U Crnoj Gori registrovano je još 22 slučaja korona virusa, na 1.404 testiranih, dok u posljednja 24 sata nije registrovan nijedan smrtni ishod, saopštio je Institut za javno zdravlje (IJZ).
Novi slučajevi infekcije registrovani su u sljedećim opštinama:
Opština
Oboljeli
Pljevlja
8
Podgorica
5
Budva
3
Cetinje
2
Bijelo Polje
2
Kotor
1
Herceg Novi
1
Ukupno
22
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.609.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak 28 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 273. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.190”, navode iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
U Crnoj Gori trenutno boravi oko 58.000 turista, što je 80% u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Brojke koje svakodnevno stižu ulivaju nadu da će i špic sezone biti više nego dobar, te da je turistička privreda polako, ali sigurno počela da se oporavlja. U hotelu Regent Porto Montenegro veoma su zadovoljni posjetom tokom maja i juna, kada su premašili sve zadate ciljeve.
– Mi od prvomajskih praznika, čak i tokom juna mjeseca imamo visok procenat zauzetosti hotela, do tačke da možemo da kažemo da smo premašili sve zadate ciljeve. Sve ukazuje na to da će sezona da bude veoma kvalitetna i vjerujem da ćemo, kada u oktobru budemo sumirali utiske, moći da kažemo da je ona premašila sva očekivanja – kaže u razgovoru za eKapiju Elena Liljanić, PR i marketing menažder hotela Regent.
Prema njenim riječima, najveći broj gostiju dolazi iz regiona, ali i tržišta centralne Evrope, Kazahstana i zemalja njemačkog govornog područja.
– Gostima sa tradicionalnih tržišta poput Rusije, Velike Britanije i Amerike nadamo se u nekom kasnijem trajanju sezone, odnosno u postsezoni, naravno sve shodno mjerama. Pratimo situaciju na terenu kako u zemlji i regionu, tako i u inostranstvu, prilagođavamo svoje aktivnosti, te smo izuzetni aktivni i na digitalnom nebu svih navedenih tržišta – navodi naša sagovornica.
Za ljetovanje u Crnoj Gori postoji i značajno interesovanje turista iz Rusije, pogotovu što veliki broj ruskih državljana posjeduje nekretnine na primorju. Međutim, problem predstavlja činjenica da još uvijek nisu uspostavljeni direktni letovi.
Hotel Regent-najbolji marina hotel – Elena Liljanić sa nagradom
– Imamo određeni broj klijenata iz Rusije koji dolaze preko Beograda ili Dubrovnika, koji su direktnim avio linijama povezani sa ovim tržištem. Međutim, u nedostatku ovih gostiju, imali smo sreću da su otvoreni direktni letovi iz Bjelorusije, te da tradicionalno imamo letove iz Ukrajine i nove letove iz Kazahstana. Samim tim će na taj način i amortizacija ove situacije sa nedostatkom ruskih turista biti adekvatna – ističe Ljiljanić.
Tokom 2020. godine kada je pandemija koronavirusa bila u punom jeku, hotel Regent je gostima iz regiona obezbijedio 50% popusta. Specijalna ponuda za njih će biti dostupna i tokom ove sezone.
– Mi smo turiste iz regiona, koji su nam gosti i partneri svih 365 dana u godini, u vrijeme pandemije imali ponudu od 50% na naše “best flexible rate”. Kao hotel koji svojim gostima i poslovnim vezama nije samo hotel, već i partner, htjeli smo da nastavimo akciju i na ovaj način ukažemo poštovanje našim gostima iz regiona koji su nam dolazili i u vrijeme pandemije. Tako da ove godine oni mogu da očekuju 40% popusta na naše objavljene cijene.
Govoreći o očekivanjima u nastavku sezone, naša sagovornica ističe da je pandemija reformisala cijeli svijet, pa i samu percepciju turizma.
