Do završetka građevinskih radova na prioritetnoj dionici auto-puta Podgorica – Mateševo ostalo je još 98 dana, a kada će ona biti otvorena za saobraćaj iz Ministarstva kapitalnih investicija nijesu mogli da preciziraju.
Oni su kazali da je za to potrebno završiti i elektro-mašinske instalacije, uvezati sistem kontrole i upravljanja, obaviti tehnički prijem i dobiti upotrebnu dozvolu, pišu Vijesti.
Prema crnogorskim propisima, korišćenje složenog inženjerskog objekta, u šta spada i auto-put, nije dozvoljeno prije dobijanja upotrebne dozvole.
Prema posljednjem aneksu ugovora, koji je potpisan sa izvođačem radova kineskom China Road and Bridge Corporation (CRBC), svi ugovoreni građevinski radovi treba da budu završeni do 30. novembra. Taj aneks su potpisali predstavnici nove Vlade u aprilu, nakon što je prethodni rok od 30. septembra prošle godine istekao, a da tadašnja vlada nije potpisala aneks o produženju roka.
Novim aneksom Vlada je zadržal sva prava u odnosu na obavezu izvođača da sve ugovorene radove treba završiti do roka, odnosno 30. septembra.
„Na osnovu uvjeravanja izvođača, kao i na osnovu procjene inženjera, očekujemo da će građevinski radovi biti završeni u novodefinisanom roku. Ključna činjenica koju ističemo jeste da dajemo prednost kvalitetu, bezbjednosti i dugotrajnosti radova, uz konstantno nastojanje Vlade kao investitora da zaštiti svoje interese, kada je riječ o tom kapitalnom projektu. Naravno, ne zaboravljajući zadate rokove izgradnje“, naveli su iz Ministarstva.
Oni, međutim, nijesu mogli da preciziraju kada će prioritetna dionica biti otvorena za saobraćaj.
„Predstoji završetak radova na elektro-mašinskim instalacijama, kao i uvezivnje cjelokupnog sistema za kontrolu i upravljanje auto-putem, što s obzirom na kompeksnost i veličinu radova, kao i neophodnu sinhronizaciju i usklađivanje sistema, može uticati na auto-put ne bude pušten u saobrćaj u tom roku“, rekli su iz Ministarstva.
Oni su objasnili da otvaranje auto-puta prije završetka tehničkog prijema zavisi od vrste i obima radova koji eventualno ne budu završeni, o čemu će konačnu odluku donijeti Državna komisija za tehnički pregled radova u skladu sa važećim propisima.
Službenici Uprave policije i Direktorata za ribarstvo – inspektori za morsko ribarstvo i Građanska inicijativa „Stop krivolovu“ su tokom avgusta sproveli više akcija „Dinamit“ u cilju suzbijanja nezakonitog ribolova na moru uz upotrebu minsko-eksplozivnih sredstava.
U jednoj aktivnosti granična policija je u priobalnom dijelu rta Platamun koji pripada Kotoru pronašla šest eksplozivnih naprava i šest inicijalnih kapisli.
U priobalnom dijelu od rta Žabica do rta Platamuni policija je pronašla i izuzela devet kocki TNT eksploziva i sedam inicijalnih kapisli.
Akcija dinamit – foto Stop krilovou
U okviru akcije „Dinamit“ policija je kontrolisala i jednog ronioca, O.M. (47) državljanina Rusije, kod kojeg je pronađena puška za podvodni ribolov marke „Merlin Karbone“, za koju nije posjedovao potrebnu dozvolu. Puška je predata inspektoru za morsko ribarstvo na dalju nadležnost.
– Pronalaženjem navedenih eksplozivnih naprava i druge opreme spriječen je nezakonit ribolov na moru. Preduzimaju se aktivnosti u cilju identifikacije lica kojima su pripadale pronađene nedozvoljene materije – saopšteno je iz Uprave policije.
