NVO “Ugostitelji Crne Gore”pozivaju sve studente da se prijave za sezonske poslove na crnogorskom primorju. Ugostitelji su više puta pokazali solidarnost pa isto čine i ovog puta, te šansu za sezonski posao nude prvo domaćoj radnoj snazi, odnosno mladim ljudima koji imaju priliku da rade i zarade tokom ljetnjih mjeseci.
NVO “Ugostitelji Crne Gore” oformili su Viber grupu koja broji više od 5.000 hiljada članova, a u kojoj se objavljuju slobodna radna mjesta. Pozivamo sve zainteresovane studente da se priključe viber grupi https://invite.viber.com/? kako bi bili u toku sa oglasima za posao na našem primorju.
NVO „Ugostitelji Crne Gore“ ostvarila je značajne rezultate u cilju unapređenja zapošljavanja u Crnoj Gori, a preko naše Viber grupe već smo zaposlili više od dvije hiljade ljudi.
U Crnoj Gori registrovana su još 94 slučaja koronavirusa. Smrtnih ishoda povezanih sa koronom od jučerašnjeg presjeka nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Oporavilo se 108 pacijenata, a trenutno oboljelih je 538.
Kada se prije šest godina Kotoranka Anđela Petrović suočila sa teškom dijagnozom malignog tumora, cijela Crna Gora se ujedinila kako bi se sakupio novac i djevojčica otišla na liječenje.
Anđela Petrović
lija Petrović, otac mlade Kotoranke Anđele Petrović, za čije liječenje su se 2016. godine prikupljala sredstva odlučio je da fondacijama “Budi human” “Iva Bjelić” donira 170.000 eura jer je liječenje dalo rezultate i Anđeli preostala sredstva nijesu više neophodna.
Petrović se oglasio saopštenjem u kojem podsjeća da se Crna Gora decembra 2016.godine ujedinila da pomogne Anđeli Petrović iz Kotora, u borbi protiv teške i opake bolesti malignog tumora Osteosarkoma, a pomoć je pristigla i iz mnogih drugih zemalja i od kolega pomoraca.
U nastavku, u cjelosti prenosimo obraćanje Anđelinog oca, Ilije Petrovića:
“Dragi prijatelji,
Crna Gora se decembra 2016.godine ujedinila da pomogne Anđeli Petrović iz Kotora, u borbi protiv teške i opake bolesti malignog tumora Osteosarkoma, a pomoć je pristigla i iz mnogih drugih zemalja i od mojih kolega pomoraca. Zahvaljujući vašoj pomoći, dragi prijatelji, rođaci, kolege i nama nepoznati ljudi, prikupljeno je dovoljno sredstava da se Anđela liječi u referentnoj ustanovi za liječenje sarkoma kod djece, u štutgartskoj bolnici Olga Hospital. Dugotrajno i složeno liječenje obuhvatilo je operaciju noge, operaciju pluća, dvanaest ciklusa hemoterapije, transplataciju kosti na operisanoj nozi, brojna snimanja, redovne kontrole, imunoterapije i druge neophodne medicinske tretmane. Liječenje je, hvala Bogu, dalo dobre rezultate i Anđela je danas živa i zdrava.
Dragi prijatelji, od samog početka smo iskazali želju da budemo krajnje transparentni u vezi trošenja sredstava prikupljenih preko humanitarnih akcija. Javnost smo već obavještavali, a ovim putem ponavljamo da smo bolnici Olga Hospital u Štutgartu uplatili iznos od 250 hiljada eura, te da smo na troškove života naše porodice u Štutgartu, avionske karte, ljekove za vanbolničko liječenje Anđele i druge potrebe utrošili oko sto hiljada eura.
Prošlo je pet godina od oboljevanja naše Anđele, što po mišljenju medicinskih stručnjaka smanjuje rizike od ponovnog oboljevanja na minimum, a samim tim nema više potrebe da preostala novčana sredstva čuvam na moj privatni račun za potrebe liječenja naše ćerke. Uvjereni smo da nemate ništa protiv da sav preostali novac na namjenskom računu, u iznosu od 170 hiljada eura, namijenimo za liječenje druge bolesne djece, i to tako što ćemo ta sredstva uplatiti na račune humanitarnih fondacija u Crnoj Gori, “Budi Human” iz Podgorice 100.000 eura i Iva fondaciji 69.149,51 eura.
(Napominjem da zahvaljujući porodici Bijelić iz HN koji su nesebično davali savjete koje su sticali tokom liječenja njihove ćerke sada pokojne Ive, a koje su bile od velikog značaja za Anđelu, jer vrijeme je bitan faktor za izlječenje od ove opake bolesti, na njihovu veliku žalost oni nisu imali od koga da dobiju takve savjete, zato sam im neizmjerno zahvalan).