– Ljudi sve više posebnu pažnju obraćaju na kvalitet, higijenu i samu uslugu koju dobijaju u hotelima sa pet zvjezdica. Mi smo, kako sam već navela, tokom maja i juna premašili sve zadate ciljeve i očekujemo da će tako biti tokom cijelog ljeta. Jedini kuriozitet, odnosno specifikum ove turističke sezone je taj što se rezervacije realizuju u roku od sedam ili deset dana. Da sad, na primjer, gledamo avgust mjesec, on nije adekvatno popunjen. Međutim, to u februaru i martu nije bio slučaj ni sa rezervacijama za maj i jun, a posjeta je bila odlična. To je ono što se promijenilo, pa se sama realizacija rezervacija dešava u vrlo kratkom roku – kaže Ljiljanić.
– Iz tog razloga je svaka godina, svaka sezona za sebe. Mi smo 2018. i 2019. došli na nivo da već u martu mjesecu imamo 60% popunjenosti hotelskih kapaciteta, međutim kovid je sve promijenio i nametnuo drugačiju dinamiku. Ipak, kako luksuz sa istorijske tačke gledišta uvijek preživljava, tako je i lukuzna turistička industrija preživjela i postala još jača, upravo iz pomenutog razloga što su gosti na prvo mjesto stavili kvalitet, umjesto kvantiteta.
Tokom sezone goste hotela Regent Porto Montenegro očekuju i brojna zanimljiva dešavanja.
– Tradicionalno organizujemo brojne tematske večeri, a sa velikim ponosom ističemo i da smo glavni sponzor International Fashion festivala koji se dešava 23 i 24. jula na lokaciji Mulo 2 ispred hotela. Sponzor smo i Verbier festival klasične muzike, dok će za naši gosti imati posebne pogodnosti za SuperWine festival koji se održava 3. jula – kaže Elena Ljiljanić za eKapiju.
Prvi put poslije više od godinu dana Španci danas mogu da skinu maske dok šetaju parkom ili odlaze na plažu.
Ipak, nisu svi pohitali da skinu ličnu zaštitu od kovida 19.
“Iznenađen sam zato što sam očekivao da vidim mnogo više ljudi bez maski, ali većina ih još nosi”, rekao je Manuel Mas, pjevač, za AP.
Iako maske ne moraju da se nose na otvorenom prema najnovijim mjerama, ljudi moraju da ih nose u zatvorenom prostoru ili na otvorenom kada ne postoji distanca od metar i po.
Polovina stanovnika Španije primilo je barem jednu dozu vakcine protiv korone.
Kompanija Stena Line 2015. godine ušla je u povijest kada je 240-metarska Stena Germanica postala prvi trajekt na svijetu pogonjen metanolom. Sada je švedska trajektna kompanija postigla još jedan uspjeh – Stena Germanica plovi na metanol koji je dobiven recikliranjem iz ostataka u proizvodnji čelika, piše Otvoreno more.
Ovaj tjedan Stena Line učinila je novi korak na svom putu ka postizanju cilja koji se zove – nula ugljika. Trajekt Stena Germanica zaplovio je iz Švedske u Njemačku (linija Göteborg – Kiel) pogonjen gorivom nazvanim “plavi metanol”, kojim se dodatno smanjuje emisija ugljika u brodu.
Iako je metanol fosilno gorivo, puno je čišći od uobičajenog dizela kojeg koriste brodski motori. Sumpor i čestice smanjuju se za 90%, a dušik za 60%. Industrija čelika i pomorski sektor dva su najveća svjetska proizvođača CO2.
Stena Line je jedan od najvećih i vodećih trajektnih operatera na svijetu s 37 plovila koja prometuju na 37 trajektnih ruta širom Europe. Švedska trajektna tvrtka također je lider u održivom brodarstvu i trenutno je 10 godina ispred međunarodnih ciljeva smanjenja emisija CO2 u pomorskoj industriji.
Do 2030. godine tvrtka želi smanjiti ukupne emisije CO2 za 30%. Važan ključ uspjeha je povećati upotrebu alternativnih goriva, poput metanola i vodika te pogona na baterije.
U Kotoru je sinoć, na tri lokacije u Starom gradu, drugu noć zaredom održan festival svjetlosti pod nazivom „Zasjaće palaci“.
Organizator manifestacije je Kulturni centar „Nikola Đurković“.