Dinamit – Stop krivolovu
Stop krivolovu – saopštenje
U jutarnjim satima 24.08.2021. godine u sklopu aktivnosti vezanih za borbu protiv nelegalnog ribolova, posebno onog korišćenjem eksploziva, pripadnici jedinica granične Policije, stanice II Tivat, u saradnji sa pripadnicima granične Policije iz jedinice patrolnih brodova i čamaca Herceg Novi, su pretragom terena u reonu Rta Žabica do Rta Platamuni, ponovo bili više nego uspešni, i opravdali nanovo sjajan glas koji ih prati godinama unazad!
Naime, uz mnogo volje, rada i truda, kontrolišući navedeni teren, momci su pronašli još jedan “dinamitaški štek”, u kome se nalazilo čak 9 kocki TNT vojnog eksploziva i 7 inicjalnih kapisli, spremnih za korišćenje, znamo svi u koje svrhe! Pronadjene eksplozivne naprave su na dalju obradu predate službenicima OB Kotor, i samim tim bezbedno uklonjene sa lokacije, a na svima nama je da konstatujemo da je danas ponovo spašeno ko zna koliko morskog života, a možda i ljudskog, jer ovako ostavljena (sakrivena) količina eksploziva, posebno u jeku turističke sezone, ali i velikog broja požara koji se javljaju na mnogim lokacijama, je ogromna pretnja i opasnost za sve!
Bravo za momke iz stanice II Tivat i momke iz JPBiČ Herceg Novi, i veliko hvala za trud i rad koji ulažete, danima, po nepristupačnom terenu, uz sve rizike koji vas pri tome prate! Da nije vas, slika našeg priobalja, podmorja ali i svih nas kao građana bi bila daleko lošija, ružnija i žalosnija, ovako, i dalje ima nade da ćemo se ovog dinamitaškog zla rešiti!
Da ne brojimo i sabiramo koliko su do sada ovi momci eksploziva pronašli i u saradnji sa kolegama iz ostalih jedinica bezbedno uklonili sa priobalnog pojasa koji kontrolišu, a verujte, radi se o desetinama kilograma, i koliko su samim tim doprineli sigurnosti svih nas, ali i očuvanju ovo malo resursa kojima raspolažemo !!!
Ujedno, tokom kontrole su momci zatekli i stranog državljanina koji je nelegalno izlovljavao ribu podvodnom puškom, pa je isti predat na dalje postupanje Inspektoru za morsko ribarstvo, koji je prekršioca kaznio novčanom kaznom, i nadamo se poslao jasnu poruku i drugima koji imaju sličnih ideja! O ovome smo već govorili u više navrata, stranim državljanima, dakle licima koja nemaju stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, se ne mogu izdavati dozvole za podvodni ribolov, za razliku od sportsko rekreativnog ribolova za koji postoje, i obavezne su, a iste izdaju klubovi za sportski ribolov na moru Crne Gore!
Da sumiramo, još jedna pobeda za momke u plavom, pobeda za njihov svakodnevni rad i trud, za razumevanje problema koji nas davi godinama, ali i pobeda svih nas koji se borimo protiv krivolova, posebno onog u njegovom najgorem, najnečovečnijem i najpogubnijem obliku, krivolova eksplozivom !!!
U 47 dana, od 10. jula do 25. avgusta, na šesnaest scenskih i ambijentalnih lokacija izvedeno je 76 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih, filmskih, likovnih i drugih programa.
Ovogodišnji dobitnici nagrade Orlando, koju tradicionalno dodjeljuje Hrvatska radiotelevizija za najuspješnija ostvarenja u dramskom i muzičkom dijelu programa, su predstava Glava lava i ruska sopranistica Julija Ležnjeva.
Autorski tim i glumački ansambl predstave “Glava lava” nagradu su zaslužili za najbolje dramsko ostvarenje koje je premijernu izvedbu doživjelo 20. avgusta na igralištu pod Minčetom, a Julija Ležnjeva za izvedbu s ansamblom La Voce Strumentale pod vodstvom violinista i dirigenta Dmitryja Sinkovskog te s lutnjistom Lucom Piancom u atrijumu Kneževa dvora 25. jula, kada je izveden probran repertoar sastavljen od djela najistaknutijih opernih skladatelja 18. vijeka.