Ovim će, vjerujemo, načela koja su Vas rukovodila pri uplaćivanju novca za Anđelino liječenje, a to su humanost, etika i empatija, ponovo biti aktivirana i u službi zdravlja oboljelih mališana.
Uz jos jedno bezgranično zahvaljivanje na pomoći koju ste nam pružili u najtežim danima naših života, pozdrav i neka Vas Bog blagoslovi u sreći i zdravlju gdje god da ste”.
Vrhunski kuvari i najbolji prozvođači vina i organskih proizvoda prirediće “The Kitchen Party”, prvi gastro događaj u slavu hedonizma, u hotelu The Chedi Luštica Bay, u subotu 4.juna a gostima će biti pružena prilika da prošetaju kroz prolaze kuhinje i restorana najluksuzivnijeg hotela na Luštici, kako bi probali jedinstvene kreacije vrhunskih šefova, vinara i proizvođača.
U neformalnom, zabavnom ambijentu među kuhinjskim stanicama, ovaj događaj pružiće razmjenu iskustava između kuvara i učesnika kao i omogućiti gostima jedinstvenu priliku da lično upoznaju najbolje kulinarske majstore i da na autentičan način otkriju i dožive gastronomsku raznolikost. Izuzetan događaj zabavnog karaktera začinjen performansima bendova, DJ-a, gitare, saksofona predstavljaće pozornicu za reviju gastronomske ponude restorana hotela The Chedi kao i drugih vrhunskih restorana, vinarija i proizvođača hrane sa domaće i regionalne scene, uz opušteno i šik druženje kojim će biti obilježen zahuktali uvod u sezonu na crnogorskom primorju.
Uz dobru hranu, vrhunsko vino i organske delicije okupiće se odabrani gosti, u raskošnom defileu ukusa, nesvakidašnjoj smotri prefinjenih jela i vina – ovo je događaj koji se ne propušta.
“Uz dobar start sezone, ovim događajem slavimo kreativnost renomiranih šehova kuhinje, vinara i proizvođača hrane a ujedno i našu zahvalnost za saradnju sa brojnim partnerima The Chedi Luštica Bay. The Kitchen Party je prilika da proslavimo gostoprimstvo i osjećaj zajedništva koji njegujemo i nudimo svim našim gostima i posjetiocima tokom cijele godine“, rekla je Bruna Aleksic, events direktor u hotelu The Chedi.
Poznati glavni šef kuhinje u hotelu The Chedi Luštica Bay Željko Knezović, idejni tvorac događaja, smatra da će The Kitchen Party ponuditi gostima jedinstvenu priliku za otkrivanje majstorstva internacionalne kuhinje. „Imaće priliku da steknu iskustvo iz prve ruke i dobiju savjete kako da sami pripreme najfinije delicije. Gosti će takođe isprobavati uparivanje hrane i vina iz bogate i raznovrsne gastronomske ponude, te lično da upoznaju izvrsne domaće proizvođače probranih specijaliteta. U interaktivnom okruženju moći će da steknu praktično iskustvo u kuhinji, pomažući u pripremi nekih jela zajedno sa kuvarima“, rekao je Knezović.
The Kitchen Party je događaj koji ne treba propustiti u novoj sezoni koja je u punom jeku u Luštici Bay. Dostupne su dvije kategorije ulaznica – individualna ulaznica za događaj The Kitchen Party ili u paketu sa smještajem u hotelu The Chedi Luštica Bay. Ulaznice se mogu kupiti na http://www.gigstix.me/thekitchenparty ili direktnim upitom na events@chedilusticabay.com.
Po nalogu Sekretarijata za komunalne delatnosti Opštine Herceg Novi postavljena je nova rasveta na potezu od Partizanskog puta do Ulice Vase Ćukovića u Škveru. Takođe, uređena je i osvijetljena staza od zgrade Pošte do Šetališta Pet Danica, a prema riječima sekretara Vasilija Seferovića, obje lokacije su bile neopravdano mračne, što je bio dugogodišnji problem.
Radove su izveli radnici Komunalno stambenog preduzeća.
Seferović je napomenuo i da je prethodnih dana postavljeno 12 novih podzemnih kontejnera (2,5 kubika) na 6 lokacija: kod hotela “Play”, u ulici Save Kovačevića (preko puta Tonsatija), kod Titove vile u Igalu, kod gasa. stanica u ulici II Dalmatinske brigade, na Jadranskoj magistrali kod trgovine Val i na lokaciji u Kumboru.