Na festivalu je učestvovalo 35 likovnih umjetnika od čega 17 sinoć a 18 prije dvije večeri.
Ovo je bio međunarodni festival pa su, osim umjetnika iz naše zemlje, učestvovali i umjetnici iz SAD, Meksika, Italije, Bjelorusije, Ukrajine, Rusije, Srbije, BiH.
Slikar iz Rusije, Igor Fralov, kazao je kako već četiri godine živi u Kotoru te da je srećan što je dobio priliku da bude dio ovog projekta.
Festival svjetlosti Zasjaće palaci
„Izuzetno sam srećan što živim u Kotoru“, rekao je Fralov.
Učesnik festivala, umjetnik Nestor Harčinka iz Sankt Peterburga u Kotoru živi već dvije godine.
Kazao je da mu je interesantan ovaj način izlaganja slika s obzirom na to da on pravi male fotografije koje su večeras dobile sasvim drugu, veću dimenziju.
Smatra da je dobra stana ovog festivala što je imao priliku da sretne i druge umjetnike čiji su radovi zasijali na palacima.
Ruskinja Katerina Davidova koja takođe živi u Kotoru nosi lijepe impresije sa festivala „Zasjeće palaci“.
Festival svjetlosti Zasjaće palaci
Davidovaje i sama slikarka i umjetnica ali to, kako kaže, radi iz hobija a večeras je uživala u prikazivanju radova drugih umjetnika.
„Sve što sam na ovom festivalu vidjela mi se sviđa. Sve je živopisno i mnogi ljudi su došli da pogledaju fotografije. Umjetnost je došla u grad i ljudi dolaze da je vide. Mislim da bi trebalo da se organizuje više ovakvih događaja koji će okupiti likovne umjetnike“, rekla je ona.
Manifesticija “Zasjaće palace” privukla je pažnju velikog broja posjetilaca.
Seizmolog Milena Tomanović kazala je da je posljednji zemljotres na području Herceg Novog možda i najjači koji se može desiti u toj oblasti, te se nadaju da jačih potresa narednih dana neće biti, iako u seizmologiji nema pravila.
“Noć je bila relativno mirna nakon potresa koji se desio u subotu u ranim jutarnjim satima kod Herceg Novog. Sa subote na nedjelju bilo je nekih pet, šest potresa manje jačine – najviše do 1.7 stepeni po Rihteru, a to registruju samo naši uređaji”, rekla je Tomanović.
Ona je u Jutarnjem programu TVCG saopštila da se zemljotresi ne mogu predvidjeti i pojasnila da je seizmogena zona u zaleđu Boke u prošlosti generirala potrese ove jačine.
“Što smatramo da je ovaj zemljotres možda najjači koji se može desiti u toj oblasti i želimo da vjerujemo da se narednih dana neće dešavati jači potresi, iako u seizmologiji nema pravila”, istakla je Tomanović.
Podsjeća da je dugo vremena naš, ali i teren u okruženju, bio miran što ukazuje da je došlo do sakupljanja ogromne količine energije u aktivnim razlomnim zonama, te da se ona oslobodila kroz razorne potrebe u regionu, poput Albanije i Hrvatske.
Građanima je, u slučaju potresa, savjetovala da ostalu staloženi i mirni, da u toku zemljotresa ne radimo nagle radnje, te da nakon potresa izađeno iz objekta, ali nikako liftom, već isključivo stepenicama.
Publika Sarajevo Film Festivala (BiH), Zagreb Film Festivala (Hrvatska), Festivala autorskog filma (Srbija) i Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala (Crna Gora) dodijeliće novu nagradu u sklopu Mreže festivala Jadranske regije – posebnog regionalnog festivalskog okupljanja, pokrenutog na inicijativu Sarajevo Film Festivala.
Publika ova četiri festivala iz četiri zemlje zajedno će izabrati najbolji film iz posebnog programa koji će biti održan na svakom od festivala: program Mreže festivala Jadranske regije. U selekciji će biti predstavljeni neki od najzanimljivijih ostvarenja evropske kinematografije iz ove godine. Ovakvi naslovi, s manjih evropskih teritorija, obično ne ulaze u redovnu kinodistribuciju, a u doba globalne pandemije još teže pronalaze put do svoje publike.