Dodijeljena je i Grand Prix nagrada “Orlando”, za osobit doprinos ostvarenju cjelokupnog programa Dubrovačkih ljetnih igara u jednoj ili više festivalskih godina, a dobio ju je Folklorni ansambl Linđo.
U sudskom slučaju koji je japanske građane prikovao za ekrane televizora, na smrt je osuđen bos kriminalne familije koju japanski bezbjednosni sistem smatra za najveću prijetnju javnom miru i poretku u zemlji. Riječ je o istorijskom događaju, jer je to prvi put da je u Zemlji izlazećeg sunca najteža kazna izrečena jednom šefu mafijaške grupe, prenosi RTS.
Okružni sud u gradu Fukuoki 24. avgusta je donio odluku da je Satoru Nomura (74), vođa bande Kudokai, koja “operiše” na sjeveru japanskog ostrva Kjušu, kriv za organizovanje četiri zločina u kojima je ubijeno i ranjeno više građana i jedan detektiv i osudio ga na smrt vješanjem.
Iako se u Japanu redovno izriču i sprovode smrtne kazne, ovo je istorijski događaj jer do sada, velikim dijelom zbog problema da se dokaže ko su naredbodavci teških zločina koje je počinila mafija usljed zavjere ćutanja i zastrašivanja svjedoka, nijednom od bosova organizovanog kriminala nije bila dodijeljena najteža kazna.
Najsurovija banda u zemlji
Mada ne toliko brojan kao najveće mafijaške grupe u zemlji, klanovi Jamagući i Sumijoši koji, procjenjuje se, u svojim redovima imaju po par desetina hiljada članova i pomagača, Kudokai, koji ima baze u gradovima Kita Kjušu i Fukuoka, razlikuje se od drugih u Japanu po tome što se ne libi da napadne obične građane koji su mu na neki način stali na put ili uvrijedili njegove pripadnike.
S tim u vezi valja napomenuti da su u Japanu prebijanja i ubistva koje čine mafijaši, poznati kao “jakuze”, uglavnom fenomeni koji su ograničeni na sukobe između rivalskih bandi, i da, po mišljenju mnogih domaćih novinara postoji prećutno razumijevanje s policijom da dok god se ne preduzimaju brutalni zločini prema građanstvu podzemlje može da relativno neometano obavlja lakše nezakonite aktivnosti kao što su kocka i prostitucija ili nameštanje klađenja na konjske trke, piše portal RTS.
Međutim, Nomurin Kudokai je u proteklih nekoliko decenija izvršio više teških napada u kojima su nastradali i građani koji nemaju veze sa svijetom kriminala, uglavnom zbog odbijanja da plate reket za zaštitu ili ustupe udio u nekom profitabilnom poslu članovima bande.
Kuriozitet je da je Nomura naredio nasrtaj hladnim oružjem na medicinsku sestru privatne klinike koja se bavi plastičnim operacijama jer nije bio zadovoljan ophođenjem osoblja i ishodom hirurških zahvata kojima je pokušao da nadomjesti svoje fizičke nedostatke – presađivanjem kose i uvećanjem penisa, navodi RTS.
Takođe, Kudokai je poseban i po tome što u Japanu, zemlji u kojoj postoje strogi propisi o vatrenom oružju i gdje pravo na njegovo posjedovanje imaju samo registrovani lovci, nezakonito posjeduje ne samo pištolje i puške, već i teže naoružanje kao što su ručne bombe i raketni bacači.
Zbog te ratobornosti i surovosti Kudokai je postao jedina kriminalna grupa koja je stekla oznaku “posebno opasne” u kategorizaciji organizovanog kriminala japanske državne bezbjednosti.
Nezasita pohlepa iskompleksiranog vođe
Satoru Nomura je rođen u imućnoj porodici zemljoposednika kao najmlađe od šestoro djece, ali je uprkos velikom porodičnom bogatstvu, još kao maloljetnik ispoljio afinitet prema lopovluku i nasilju, te završio u popravnom domu zbog krađe automobila.