Foto Opština HN
Kako je rekao, u narednim danima biće rađeni radovi na postavljanju još 18 podzemnih kontejnera na 9 lokacija.
U cilju smanjenja gubitaka na mreži, te kvalitetnijeg vodosnadbijevanja visočijih zona Bijele i Kamenara preduzeće Vodovod i kanalizacija Herceg Novi započinje izgradnju novog distributivnog cjevovoda u Bijeloj. Predviđena je izgradnja tri kraka, radovi će koštati 37.000 eura, a radnici jedinice za održavanje vodovodne mreže radove će završiti za 15 dana.U Vodovodu pojašnjavaju, da ispitivanja mreže i otklanjanje propusta na njoj, rezultiralo vraćanjem 20 do 30 litara vode u sekundi u sistem, ali i da ti rezultati nisu zadovoljavajući zbog lošeg stanja cjevovoda.
– Kako smo u 2021. godini imali najviše problema u distribuciji vode ka potrošačima na području Kamenara i visočijih zona u Bijeloj, “Vodovod” je pronašao alternativno tehničko rješenje u izgradnji novog distrubitivnog cijevovoda PEHD DN 200mm, koji će služiti za snabdijevanje potrošača istočnog dijela Bijele i Kamenara – saopštavaju iz preduzeća i dodaju da je ovo u trenutnom sagledavanju problema najoptimalnije i najbolje rješenje za normalno i redovno vodosnadbijevanje potrošača.
– Izgradnja ovog cjevovoda je dio plana koji sprovodi DOO “Vodovod i kanalizacija” vezano za smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži i praktično su priprema za ovu turističku sezonu. Rasterećenje potrošnje sa rezervoara “Bijela” sa kojeg se sada snadbijevaju potrošači Bijele i Kamenara, te ujednačavanje pritisaka u sistemu, što ima za posledicu manji broj kvarova na vodovodnoj mreži (optimalan pritisak 5,5 bara), postigli bismo nesmetanu distribuciju vode prema potrošačima dijela Bijele i Kamenara u slučaju kvara na jednom dijelu mreže, kao i redovno i nesmetano vodosnabdijevanje potrošača Kamenara sa rezervoara “Zmijice” – Zelenika, kao i stavljanje u funkciju “zdravog” dijela čeličnog cjevovoda u cilju distribucije vode ka potrošačima, ističu iz hercegnovskog Vodovoda.
Radovi će uključivati kopanje ulica, stvaranje buke i prašine. Zbog čega upućuju izvinjenje mještanima Bijele i mole za razumijevanje.
Trasa radova podijeljena u tri kraka
Trasa novog distrubitivnog sistema je podijeljena u tri kraka. ”Krak 1” u dužini oko 35m odnosi se na izgradnju novog cjevovoda, njegovo spajanje sa ”zdravim” dijelom čeličnog cjevovoda poziciji postojećeg muljnog ispusta i njegovo priključenje. ”Krak 2” je dužine oko 300m odnosi se na korišćenje relativno novog već postojećeg ”Ductile” DN 200 mm cjevovoda, čija je trasa na potezu: od zgrada kod Pošte do glavne kapije nekadašnjeg ”Brodogradilišta”.”Krak 3” u dužini oko 400 m, izgradnja novog dijela cjevovoda od glavne kapije nekadašnjeg ”Brodogradilišta” do potoka Pijavica, tačnije do postojećeg šahta sa vazdušnim ventilom na čeličnom cjevovodu DN 500mm..Kako objašnjavaju iz Vodovoda, sve radove na izgradnji ovog cjevovoda izvela bi operativa radna jedinica “Održavanja vodovodne mreže”, a u skladu sa tehničkim normativima koji se odnose na gradnju ovakvog hidro-građevinskog objekta.
Ukrajinska vojska objavila je u utorak da radi na evakuaciji preostalih vojnika iz njihova posljednjeg uporišta u opkoljenoj luci Mariupolj, prepuštajući kontrolu nad tim gradom Rusiji.
Evakuacija je vjerojatno označila kraj najdulje i najkrvavije bitke u ratu i značajan poraz za Ukrajinu. Mariupolj je u ruševinama nakon ruske opsade u kojoj je ubijeno više desetaka tisuća ljudi, tvrdi Ukrajina.
Stotine ukrajinskih vojnika i civila sedmicama su se skrivali ispod gradske čeličane Azovstalj. Više od 260 vojnika, od kojih su neki teško ranjeni, napustilo je postrojenje u ponedjeljak.