Nagrada publike, “Adriatic Audience Award”, biće dodijeljena najboljem filmu u novčanom iznosu od 5000 eura, i to za kinodistribuciju filma na teritoriji bivše Jugoslavije.
Kriza uzrokovana pojavom COVID 19 i u filmskoj industriji zahtijeva nova promišljanja i nova kreativna rješenja. Ovi značajni festivali iz četiri zemlje zajedničkog govornog područja različite su veličine i profila, ali svi dijele zajedničku misiju – platforma su za promociju i predstavljanje evropskog audio-vizuelnog sadržaja i talenata. Cilj partnerstva među festivalima je očuvanje publike i stvaranje nove, te unapređenje organizacije i realizacije festivala uz pomoć najnovijih tehnologija.
Prvi zajednički regionalni filmski festival – program u sklopu Mreže festivala Jadranske regije, održan je online u aprilu. U zajedničkom programu selektori četiri festivala napravili su izbor filmova prikazanih i nagrađenih na posljednjim izdanjima filmskih festivala u Cannesu, Berlinu i Veneciji te dva remasterizovana jugoslavenska klasika, sve u želji da pandemija koronavirusa ne zaustavi “put” filma od autora do publike.
Saradnja se nastavlja i na redovnim izdanjima sva četiri festivala: u programu svakog od festivala biće održan poseban program pod nazivom “Mreža festivala Jadranske regije”, sa izborom najboljeg od evropskog filma. Zbrajanjem glasova publike sa sva četiri festivala, najboljem filmu po izboru publike biće dodijeljena nagrada “Adriatic Audience Award”, a nagrada će dobitniku biti uručena na Festivalu autorskog filma u Beogradu.
“Zajedničkim programom želimo publiku podstaknuti da otkrije savremeni europski film, a kroz nagradu podržati napore kinodistributera i prikazivača u regiji da vrate svoje gledatelje. Promjene u filmskoj industriji, u organizaciji i promišljanju festivala, u novim okolnostima su ogromne. Zajedničkim programom i udruživanjem pružili smo jedni drugima podršku, ojačali svoje kapacitete i istovremeno pokazali kreativnost, prilagodljivost i inovativnost. Film i filmski festivali bez publike ne postoje. Sretni smo zbog novog programa, novog izbora najkvalitetnijih evropskih nezavisnih filmova, a posebno zbog susreta s publikom, koja se sada okuplja i zahvaljujući novoj nagradi naših festivala”, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Industrijskog odjela Sarajevo Film Festivala.
Reditelj Ivan Bakrač, selektor Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala, ističe da je publika hercegnovskog festivala već godinama navikla da na tvrđavi Forte Mare prati aktuelne festivalske hitove, najčešće nove filmove velikana evropske kinematografije.
„Ta tradicija nastaviće se i ove godine, a kroz zajedničku selekciju Mreže festivala jadranske regije vidjeće još širu sliku – današnju Evropu iz vizure budućih velikana. Posebno je bitno da će upravo naša publika izabrati i nagraditi najbolji film u toj selekciji, zajedno sa prijateljima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Adriatic Audience Award ujedinjuje i pokazuje stav onih za koje stvaramo festivale“, naglasio je Bakrač.
34. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival biće održan od 1. do 7. augusta 2021.
Poslovodstva Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) održala su radni sastanak na kojem je razgovarano i o pokretanju gradnje hidroelektrane Sutorina.
Nakon više godina u sјedištu EPCG u Nikšiću, održan je radni sastanak Odbora direktora EPCG i Uprave ERS, saopštile su dvije kompanije.
Tema sastanka bile su mogućnosti za unapređenje saradnje u cilju povećanja efikasnosti i profitabilnosti elektroenergetskih sistema Crne Gore i Republike Srpske, kao i zajednička valorizacija vodnog potencijala u energetske svrhe i za poboljšanje vodosnabdevanja dijela crnogorskog primorja.
Razgovaralo se o mogućnostima za bolje iskorišćenje vodnog potencijala Trebišnjice.