U ranim dvadesetim godinama postao je pripadnik bande, te kasnije učestvovao u uspostavljanju i vođenju nelegalnog kockarskog legla u Kita Kjušuu, koje je ostvarivalo prihod i do dva miliona dolara dnevno.
Na vrhuncu moći u prvoj deceniji ovog vijeka, Kudokai je brojao oko 1.200 ljudi. Banda, koja je osnovana još krajem četrdesetih u uslovima posljeratnog haosa i nemaštine, posljednjih godina se nalazi pod jakom paskom policije i sada, vjeruje se, ima samo nešto više od pet stotina aktivnih članova i pomagača, pošto se oko 150 pripadnika nalazi iza rešetaka, dok su je drugi napustili zbog pritiska vlasti.
I sam Nomura je u zatvoru već sedam godina, jer je zbog sumnje za ubistvo uhapšen još 2014, kada se na njegovu kuću u gradu Kita Kjušu sjatilo preko sto istražitelja. U međuvremenu je osuđen i izdržao trogodišnju kaznu za utaju poreza.
Prijetnje za kraj
Uz Nomuru, na suđenju koje je počelo još 2019, na optuženičkoj klupi se našao i drugi čovjek bande šezdesetpetogodišnji Fumio Taue, koji je za svoje učešće u zločinima grupe dobio doživotnu robiju.
Istorijski proces u Fukuoki sproveden je bez porotnika, zbog strahovanja da bi oni mogli biti izloženi prijetnjama ili povređeni, pogotovo što su tokom jednog ranijeg suđenja pripadnicima Kudokaja čak četiri od pet svjedoka tužbe misteriozno povukli svoje izjave.
O drskosti bande govori i to da je ona svojevremeno spalila kuću komandira odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala prefekture Fukuoka.
Sudije su ocijenile da Nomura, koji je bio neprikosnoveni vođa bande, morao biti nalogodavac četiri zločina za koje se tereti jer je za njihovo izvršenje mobilisan veći broj pripadnika, što ne bi moglo biti učinjeno bez znanja najviše figure u kriminalnoj organizaciji, kao i da je u nekima od njih, kao što je sakaćenje medicinske sestre, imao lični motiv za osvetu.
Kriminolozi i sociolozi u Japanu su s oprezom pozdravili izricanje smrtne kazne mafijaškom bosu sa Kjušua, ističući da ona ne znači i kraj postojanja bande.
Sam Nomura burno je reagovao na izricanje presude uzvikujući da je ona nefer jer je zasnovana isključivo na spekulacijama i pretpostavkama. Glavnom sudiji je (preteći) dobacio: “Zamolio sam te za pravednu presudu, ali ova to uopšte nije. Cijelog života ćeš se kajati”.
Monografija dr Mirjane Blagojević, advokatice i istoričarke prava iz Beograda, “Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha: Pomorsko pravo u Kotoru i Dubrovniku po odredbama njihovih statuta“, koju su krajem 2020. objavili izdavačka kuća HeraEdu iz Beograda i Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru, biće predstavljena u Kotoru 26. avgusta 2021. godine, u 20h, u prostoru atrijuma Kulturnog centra “Nikola Đurković” (ispred zgrade pozorišta), u Starom kotorskom gradu.
Tom prilikom će govoriti prof. dr Stevan Kordić, dr Branko Sbutega, Dušan Davidović, mr Dušan Medin, Zorica Stablović Bulajić, glavna i odgovrna urednica izdanja, a obratiće se i sama autorka. U umjetničkom dijelu programa nastupiće dr Vjera Mujović.