“Garnizon ‘Mariupolj’ ispunio je svoju borbenu zadaću”, navodi se u priopćenju Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine u kojem je najavljena evakuacija.
“Vrhovno vojno zapovjedništvo naredilo je zapovjednicima postrojbi stacioniranih u Azovstalju da spase živote ljudstva… Branitelji Mariupolja su heroji našeg vremena”, dodaje se.
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Anna Maliar rekla je da su 53 teško ozlijeđena borca odvezena u bolnicu u Novoazovsku pod ruskom kontrolom, a još 211 boraca evakuirano je humanitarnim koridorom u Olenivku, područje pod kontrolom proruskih pobunjenika.
Uslijedit će potencijalna razmjena svih evakuiranih ukrajinskih boraca i ruskih zarobljenika, dodala je.
Opštinska javna ustanova „Muzeji“ Kotor povodom Međunarodnog dana muzeja i Noći muzeja, organizuje promociju monografije „Galerija solidarnosti“ Marije Mihaliček, koja će biti održana u srijedu 18. maja u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
O važnosti ovog vrijednog fonda i monografije, pored autorke i dizajnera monografije Dimitrija Pajtića, govoriće opštinska sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac.
Uz monografiju će javnosti tom prilikom biti predstavljena i stalna postavka Galerije. Galeriju solidarnosti čini vrijedna zbirka od 375 likovnih djela koja su gradu Kotoru i Crnoj Gori, u znak solidarnosti nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, slali umjetnici i umjetnice Jugoslavije i nekoliko stranih zemalja. Među najznačajnijim podzbirkama nalaze se Slovenačka grafika, Naiva i Crnogorski ciklus Cate Dujšin-Ribar.
U Beogradu rastu cijene nekretnina, Putinove izbjeglice nailaze na domaće Putinove fanove. Zbog rata u Ukrajini, posljedica sankcija i autoritarnih odnosa u domovini sve više Rusa okušava emigrantsku sreću u Beogradu.“
Ovako je najavljen tekst Thomasa Rosera objavljen danas (16. maja) u njemačkom listu Rheinische Post. Tekst počinje opisom upečatljive slike: „Pred beogradskim kafeom ‘Ruski car’ policajci štite mirovne demonstrante koji u znak protivljenja ratu drže počasnu stražu. ‚Zaustavite rat u Ukrajini‘, ‚Putin je ratni zločinac‘ ili ‚Zaustavite okupaciju Ukrajine’, tako glase natpisi na srpskom, ruskom i ukrajinskom na crnim protestnim plakatima. Pored mirovnih aktivista beogradske organizacije ,Žene u crnom`, tu su prije svega ruski imigranti koji u rusofilnom glavnom gradu izlaze na ulice protiv rata u Ukrajini”.
Autor opisuje sudbine tih Rusa. Saša Sergina iz Samare kaže da su se na dan početka rata ljudi spontano okupili kod ruskog veleposlanstva i osnovali su grupu „Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi, zajedno protiv rata”. A Sergej (ime izmijenjeno) je izgubio posao glazbenika u jednom orkestru u Sankt Peterburgu jer je pred kolegama kritizirao rat. Obitelj njegove majke potječe iz Lavova, a njegova supruga je iz Odese. Autoru Sergej priča da je obitelj htjela napustiti Rusiju još poslije aneksije Krima i da je rat u Ukrajini sada kap koja je prelila čašu.
„Ustvari, Sergej bi htio u Beč. Ali ne samo zbog toga što poznaje Beograd jer je jednom s orkestrom tu gostovao, uputio se ovamo kao i tisuće njegovih sunarodnjaka. Rusima nije potrebna viza da dođu u Srbiju. Srbija kao kandidat za članstvo u EU-u koji se koleba između Istoka i Zapada nije uvela sankcije EU-a Rusiji, državna avio-kompanija Air Serbia još uvijek leti za Moskvu i Sankt Peterburg”.
Autoru Thomasu Roseru je jedna žena zaposlena u filijali Raiffeisenbank u Bulevaru oslobođenja rekla da Rusi zaista u većem broju otvaraju račun kod njih.
„Zaista se ruski u centru nove ‘Moskve na Dunavu’ sve češće čuje. Seregina, koja od 2010. živi u Beogradu kaže da neki mediji procjenjuju da je pridošlica između 20.000 i 30.000.” Autor navodi njezine riječi da je njezin poznanik, fizičar iz Moskve, namjeravao iseliti u Tbilisi, ali je odustao, jer se boji da bi se u Gruziji uskoro mogao ponoviti ukrajinski scenarij, pa sada planira doći u Beograd.