Razmotrene su mogućnosti za bolje iskorišćenje vodnog potencijala rijeke Trebišnjice, pa su predstavnici EPCG sastanak iskoristili i za aktuelizaciju projekta HE Sutorina.
Za ovu hidroelektanu već postoji projektna dokumentacija i neophodni elaborati i studije, koje je potrebno ažurirati i prilagoditi najnovijim standardima u oblasti energetike, saopštile su dvije kompanije.
Predstavnici EPCG i ERS- saglasni su da su potencijali za izgradnju objekata u oblasti obnovljivih izvora energije izuzetno veliki, ali da je neke od njih nemoguće realizovati bez zajedničkog rada.
Dve kompanije su saopštile da je ovim susretom nakon višegodišnje stagnacije, ponovo uspostavljena saradnja između EPCG i ERS.
Japanska vlada predstavila je godišnji plan ekonomske politike, tako da kompanije dozvole svojim radnicima da rade četiri dana u nedjelji umjesto pet.
Pandemija koronavirusa već je donijela velike promjene u načinu na koji japanske korporacije, od kojih su mnoge još uvjek vrlo krute i tradicionalne, započinju svoj posao.
Politički lideri se sada nadaju da će uvjeriti kompanije da fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu i rastuća povezanost mogu biti korisni ako ostanu na snazi i nakon završetka zdravstvene krize.
Vlada je u okviru kampanje rekla da će četvorodnevnom radnom nedjeljom kompanije moći da zadrže sposobne i iskusne radnike, koji bi inače morali da odu ako planiraju da osnuju porodicu ili brinu o starijim članovima porodice, prenosi Klix.
Četvorodnevna radna nedjelja takođe bi podstakla više ljudi da steknu dodatne obrazovne kvalifikacije ili čak pređu na dodatne poslove uz redovno zaposlenje, naveli su iz vlade.
Ono što je najvažnije, vlasti se nadaju da će dodatni slobodan dan svake sedmice podstaći ljude da izađu i troše, na taj način podstičući ekonomiju.
Takođe, očekuje se da će mladi ljudi imati više vremena za upoznavanje, vjenčanja i rađanje djece, što bi djelimično omogućilo rešavanje sve goreg problema pada nataliteta, sve starije nacionalne demografske populacije i generalno populacije koja se smanjuje.
Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan otvorio je u subotu gradilište prvog mosta projekta “Istanbulski kanal”, gigantskog kanala paralelnog s Bosforskim tjesnacem u Istanbulu, dok tu inicijativu kritiziraju oporba i zagovornici zaštite okoliša.
“Danas otvaramo novu stranicu u povijesti razvoja Turske”, rekao je šef države na svečanosti polaganja kamena temeljca mosta koji je dio projekta.
Kanal dug 45 kilometara, čiji projekt je osobno podržao turski predsjednik, trebao bi predstavljati umjetni tjesnac zapadno od Istanbula spajanjem od sjevera prema jugu Crnog i Mramornog mora.
Kritičari optužuju Erdogana, na vlasti od 2003., da će taj projekt odvesti Tursku u ekološku katastrofu i veliko nepotrebno zaduženje.
Erdogan je gotovo cijeli govor posvetio obrani projekta i nabrojao je opasnosti sve gušćeg brodskog prometa u Bosporu te izjavio da ovaj projekt jamči sigurnost građanima u Istanbulu i omogućuje Turskoj da zauzme važnije mjesto u međunarodnoj trgovini. prometom brodova.
Projekt je izazvao kritike u inozemstvu, posebice u Rusiji koja se boji olakšanog pristupa Crnom moru brodovima ruskih protivnika iz NATO-a.
Prema odredbama konvencije iz Montreuxa, koja regulira plovidbu Bosforskim tjesnacem, jedinim prirodnim pristupom Crnom moru zemlje koje na izlaze na to more moraju ranije najaviti prolazak svojih brodova koji se tamo mogu zadržati samo ograničeno vrijeme.
“Taj projekt ne krši ni u kojem slučaju konvenciju iz Montreuxa”, rekao je bivši premijer Binali Yildirim koji je na svečanosti govorio nakon predsjednika.
