oko rada nedjeljom, te da su oni bili spremni da se preduzetnicima i mikro preduzećima to omogući, ali pod uslovima da se Opštim kolektivnim ugovorom propiše uvećanje zarade za rad nedjeljom od 100 odsto; da se tokom sezone pojača ispekcijski nadzor nad poštovanjem prava zaposlenih na jedan dan sedmičnog odmora, te da se taj model testira u jednoj ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni, a da se nakon toga sagledaju efekti primjene modela, posebno sa pozicije iskustava zaposlenih koji su radili nedjeljom, i razmotri mogućnost njegovog produženja.
– Upravo taj model nije prihvatila UPCG, zahtijevajući da nedjeljom rade svi, pa i veliki trgovački lanci, od čega ne odustaju – ističu iz USS.
Prilikom rješavanja pitanja neradne nedjelje u fokusu treba biti stavljen, kako iz UPCG poručuju, period zimske i ljetnje turističke sezone kao perioda povećanog prometa u sektoru trgovine, uz osiguranje poštovanja prava na slobodne dane zaposlenih djelovanjem nadležne inspekcije, pri čemu je za njih prihvatljivo i uvećanje dnevnice zaposlenih koji rade nedjeljom.
Još se čeka odluka Ustavnog suda
Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini, a iz UPCG su Ustavnom sudu podnijeli Inicijativu za ocjenu ustavnosti tih izmjena, dok je PKCG inicijativu za razmatranje ukidanja ili izmjene spornog člana podnijela nadležnom ministarstvu.
– Na posljednjoj sjednici Odbora privrednici su se saglasili da se još jednom uputi ova inicijativa, i da se ukoliko ne postoje indicije nadležnih da se taj član ukine, da se bar izmijeni na način da se dozvoli da određen broj nedelja tokom godine bude radno, ili da se dozvoli rad tokom jedne smjene – naveli su iz PKCG iz koje insistiraju da se Ustavni sud izjasni, imajući u vidu da je od podnošenja zahtjeva prošlo više od dvije godine.
Iz USS navode da je neradna nedjelja i to samo u trgovini uvedena tek kada je to predložio Odbor trgovine PKCG.
– Tada su poslodavci svoj predlog obrazložili činjenicama da na taj način žele da dobiju zadovoljnog radnika/cu, a da će pri tom još uštediti na resursima, te da neće pasti promet, jer će se preliti na druge dane u sedmici. Dvogodišnje iskustvo nam je pokazalo da uvođenje neradne nedjelje nije imalo nikakvih negativnih efekata po pitanju prometa i radnih mjesta u trgovini, kao ni na prošlogodišnju turističku sezonu, dok su zaposleni konačno odahnuli od ogromnog pritiska koji nosi rad svakog dana u sedmici, pa i nedjeljom, i povezali jedan da sa svojim porodicama – smatraju iz USS-a.
Sa druge strane iz Unije poslodavaca poručuju da nije došlo do najavljivanog “prelivanja” prometa, a naročito ne u turističkim mjestima u toku sezone.
– Osim upitne ustavnosti i brojnih drugih manjkavosti, mišljenja smo da takvo rješenje nije dobro za sektor trgovine, a da se intenziviranje negativnih efekata dešava u toku trajanja ljetnje i zimske turističke sezone. Ovo pitanje se mora hitno rješavati, pa u tom pravcu nastavljamo svoje djelovanje i u odnosu sa resornim ministrima u novoj Vladi – zaključuju iz UPCG.
Očekuju reakciju Vlade
Iz USS od nove Vlade i resornih ministara očekuju da ostanu na kursu stvaranja dostojanstvenih uslova rada u Crnoj Gori, a to pored ostalog podrazumijeva, kako ističu, uvođenje petodnevne radne sedmice i poštovanje 40-tosatnog radnog vremena u sedmici.
– Da postoji realna prijetnja da ostanemo bez radne snage najbolje pokazuje izjava direktora Udruženja poslodavaca Hrvatske, od prije neki dan, da Hrvatskoj nedostaje milion radnika – navode iz USS.
Podsjetili su da je zvanična evropska statitistika objavila podatak da zaposleni u Crnoj Gori rade najduže sedmično (prosječno 44,4 sata), dok na nivou evropskih zemalja radna sedmica traje prosječno 35 sati.
Iz PKCG se nadaju da će novi ministar imati sluha za zahtjeve privrede, i da će uvidjeti, kako navode, da je potreba crnogorske privrede koja je oslonjena na turizam da trgovine rade nedjeljom.
– Za uspješnu turističku sezonu, odnosno snabdijevanje hotela i ugostiteljskih objekata neophodan je rad svim danima.
Na Međunarodnom takmičenju talentovanih učenika iz informatike INFOS2022.- međunarodni nivo koje je održano 08. maja 2022. godine u Boru, Nikola Kovač, učenik prvog razreda Gimnazije Kotor osvojio je prvo mjesto.
Organizator takmičenja je Centar za razvoj kreativnosti Cezar i Regionalni centar za talente Bor u saradnji sa Zavodom za školstvo Crne Gore.
Nikolin mentor za ovo takmičenje je profesor Nenad Meštrović.
Čestitamo Nikoli i njegovom mentoru na osvojenoj nagradi, saopšteno je iz Gimnazije Kotor.