Knjiga je dio biblioteke-edicije “Vrt“ u kojoj izdavačka kuća HeraEdu iz Beograda objavljuje posebna izdanja koja nastoje da tumače kulturološke i društvene fenomene prošlosti i sadašnjosti. Kako je već istaknuto, drugi izdavač je nevladino udruženje iz Petrovca na Moru – Društvo za kulturni razvoj “Bauo“, koje, kako mu i naziv kaže (“bauo” je primorski romanizovani termin za škrinju, sanduk, kofer) – ukazuje na gotovo zaboravljenu materijalnu kulturu koja je imala više značenja i namjena, zavisno od istorijskog konteksta i trenutka, te svojim izdanjima afirmiše kulturnu baštinu Primorja. Stoga su za izdavače pospisane Zorica Stablović Bulajić, vlasnica i izvršna direktorica preduzeća HeraEdu, koja je ujedno i glavna i odgovorna urednica izdanja, kao i Mila Medin, izvršna direktorica Društva “Bauo”. Recenzenti monografije su prof. dr Žika Bujuklić, mentor, prof. dr Mirko Vasiljević i Jelena Antović, viša arhivistkinja i nekadašnja direktorica Istorijskog arhiva Kotor. Korekturu potpisuje Ivana Stojanović, dok je za likovno rješenje korice zaslužna tehnička urednica Jasmina Živković.
Zaštita od covida-19 koju pružaju dvije doze Pfizer/BioNTechova i AstraZenecina vakcina počinje opadati u roku od šest mjeseci, utvrdili su britanski znanstvenici, pa će vjerojatno biti potrebno docjepljivanje.
Nakon pet do šest mjeseci, učinkovitost Pfizerova vakcina protiv zaraze koronavirusom u roku od mjesec dana nakon druge doze pala je s 88 na 74 posto, pokazala je analiza podataka prikupljenih u britanskom istraživanju ZOE COVID.
Za AstraZenecina vakcina, učinkovitost je pala sa 77 na 67 posto nakon četiri do pet mjeseci.
Istraživanje se temelji na podacima dobivenima u više od 1,2 miliona testiranja.
Prethodne analize podataka sugerirale su da cjepiva pružaju zaštitu najmanje šest mjeseci.
U najgorem slučaju, zaštita bi do zime mogla pasti ispod 50 posto za starije ljude i zdravstvene djelatnike, rekao je glavni znanstvenik u tom istraživanju Tim Spector.
“To ukazuje na to da nešto treba poduzeti. Ne možemo samo mirno promatrati kako zaštita polako opada dok je broj novozaraženih još uvijek visok kao i izgledi za zarazu”, rekao je za televizijsku stanicu BBC.
Britanija priprema plan za docjepljivanje kasnije ove godine nakon što su glavni znanstveni savjetnici ocijenili da će od rujna možda trebati cijepiti trećom dozom starije osobe i najranjivije skupine.
“Priče sa Prčanja”, naziv je knjige autora Željka Brguljana, koja će biti promovisana u klaustaru samostana sv. Nikole na Prčanju, u četvrtak, 26. avgusta u 20 sati.
“Priče sa Prčanja” je naslov knjige sjećanja na Prčanj iz vremena autorovog djetinjstva i u posljednjem trenutku uhvaćena i zabilježena nestajuća autentičnost duha i atmosfere ovog bokeljskog mjesta, sa nekada većinskim stanovnicima hrvatske nacionalnosti.
Taj niz autentičnih priča, gdje su akteri ličnosti iz starosjedilačkih porodica, obojena specifičnim mentaliteskim osobinama i sa dobronamjernim humorom je dato kao istinito preživljeno iskustvo njenog autora koji najbolje poznaje i oslikava sredinu iz koje je ponikao i kojoj se stalno vraća u svojim knjigama, slikama, pjesmama. Knjiga odiše patinom odlazećeg vremena, sa prigodnim porodičnim fotografijama i vizurama Prčanja iz druge polovine XX vijeka. Nadahnuti tekst predgovora je iz pera akademika, pok. Tonka Maroevića.
naslovnica knjige Priče sa Prčanja
Izdavač je Ogranak Matice Hrvatske u Boki kotorskoj, a suizdavač autor. Knjiga je džepnog formata, na 200 strana, bogato ilustrovana starim fotografijama Prčanja i njegovih stanovnika. Izgled je osmislio grafički dizajner iz Zagreba Mario Aničić, a štampao Gud-co Perast.
Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj je dobitnik srebrne povelje MH iz Zagreba, za 2020. godinu za knjigu “Priče sa Prčanja”, u konkurenciji 150 naslova koliko je publikovano u prošloj godini.
O knjizi će govoriti: novinarka i pjesnikinja Dubravka Jovanović, predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj Marija Mihaliček i bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo.
U muzičkom dijelu programa nastupiće: gitaristkinja Anja Radonjić, studentkinja Istituto Musicale Luigi Boccherini, Lucca.
Željko Brguljan (Kotor, 1962.) istraživač, publicista i slikar, diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje živi i radi kao srednjoškolski profesor.
Željko Brguljan foto JL
Autor je i sljedećih zdanja: Potreti bokeljskih jedrenjaka, Zagreb, 2006.; Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, Prčanj-Zagreb, 2008.; Melita Bošnjak (u suautorstvu s T. Maroevićem), Zagreb, 2010.; Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića, Kotor – Zagreb, 2011.; Na granici mora i neba – Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, Prčanj, Perast-Zagreb, 2015.; Bokeljske teme, Zagreb, 2018. Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe d Škrpjela na otoku pred Perastom,Biblioteka Gospa d Škrpjela 2019.;Stručni je suradnik na izdanjima: Vjekoslav Parać (likovna monografija, autor I. Zidić), Zagreb, 2011.; Boka kotorska-od kampanela do kampanela (autor S. Prosperov Novak), Zagreb, 2011., Viktor Vida, sabrana djela I-II (priređivač B. Donat), Zagreb, 2012. i drugimSvoj doprinos djelovanju zajednice Bokelja u Zagrebu, okupljenih u bratovštini Bokeljska mornarica 809, osim kao član, dao je i kao autor ili koautor niza izložbenih i izdavačkih projekata. Doprinos prezentaciji bogate kulturno-povijesne baštine Boke kotorske dao je i kao koautor brojnih izložbi: Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu 1998.;Bokeljska mornarica i njeni kapetani 2006.;Slikarsko djelo B. Ivankovića , 2007.;Iz povijesti Boke kotorske – Kravata u Bokelja 2009.; 2010 Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca, 2014.
Jubilarni 20. Međunarodni festival klapa Perast (MFKP) biće održan 10. i 11. septembra (petak i subota) na Pjaci Svetog Nikole.
Prema programu obilježavanja ovog velikog jubileja Festival ove godine neće biti takmičarskog karatera već će tokom dvije revijalne noći nastupiti dosadašnji pobjednici i nagrađene klape tokom 20 godina Festivala klapa u Perastu.
Festival će otvoriti Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.
Po riječima direktora Festivala Milana Kovačevića ova značajna muzička manifestacija, čiji je osnovni cilj promovisanje i čuvanje tradicije klapskog – “a capella” pjevanja, kao dijela muzičkog i kulturnog nasljeđa Boke kotorske, biće revijalnog karaktera, bez takmičarskih kategorija, a uz nastup 30 klapa planiran je i okrugli sto na koji su pozvani eminentni stručnjaci iz oblasti klapskog pjevanja .
19. Festival klapa Perast 2020.
Klapa Panon iz Novog Sada, klapa koja je tri puta bila prvak, ne postoji već šest godina. Neće doći ni Vela Luka u onom sastavu kojim je otvorila naš međunarodni karakter dolaskom sa Korčule. Nekoliko klapa isto tako ne postoje, ili nisu u stanju da dođu. Sinoć mi je Štorija javila da ne mogu doći zbog kovida”, kazao je Kovačević dodavši da stižu klape kao što su Neverinke, Krianca, višestruki pobjednici svih dosadašnjih festivala u regionu, Konstantin iz Niša, klapa Praska iz Splita sve domaće klape…
Tokom pomenuta dva dana očekuje da će u Perastu biti priređen izvanredan revijalni koncert.
“U muzeju će 11. septembra biti održan i okrugli sto na koji su pozvani eminentni stručnjaci iz oblasti klapskog pjevanja dr Jakša Primorac i Zlata Marjanović, autori poznate knjige o Kubi. Tu je i Mario Katavić, čovijek koji je napisao 400 obrada klapskih pjesama iz Boke, Jasminko Šetka naš dugogodišnji umjetnički direktor, Aleksandar Saša Tamindžić, prof Rajmir Kraljević, Mojmir Čačija”, kazao je Kovačević.