„Već poslije Oktobarske revolucije, dvadesetih godina prošlog stoljeća, tisuće ruskih umjetnika, arhitekata, poslovnih ljudi i znanstvenika emigrirali su u Beograd i tada glavnom gradu kraljevine Jugoslavije pomogli da se razvije. Seregina se nada sličnom pozitivnom efektu nakon dolaska Rusa uglavnom iz srednje ili više srednje klase. Ali novi stanovnici, kako ona kaže, na žalost donose i negativne posljedice.”
Ona autoru njemačkih novina navodi da je sada u Beogradu još teže pronaći stan koji se može platiti, jer su platežno sposobne pridošlice ionako pregrijano tržište nekretnina dodatno usijale. Autor navodi domaće ljude koji se žale da se boje kako normalni ljudi više neće moći naći stan. Thomas Roser u tekstu navodi jedan naslov iz Blica: „Okupiraju li Rusi Beograd i Novi Sad?”
U tekstu se dalje kaže: „Ipak, novopridošli imigranti, za razliku od onih koji dolaze u zapadnoeuropske zemlje, u rusofilnoj Srbiji skoro da ne nailaze na suzdržanost – i ne moraju se nikome pravdati za Putinov rat, koji oni ionako najčešće odbacuju. Umjesto toga njih muči potpuno drukčiji fenomen koji dovodi do sukoba: Izbjeglice iz Putinove Rusije u Beogradu nailaze na domaće Putinove fanove.”
Autor navodi iskustva Sergeja koji je radostan da u Srbiji može slobodno izraziti svoj protest protiv rata, a u Sankt Peterburgu takve demonstracije poslije 15 minuta policija rastjera palicama, uhićujući ljude. Ali ga čudi da se na štandovima sa suvenirima prodaju majice s Putinovim likom i da ih mnogi oduševljeno nose. Thomas Roser navodi i objašnjenje da je zbog toga što je NATO bombardirao Srbiju tu rašireno pojednostavljeno mišljenje o ukrajinskom ratu gdje je „neprijatelj mog neprijatelja moj prijatelj” i gdje se u Putinovom napadu na Ukrajinu vidi „kontranapad protiv Sjevernoatlantskog pakta”.
„Demonstracije krajnjih desničara u kojima su iskazivali solidarnost s ruskom agresijom i nosili slike Zida u čast Putina nisu samo na Zapadu izazvale konsternaciju.” Autor navodi da je Seregina koja je diplomirala arhitekturu znala za srpski način gledanja na Rusiju, ali da ni njoj nije bilo jasno koliko je duboko ukorijenjena podrška Putinovoj politici. Thomas Roser navodi njezine riječi da u Srbiji i ratna prošlost iz devedesetih nije popraćena dovoljnim stupnjem refleksije, a da u Srbiji veliki utjecaj ima i ruska propaganda. Ona po riječima koje citira autor, smatra da Srbi ustvari ne shvaćaju što se događa: „To nije rat između dvije države. Ukrajina se bori za slobodu cijele Europe.”
U tekstu se navodi da su tisuće ruskih imigranata pokrenule stranicu na Facebooku “Serbia in my mind” na kojoj je manje riječ o ratu, a više o praktičnim savjetima, od potrebnih dokumenata za prijavu boravka do otvaranja računa u banci. Međutim, u vremenu lažnih vijesti, Ruse u Beogradu je, po navodima autora, uznemirila iskonstruirana informacija da srpske vlasti deportiraju Ruse u Rusiju, ako oni „blate svoju zemlju”. Seregina kaže: „Bilo je dobro da smo odmah opovrgli tu tvrdnju kao pokušaj zastrašivanja. Ljudi su dovoljno zastrašeni.” A Sergej kaže da se kao glazbenik može baviti svojom profesijom bilo gdje. Za njega je Sankt Peterburg prelijep grad koji on jako voli. „Ali ja se sigurno ne vraćam u Rusiju sve dok je Putin na vlasti.”
Povodom Međunarodnog dana muzeja, u srijedu 18. maja, sve organizacione jedinice Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor (Muzej grada Perasta, Rimski mozaici, Galerija solidarnosti, Crkva Svetog Mihaila – Lapidarijum, Crkva Svetog Pavla) raditi do 24 sata.
Ulaz i stručno vođenje su besplatni, a organizovan je i besplatan autobuski prevoz sa autobuskog stajališta kod Kulturnog centra u 19 i 22 sata za Perast i Risan.
Pokrovitelji manifestacije su Montenegro Shorex DOO i Open Tour DOO.