Mikan Kovačević
Međunarodni festival klapa Perast uspješno izgrađuje i mostove prijateljstva u regionu. Tokom 19 godina postojanja ugostio je oko 450 klapa iz Crne Gore Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Italije i Albanije.
Rastuće interesovanje brojnih klapa, među kojima su i neke od najpoznatijih iz regiona, govori o sve većoj popularnosti kao i dostignutom kvalitetu ove značajne manifestacije koja je jedini autentični klapski festival u Crnoj Gori.
Festival u Perastu je prepoznat po programima i sadržajima kojima valorizuje i predstavlja nematerijalnu kulturnu baštinu klapskog pjevanja u Crnoj Gori.
Ilija Marković, reprezentativac Crne Gore u jedrenju, trenutno je na devetom mjestu u generalnom plasmanu nakon tri kvalifikaciona dana na Svetskom prvenstvu u olimpijskim klasama, do 21 godine, u poljskom gradu Gdinje.
Marković tako, nakon odjedrenih šest regata, naredna tri dana finalnog jedrenja nastavlja u zlatnoj grupi u klasi ILCA 7 (Laser Standard).
Marković veliki talenat iz Crne Gore, jedriličar Delfina iz Tivta, slavio je na prvoj regati u Poljskoj, zatim je imao lošu regatu, zauzeo je 50. mesto, ali nije klonuo duhom, naprotiv. Preostale četiri regate je odrjedrio odlično. Bio je 15, šesti, 11. i deveti, pa je trenutno na devetom mestu u generalnom plasmanu, odnosno u zlatnoj grupi. Odmora i vremena za slavlje nema, prve dvije od ukupno šest regata u zlatnoj grupi, na programu su od 25.do 27. avgusta.
Ispred Ilije Markovića, kada je region u pitanju, nalazi se Bruno Gašpić iz kluba Mornar iz Splita, koji je zauzeo treće, tri šesta, sedmo i 19. mjesto, pa je na petom mestu u generalnom plasmanu uoči borbi za medalje.
Plasman u zlatnu grupu, uz dosta oscilacija izborili su Nikola Banjac iz Srbije i Božidar Golubić iz Hrvatske. U ovom trenutku, prvo mesto drži Zahari Litlvud iz Australije, drugi je Jigit Jalci Čitak iz Turske, a treći Aleksandre Kovalski iz Francuske.
U Crnoj Gori više od 50 hiljada stanovnika starijih od 60 godina nije vakcinisano protiv koronavirusa, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz IJZ-a su, u videu posvećenom starosnoj grupi koja je u ovom trenutku najosjetljivija, naveli da su to skoro tri grada – Budva, Cetinje i Kotor zajedno.
Svaki 16. pacijent stariji od 60 godina koji oboli od #COVID19 je u visokom riziku od smrti.
Ovaj video posvećujemo starosnoj grupi koja je u ovom trenutku najosjetljivija i koju svi zajedno treba da čuvamo. 👇 pic.twitter.com/pqzRdvIE7X
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) August 25, 2021
Kako su kazali, svaki 16. pacijent stariji od 60 godina koji oboli od kovida-19 je u visokom riziku od smrti.
Iz IJZ-a su rekli da je ta starosna grupa najosjetljivija i nije sasvim sigurna ni kada se vakciniše, a bez vakcinacije šansa da prežive kovid-19 je još manja.
“Vi ste odgovorniji, svesniji svoje ranjivosti, pažljiviji prema sebi i drugima, ali vas riziku izlažemo mi, posebno oni među nama koji su nevakcinisani. Postoji još mnogo neproživljenih dana za vas i vašu porodicu. Vrijeme je sada”, naveli su iz IJZ-a.
Iz Instituta su starijima od 60 godina poručili da, ukoliko iz bilo kog razloga ne mogu doći do njih, pozovu 1717.
